Reproduktivni poremeaji koji uzrokuju neplodnost u govedadr.sc. Mario Matkovi, dipl. ing. biol.mr.sc. Zvonimir Tuek, dr.vet. med.

U prvom izdanju ovoga asopisa pisali smo o ranoj detekciji gravidnosti krava a sada nastavljamo drugim lanakom serije koji nas uvodi u kljuni dio veterinarskog umjea. To je prepoznavanje i lijeenje reproduktivnih poremeaja. Reproduktivne i druge patologije ne nastaju same. Uzrokovane su esto i pogrekama koje sami inimo pri dranju i hranjenu stoke. Sve greke i nemari, bili oni svjesni ili ne, plaaju se zdravljem i padom proizvodnje naeg blaga.

Kod visoko proizvodnih mlijenih krava, visoki metabolizam uzrokovan od strane ekstremne proizvodnje mlijeka negativno utjee na reproduktivne osobine. U mesnih krava u intenzivnim i ekstenzivnim sustavima, slaba tjelesna kondicija kod teljenja pogorana sisanjem i sezonskim faktorima mogu dovesti do razliitih poremeaja reprodukcije.

Kada govorimo o visokoproduktivnim ivotinjama, obino mislimo na krave koje ive u nekim drugim zemljama ili boljim uvjetima, ali moramo shvatiti da kada krave ne dobiju ono to su im potrebe onda su i one srednje produktivne isto ugroene. Sve poinje od hranidbe.

Nakon nepravovremenog otkrivanja NE-breosti (proli lanak) koji uzrokuje velike ekonomske tete, slijedee na popisu su ciste jajnika. Zbog smanjenje reproduktivne efikasnosti uzrokovano cistama jajnika, one su takoer izvor velikog ekonomskog gubitka u veini mlijenih stada u svijetu.

HRANIDBA I POREMEAJ REPRODUKCIJE U GOVEDA

Kod mlijenih krava naglo poveanje proizvodnje mlijeka nakon teljenja namee ivotinji visoke metabolike i hranidbene potrebe. Kada unos suhe tvari ne zadovoljava poveane energetske potrebe, razvija se status negativne energetske bilance (NEB).

to to znai? Ako ivotinja nije gravidna, njezin organizam shvaa da je gladan i da si ne moe dopustiti da ostane gravidna. On e blokirati normalni hormonalni sustav koji kontrolira reprodukciju i pokuati e nadoknaditi energiju koju treba iz vlastitih rezerva, prvo od masti, a zatim i proteina. ivotinja gubi tjelesnu masu i propada. Koliko e ivotinja propasti i koliko duboke promjene emo uoiti, ovisi o disbalansu, to jest o dubini poremeaja. esto ivotinje ne pokazuju estrus ili se slabo gone, to je sve u svemu blag znak, ali vano upozorenje da neto nije uredu. A pametno je reagirati na upozorenja!

SUHOSTAJ

Nakon teljenja naglo poveanje proizvodnje mlijeka namee visoke metabolike i hranidbene potrebe plotkinji. Krava mora biti dobro pripremljena u suhostaju za taj zahtjev.

Suhostaj je razdoblje od ezdeset dana kada se ona ne muze. Upravo to razdoblje ima kljunu ulogu u njezinom ivotu. Suhostaj traje osam tjedana, a dijeli se na dva dijela. Prvi dio traje pet tjedana, a naziva se pravi suhostaj. Drugi dio traje tri tjedna i naziva se tranzicijsko razdoblje. U vrijeme pravog suhostaja mlijena lijezda je u fazi mirovanja, to znai da nije u sekreciji. Sluznice predeludaca nainom ishrane se obnavljaju i poveavaju. Na taj nain se obnavljaju kako bi mogle zadovoljiti velike zahtjeve u uzimanju hrane nakon teljenja. U tranzicijskom razdoblju mlijena lijezda poinje s razvojem mlijenog parenhima i stvaranjem kolostruma. Krave se u to vrijeme dre odvojeno od proizvodnih ivotinja u stajama namijenjenim za tu fazu. Hranidba mora biti primjerena toj fazi, a razlikuje se u pravom suhostaju od tranzicijskog razdoblja, to znai da je potrebno ivotinje drati odvojeno u ta dva razdoblja. Za vrijeme pravog suhostaja ivotinje je potrebno hraniti sijenom i sjenaom, dok silau kukuruza i koncentrat treba ukinuti. S postupnim dodavanjem koncentrata u malim koliinama poinje se u tranzicijskom razdoblju sve do teljenja kako bi ivotinja bila priviknuta na vrstu hrane koju e konzumirati nakon teljenja.

to se tie vitaminizacije i dehelmintizacije, one trebaju biti obavljene upravo u vrijeme pravog suhostaja. To je vrijeme najintenzivnijeg rasta ploda kada plod naglo poveava svoju tjelesnu masu, te su zahtjevi za vitaminima i mineralima isto tako najvei. Vitaminizacija se provodi na dva naina. Prvi nain je dodavanje vitaminsko mineralnih dodataka u hrani. Drugi nain je parenteralna aplikacija (intramuskularna, intravenozna). Na taj nain krava i njezino tele raspolagat e s dovoljnom koliinom vitamina i minerala potrebnim za obavljanje ivotnih funkcija. Isto tako u vrijeme pravog suhostaja potrebno je obaviti dehelmintizaciju (odstraniti parazite). Upravo ovo razdoblje je idealno za obavljanje navedene preventive kako bi izbjegli neeljenu karencu antihelmintika za mlijeko.Tjelesna kondicija mora se pratiti. Pretile ivotinje su sklonije razvoju bolesti cistinih jajnika. Plotkinja pred samo telenjemora biti u tjelesnoj kondiciji (ocjena 3,0-3,5 ) kao i nepisano pravilo da se kod te ivotinje vide 2-3 rebra, dakako ovisi o pasmini.

BOLEST CISTINIH JAJNIKA U GOVEDA

Bolest cistinih jajnika u krava najee se vidi u prva dva mjeseca nakon teljenja. Odnosno u 30 do 60 dana nakon teljenja, kada se normalno djelovanje jajnika obino nastavlja.Ciste jajnika se mogu svrstati u folikularne ciste i luteinizirane folikularne ciste (ili lutealne ciste).

Krave s cistama jajnika imaju abnormalno ponaanje kod estrusa i u mnogim sluajevima, nedostatak estrusa (anestrus) je simptom bolesti jajnika.

FAKTORI RIZIKA I NUTRITIVNIH IMBENIKA KOJI UTJEU NA CISTE JAJNIKA

Etiologija i fiziologija ciste jajnika je relativno slabo prouena, i tu je mnogo nagaanja o imbenicima rizika cista na jajniku. Nasljednost svakako ima implikacije, meutim, genetske procjene nasljednosti su niske, a selekcija kod cistoznih ivotinja vjerojatno nije profitabilna za proizvoaa mlijeka. Ostali faktori ukljuuju poveanje proizvodnje mlijeka (negativna energetska bilanca), estrogenski sadraj krmiva (koji je sigurno prisutan kod nas) i infekcije maternice.

Spojevi s estrogenom u krmi mogu igrati ulogu u bolesti cista jajnika. Zearalenon je mycoestrogen koji proizvode gljive Fusarium spp. koje su prisutne u pljesnivoj hrani (uglavnom silaa, sjenaa i mljeveni klip kukuruza). Zearalenon takoer negativno utjee na plodnost svinja, iako goveda nisu toliko osjetljivi na njegove posljedice, on treba biti ogranien na manje od 500 ppb u ukupnoj prehrani krava.

Plotkinje s pretjeranom tjelesnom kondicijom na ulazu u suhostaj imaju 2,5 puta veu vjerojatnost da razviju cistine jajnike. Uestalost cista kod krave koje su normalne ili pretile tijekom suhostaja je 12% odnosno 29%. Opasnost pojave cista na jajnicima takoer se poveava kod prvotelki (i krava) s povienim koncentracijama ketonskih tijela u mlijeku.

Manjak selena povezan je s razvitkom cistinih jajnika tijekom suhostaja (bez Se: 50%, sa Se: 19%). Sadanja praksa na mlijenim farmama jest tretirati krave u suhostaju i u laktaciji s vitaminom A oko 100.000 IJ po kravi dnevno.

Vitaminizacija je kljuna kod ulaska plotkinja u suhostaj (obavezno dati Vitamin A, Selen, fosfor i vitamin B12). To isto vrijedi i za junice mjesec dana prije telenja.

PERZISTENTNO UTO TIJELO U GOVEDA

Luteoliza se dogaa oko 17. dana fiziolokog estrusa u krava. Luteoliza pokree luenje prostaglandina F2 kako bi se osiguralo pokretanje novog ciklusa estrusa i ovulacije. uto tijelo koje ustraje na jajniku nakon 20. dana se smatra perzistentnim.Krave s perzistentnim utim tijelom ne pokazuju znakove estrusa i mogu se grekom smatrati gravidnim.

Sljedei uvjeti su povezani s produenom lutealnom funkcijom: infekcije maternice, ukljuujui i piometru visoka proizvodnja mlijeka, posebno u ranom razdoblju nakon telenja produeno lijeenje lijekovima koji ometaju prostaglandine (nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, glukokortikoidi).

DIJAGNOZA I LIJEENJE CISTA JAJNIKA

Dijagnoza cista u mlijenih krava najee se javlja tijekom rutinskog rektalnog pregleda nakon telenja. Palpacija "per rektum" velike strukture ispunjene tekuinom se obino koristi kao kliniki pokazatelj folikularne ciste. Naalost, razlike izmeu folikularne ciste i lutealne putem rektalne palpacije je teka, ak i za iskusne praktiare. Tonost dijagnoze se poveava kada koristite transrektalnu ultrasonografiju. Ispravna dijagnoza je vea od 90% za lutealne i gotovo 75% za folikularne ciste. Lijeenje ciste jajnika ovisi o klasifikaciji ciste.