republika hrvatska ministarstvo obrane · 2017. 11. 9. · stjepan mesi Ê zagreb, 10 ... punu...

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

Strateπki pregled obrane

Zagreb, 2005.

PPoπtovani, Republika Hrvatska je u razdoblju od osamostaljivanja do danasproπla vrlo dramatiËne dogaaje, agresiju i okupaciju dijela nacionalnog teritorijate oslobaanje okupiranih podruËja, obnovu i oporavak u poslijeratnom razdobljui na koncu - sada prolazi vrlo dinamiËan proces reformi i prilagodbi nuænih zanjezin daljnji uravnoteæen razvoj.

U cjelokupnom razdoblju neovisnosti Republike Hrvatske njezin obrambenisustav i Oruæane snage imali su stoæernu ulogu, bilo kao jamac neovisnosti ioslobaanja okupiranih podruËja, bilo kao Ëimbenik reformi i ispunjavanja uvjetaza Ëlanstvo u NATO savezu i Europskoj Uniji.

Dokument koji se nalazi pred vama odraz je pomnog prouËavanja globalnih sigurnosnih kretanja usvijetu i neposrednog okruæenja Republike Hrvatske, no prije svega potreba i moguÊnosti naπe dræave.On je ujedno znaËajni korak ka operacionalizaciji Strategije nacionalne sigurnosti RH i Strategijeobrane RH.

U tom smislu, Strateπki pregled obrane, koji sada predstavljamo domaÊoj i meunarodnoj javnosti,daje smjer u kojem Êe se razvijati obrambeni sustav i Oruæane snage Republike Hrvatske kako bi i ubuduÊnosti bili jamac zaπtite vitalnih interesa hrvatske dræave i njenih graana.

Tekst koji je pred vama daje odgovore na temeljna pitanja razvoja hrvatskog obrambenog sustava.Konkretizacija ovih odrednica ogledat Êe se kroz planove i dokumente koji Êe ih detaljnije razraditi -prije svega kroz DugoroËni plan razvoja Oruæanih snaga Republike Hrvatske - koji bi trebao odreditivremenski okvir te slijed æeljenih reformi. Poznato je da tempo modernizacije i reformiranja obram-benog sustava ovisi najveÊim dijelom o financijskim moguÊnostima dræave, no dobrim planiranjem ipaæljivim gospodarenjem raspoloæivim resursima zasigurno moæemo postiÊi oËekivane rezultate.

Strateπki pregled obrane materija je koja se razvija i mijenja sukladno promjenama u meunarodnojokolini, ali i unutar zemlje. Sigurnosne promjene i rizici koji su obiljeæili poËetak 21. stoljeÊa postavili supred sve nas nova pravila igre. Stoga je nuæno mijenjati se i prilagoavati svoj obrambeni potencijal,svoja razmiπljanja i navike novim zahtjevima. IzraæavajuÊi naπu opredijeljenost za izgradnju mira i si-gurnosti, razvijat Êemo obrambeni sustav i Oruæane snage RH u skladu sa suvremenim potrebama imoguÊnostima kojima raspolaæemo. Upravo ovaj dokument na najbolji naËin pokazuje pravac kojim ÊeRepublika Hrvatska doprinositi razvoju dobrosusjedskih odnosa, mira i stabilnosti u regiji.

Hrvatska vojska je pobjedniËka vojska koja je u najteæim, ratnim uvjetima, pokazala odliËnu sposob-nost transformacije i prilagoavanja novim situacijama. Zbog razliËitih razloga, dinamika transformaci-je u posljednjih deset godina nije u potpunosti pratila zahtjeve iz nove strateπke sigurnosne okoline.Danas je posve jasno kako Êe one vojne organizacije koje ne provedu promjene u skladu s novim zahtje-vima vojnog poziva i zadaÊa, u buduÊnosti biti zastarjele i nedorasle novim izazovima. RepublikaHrvatska ne smije dopustiti da njezine oruæane snage doæive takvu sudbinu.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRHStjepan MesiÊ

Zagreb, 10. studenoga 2005.

RRepublika Hrvatska je pobjedom u Domovinskom ratu u potpunosti osiguralaslobodu svim hrvatskim graanima. Odmah nakon toga zapoËeta je viπegodiπnjareforma hrvatskog obrambenog sustava. U zadnje tri godine, rezultati obrambenereforme vidljivi su prvenstveno kroz redukciju osoblja i smanjenje obrambenogproraËuna. Zavrπava li s time obrambena reforma? Odgovor na ovo pitanje nijejednostavan.

TraæeÊi pravi odgovor na ovo pitanje odluËili smo po uzoru drugih zemaljaizraditi Strateπki pregled obrane. Pri izradi Strateπkog pregleda obrane bilo jenuæno ukljuËiti razliËita tijela dræavne uprave od Ministarstva vanjskih poslova ieuropskih integracija, Ministarstva financija, preko Ministarstva unutarnjih poslova pa sve doobavjeπtajne zajednice.

Iznimno su nam koristili savjeti struËnjaka NATO Ëiji je dolazak u Republiku Hrvatsku uvijek imaododatni pozitivni uËinak na kvalitetu samog dokumenta.

RaπËlanili smo sigurnosnu situaciju u svijetu, a posebice u neposrednom okruæenju, utvrdili sposob-nosti naπeg obrambenog sustava i sagledavπi naπe nacionalne potrebe i prioritete doπli do jasnihzakljuËaka.

Svijet je sve viπe suoËen s novim oblicima prijetnji. Meunarodni terorizam, trgovina narkoticima,oruæjem i ljudima, proliferacija sredstava za masovno uniπtavanje stvaraju goleme probleme ufunkcioniranju pojedinih dræava i sve viπe postaju zajedniËki problemi svijeta.

Radi ostvarenja nacionalnih interesa, uvidjeli smo potrebu poboljπanja sustava upravljanja obranom.Posebnu pozornost smo posvetili definiranju buduÊe misije i zadaÊe Oruæanih snaga.Za potpunu operativnu sposobnost obrambenog sustava nuæno je zapoËeti s opremanjem i obuËava-

njem naπih postrojbi za cijeli spektar operacija. To Êemo moÊi ostvariti kroz moderan i fleksibilno ustro-jen obrambeni sustav koji Êe prvenstveno poËivati na uvjeæbanim, opremljenim i mobilnim postrojbamaOruæanih snaga.

Takoer smo utvrdili nuænost uspostave boljeg sustava upravljanja ljudskim, materijalnim i finan-cijskim resursima. Dostupnost obrambenih resursa Êe odrediti dinamiku transformacije hrvatskogobrambenog sustava. No veÊ sada mogu reÊi kako Êemo imati dostatna proraËunska sredstva za finan-ciranje kljuËnih programa opremanja Oruæanih snaga. Koristit Êemo se i posebnim programom prenam-jene vojnih nekretnina kao izvorom sredstava za podizanje cjelokupne obrambene infrastrukture.

Posebno æelim istaknuti izravan utjecaj Strateπkog pregleda obrane na jaËanje naπeg timskog pristu-pa i boljeg meusobnog razumijevanja svih koji smo odgovorni za voenje naπe obrambene i sigurnosnepolitike.

Na kraju æelim reÊi da je Strateπki pregled obrane dobar putokaz za daljnju reformu obrambenogsustava. On je poËetak priËe koja se nastavlja s DugoroËnim planom razvoja Oruæanih snaga i Ëinit Êejednu cjelinu nuænu za izgradnju hrvatskog obrambenog sustava 21. stoljeÊa.

Ministar obraneBerislav RonËeviÊ

6

Saæetak

MMinistarstvo obrane RH iniciralo je ujesen 2003. godine izradu Strateπkog pre-gleda obrane s ciljem usmjeravanja nas-tavka reformi OS RH i cjelokupnogobrambenog sustava. Meuresorni karak-ter voenja ovog procesa ocrtavaodluËnost Vlade RH da provede reformekoje Êe omoguÊiti strukturiranje obram-benog sustava primjerenog promije-njenom sigurnosnom okruæenju imoguÊnostima financiranja te njegovoistodobno prilagoavanje buduÊoj uloziRH u okvirima euroatlantskih integracija.

Procjena prijetnji i rizika za intereseRH ukazala je na nisku vjerojatnostklasiËne vojne prijetnje i porast znaËajanetradicionalnih prijetnji i rizika (tero-rizam, proliferacija oruæja za masovnouniπtavanje, organizirani kriminal, katas-trofe, akcidenti i dr.).

Temeljne karakteristike prilagoenogkoncepta obrane RH bit Êe: popuna OSRH profesionalnim osobljem i ugo-vornom priËuvom; daljnje razvijanjecivilne uz vojnu komponentu obrane;naglasak na razvoju sposobnosti sudjelo-vanja u meunarodnim vojnim operacija-ma; usmjeravanje razvoja sposobnosti namisije i zadaÊe, πto ukljuËuje i razvojsposobnosti za sudjelovanje u neratnimvojnim operacijama.

Oruæane snage Êe zadræati granskustrukturu, smanjiti broj postrojbi izapovjedniπtava, te nastaviti s razvojemsposobnosti za provedbu definiranih mi-sija i zadaÊa. Ciljana veliËina OS RH je16 000 djelatnih vojnih osoba i 2 000civilnog osoblja, uz ugovornu priËuvu s 8 000 pripadnika. RoËni sastav postupnoÊe biti ukinut.

KljuËni dokumenti iz podruËja doktri-na Êe biti usvojeni do konca 2007. BuduÊedoktrine OS RH bit Êe u skladu s NATOdoktrinama.

Interoperabilnost sa snagamasaveznika realizirat Êe se postupno.Najviπi prioritet imaju elementi obram-benog sustava koji Êe u bliskoj buduÊnos-

ti biti angaæirani u meunarodnimoperacijama. Druga razina prioritetaobuhvaÊa stalno spremne snage, a treÊarazina su ostali dijelovi obrambenogsustava.

Planovima na podruËju upravljanjaljudskim resursima MORH-a i OS RHutvrdit Êe se ciljana personalna strukturai dinamika dostizanja njene ciljaneveliËine. Intenzivirat Êe se pribavljanje ipomlaivanje osoblja, nastavljajuÊi splanskim izdvajanjem.

Sustav upravljanja osobljem proÊi Êeproces reorganizacije kako bi mogaopruæiti potporu ovim procesima te osigu-rati potporu osoblju. Sustav vojnih speci-jalnosti i vojna izobrazba uvezat Êe se unacionalni sustav klasifikacije zanimanjai nacionalni obrazovni sustav radiomoguÊavanja konkurentnosti izdvo-jenom osoblju na træiπtu rada.

OgraniËene proraËunske moguÊnostizahtijevaju paæljivo odreivanje prioritetau modernizaciji i opremanju OS RH.Prioriteti ovoga podruËja su ostvarivanjeinteroperabilnosti snaga koje Êe bitinamijenjene za angaæiranje u multina-cionalnim snagama (ponajprije komu-nikacijski sustavi i zaπtitna oprema, teopremanje u cilju ostvarenja Partnerskihciljeva), komunikacijski i informacijskisustavi svih razina, simulacijski sustaviza obuku, te suvremeni borbeni sustavikao zamjena za postojeÊe zastarjele sustave.

U procesu opremanja i modernizacijeoruæanih snaga nastojat Êe se maksimal-no koristiti domaÊim razvojnim i proiz-vodnim potencijalima gdje je to moguÊe iekonomski isplativo. Nabava naoruæanja ivojne opreme iz uvoza obavljat Êe se off-set programima kad god je to moguÊe, uznastojanje razvoja zajedniËkih programas prijateljskim zemljama ili stranimtvrtkama.

Tijekom procesa donoπenjaDugoroËnog plana razvoja OS RH izraditÊe se Plan opremanja i modernizacije

kojim Êe se utvrditi konkretni projekti napodruËju modernizacije i opremanja s ci-ljem postupnog dostizanja svih potrebnihsposobnosti do 2015. godine. OvoukljuËuje i moguÊnost redefiniranja ci-ljanih sposobnosti u skladu s proraËun-skim moguÊnostima, odnosno s realnimprioritetima cjelokupnog obrambenogsustava.

Na podruËju infrastrukture ubrzat Êese proces napuπtanja suviπnih objekataradi oslobaanja sredstava za projektemodernizacije naoruæanja, opreme iinfrastrukture. Infrastrukturni kapacitetiÊe se okrupnjavati kada god to budemoguÊe i opravdano.

Ministarstvo obrane takoer Êe proÊiproces reorganizacije. Nastavit Êe seredukcija veliËine upravnog dijelaMinistarstva obrane te izdvajanjeaktivnosti koje nisu usko vezane uzupravljanje obranom. Ustrojit Êe se rela-tivno mala organizacija koja Êe nauËinkovit i ekonomiËan naËin upravljatiobrambenim sustavom RH.

Glavni stoæer i dalje Êe se ustrojavatiu okviru MORH-a. FunkcionalnapodruËja, odnosi izmeu ustrojstvenihcjelina, razgraniËenje provedbenih iupravnih nadleænosti i procesi uredit Êese novom Uredbom o unutarnjem ustro-jstvu MORH-a i Pravilnikom o odnosimaupravnog dijela MORH-a i GS OS RHkoji Êe biti izraeni tijekom 2005. i 2006.i implementiran 2006.

Obrambena politika usmjeravat Êeprocese u obrambenom sustavu, a for-mulirat Êe se u skladu sa sigurnosnom ivanjskom politikom RH. Proces obram-benog planiranja preuredit Êe se tako dase pojednostavni, centralizira i omoguÊipunu usklaenost s obrambenim plani-ranjem u NATO-u. OdluËivanje o kljuË-nim pitanjima iz podruËja obrane provo-dit Êe se prema precizno determiniranimprocedurama i na transparentan naËin.

Prilagodba kljuËnih propisa provest Êese radi omoguÊavanja uËinkovitog sud-

jelovanja u operacijama s partnerima ibuduÊim saveznicima.

Meunarodna obrambena suradnjaslijedit Êe smjernice vanjske politike. NapodruËju meuresorne suradnje MORHÊe intenzivnije sudjelovati i pokretatiaktivnosti koje su usmjerene naureivanje cjelokupnog sustavanacionalne sigurnosti: civilno-vojnokrizno planiranje, obalna straæa, potporazemlje domaÊina savezniËkim snagamana teritoriju RH i dr.

RH Êe æurno i prioritetno osiguratiinteroperabilnost na podruËju zaπtite irazmjene povjerljivih informacija u ciljuharmonizacije sigurnosno-obavjeπtajnogsustava MORH-a s nacionalnim imeunarodnim zahtjevima.

U cilju poveÊanja uËinkovitostiadministracije, poboljπanja komuniciranjai ostvarenja preglednosti procesa u okvir-ima MORH-a i OS RH nabavit Êe se iimplementirati jedinstveni poslovniinformacijski sustav.

7

8

Sadræaj

S A D R Æ A J.......................................................................................................................................................8

1. UVOD...................................................................................................................................92. STRATE©KI KONTEKST........................................................................................................11

2.1. SIGURNOSNO OKRUÆENJE.............................................................................................................112.2. INTERESI I CILJEVI RH................................................................................................................. 122.3. PRIJETNJE I RIZICI........................................................................................................................132.4. ME–UNARODNE OBVEZE.............................................................................................................14

3. PRILAGODBE U OBRAMBENOM SUSTAVU...........................................................................153.1. ORUÆANE SNAGE RH....................................................................................................................15

3.1.1. BuduÊe misije i zadaÊe OS RH......................................................................................................... 153.1.2. Vojne sposobnosti..........................................................................................................................17

3.1.2.1. Sposobnost zdruæenog djelovanja OS RH i djelovanja sa saveznicima/partnerima..................183.1.2.2. Razmjestivost i mobilnost.................................................................................................183.1.2.3. Jedinstveni sustav zapovijedanja i nadzora.........................................................................193.1.2.4. Sposobnosti kopnenih snaga............................................................................................ 193.1.2.5. Sposobnosti mornariËkih snaga........................................................................................223.1.2.6. Sposobnosti zrakoplovnih snaga........................................................................................223.1.2.7. Sustavi obuke i πkolovanja................................................................................................233.1.2.8. Sposobnosti logistiËkog sustava........................................................................................ 24

3.1.3. Struktura snaga............................................................................................................................. 253.2. MJESTO I ULOGA CIVILNE OBRANE.....................................................................................................283.3. GLAVNE POLUGE PRILAGODBE OBRAMBENOG SUSTAVA....................................................................29

3.3.1. Profesionalizacija................................................................................................................................... 293.3.2. Doktrina................................................................................................................................................293.3.3. Interoperabilnost i norme.......................................................................................................................304. RESURSI OBRANE...............................................................................................................31

4.1. LJUDSKI RESURSI.........................................................................................................................314.2. MATERIJALNI RESURSI................................................................................................................32

4.2.1. Naoruæanje i vojna oprema.............................................................................................................324.2.2. Objekti i infrastruktura..................................................................................................................33

4.3. FINANCIRANJE............................................................................................................................345. UPRAVLJANJE OBRANOM....................................................................................................36

5.1. MINISTARSTVO OBRANE............................................................................................................. 365.2. PRAVNI OKVIR.............................................................................................................................38

6. ZAKLJU»AK....................................................................................................................... 397. PRILOZI............................................................................................................................41

7.1. POJMOVNIK.................................................................................................................................417.2. PREUZETI PARTNERSKI CILJEVI.................................................................................................. 437.3. BUDUΔE MISIJE I ZADAΔE OS RH.................................................................................................457.4. ELEMENTI BORBENIH SNAGA..................................................................................................... 47

ZZnaËajne promjene u europskom si-gurnosnom okruæju, posebno naglaπenevelikim proπirenjem Europske unije (EU)i Sjevernoatlantskog saveza (NATO)tijekom 2004. godine, rezultirale suveÊim povezivanjem i isprepletanjem si-gurnosnih i obrambenih sustava. Samimtime europske su se dræave suoËile sproblemima usmjeravanja i prilagodbivlastitih obrambenih sustava novonasta-lim okolnostima, posebno trendu smanji-vanja ukupnih vojnih potencijala. Mnogedræave NATO-a koriste se Strateπkimpregledom obrane (SPO) kao instrumen-tom za poticanje i praÊenje reformi svojihoruæanih snaga i obrambenih sustava.

Ministarstvo obrane RepublikeHrvatske (MORH) je, slijedom promije-njenih sigurnosnih okolnosti u okruæju,iniciralo izradu vlastitog SPO koji trebaponuditi smjernice daljnjeg razvojaobrambenog sustava RH. Proces SPOzamiπljen je kao temeljita inventuraobrambenog sustava kroz koju se uoËava-ju njegovi nedostaci i, u konaËnici, pred-laæe novi koncept obrane, orijentiranprema razvoju potrebnih vojnih sposob-nosti u okviru postojeÊih proraËunskihuvjeta tijekom pristupanja euroat-lantskim integracijama.

IzraujuÊi dokumente u okviruAkcijskog plana za Ëlanstvo (MembershipAction Plan - MAP), te dokumenteObrambena politika 2003/04 iObrambena politika 2004/05, MORH jeviπe puta iskazao namjeru izrade SPOkojim Êe usmjeriti reformu obrambenogsustava i omoguÊiti izradu realistiËnogDugoroËnog plana razvoja oruæanihsnaga (DPR OS).

Proces SPO zapoËeo je u listopadu2003. godine osnivanjem VijeÊa za SPO,te Povjerenstva za izradu SPO-a. U Vi-jeÊe za SPO ukljuËeni su svi kljuËni duæ-nosnici MORH-a i OS RH te, svojimpredstavnicima, kljuËne institucije izvansastava MORH-a: Ured Predsjednika RH,Vlada RH, Ministarstvo vanjskih poslova

i Ministarstvo financija. S obzirom naËinjenicu da se ovakav proces prvi putprovodi u RH, redovito su obavljane ikonzultacije s meunarodnim osobljemNATO saveza.

Tijekom procesa postignut je konsen-zus na najviπoj razini (Predsjednik RH,predsjednik Vlade RH, predsjednikHrvatskog sabora) o potrebi smanjenjaukupne veliËine OS RH, πto je rezultiraloukidanjem dijela priËuve “B” (oko 76 000pripadnika). U skladu s inicijalnim nala-zima SPO, zaustavljeni su projekti Ëiji jedoprinos razvoju potrebnih sposobnostiupitan, te se pristupilo ubrzanom otpisuneperspektivnog naoruæanja i vojneopreme.

Pokretanjem procesa SPO uvedeno jekontinuirano sudjelovanje donositelja od-luka unutar MO i OS RH na svim ras-pravama koje bitno utjeËu na razvoj i bu-duÊi izgled obrambenog sustava RH.Tekst dokumenta SPO bio je predmetstruËne i javne rasprave, i kljuËne prim-jedbe dobivene na ovim raspravama ug-raene su u zavrπni tekst dokumenta kojije potom predstavljen dræavnom vrhu.

Povjerenstvo za izradu SPO-a je,koristeÊi se izvjeπÊima i analizama insti-tucionalnih cjelina MORH-a, iniciraloosnivanje resornih i meuresornih rad-nih tijela za analize specifiËnih pitanjaobrambenog sustava RH. Nalazi i prijed-lozi rjeπenja raspravljani su u okviruPovjerenstva, VijeÊa, s NATO timom, aza pojedina bitna rjeπenja za provedbucijelog procesa traæena je i verifikacijaVlade RH.

PoËetna faza SPO bila je izrada ana-liza i studija koje su dale polaziπte zaredefiniranje postojeÊih zadaÊa OS RH.Na temelju nalaza proisteklih iz analiza istudija definirane su buduÊe misije izadaÊe iz kojih su derivirane potrebnesposobnosti elemenata snaga, te struktu-ra snaga. BuduÊe misije i zadaÊe u jasnojsu vezi s prijetnjama i rizicima za si-gurnost RH, te meunarodnim obvezama

9

Uvod

koje je RH preuzela u UN, ali i u okviruintegracija kojima pristupa: NATO i EU,odnosno regionalnih inicijativa. Prikreiranju buduÊe strukture snaga uvaæa-vani su kljuËni moguÊi scenariji prijetnji irizika te je izvrπena provjera priuπtivostitakve strukture.

Jedan od najvaænijih rezultata proce-sa SPO je dobivanje okvirnih smjernicaza nastavak reformi obrambenog sustavai izradu DugoroËnog plana razvojaOruæanih snaga (DPR OS), kojim Êe se,nakon usvajanja u Saboru, i formalno

utvrditi smjer razvoja OS RH i obvezepojedinih elemenata obrambenog susta-va. Usvajanjem DPR OS osigurat Êe sestabilan okvir za srednjoroËno i kratko-roËno planiranje, te za plansko i odgo-vorno upravljanje resursima obrane.

Zavrπni dokument je produkt procesaSPO kojim se daju smjernice za izradurazvojnih planova, te prilagodbustrateπkih dokumenata koji Êe usmjeritirazvoj obrambenog sustava RH tijekom inakon pridruæivanja euroatlantskim inte-gracijama.

10

UvodSl

ika b

roj 1

: Stra

teπki

preg

led ob

rane

GGlobalne sigurnosne promjene s kraja20. i poËetka 21. st. potaknule su znaËajneizmjene sigurnosnih paradigmi. Umjestorelativno jednostavnih bipolarnih odnosate predvidivih odgovora na moæebitneizazove, svijet je suoËen sa sloæenom si-gurnosnom situacijom, koju karakteriziravelika brzina promjena i nepredvidljivostugroza, a u kojoj su asimetriËne prijetnjeizraæenije nego ikad. Nestabilnost poje-dinih dræava i regija, terorizam, orga-nizirani kriminal, proliferacija oruæja zamasovno uniπtavanje, ilegalne migracijete problemi informacijske sigurnosti pred-stavljaju ugroze na koje niti jedna dræavane moæe u cijelosti odgovoriti samostalno.U skladu s time, otvoreni su procesi prila-goavanja sigurnosno-obrambene arhitek-ture na globalnoj i nacionalnim razinama.Time je izraæenija potreba uvezivanjanacionalnih sigurnosno-obrambenih sus-tava kako bi se primjereno odgovorilo natransnacionalne prijetnje.

Meunarodne organizacije nastojepronaÊi odgovore na novonastale, promi-jenjene okolnosti. Relativna sporost ovihorganizacija pri donoπenju odluka ËestoonemoguÊava pravodobno reagiranje, araspoloæivi instrumenti i resursi zarjeπavanje kriznih stanja imaju izraæenelimite. Stoga, sve znaËajniju ulogu u pre-vladavanju kriza dobivaju regionalnepolitiËko-sigurnosne organizacije kao πtosu NATO i EU. JaËanjem njihove ulogena globalnoj razini raste i njihova odgo-vornost na podruËju meunarodne si-gurnosti. To je posebice prepoznatljivo usluËaju NATO-a, koji je kroz vojnoangaæiranje izvan teritorija dræava Ëlanicapreuzeo ulogu najznaËajnijeg Ëimbenikameunarodne sigurnosti. Time je NATOpokrenuo proces transformacije i pri-lagodbe, kako strukturalne tako i napodruËju obrambenih sposobnostiSaveza. Nova zapovjedna struktura iformiranje snaga za brze odgovore pred-stavljaju samo najmarkantnije primjereove transformacije i prilagodbe.

Raste i uloga EU-a, naroËito upodruËju ublaæavanja posljedica kriza idruπtvenog oporavka podruËja zah-vaÊenih krizama. Europa prolazi krozintenzivne procese ujedinjavanja i sig-urnosnog stabiliziranja. U sklopu ovihprocesa formira se zajedniËka vanjska isigurnosna politika EU (CSFP), kao ieuropska sigurnosna i obrambena politi-ka (ESDP). Pri tome EU teæi razvijanjuobrambenih sposobnosti kojima Êe moÊiprimjerenije odgovoriti buduÊim izazovi-ma koji se pojavljuju na europskom iπirem prostoru. EU je uËinila snaæaniskorak u smjeru implementacije zajed-niËke sigurnosne i obrambene politikestvaranjem mehanizma razvoja sposob-nosti (CDM), definiranjem glavnih cilje-va (Headline Goals), njihovom razradomu Europskom akcijskom planu razvojasposobnosti (ECAP), organiziranjemEuropske agencije za obranu (EDA), teustrojavanjem snaga za operacije odgovo-ra na krize (Battlegroups).

Potpuno stabiliziranje donedavnotrusnog podruËja jugoistoka Europe (JIE)ostaje i nadalje jedan od temeljnih poli-tiËko-sigurnosnih ciljeva EU-a. Jasanpokazatelj preuzimanja odgovornosti zastabilizaciju JIE jest i zamjena NATOsnaga u Bosni i Hercegovini snagamaEU-a. Paralelno s naporima NATO-a iEU-a teËe i jaËanje demokratskih procesaunutar zemalja JIE Ëime se moguÊepodruËje konflikata svodi na najmanjumoguÊu mjeru. Uz to, veÊina zemaljaregije pristupa euroatlantskim integraci-jama ili su u njih veÊ pristupile. I zemljekoje su dosad bile izvan ovih procesapokazuju opredijeljenost euroatlantskimintegracijama, prije svega kroz nastojanjaza ukljuËivanjem u NATO/PfP program iza sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju s EU. Time i regionalnookruæje poprima stabilnija i sigurnijaobiljeæja, πto je RH omoguÊilo snaæaniskorak prema angaæiranijem sudjelova-nju u meunarodnim aktivnostima

11

Strateπki kontekstSIGURNOSNO OKRUÆENJE

odnosno da umjesto ‘uvoznika’ si-gurnosti postane njezin ‘izvoznik’.Nastojanje RH da pridonese sigurnostiregije i svijeta podrazumijevaprilagoavanje njezina sigurnosno-obrambenog sustava izazovima razvojasposobnosti potrebnih za primjerendoprinos kooperativnoj sigurnosti ikolektivnoj obrani.

INTERESI I CILJEVI RH

Sigurnosni interesi RH, te iz njihizvedeni ciljevi, proizlaze iz temeljnih,Ustavom RH utvrenih nacionalnih vri-jednosti, a detaljno su razraeniStrategijom nacionalne sigurnosti, kojuje 2002., usvojio Hrvatski sabor.

Vitalni interesi RH su opstanaksuverene, neovisne i teritorijalnocjelovite dræave, te zaπtita æivota iimovine njezinih graana. Vaæni interesiRH su oËuvanje i razvoj demokracije idemokratskih institucija; vladavina prava;gospodarski prosperitet i socijalna pravda;doprinos uspostavi i oËuvanju mirnog istabilnog okruæenja; oËuvanje i razvojmeunarodnog poretka na naËelimapravde, poπtovanja meunarodnog prava,politiËke i gospodarske ravnopravnosti;oËuvanje i zaπtita okoliπa.

OpÊi sigurnosni cilj jest izgradnjapretpostavki i uvjeta za slobodan,pravedan i stabilan politiËki, gospodarski isocijalni razvoj hrvatskog druπtva, usuradnji i meusobnoj usklaenosti sdrugim demokratskim dræavama. Posebnisigurnosni ciljevi su uspostava, razvoj iprovedba odgovarajuÊih politika, mjera,aktivnosti i institucija na sigurnosnompodruËju, izgradnja povoljnoga meuna-rodnoga sigurnosnog okruæja na regio-nalnoj i globalnoj razini ukljuËivanjem umeunarodne sigurnosne integracije isuradnjom s drugim demokratskimdræavama, razvojem stabilnog i gospo-darski naprednijeg druπtva koje Êe bitidugoroËno sposobno izgraivati i odræa-vati uËinkovite sigurnosne mehanizme i

resurse, te uspjeπno odgovarati na si-gurnosne izazove, rizike i prijetnje.

U programu Vlade RH za mandatnorazdoblje 2003. - 2007. godine su poseb-no istaknuti ciljevi dostizanja statusapunopravnog Ëlanstva u NATO-u i EU-u,poboljπanja meunarodnog i sigurnosnogpoloæaja RH, razvijanja mira i stabilnostiregije, nastavka reformi druπtva i sustavaobrane, te poveÊanje uËinkovitostioruæanih snaga i drugih zaπtitnih meha-nizama druπtva. Posebnu pozornostProgram Vlade RH posveÊuje Jadranskojorijentaciji RH, te zaπtiti hrvatskog dijelaJadrana.

Na temelju definiranih interesa i cilje-va RH formulirane su buduÊe misije izadaÊe OS RH, pri Ëemu su kljuËni Ëim-benici bili procjena rizika i prijetnji za si-gurnost RH, meunarodne obveze koje jeRH preuzela, te obveze koje proizlaze izbuduÊeg Ëlanstva RH u euroatlantskimintegracijama. Vjerojatno je kako Êe setijekom procesa pridruæivanja euroat-lantskim integracijama pojavljivati potrebadrugaËijeg odreivanja prioriteta i uskla-ivanje rjeπenja s potrebama punopravnogËlanstva RH u ovim integracijama.

PRIJETNJE I RIZICI

Procjena prijetnji i rizika nacionalnojsigurnosti i interesima RH jedan je odkljuËnih ulaznih parametara definiranjaobrambenog sustava i obrambenog kon-cepta RH. Na temelju prosudbe prostora,prijetnji i rizika, moæe se zakljuËiti datrenutaËno protiv RH nije i da u duæemrazdoblju neÊe biti izraæena neposrednakonvencionalna vojna prijetnja, premdase ona ne smije u potpunosti iskljuËiti.

Mala je vjerojatnost da Êe se u nastu-pajuÊem razdoblju razviti konvencionalnisukob u kojem Êe teritorij RH biti dioveÊeg ratiπta. Dræave koje bi eventualnomogle ugroziti RH ne posjeduju visokosofisticirane snage, nego su uglavnomkonvencionalne.

UnatoË trendu postupne stabilizacije,

12

Strateπki kontekstINTERESI I CILJEVI RH

joπ uvijek postoji moguÊnost pojave iπirenja nestabilnosti u okruæju RH.Prijetnje dobivaju novi karakter i ubuduÊnosti Êe se vrlo teπko moÊi razdvo-jiti njihova vojna i nevojna komponenta.Izraæena je moguÊnost posrednog utjecajakriza s izvoriπtem u bliæem okruæenju idestabilizacijskog utjecaja asimetriËnih itransnacionalnih prijetnji.

Na globalnoj razini posebno je izraæe-na prijetnja meunarodnog terorizma,koji daje novu dimenziju svim ostalimoblicima transnacionalnih prijetnji, amoæe prouzroËiti i konvencionalnesukobe. Terorizam je u vrlo kratkom vre-menu i s nedvojbeno velikim uËinkomuspio ugroziti sigurnost svihdemokratskih druπtava, ostvarujuÊi prviu nizu svojih ciljeva - stvaranje osjeÊajanesigurnosti u populaciji ciljanih dræava.

Proliferacija oruæja masovnoguniπtavanja omoguÊava stvaranje novihvojnih i teroristiËkih prijetnji.Dostupnost ovih oruæja tehnoloπki slabi-jim oruæanim snagama agresivnihnedemokratskih reæima, pa i manjimskupinama, kao i moguÊnost njihoveuporabe predstavljaju prijetnju svjetskojsigurnosti. Ova prijetnja zahtijeva koor-dinirani odgovor cjelokupnog meunaro-dnog sustava sigurnosti, a ne samo polici-jskih i/ili vojnih snaga pojedinih dræava.

Organizirana trgovina narkoticima iljudima, kao i ostali oblici organiziranogkriminala, uz veÊ izraæene destabilizatore,postali su dio izvora sredstava za finan-ciranje teroristiËkih skupina.

Razvoj i intenzivna primjena komu-nikacijskih i informatiËkih tehnologijaprate i specifiËni sigurnosni izazovi, kojise reflektiraju na opÊu stabilnost i sigur-nost, te je razvoj sposobnosti odgovorana takve izazove imperativ na nacional-noj i meunarodnoj razini.

RH je izloæena i rizicima velikih πtetai ljudskih ærtava kao posljedice velikih,prirodnih i ljudskom djelatnoπÊu izaz-vanih katastrofa. Postoji visoka vjerojat-

nost da Êe se u sustavu sprjeËavanja veÊihposljedica, te u uklanjanju i ublaæavanjunastalih, zahtijevati potpora i pomoÊ ob-rambenog sustava.

Procjena prijetnji i rizika ukazala jena potrebu reforme obrambenog sustavau vojnoj obrani i u razvoju novih sposob-nosti. Nalazi procjene prijetnji i rizika omaloj vjerojatnosti konvencionalne pri-jetnje prema RH omoguÊavaju provedbusveobuhvatne reforme Oruæanih snaga.Nalazi o vrlo visokoj vjerojatnostiasimetriËnih prijetnji nameÊu potreburazvoja novih, specifiËnih, primjerenihodgovora na ove prijetnje i sudjelovanjeu kolektivnoj i kooperativnoj sigurnostieuroatlantskih integracija. Dakle, usvjetlu male vjerojatnosti konven-cionalnog sukoba, RH se ukazuje prilikada postupnim reformama obrambenogsustava izgradi dostatne sposobnosti istrukturira snage kompatibilne zahtjevi-ma kolektivne sigurnosti i kolektivneobrane.

ME–UNARODNE OBVEZE

Pribliæavanjem euroatlantskim inte-gracijama RH je preuzela brojne obvezekoje znaËajno utjeËu na definiranjebuduÊih misija i zadaÊa OS RH te naalokaciju resursa koje RH moæe odvojitiza potrebe obrane, odræavajuÊi ravnoteæus potrebama ukupnog razvoja. Aktivnauloga RH na meunarodnoj politiËko-sigurnosnoj sceni jaËa, te je RH takoerpreuzela brojne obveze u okvirima UN-ai regionalnih sigurnosnih inicijativa.

U okviru suradnje s UN-om, RH jeStand-by aranæmanom definirala vlastiteobveze na polju sudjelovanja u UNvoenim mirovnim operacijama, ukljuËu-juÊi i uvrπtavanje hrvatskih vojnih pro-matraËa, stoæernih Ëasnika i vojnihstruËnjaka na UN-ovu On Call listu, aRH ima i status promatraËa u UNpostrojbi SHIRBRIG-u (Stand byArrangement High Readiness Brigade -

13

Strateπki kontekstPRIJETNJE I RIZICI

brigada u visokom stupnju pripravnostiza djelovanja u skladu sa Stand-by aranæ-manom UN-a).

Tijekom procesa pristupanja NATOsavezu, sudjelovanjem u aktivnostimaPartnerstva za mir i Akcijskim planom zaËlanstvo, RH je preuzela 49 partnerskihciljeva (Pregled preuzetih partnerskih ci-ljeva daje se u prilogu). Na taj naËin RHusmjerava razvoj sposobnosti obram-benog sustava prema potrebnoj raziniinteroperabilnosti sa snagama ËlanicaSaveza, posebice u pogledu angaæiranjaOS RH u NATO voenim meunarod-nim operacijama.

Pristupanjem EU-a RH Êe se obvezatina razvijanje dijela sposobnosti iskazanihu Deklaraciji o europskim vojnimsposobnostima, odnosno obveza inte-gracije obrambenog sustava RH u okvireeuropske sigurnosne i obrambene poli-tike (ESDP). S obzirom na moguÊnostiRH u europskim snagama i EU voenimoperacijama namjerava se prvenstvenokoristiti postrojbama pripremljenim zaNATO operacije.

U okvirima suradnje s OESS-om RHje potpisnica viπe sporazuma, konvencija i

ugovora koji joj omoguÊavaju aktivandoprinos u mjerama izgradnje povjerenjai sigurnosti (CSBM). RH Êe nastavitiaktivno sudjelovati u okvirima OESS-a,nastojeÊi pridonositi stvaranju sigurnijegi stabilnijeg okruæenja.

Regionalna multilateralna obrambe-na suradnja RH obuhvaÊa sudjelovanje uforumima regionalnih obrambenih inici-jativa srednje i jugoistoËne Europe:CENCOOP (Central European NationCooperation), Kvadrilaterala, AmeriËko--jadranska povelja, Jadransko-jonska ini-cijativa, SEDM (South-East EuropeanDefence Ministerial) i SEECP (South-East European Cooperation Proces).

Stabilnije sigurnosno okruæenje,poodmakli procesi pristupanja RHeuroatlantskim integracijama, malavjerojatnost konvencionalnog sukoba iπirok raspon meunarodnih aktivnostijasno ukazuju na potrebu prilagodbeobrambenog sustava ovakvim okolnosti-ma. Stoga, a imajuÊi u vidu sigurnosnetrendove u bliæem i daljem okruæenju,postojeÊi obrambeni sustav mora proÊiniz reformi i prilagoavanja buduÊimpotrebama.

14

Strateπki kontekstME–UNARODNE OBVEZE

PPostojeÊi obrambeni sustav RH razvi-jen je na iskustvima Domovinskog rata, asastoji se od vojne i civilne obrane.Meutim, ovaj obrambeni sustav zas-novan prvenstveno na konceptu indivi-dualne obrane te usmjeren prvenstvenona obranu nacionalnog teritorija suoËavase s izazovima promijenjenog sig-urnosnog okruæja i procesa integracijeRH u NATO i EU. Uz to, ne mogu sezanemariti niti izazovi tekuÊe revolucijeu vojnim poslovima (Revolution in Mili-tary Affairs-RMA). Dinamika smanjenjaobrambenog proraËuna dovela je u pita-nje moguÊnost vjerodostojne provedbepostojeÊeg koncepta obrambenog sustava,a pristupanje NATO-u i EU-u i samupotrebu njegovog odræavanja.

PostojeÊi ustroj OS RH utemeljenprvenstveno na konceptu individualneobrane bio je usmjeren na izgradnju iodræavanje sposobnosti za obranu nacio-nalnog teritorija. OgraniËene proraËunskemoguÊnosti, neadekvatna popunjenostpostrojbi OS RH, visoki troπkovi funkci-oniranja i niska ispravnost oruæanih sus-tava i opreme u konaËnici rezultiraju ni-skom uËinkovitoπÊu sustava. Takoer,ukupne obrambene sposobnosti su ne-primjerene buduÊim misijama i zadaÊama.

Stalne promjene sigurnosnog okruæe-nja i buduÊe obveze u sustavu kolektivneobrane uvjetuju preispitivanje i prilagod-bu obrambenog koncepta RH te izgrad-nju obrambenog sustava primjerenognovim izazovima.

Strateπki cilj transformacije obram-benog sustava RH je dostizanje razinesposobnosti koja Êe jamËiti zaπtitunacionalnih interesa i omoguÊavanjeintegracije u euroatlantske politiËko-si-gurnosne organizacije. Prilagodbe koje Êese provesti tijekom i nakon usvajanjakoncepta kolektivne obrane na podruËji-ma normativnih i organizacijskih rjeπenjapodrazumijevaju ustrojavanje vojneorganizacije primjerenog tipa, redefini-ranje uloge i mjesta civilne obrane, usva-

janje i primjenu doktrina i standarda kojisu kompatibilni doktrinama i standardi-ma NATO, te postizanje zahtijevanogstupnja interoperabilnosti.

NastupajuÊa transformacija obram-benog sustava zahtjeva potporudruπtvene zajednice osiguranjem primje-renih resursa nuænih za njenu provedbu..

ORUÆANE SNAGE RH

U dostizanju optimalne strukturesnaga rabit Êe se pristup temeljen naprocjeni postojeÊih i buduÊih prijetnji tena izgradnji sposobnosti OS RH potreb-nih za odgovor na te prijetnje, s obziromna raspoloæive resurse.

U skladu s buduÊim zahtjevima kojiÊe se postaviti pred OS RH u nacionalnojobrani te u ispunjavanju obveza koje pro-izlaze iz Ëlanstva u NATO-u definiranesu misije i zadaÊe OS RH. RaπËlambommisija i zadaÊa utvrene su potrebne voj-ne sposobnosti OS RH te elementi snagapotrebni za dostizanje tih sposobnosti.

NajveÊi dio elemenata snaga potreb-nih za buduÊu strukturu OS RH postoji iu sadaπnjoj strukturi. PredstojeÊa trans-formacija usmjerit Êe se na uravnoteæenjepotrebnih elemenata u skladu s raspolo-æivim resursima i zahtijevanim sposob-nostima.

OS RH Êe se postupno profesiona-lizirati, πto podrazumijeva zamrzavanjeobveznog sluæenja vojnog roka u iduÊemsrednjoroËnom razdoblju (iduÊih 5 godi-na) te uvoenje dragovoljnog sluæenjavojnog roka kao najvaænijeg izvora po-pune djelatnih postrojbi i postrojbi ugo-vorne priËuve. Kontingent vojnika nadragovoljnom sluæenju vojnog roka neÊebiti veÊi od 2000 vojnika godiπnje, adragovoljno sluæenje vojnog roka bit ÊeomoguÊeno i æenama.

BuduÊe misije i zadaÊe OS RH

Misije i zadaÊe (detaljan pregled mi-sija i zadaÊa OS RH daje se u prilogu)

OS RH proizlaze iz Ustavom i

15

Prilagodbe u obrambenom sustavuORUÆANE SNAGE RH

strateπkim dokumentima definiranihzadaÊa obrambenog sustava. Pri formuli-ranju liste buduÊih misija i zadaÊa OSRH uvaæavane su procjena prijetnji irizika za sigurnost RH, veÊ preuzetemeunarodne obveze RH, te buduÊeobveze koje Êe RH pristupanjem u NATOi EU preuzeti. BuduÊe misije i zadaÊe OSRH, prema kojima Êe se usmjeravatirazvoj vojnih sposobnosti, su sljedeÊe:

1. ZA©TITA SUVERENITETA I TERITORIJALNE CJELOVITOSTI RH,OBRANA RH I SAVEZNIKA

• zaπtita neovisnosti, teritorijalnecjelovitosti i opstojnosti RepublikeHrvatske,

• zaπtita zraËnog prostora RH,• zaπtita akvatorija pod nadleænoπÊu RH,• obavjeπtajne djelatnosti,• protokolarne zadaÊe,• potpora zemlje domaÊina

savezniËkim snagama,• traganje i spaπavanje,• odvraÊanje potencijalnog agresora

te obrana RH ukljuËujuÊi pozivanje naËlanak V. Sjevernoatlantskog ugovora

• obrana Ëlanica NATO saveza

2. SUDJELOVANJE U OPERACIJA-MA ODGOVORA NA KRIZE UINOZEMSTVU

• mirovne operacije (Mirovneoperacije podrazumijevaju sve operacijeodgovora na krize u inozemstvu (eng.CRO - Crises Response Operations),osim humanitarnih operacija.ObuhvaÊaju operacije potpore miru,odræavanja mira, nametanja mira i druge

operacije odgovora na krize).• humanitarne operacije.

3. SUDJELOVANJE U MJERAMAIZGRADNJE SIGURNOSTI I POVJERENJA

• obrambena diplomacija,• regionalne inicijative,• nadzor naoruæanja te izgradnja

mjera povjerenja i sigurnosti.

4. POMOΔ CIVILNIM INSTITUCI-JAMA U ZEMLJI

• pomoÊ civilnim vlastima,• pomoÊ namjenskim sluæbama u

zaπtiti i spaπavanju ljudi i dobara,• pomoÊ civilnim institucijama u

16


Slika

2: S

cena

riji -

misi

je i z

adaÊ

e - ri

zici

SCENARIJI - MISIJE I ZADAΔE - RIZICI

ZADAΔE

borbi protiv terorizma, krijumËarenja teproliferacije oruæja za masovno uniπtenje,

• pomoÊ civilnim institucijamaizvrπenjem ostalih nevojnih zadaÊa.

Ovako definirane buduÊe misije izadaÊe odobrila je Vlada RH, te sukljuËno polaziπte za definiranje potrebnihvojnih sposobnosti.

Iz procjene rizika i prijetnji moguÊe jepostaviti Ëetiri kljuËna scenarija za kojeRH u buduÊnosti mora imati razvijenesposobnosti uËinkovitog reagiranja.

Vojne sposobnostiProcjena prijetnji i rizika ukazuje na

vrlo malu vjerojatnost klasiËne vojneprijetnje Republici Hrvatskoj. Istodobnose pojavio novi spektar nesimetriËnihprijetnji za koje, u dosadaπnjem razdob-lju, nisu razvijane odgovarajuÊe sposob-nosti.

Ovakva promiπljanja traæe razvoj no-vih sposobnosti za uspjeπnu pripremu isudjelovanje OS u provedbi razliËitihoperacija odgovora na krize. BuduÊa dje-lovanja OS RH su vjerojatnija u podruË-jima izvan nacionalnog teritorija, gdje jepotporna infrastruktura ograniËena ilinepostojeÊa.

U skladu s tim Republika Hrvatska ÊenajËeπÊe djelovati kao dio snaga NATOsaveza, Ujedinjenih naroda, Europskeunije ili kao dio nekih drugih ad hoc koa-licijskih snaga. Iz ovog se moæe zakljuËitikako RH ne treba izgraivati ni odræavatiobrambene sposobnosti za svaki moguÊidogaaj, nego treba razvijati uravno-teæene, koherentne i fleksibilne snagesposobne za uËinkovito djelovanje zajed-no s drugim zemljama/saveznicama.Obuka i opremanje OS RH moraju odgo-voriti ovim zahtjevima.

Kao Ëlanica Partnerstva za mir i pro-vedbom procesa MAP, Republika Hrvat-ska je odredila i priprema snage za sudje-lovanje u NATO/PfP voenim operacij-ama. Ove snage predstavljaju temelj sna-ga koje Êe po prijemu Republike Hrvat-

ske u NATO savez biti odreivane za zaj-edniËke snage Saveza.

BuduÊe vojne sposobnosti bit Êe plan-ski i postupno razvijane zbog ograniËenjakoja Republika Hrvatska ima u pogleduobuËavanja dovoljnog broja osoblja i po-strojbi, modernizacije opreme i nao-ruæanja te priuπtivosti takvih sposobno-sti. Tijekom toga procesa provodit Êe seredovite konzultacije s partnerima i Sa-vezom u cjelini.

KonaËni cilj razvoja sposobnosti jedostizanje, odræavanje i poboljπavanjeoperativnih sposobnosti koje podupiruglavne misije i zadaÊe OS RH. Sposobno-sti moraju zadovoljiti potrebe nacionalneobrane te obavljanje drugih zadaÊa uskladu s Ustavom RH i drugim zakoni-ma, a po prijemu RH u NATO i potrebekolektivne obrane.

Tijekom definiranja potrebnih vojnihsposobnosti koje Êe OS RH imati uvaæa-vane su sljedeÊe temeljne pretpostavke:

Do prijema u NATO OS RH moÊi Êeizvoditi:

1. zdruæenu operaciju obrane nacio-nalnog teritorija,

2. jednu operaciju uklanjanja posljedi-ce krizne situacije u zemlji (angaæiranesnage ekvivalenta namjenski organizi-rane bojne),

3. jednu operaciju u sklopu meuna-rodnih operacija odgovora na krize (an-gaæirane snage ekvivalenta do satnije).U ove se snage ne raËunaju pojedincikoji sudjeluju u meunarodnim misi-jama.

Nakon prijema u NATO OS RH moÊiÊe izvoditi:

• zdruæenu operaciju obrane nacio-nalnog teritorija s pozivom na Ëlanak V.Sjevernoatlantskog ugovora

• jednu operaciju sa snagama deklari-ranim za sudjelovanje u sustavu kolek-tivne obrane (ojaËana satnija do 2009. go-dine, bojna nakon 2009.)

• jednu operaciju uklanjanja posljedi-ca krizne situacije u zemlji (angaæirane

17


snage ekvivalenta namjenski organizi-rane bojne) i

• jednu operaciju u sklopu meuna-rodnih operacija odgovora na krize (an-gaæirane snage ekvivalenta do jedne sa-tnije).

U cilju ostvarenja sposobnosti pravo-dobnog angaæiranja postrojbi OS RH unavedenim operacijama, one Êe se nalazitiu razliËitim stupnjevima spremnosti zaizvrπenje namjenskih zadaÊa:

• visoko spremne snage su spremneintervenirati unutar 24 sata u razliËitimtipovima operacija u zemlji, a unutar 5dana u razliËitim tipovima operacija uinozemstvu ako su ukljuËene u NATOsnage brzog odgovora (NATO ResponseForce - NRF), odnosno u borbene skupi-ne EU (Battlegroups)

• spremne snage mogu dostiÊi punuborbenu spremnost za 30 dana. Namije-njene su za obavljanje zadaÊa zaπtite na-cionalnih interesa i zadaÊe unutar Saveza.Snage u ovom stupnju spremnosti (osimsnaga za nadzor zraËnog prostora) bit Êeu cijelosti razmjestive te opremljene i os-posobljene za djelovanje na cijelom po-druËju RH. Od ukupnih kopnenih snaga40% Êe biti opremljeno i osposobljeno zadjelovanje izvan granica. Spremne snagesu u cijelosti popunjene stalnim sastavom

• snage na niskom stupnju spremno-sti svoju punu borbenu spremnost mogudostiÊi u roku od 30 do 90 dana. Namij-enjene su za potporu i djelovanja spre-mnih snaga i njihovu popunu. Popunjenesu ugovornom priËuvom i stalnim sasta-vom

• snage s duljim vremenom uspostavesvoju punu borbenu spremnost mogu po-stiÊi u roku od 120 do180 dana. Namije-njene su za nacionalnu obranu i dopunusnaga, a popunjavaju se nerazvrstanompriËuvom.

Strateπki pregled obrane ne daje popissvih vojnih sposobnosti, veÊ se bavi voj-nim sposobnostima kljuËnim za obliko-vanje i razvoj OS RH kako slijedi:

• sposobnost zdruæenog djelovanjaOS RH i djelovanja sa saveznicima/part-nerima,

• razmjestivost i mobilnost,• jedinstveni sustav zapovijedanja i

nadzora,• sposobnosti kopnenih snaga,• sposobnosti mornariËkih snaga,• sposobnosti zrakoplovnih snaga,• sustav obuke i πkolovanja,• logistiËki sustav.

1. Sposobnost zdruæenog djelovanjaOS RH i djelovanja sa saveznicima/part-nerima

UzimajuÊi u obzir Ëinjenicu da Êe ve-Êina buduÊih operacija OS RH bitizdruæena, daljnja transformacija Êe se te-meljiti na razvoju sposobnosti za zdruæe-no djelovanje kroz:

• implementaciju NATO standarda usvim segmentima rada i djelovanja OSRH,

• jedinstven, intergranski sustav za-povijedanja OS RH,

• dostatnu interoperabilnost opreme,• usuglaπenost granskih i rodovskih

doktrina sa zdruæenom doktrinom,• ustrojavanje i izgradnja jedinstve-

nog komunikacijsko informacijskog su-stava (KIS) s ciljem stvaranja integriranetaktiËke (situacijske) slike cjelovitog teri-torija RH kao potpora jedinstvenom su-stavu zapovijedanja i nadzora,

• intenziviranje uËenja engleskog idrugih stranih jezika radi poveÊanja spo-sobnosti zajedniËkog djelovanja s partne-rima/saveznicima,

• izgradnju sposobnosti integracije iuvezivanja kopnenih i zraËnih snaga ufunkciji pruæanja bliske zraËne potpore, tepomorskih i zraËnih snaga u funkciji pru-æanja zraËne potpore pomorskih operacija.

2. Razmjestivost i mobilnostNATO savez i EU postavili su okvire

za razvoj sposobnosti koje sadaπnje i bu-duÊe Ëlanice trebaju razvijati u cilju krei-

18


ranja zajedniËkih snaga. Ti su okviriodredili potrebe za suvremenim raspore-divim (eng. deployable) i mobilnim sna-gama koje mogu odluËno djelovati unu-tar viπenacionalnih snaga te provesti za-jedniËke ciljeve i politiËke odluke zema-lja Ëlanica.

OS RH Êe se izgraivati kao cjeloviteoruæane snage sposobne odgovoriti zahtje-vima nacionalne obrane i ujedno zahtjevi-ma Ëlanstva u euroatlantskim integracij-ama. OS RH Êe teæiti (u skladu sa zakljuË-cima iz Istambula) da 40% kopnene kom-ponente OS RH bude strukturirano, obu-Ëeno i opremljeno za razmjeπtanje (deplo-yable), da do 8% kopnenih snaga budeangaæirano u nekoj operaciji ili raspoloæi-vo za buduÊe operacije Saveza (ojaËana sa-tnija s rotacijom ili 700-800 osoblja bezrotacije). Svi pripadnici profesionalnog sa-stava imat Êe obvezu po potrebi sudjelova-ti u meunarodnim operacijama.

Razmjestivost i mobilnost snaga osi-gurat Êe se:

• poveÊanjem sposobnosti taktiË-kog/strateπkog zraËnog transporta mo-dernizacijom postojeÊih i nabavom dvanova transportna zrakoplova za transportna srednjim i velikim daljinama,

• pripremom potrebne infrastrukturei sredstava potrebnih za uËinkovitopremjeπtanje snaga odreenih za zadaÊu,

• nabavom borbenih, drugih oklopnihi transportnih vozila,

• zraËnim transportom na taktiËkojrazini.

Mobilnost Êe biti osigurana za sverazmjestive snage po njihovu deklarira-nju a za ostale snage postupno kroz odre-eno razdoblje.

Mobilnost i odræivost razmjestivihsnaga bit Êe osigurana samostalno ili usuradnji s drugim zemljama ËlanicamaNATO saveza.

3. Jedinstveni sustav zapovijedanja inadzora

Jedinstveni sustav zapovijedanja i

nadzora u OS RH mora osigurati konti-nuirano zapovijedanje i nadzor svim dij-elovima OS RH u zemlji i inozemstvu.Sustav mora biti neprekidan u redovitimmirnodopskim djelatnostima, izvanred-nim situacijama (katastrofe, akcidenti,hitne situacije i sl.) i tijekom izvoenjaratnih operacija.

Zapovijedanje i nadzor svim djelo-vanjima postrojbi OS RH u zemlji i ino-zemstvu provodit Êe se putem nove orga-nizacijske cjeline pri GS OS RH - Zapov-jednog operativnog srediπta.

Potporu sustavu zapovijedanja i nad-zora pruæat Êe jedinstveni komunikacij-sko- informacijski sustav (KIS) OS RH,koji mora imati sljedeÊe kljuËne sposob-nosti:

• integriranje sustava na raziniOruæanih snaga,

• kompatibilnost s odgovarajuÊim su-stavima zemalja Ëlanica NATO saveza,

• sigurna razmjena informacija sa sa-vezniËkim zemljama,

• pruæanje potpore snagama angaæi-ranim u meunarodnim operacijama,

• pruæanje potpore snagama zemaljasaveznica dok su na podruËju RH,

• prikupljanje, obrada i raspodjela in-formacija o stanju na moru i zraËnomprostoru korisnicima.

4. Sposobnosti kopnenih snagaKopnene snage djelovat Êe kao okos-

nica u okvirima sve Ëetiri misije OS RH.Za ostvarenje ove uloge bit Êe potrebnorazviti cijeli spektar sposobnosti, uklju-ËujuÊi i one za mobilne operacije izvannacionalnog teritorija. Ipak, nije vjerojat-no angaæiranje teπkih oklopnih postrojbiizvan granica teritorija RH. Naglasak nasposobnosti razmjestivosti bit Êe stavljenna lakπe, mobilne snage koje Êe paralelnorazvijati primjerene sposobnosti odræa-vanja i preæivljavanja (zaπtite). Radi do-stizanja ovih sposobnosti bit Êe nuænonabaviti i novu opremu (npr. borbena vo-zila na kotaËima), te Êe se intenzivirati

19


obuka za provedbu zadaÊa koje zahtije-vaju razmjeπtanje snaga izvan nacional-nog teritorija. Uz borbene sposobnosti,kopnene snage Êe razvijati i sposobnostiza sudjelovanje u humanitarnim opera-cijama, pruæanja pomoÊi namjenskimsluæbama u zaπtiti i spaπavanju ljudi i do-bara kada to prelazi moguÊnosti namjen-skih institucija te pruæanja pomoÊi civil-nim vlastima u sluËaju kriznih situacija uzemlji.

Za sudjelovanje u savezniËkim opera-cijama sposobnosti i snage koje Êe RHodrediti po ulasku u NATO (uz veÊ, prijeulaska u Savez, deklarirane snage) teme-ljit Êe se na postrojbama veÊ deklariranimu Partnerskim ciljevima. Ove snage Êe do2009. biti osnova za ustrojavanje namjen-ski organiziranih snaga za sudjelovanje uzajedniËkim NATO ili EU voenim ope-racijama.

Dio postrojbi kopnenih snaga bit Êepopunjen iskljuËivo profesionalnim sasta-vom, a dio Êe biti popunjen pripadnicimaugovorne priËuve. PriËuvne postrojbe Êeimati djelatnu jezgru koja Êe provoditiobuku vojnog osoblja i organskih po-strojbi u skladu sa zadaÊama.

Ukidanjem korpusne organizacije naj-veÊe taktiËke postrojbe kopnenih snagabit Êe brigade.

Glavne postrojbe kopnenih snaga bitÊe jedna profesionalna motorizirana bri-gada i jedna profesionalna oklopno-mehanizirana brigada. Mehanizi-rane/motorizirane bojne iz sastava ovihbrigada bit Êe temeljni modul za formi-ranje namjenski organiziranih snaga.Stoga Êe te bojne biti mobilne, rasporedi-ve, opremljene i obuËene za brzo djelo-vanje. Tenkovske bojne neÊe razvijatisposobnosti rasporeivanja izvan nacio-nalnog teritorija.

Brigade Êe u svojem sastavu imati isve potrebne postrojbe i sluæbe borbenepotpore koji osiguravaju traæene sposob-nosti pokretljivosti, paljbene moÊi, vo-enja protuoklopne borbe, protuzraËne

obrane na malim visinama, NBK obrane izaπtite, osiguranju pokretljivosti i protu-pokretljivosti te samodostatnom logistiË-kom potporom za provedbu operacija.

U sastavu profesionalne (gardijske)motorizirane brigade bit Êe ustrojene Ëe-tiri bojne motoriziranog pjeπaπtva. U ciljupoveÊanja njihove ukupne borbene moÊibit Êe postupno opremane borbenim vo-zilima na kotaËima. Ova brigada Êe osimzadaÊe obrane RH imati i zadaÊu sudjelo-vanja u zajedniËkim NATO/EU voenimoperacijama.

Profesionalna (gardijska) oklopno-mehanizirana brigada Êe u svojem sasta-vu imati dvije tenkovske i dvije mehani-zirane bojne s postrojbama i sluæbamaborbene potpore. Iako se ne predviauporaba cijele brigade u operacijama Sa-veza, sustav obuke i naËin uporabe bitÊe usklaen tako da omoguÊava opera-tivnu uporabu u skladu s NATO doktri-nom.

Borbena potpora Êe, osim kao inte-gralni dio profesionalnih brigada, bitiustrojena i u samostalne postrojbe bor-bene potpore. Dio ovih postrojbi Êe bitipopunjen potpuno profesionalnim sasta-vom, a dio Êe biti popunjen priËuvom. UpriËuvnim postrojbama bit Êe ustrojenadjelatna jezgra sa zadaÊom obuke dodije-ljenog osoblja.

TopniËke postrojbe Êe temeljne spo-sobnosti manevra vatrom i pruæanja vat-rene potpore na srednjim daljinama usvim meteoroloπkim i borbenim uvjetima(ukljuËujuÊi i NKB uvjete) ostvarivati po-stojeÊim topniËkim i raketnim sredstvi-ma. Uz ove temeljne sposobnosti postup-no Êe se nadograivati i sposobnosti po-kretljivosti i preæivljavanja.

Postrojbe veze uz temeljne sposob-nosti uspostave i odræavanja komunika-cijskih sustava kroz stacionarnu i mobil-nu komponentu veza odræavaju i razvi-jaju i druge specijalistiËke sposobnostikao πto su pruæanje komunikacijsko-in-formacijske potpore snagama angaæira-

20


nim u sustavu kolektivne obrane i sna-gama zemalja saveznica na podruËju RHte pruæanja pomoÊi civilnim institucija-ma u kriznim situacijama. Svojom opre-mom, sredstvima i standardnim opera-tivnim postupcima postat Êe kompatibil-ne s odgovarajuÊim sustavima NATO sa-veza. Postizanje potrebne razine intero-perabilnosti na ovom podruËju bit Êe je-dan od najviπih prioriteta opremanja imodernizacije OS RH u razdoblju do2015. godine.

Postrojbe PZO kopnenih snaga nami-jenjene su za voenje protuzraËne borbena malim visinama i bit Êe opremljenepostojeÊim sredstvima. Sudjelovat Êe i uobrani najznaËajnijih elemenata OS RH iinfrastrukturnih objekata u sklopu inte-griranog sustava obrane zraËnog prostoraRH.

Inæenjerijske postrojbe namijenjenesu za osiguranje preæivljavanja, pokretlji-vosti i protupokretljivosti postrojbi. Imaj-uÊi u vidu velike povrπine RH koje nisu upotpunosti razminirane, odræavat Êe i da-lje razvijati ograniËene sposobnosti raz-miniranja, koje se mogu iskoristiti i kaodio nacionalnih sposobnosti u meuna-rodnim operacijama. Za nacionalne pot-rebe nastavit Êe se i razvoj sposobnostipruæanja pomoÊi namjenskim sluæbama uzaπtiti i spaπavanju ljudi i dobara (prirod-ne i ekoloπke katastrofe).

Postrojbe NBKO-a odræavaju sposob-nosti NBK zaπtite postrojbi OS RH orga-nizacijom i provedbom dekontaminacije iprikupljanja, obradom i raspodjelom po-dataka o moguÊim kontaminatima. Svo-jom organizacijom i opremom bit Êe ustanju sudjelovati i u meunarodnim voj-nim i drugim operacijama.

RazmatrajuÊi opasnosti od teroristiË-kih napada, sposobnosti postrojbi NBKOmoraju omoguÊiti uspjeπno otkrivanjeNBK kontaminata te oruæja za masovnouniπtavanje, njihove brze i sigurne neu-tralizacije, odnosno ograniËavanja njihovadjelovanja i uklanjanje posljedica u slu-

Ëaju teroristiËkog napada. Za potrebe po-moÊi civilnim institucijama, postrojbeNBKO Êe svoje postojeÊe sposobnostimoÊi upotrijebiti i za pomoÊ prilikomograniËavanja, umanjenja i uklanjanjaposljedica eventualnih tehnoloπko-tehni-Ëkih nesreÊa.

Postrojba za specijalna djelovanja Êeizgraivati sposobnosti za izvrπavanjespecifiËnih vojnih i drugih zadaÊa od na-cionalnog interesa.

Vojno-obavjeπtajna postrojba namije-njena je za obavjeπtajnu potporu OS RHi izgraivat Êe sposobnosti prikupljanja,analize i distribucije obavjeπtajnih poda-taka posebno vaænih za planiranje i pro-vedbu vojnih operativnih djelovanja. Uznamjenske zadaÊe postrojba Êe biti spre-mna pruæiti civilnim institucijama pomoÊod nacionalnog interesa.

Postrojbe Vojne policije nastavljajurazvoj postojeÊih sposobnosti za proved-bu vojno-policijskih zadaÊa na teritorijuRH u skladu sa zakonskim odrednicama.Postrojbe Vojne policije OS RH bit Êeustrojene pod jednim zapovjedniπtvom ipruæat Êe vojno-policijsku potporu svimdijelovima OS RH. Svojom opremom,obukom i postupcima bit Êe sposobnesudjelovati u meunarodnim operacijamaodgovora na krize.

PriËuvne postrojbe bit Êe koriπtene zapotrebe nacionalne obrane, ali Êe ih bitimoguÊe upotrijebiti i za jaËanje potenci-jala OS u sudjelovanju u operacijama uinozemstvu.

PostojeÊi priËuvni sastav Êe se smanji-ti, a intenzivnijom obukom priËuvne po-strojbe Êe se postupno dovesti na visokurazinu obuËenosti. Postupno Êe se uvoditiugovorna priËuva i od 2010. godine onaÊe biti uspostavljena na veliËini do 50%djelatnog sastava. Po isteku ugovora bivπipripadnici djelatnog sastava i ugovornepriËuve bit Êe evidentirani u evidencijinerazvrstane priËuve, a i sadaπnja obvez-na priËuva OS RH postupno Êe biti pre-vedena u nerazvrstanu priËuvu.

21


5. Sposobnosti mornariËkih snaga»injenica da je RH zemlja pomorske

orijentacije s izuzetno dugom granicomna moru nameÊe Hrvatskoj ratnoj mor-narici (HRM) brojne redovite zadaÊe. Ucilju zaπtite nacionalnih interesa nahrvatskom dijelu Jadrana HRM Êe razvi-jati uravnoteæene snage i sposobnosti zazaπtitu teritorijalnog mora i ribolovno-ekoloπke zone, sudjelovanje u borbi pro-tiv svih oblika nesimetriËnih ugroza, sud-jelovanje u aktivnostima na osiguranjuslobode plovidbe na Jadranskom moru,zadaÊe potrage i spaπavanja, aktivnostiobrambene diplomacije, potporu zemljedomaÊina savezniËkim snagama te pomoÊcivilnim institucijama. MoguÊi buduÊi ra-zvoj sposobnosti mornariËkih snaga zasudjelovanje u NATO ili u EU voenimpomorskim operacijama bit Êe preispitanu zasebnoj studiji, koja Êe se provesti tij-ekom 2005.

U iduÊem srednjoroËnom razdobljuHRM Êe se grupirati u dvije glavne sku-pine. Prva Êe se sastojati od snaga zapresretanje (3 raketne topovnjaËe), bitni-ce mobilnog obalnog lansera i snaga zaprotuminske aktivnosti. I sposobnostiprotupodmorniËkog djelovanja bit Êeodræavane u ovoj skupini. Ovdje Êe bitiprioritet uvoenje u uporabu novoizgra-enog minolovca za uklanjanje mina upriobalju i lukama te uspostava protu-minskih ronilaËkih timova, Ëime Êe se ra-zviti sposobnost osiguranja prohodnostiplovnih putova, ali i cjelokupna sposob-nost antiteroristiËkog djelovanja OS RH.

Druga skupina obavljat Êe zadaÊeObalne straæe izravno suraujuÊi s dru-gim dræavnim institucijama u cilju zaπtitesuvereniteta i provedbe zakona u dijeluJadrana pod nadleænoπÊu RH. Obalnastraæa Êe za potrebe provedbe i nameta-nja zakona i propisa RH u podruËju obal-nog mora i zaπtiÊenog ekoloπko-ribolov-nog pojasa razvijati sposobnosti za zadaÊeborbe protiv terorizma, kri- jumËarenjaljudi, roba i oruæja za masovno uniπtava-

nje, nadzora dræavne granice na moru,traganja i spaπavanja na moru, sprjeËa-vanja ekoloπkih katastrofa, osiguranja slo-bode plovidbe, te sprjeËavanja nedopuπte-nog ribolova i ostalih nedopuπtenih radn-ji. U sluËaju potrebe, snage za presretanjeHRM-a mogu pomoÊi snagama Obalnestraæe u provedbi njihovih zadaÊa.

Dominacija zadaÊa Obalne straæe uokvirima HRM u nadolazeÊem razdobljuje oËekivana. Time je i sve izraæenija pot-reba znatnih investicija u opremanjeHRM-a radi dostizanja potrebnih sposob-nosti.

U postrojbu komunikacijsko-informa-cijskih sustava (KIS) integrirat Êe se ele-menti za nadzor morske povrπine i dijelazraËnog prostora te elementi za osigura-nje sustava veza. Radari Peregrin bit Êeuvezani i s FPS 117 radarima osigurava-juÊi na taj naËin sliku i za razliËite koris-nike izvan OS RH.

U dijelu logistiËke potpore odræavat Êese sposobnosti mornariËko-tehniËke ops-krbe, odræavanja mornariËko-tehniËkihmaterijalnih sredstava za provedbu II.stupnja odræavanja, opsluæivanja plovila isposobnosti za potporu zemlje domaÊina.

6. Sposobnosti zrakoplovnih snagaUzimajuÊi u obzir ranije izloæenu

procjenu prijetnji, znaËaj obrane nacio-nalnog zraËnog prostora je smanjen. Ipak,poveÊanje vjerojatnosti teroristiËkih ak-tivnosti u buduÊnosti, posebice moguÊ-nost uporabe zrakoplova u takvim aktiv-nostima, zahtijeva zadræavanje i unaprje-enje sposobnosti kontrole i zaπtite zraË-nog prostora (eng. air policing) kao jedneod kljuËnih zadaÊa u okvirima prve misijeOS RH. Zrakoplovne snage Êe pruæatipotporu kopnenim snagama osigurava-juÊi im sposobnosti razmjeπtanja i odræi-vosti te Êe osigurati infrastrukturu i sred-stva potrebna za provedbu potpore savez-nicima u okvirima potpore zemlje doma-Êina. Zrakoplovstvo Êe takoer pridonosi-ti u provedbi drugih misija OS RH kroz

22


operacije potrage i spaπavanja, kao i po-moÊ civilnim institucijama u sluËaju ka-tastrofa, akcidenata i hitnih situacija.

Nakon ograniËene nadogradnje, po-stojeÊi zrakoplovi MiG 21 ostvarivat Êesposobnosti kontrole i zaπtite zraËnogprostora najkasnije do 2010. KratkoroËno,sposobnosti Êe biti unaprijeene nabavomopreme za slijetanje noÊu i u uvjetimasmanjene vidljivosti. Odræavanje ovihsposobnosti i nakon 2010. zahtijeva zam-jenu ovih zrakoplova, πto podrazumijevaprethodnu sloæenu evaluaciju operativnihpotreba, troπkova nabave i odræavanjaborbene spremnosti, obuke na nadzvuË-nim zrakoplovima, ali i potreba za mo-dernim oruænim sustavima na ovim zra-koplovima. U tom cilju, cjelovita studijaizvodljivosti bit Êe dovrπena do konca2006.

Posebni naglasak bit Êe stavljen na ra-zvoj sposobnosti taktiËkog transportasnaga razine satnije u okvirima nacional-nog teritorija. Primarno namijenjene vo-enju antiteroristiËkih operacija, ove spo-sobnosti Êe omoguÊiti OS RH sudjelo-vanje u razliËitim humanitarnim i dru-gim zadaÊama u potpori civilnim institu-cijama RH i njenog neposrednog okruæja.Ove sposobnosti mogu biti ostvarene ipostojeÊim podzvuËnim zrakoplovima itransportnim helikopterima. Sposobnostrazmjeπtanja snaga izvan nacionalnog te-ritorija dobiva na znaËaju uzimajuÊi uobzir buduÊe sudjelovanje OS RH u ope-racijama NATO saveza i EU-a. Stoga Êeove sposobnosti biti ojaËane nabavom do-datna dva zrakoplova za transport nasrednjim i veÊim udaljenostima.

Zrakoplovstvo Êe nastaviti provoditizadaÊe protupoæarnog djelovanja, suklad-no potrebama Vlade RH koja za to osigu-rava posebna sredstva. Takoer, bit Êeodræavane ograniËene sposobnosti za me-dicinsku evakuaciju.

Nova uloga zrakoplovnih snaga bit Êeprovedba ciljanog nadzora teritorijalnogmora RH i ribolovno-ekoloπke zone u

potpori operacijama Obalne straæe. OvezadaÊe bit Êe provoene postojeÊim zra-koplovnim sredstvima sukladno operativ-nim potrebama.

Novoinstalirani radari FPS 117 osigu-ravaju kontrolu i nadzor zraËnog prosto-ra i obavljanje zadaÊa HRZ-a i PZO-a.Slika koju daju ovi radari bit Êe uskorospremna i za doprinos RH jedinstvenomNATO sustavu razmjene podataka o nad-zoru zraËnog prostora (ASDE). RadariFPS 117 i radari Peregrine u sastavumornariËkih snaga davat Êe cjelovitu ra-darsku sliku za potrebe Obalne straæe,HRM-a i civilnih institucija.

U dijelu logistiËke potpore odræavatÊe se sposobnosti opsluæivanja letenja,odræavanja u I. i II. stupnju te sposobnostza potporu zemlje domaÊina.

7. Sustavi obuke i πkolovanjaSustav granske obuke i razvoj gran-

skih doktrina bit Êe u nadleænosti zapov-jedniπtava grana, a sustav πkolovanja voj-nog i civilnog osoblja, kao i znanstveno-istraæivaËki i razvojni rad za potrebe OSRH, u nadleænosti Hrvatskog vojnog uËi-liπta.

Zapovjedniπtva grana osigurat Êe su-stavnu i kvalitetnu obuku pojedinaca ipostrojbi, u skladu sa zahtjevima koje na-meÊe pribliæavanje RH punopravnomËlanstvu u NATO.

U sastavu Srediπta za borbenu obukuHKoV izgraivat Êe se sposobnost zaobuku postrojbi i zapovjedniπtava do ra-zine bojne, a u Simulacijskom srediπtusposobnost za obuku zapovjedniπtava dorazine brigade .

Sustav obuke bit Êe sposoban uËinko-vito i u potpunosti ispuniti potrebe OSRH za rodovskom, granskom i zdruæe-nom obukom. Osim razvoja programaobuke, granska zapovjedniπtva Êe osigu-rati i koordinirati uporabu svih resursapotrebnih za obuku te voditi raËuna onjihovom prilagoavanju zahtjevima izadaÊama postrojbi.

23


Za potrebe obuke logistiËkih specijal-nosti ustrojava se obuËno srediπte logisti-ke u sastavu Zapovjedniπtva za potporu(ZZP).

SpecifiËna obuka pripadnika vojne po-licije provodit Êe se u sklopu vojne poli-cije.

Hrvatsko vojno uËiliπte kao srediπnjaustrojbena cjelina za razvoj i provedbuπkolovanja vojnog i civilnog osoblja izpodruËja obrane i sigurnosti, te kao mjes-to razvoja znanstvenog rada za potrebeOS-a, razvijat Êe sposobnosti za:

• πkolovanje Ëasnika kroz suradnju scivilnim institucijama,

• vojno i funkcionalno πkolovanje Ëa-snika i doËasnika,

• osposobljavanje vojnog i civilnogosoblja za duænosti u viπenacionalnimstoæerima,

• integraciju i razvoj vojno-civilnogsustava πkolovanja,

• znanstveno-istraæivaËki rad za pot-rebe nacionalne sigurnosti i obrane RH,

• razvoj sustava uËenja na daljinu zapotrebe obrane,

• izdavaËku djelatnost i razvoj klasiË-nih i elektroniËkih knjiænica.

Hrvatsko vojno uËiliπte bit Êe prven-stveno organizirano kao obrazovna insti-tucija, a ne kao vojna postrojba.

8. Sposobnosti logistiËkog sustavaLogistiËki sustav Êe odræavati i razvi-

jati sposobnost pruæanja cjelovite i nepre-kidne logistiËke potpore elementima OSRH u zemlji i u inozemstvu.

Sposobnost osiguranja uvjeta zadnevni æivot i funkcioniranje razvijat Êese centralizirano za sve elemente OS RHoslanjajuÊi se u najveÊoj moguÊoj mjerina usluge civilnih organizacija u onimdjelatnostima i aktivnostima koje nemajuizravan utjecaj na borbenu spremnost po-strojbi i zapovjedniπtava u OS RH.

Sposobnost odræavanja materijalnihsredstava razvijat Êe se u sklopu OS RHu dijelu koji je od vitalnog znaËaja za iz-

vrπavanje operativnih zadaÊa zapovjedni-πtava i postrojbi. Odræavanje materijalno-tehniËkih sredstava provodit Êe se u OSRH u mjeri koja osigurava dostizanjezahtijevane razine borbene spremnostipostrojbi OS RH. U najveÊoj moguÊojmjeri, u podruËju odræavanja OS RH Êese osloniti na gospodarske kapacitete uzemlji.

LogistiËke postrojbe OS RH razvijatÊe sposobnosti za provedbu logistiËkepotpore u sklopu nacionalne i kolektivneobrane te u kriznim situacijama, osigura-vajuÊi provedbu svih zadaÊa u miru i ra-tu, ukljuËujuÊi i moguÊu potporu civil-nim strukturama.

Nastavit Êe se razvoj dostignutih spo-sobnosti zajedniËkog djelovanja s logistiË-kim sustavima zemalja Ëlanica NATO-a,za πto Êe se provesti odgovarajuÊe prom-jene sustava obuke i izobrazbe u podru-Ëju logistike. Nastavit Êe se razvoj, usva-janje i primjena hrvatskih vojnih normiusklaenih s NATO STANAG normama.

Sustav logistike Êe odræavati postojeÊesposobnosti i nastaviti razvoj sposobnostiosiguranja logistiËke odræivosti postrojba-ma OS RH upuÊenim u meunarodne ope-racije (razine do jedne bojne) te odgovara-juÊeg doprinosa logistiËkih postrojbi OSRH u NATO/PfP voenim operacijama.

Sustav logistiËke potpore nastavit Êe srazvojem sposobnosti potrebnih za pot-poru zemlje domaÊina (Host Nation Sup-port - HNS) snagama NATO-a i EU-a.Dostizanje punih operativnih sposobnostina podruËju HNS-a planira se za 2009.

U skladu s definiranim misijama i za-daÊama OS RH Êe razvijati i odræavatisposobnosti potpore civilnim struktura-ma u sluËajevima prirodnih katastrofa itehniËkih akcidenata osiguranjem kapaci-teta za smjeπtaj i prehranu, ureaja zaproËiπÊavanje i opskrbu vodom i trans-port.

Zdravstveni sustav OS RH odræavatÊe i razvijati postojeÊe sposobnosti pre-ventivne, primarne i stomatoloπke zaπtite

24


pripadnika OS RH. Pored toga zdravstve-ni sustav Êe razvijati sposobnosti pruæanjadijela specijalistiËko-konzilijarne zaπtiteza pripadnike OS RH u vojno-zdravstve-nim srediπtima, te specijalistiËke zaπtitedijela vojnih osoba dodijeljenih civilnimbolniËkim centrima. Dio subspecijalistiËkedjelatnosti razvijat Êe se za potrebe zrako-plovne i pomorske medicine.

Za potrebe zdravstvene skrbi pripad-nika OS RH koji sudjeluju u meunarod-nim operacijama OS RH Êe razvijati spo-sobnosti zdravstvene pripreme i imuniza-cije osoblja za specifiËne klimatske i zdra-vstvene uvjete te pripreme i upuÊivanjamodula ROLE-1, te razinu zdravstvenezaπtite ROLE-2 prema partnerskim cilje-vima. Uz navedeno, OS RH Êe razvijatisposobnosti provedbe veterinarske zaπti-te, zdravstvene opskrbe, provedbu zdra-vstvene obuke i zdravstvene zaπtite.

Cjelokupni spektar zdravstvene pot-pore OS RH dopunjavat Êe se s osloncemna zdravstveni sustav RH u zemlji kao ina savezniËke medicinske kapacitete uoperacijama izvan zemlje.

Struktura snaga

Elementi snaga iz kojih je utvrenastruktura OS RH prikazani su u tablici uprilogu 7.4. Temeljni moduli su bojna zaborbene rodove, bojna/satnija za rodoveborbene potpore, eskadrile za zrakoplov-stvo i divizijuni za mornaricu. Svakomtemeljnom modulu dodijeljena je primar-na zadaÊa i jedna ili viπe sekundarnih.Broj potrebnih elemenata za izvrπenja za-daÊa jedan je od Ëimbenika kojim se defi-niraju potrebne buduÊe sposobnosti OSRH.

BuduÊa struktura snaga kreirana je izdefiniranih elemenata borbenih snaga, uzpoπtovanje temeljnih naËela uËinkovito-sti, modularnosti, te koncentracije raspo-loæivih resursa. Ostali elementi snaga(upravljaËko-zapovjedni, nadzorni, obra-zovni, obuËni, logistiËki i dr.) dopunjavajustrukturu slijedeÊi ista naËela.

Nova struktura snaga omoguÊavauravnoteæen razvoj potrebnih sposobno-sti u okolnostima postojeÊih proraËun-skih ograniËenja. U njezinu kreiranju jestoga izbjegnuto preklapanje nadleænosti,a administrativni dio smanjen je na naj-manju moguÊu mjeru. Broj zapovjednihrazina je racionaliziran radi osiguranjauËinkovitosti jedinstvenog sustava zapo-vijedanja i nadzora i jasne raspodjele od-govornosti i nadleænosti.

BuduÊe OS RH veliËinom neÊe prela-ziti 16 000 djelatnih vojnih osoba, a brojcivilnog osoblja u strukturama OS RHneÊe prelaziti 2000 osoba. PriËuvna kom-ponenta OS RH imat Êe do 8 000 pripad-nika ugovorne priËuve. Ovako definiraneveliËine rezultat su traæenja ravnoteæe iz-meu priuπtivosti u smislu proraËunskihmoguÊnosti, te potrebe odræavanja i ra-zvoja sposobnosti nuænih za odgovor napostojeÊe i buduÊe rizike i prijetnje.

Ciljana veliËina OS RH ostvarit Êe seplanskim smanjivanjem, a kroz dinamikupreustrojavanja i prilagoavanja novestrukture.

Glavne znaËajke predloæene struktureOruæanih snaga su:

• smanjenje broja postrojbi,• smanjenje broja razina zapovijedanja,• popunjavanje stalno spremnih sna-

ga profesionalcima,• popunjavanje priËuvnih postrojbi

djelatnom jezgrom,• reorganiziranje koncepta priËuve

uvoenjem ugovorne priËuve,• jedinstveni sustav πkolovanja na ra-

zini OS RH i granski sustav obuke,• smanjena brojËana veliËina zapov-

jedniπtava svih razina,• jedinstveni stacionarni logistiËki su-

stav s osloncem na vanjske usluge,• zdruæeno djelovanje postrojbi

Oruæanih snaga i modularno organizi-ranje zapovjedniπtava u operacijama.

DugoroËnim planom razvoja OS RHodredit Êe se dinamika, naËini i okviri po-stupne provedbe reformi kroz viπe faza.

25


U prvoj fazi teæiπte Êe biti usmjereno napreustrojavanje, popunu, opremanje i do-stizanje spremnosti postrojbi deklariranihza sudjelovanje u NATO/PfP voenimoperacijama te na smanjenje organizacij-skih cjelina i zapovjedne strukture. U ka-snijim fazama Êe se reorganizirati ostalidijelovi i postrojbe OS RH.

Glavni stoæer je zdruæeno tijeloOruæanih snaga ustrojeno u sklopu Mi-nistarstva obrane, nadleæno za zapovije-danje, pripremu i uporabu Oruæanih sna-ga, u skladu sa zapovijedima vrhovnogzapovjednika i aktima ministra obrane.Nadleæan je za uporabu OS RH i obavljastruËne poslove za potrebe vrhovnog za-povjednika i ministra obrane.

Pri GS OS RH bit Êe ustrojeno Za-povjedno-operativno srediπte sa zadaÊomdnevnog zapovijedanja i nadzora opera-cijama u zemlji i inozemstvu. Za plani-ranje i izvoenje velikih operacija ustro-javat Êe se namjenski organizirana zapov-jedniπtva koja Êe rukovoditi snagama do-dijeljenim za operacije.

Sadaπnje uprave GS OS RH Êe biti re-organizirane na naËin koji omoguÊavajasno razgraniËenje poslova i zadaÊa ope-

rativnog planiranja i rukovoenja vojnimoperacijama od drugih struËnih poslova izadaÊa koji su u nadleænosti GS OS RH.U tom Êe smislu doÊi do reorganiziranjapojedinih upravnih funkcija te do uvo-enja novih, kao πto je npr. uvoenjedvaju zamjenika naËelnika GS OS RH.

Pristoæernim postrojbama zapovijeda

GS OS RH, a one izvrπavaju zadaÊe u ci-lju osiguranja jedinstvenosti funkcioni-ranja OS RH. Vojna policija OS RH Êebiti reorganizirana i ujedinjena u jedin-stvenu postrojbu pod jednim zapovjedni-πtvom.

Postrojba veze bit Êe organizirana kaopristoæerna postrojba i osiguravat Êe pot-punu funkcionalnost stacionarnog,mreæno-informacijskog i kriptozaπtitnogsustava veza, te funkcionalnost radio-ve-za, πto Êe osigurati neprekidnost, brzinu ikriptozaπtitu u sustavu zapovijedanja iizvjeπÊivanja, te prijenosa podataka nastrateπkoj razini.

PoËasno-zaπtitna postrojba u svojemÊe sastavu imati i Orkestar OS RH te Êeobavljati protokolarne zadaÊe. SrediπnjicaelektroniËkog izvianja provodit Êe elek-troniËko djelovanje na strateπkoj razini.

26


Slika

3. G

lavna

zapo

vjedn

a stru

ktur

a OS

RH

HKoV - Hrvatska kopnena vojskaHRM - Hrvatska ratna mornaricaHRZ - Hrvatsko ratno zrakoplovstvoHVU - Hrvatsko vojno uËiliπteZZP - Zapovjedniπtvo za potporu

Na strateπkoj razini ustrojit Êe se srediπteza obuku za meunarodne vojne opera-cije sa zadaÊom osposobljavanja pojedina-ca i postrojbi za sudjelovanje u meuna-rodnim operacijama.

Zapovjedniπtva tri grane OS RH bitÊe nadleæna za ustrojavanje, popunu, ra-zvoj, opremanje i uvjeæbavanje zapovjed-niπtava i postrojbi za provedbu namjen-skih zadaÊa. Postrojbe koje su im podre-ene nalazit Êe se u zapovijeenom stup-nju spremnosti. Osim toga, zapovjedniπ-tva grana bit Êe zaduæena za profesional-ni razvoj osoblja, razvoj granske i rodov-ske doktrine te za obuku djelatnog i pri-Ëuvnog osoblja. Sudjelovat Êe i u drugimstruËnim poslovima od interesa za cjelo-kupne OS RH, kao πto je npr. razvojzdruæene doktrine.

Pod Zapovjedniπtvom Hrvatske ko-pnene vojske (ZHKoV) bit Êe ustrojeneprofesionalne i priËuvne postrojbe s dje-latnom jezgrom. Gardijska motorizirana ioklopno-mehanizirana brigada te postroj-ba za specijalna djelovanja bit Êe popu-njene iskljuËivo profesionalnim osobljemi one Êe Ëiniti glavnu borbenu snagu OSRH. Od ostalih borbenih snaga pod zapo-vijedanjem ZHKoV-a bit Êe ustrojena ijedna priËuvna pjeπaËka brigada. Borbenapotpora bit Êe potpuno profesionalnepostrojbe (vojno-obavjeπtajna postrojba,postrojba NBKO i postrojba veze) te pri-Ëuvne postrojbe (topniËko-raketna po-strojba, postrojba PZO, inæenjerijska po-strojba). LogistiËka potpora borbenim po-strojbama i postrojbama za borbenu pot-poru bit Êe osigurana ustrojavanjem or-ganskih logistiËkih postrojbi i ustrojava-njem jedne logistiËke brigade popunjenenajveÊim dijelom priËuvom.

Obuku pojedinaca i postrojbi KoVprovodit Êe djelatna jezgra ustrojena upriËuvnim rodovskim postrojbama. Ob-uka zapovjedniπtava Êe se vrπiti u Simu-lacijskom srediπtu, a borbena obuka uSrediπtu za borbenu obuku.

Hrvatska ratna mornarica (HRM) bit

Êe popunjena iskljuËivo profesionalnimosobljem. Osim tradicionalnih zadaÊa po-strojbi HRM na zaπtiti hrvatskih nacio-nalnih interesa na hrvatskom dijelu Jad-rana, Zapovjedniπtvo HRM Êe priprematipostrojbe i za obavljanje zadaÊa iz po-druËja obalne straæe. Preuzimanje zadaÊaObalne straæe u nadleænost HRM-a pred-stavlja optimalno rjeπenje za meuresor-no uvezivanje buduÊe Obalne straæe RH,s obzirom na to da postojeÊi kapacitetiHRM (radari, brodovi) jedini u RH omo-guÊavaju provedbu zadaÊa Obalne straæena otvorenom moru. Uz to, u HRM-uveÊ postoji kvalificirano osoblje i moguÊ-nosti za obuËavanje za provedbu ovih za-daÊa. Pomorske snage za obavljanje ope-rativnih zadaÊa bit Êe ustrojene u dvijeflotile. Potporu pomorskim snagama pru-æat Êe obalne snage i postrojba KIS (po-strojba obalnog motrenja i veza). U us-troju mornariËkih snaga bit Êe organizi-rani granski elementi za pruæanje specifi-Ëne potpore djelovanju pomorskih snaga.

Obuka pojedinaca za potrebe graneobavljat Êe se u mornariËkom srediπtu zaobuku.

Sve postrojbe Hrvatskog ratnog zra-koplovstva i protuzraËne obrane (HRZ IPZO) bit Êe potpuno profesionalne i or-ganizirane u dvije zrakoplovne baze, ijednu postrojbu KIS (ZMIN i veza). Uzrakoplovnim bazama bit Êe ustrojene es-kadrile aviona i helikoptera te logistiËkepostrojbe za opsluæivanje i odræavanjezrakoplovnih tehniËko-materijalnih sred-stava (ZTMS).

Postrojba ZMIN-a namijenjena je zaneprekidni nadzor zraËnog prostora RH,a svojim djelovanjem Êe sudjelovati u za-πtiti suvereniteta hrvatskog zraËnog pro-stora.

Zapovjedniπtvo HRZ-a i PZO-a ima izadaÊu integriranja cjelokupnog sustavaobrane i zaπtite zraËnog prostora RH, adijelom svojih snaga sudjelovat Êe i u iz-vrπavanju zadaÊa Obalne straæe u hrvat-skom dijelu Jadrana.

27


Obuka pojedinaca za potrebe grane oba-vljat Êe se u granskom srediπtu za obuku.

U cilju ekonomiËnijeg mirnodopskogfunkcioniranja i uËinkovitije potpore ope-racijama OS RH, sustav logistiËke i zdra-vstvene potpore bit Êe ujedinjen pod Za-povjedniπtvom za potporu (ZZP).

Osim odgovornosti za funkcioniranjelogistiËke potpore i sanitetskog zbrinja-vanja u nadleænosti Zapovjedniπtva zapotporu bit Êe i obuka logistiËkog i osob-lja saniteta. Odræavanje materijalno-tehniËkih sredstava i kvaliteta æivljenja uvojarnama pripadnika OS RH Êe se unajveÊoj moguÊoj mjeri oslanjati na su-stav vanjskih usluga. Skladiπni kapacitetiÊe biti ujedinjeni i organizirani na ma-njem broju lokacija.

LogistiËke postrojbe i ustanove bit Êeorganizirane na naËin koji omoguÊava or-ganiziranje logistiËke potpore postrojbi uoperacijama dodjeljivanjem pojedinaca,dijelova postrojbi ili specijaliziranih logi-stiËkih postrojbi zapovjedniπtvu koje iz-vodi operacije.

U procesu transformacije logistiËkogsustava u ZZP-u Êe biti ustrojene i novecjeline s funkcijama koje sada nisu razvi-jene u OS RH, kao πto su Srediπte za ko-ordinaciju kretanja, Srediπte za nadzor iispravnosti UbS-a, i sliËno.

LogistiËke i sanitetske postrojbe an-gaæirane za potporu u operacijama bit Êepopunjene vojnim osobljem, dok Êe su-stav stacionarne logistike biti najveÊimdijelom popunjen civilnim osobljem.

Hrvatsko vojno uËiliπte je organizaci-ja nadleæna za izobrazbu pojedinaca zapotrebe cjelokupnih OS RH. Vojna izo-brazba Êe se provoditi integrirano u su-stavu OS RH kroz sustav vojnog πkolstvai u suradnji s civilnim obrazovnim insti-tucijama. Hrvatsko vojno uËiliπte imat Êeustrojbene elemente za πkolovanje Ëasni-ka, doËasnika i civilnog osoblja. Osim to-ga, Hrvatsko vojno uËiliπte Êe provoditiistraæivanja i izdavaËku djelatnost za pot-rebe OS RH.

MJESTO I ULOGA CIVILNE OBRANEUz vojnu obranu, RH Êe nastaviti

razvijati civilnu komponentu obrambe-nog sustava nastojeÊi osigurati primje-rene sposobnosti odgovora na puni spek-tar rizika i prijetnji. To podrazumijeva,uz razvoj novih sposobnosti OS RH zaprovedbu netradicionalnih zadaÊa, razvoji civilnih institucija za zaπtitu i spaπa-vanje i reagiranje na krizne situacije uzemlji.

Civilna komponenta obrambenog su-stava je skup institucija i aktivnostiusmjerenih na pripreme za obranu dræa-ve i za obranu dræave nevojnim sredstvi-ma. Ona obuhvaÊa tijela dræavne vlasti iuprave, lokalne samouprave, pravne oso-be nositelje obrambenih priprema te or-ganizacije za zaπtitu i spaπavanje ljudi ioËuvanje materijalnih dobara.

Civilna obrana nevojnim sredstvima inaËinima osigurava djelovanje vlasti, gos-podarstva i druπtvenih djelatnosti, opskr-bu i zaπtitu radi preæivljavanja stanovniπ-tva te podupire vojnu obranu dræave.

Kako prilagodba cjelokupnog obram-benog sustava novim strateπkim i sigur-nosnim okolnostima podrazumijeva i pri-lagodbu civilne komponente obrane, onaÊe biti reformirana tako da omoguÊi od-govor na suvremene ugroze i rizike, ali iuvezivanje cjelovitog obrambenog susta-va RH u sustave kolektivne sigurnostiNATO-a i EU-a. Kompleksnost potrebnihrjeπenja na ovom podruËju zahtijeva uskusuradnju viπe dræavnih resora. Osniva-njem posebne meuresorne skupine zadefiniranje i predlaganje rjeπenja naovom podruËju RH je otvorila put refor-mi civilne komponente obrane, koja Êerezultirati strateπkim, normativnim, or-ganizacijskim i operativno-planskim rje-πenjima kompatibilnim s odgovarajuÊimrjeπenjima na tom podruËju u dræavamaNATO-a i EU-a.

S obzirom na prirodu modernih pri-jetnji i rizika podruËja upravljanja kriza-ma zasluæuju posebnu pozornost, te Êe

28

Prilagodbe u obrambenom sustavuMJESTO I ULOGA CIVILNE OBRANE

buduÊa organizacijska rjeπenja osiguratisposobnosti odgovora na krize u nacio-nalnim okvirima, ali i πire. Meunarodnauloga RH, te njezine aktivnosti na po-druËju potpore miru, a posebice sudjelo-vanje u rekonstrukciji podruËja zahvaÊe-nih krizama, zahtijevaju sustavnu i uskucivilno-vojnu suradnju, radi ostvarivanjapotrebnih sposobnosti za izvrπavanjekompleksnih zadaÊa u sklopu operacijaodgovora na krize u inozemstvu. Sposob-nosti potpore zemlje domaÊina radi pri-manja pomoÊi u krizama na teritoriju RHili u njezinu bliæem okruæenju razvijat Êese u okvirima civilne obrane usklaeno sasposobnostima OS RH na ovom po-druËju.

U cilju ureenja buduÊeg sustava ci-vilne obrane usklaenog procjenom ugro-za i rizika za RH te s konceptom kolektiv-ne obrane u iduÊem srednjoroËnom raz-doblju provest Êe se sljedeÊe aktivnosti:

• redefinirat Êe se cjelovit koncept ci-vilne obrane usklaen s nacionalnim si-gurnosnim i obrambenim konceptom, teÊe biti doneseni podzakonski akti za po-druËje civilne obrane usklaeni s posto-jeÊim zakonodavstvom (s proπirenjem nakrizne situacije) kojima Êe se urediti su-stav na nacionalnoj razini i stvoriti pre-duvjeti za kvalitetnije izvrπenje meuna-rodnih obveza u podruËju civilne obrane,

• provest Êe se potrebna organizacij-ska prilagodba novom konceptu,

• bit Êe izgraen odgovarajuÊi infor-macijski sustav koji Êe olakπati provedbulogistiËke potpore civilne obrane kolek-tivnoj vojnoj obrani i potpore mirovnimoperacijama i drugim aktivnostima uinozemstvu, ali i ukupnu koordinaciju napodruËjima upravljanja krizama,

• zaokruæivanje cjelokupnog sustavacivilnog i civilno-vojnog upravljanja kri-zama na nacionalnoj razini oËekuje se dokonca 2009. godine.

Osiguranje ljudskih i materijalnihresursa za podruËje civilne obrane provo-dit Êe se u skladu s definiranim konce-

ptom civilne obrane prema posebnousvojenim planovima.

GLAVNE POLUGE PRILAGODBE OBRAMBENOG SUSTAVA

Profesionalizacija

U pogledu sluæenja vojnog roka u RHzamjetan je trend poveÊanja zahtjeva zacivilnim sluæenjem. Uz to, raπËlambazahtjeva obuke upuÊuje na to da je po-stojeÊi vojni rok nedovoljno dug da bi seroËni sastav u potpunosti osposobio zaupravljanje sloæenim vojno-tehniËkimsustavima. Sve veÊa sloæenost buduÊihmisija i zadaÊa OS RH i potrebe moder-nizacije vojne tehnike zahtijevaju prila-godbu postojeÊeg tipa vojne organizacije,konkretno, popunu OS RH dragovoljci-ma.

Iz navedenih razloga, uzimajuÊi u ob-zir nalaze Studije o profesionalizaciji,SPO predlaæe postupni prijelaz na potpu-no profesionalni sastav OS RH te ure-enje priËuvnog sastava na naËelima ugo-vorne (plaÊene) priËuve.

Odluka o suspenziji sluæenja vojnogroka kao dijela vojne obveze ima snaæneimplikacije kako na samu vojnu organi-zaciju i obrambeni sustav, tako i na cjelo-kupno druπtvo RH. Postupna profesiona-lizacija OS RH bit Êe realizirana kroz ob-rambene razvojne planove. U skladu sodlukom o profesionalizaciji uskladit Êese podruËje vojne obveze, te Êe se defini-rati naËini popune i odræavanja spremno-sti priËuve.

Doktrina

Jedna od temeljnih karakteristika ure-ene organizacije jest posjedovanje pravi-la i naËela djelovanja. U vojnoj organiza-ciji kljuËno je imati usvojenu doktrinukojom se omoguÊava usklaeno koriπte-nje sposobnosti u provedbi misija i zada-Êa. KljuËni dokumenti iz ovog podruËjabit Êe izraeni i usvojeni do konca 2007.BuduÊe doktrine OS RH bit Êe u skladu s

29

Prilagodbe u obrambenom sustavuGLAVNE POLUGE PRILAGODBE OBRAMBENOG SUSTAVA

NATO doktrinama, pri Ëemu Êe se u njihugraditi iskustva steËena u Domovin-skom ratu.

BuduÊe doktrine omoguÊit Êe potreb-nu interoperabilnost OS RH sa snagamasaveznika na razini taktika, tehnika i pro-cedura. Na podruËju samostalnog djelo-vanja OS RH doktrine Êe omoguÊiti inte-graciju sposobnosti grana i njihovozdruæeno djelovanje.

Sustav doktrinarnih dokumenataobuhvatit Êe zdruæenu doktrinu, doktrinegrana, rodova, struka i funkcionalnih po-druËja, te Êe usmjeriti sustav izobrazbe iobuke k stvaranju planova i programausmjerenih na misije i zadaÊe OS RH.

Uz doktrinarne dokumente ovaj Êesustav obuhvatiti i jedinstvenu listu svihaktivnosti koje proizlaze iz misija i zada-Êa te jedinstveni pojmovnik vojnog na-zivlja. Na taj Êe se naËin jednoznaËno de-finirati znaËenje kljuËnih pojmova iz po-druËja obrane, Ëime Êe se omoguÊiti kon-zistentna komunikacija u nacionalnim imeunarodnim okvirima.

Interoperabilnost i norme

Optimalna razina interoperabilnostijedan je od kljuËnih preduvjeta funkcio-niranja OS RH u okvirima sustava kolek-tivne obrane. To podrazumijeva struktu-ralnu, proceduralnu i tehniËku interope-rabilnost elemenata obrambenog sustavaRH s elementima obrambenih sustavaNATO i EU. Interoperabilnost zahtijevausvajanje i primjenu normi kompatibil-nih s onima u N

republika hrvatska ministarstvo obrane · 2017. 11. 9. · stjepan mesi Ê zagreb, 10 ... punu...

Documents