reprezent [broj 180, 28.12.2009]

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-180-28122009 1/32

◙ BROJ 180 ◙ 28. DECEMBAR 2009. ◙ GODINA IV ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

VIŠE OD 50 GODINA,grad dobiva moderan kulturni centar

Admil Mulalić,načelnik općine Velika Kladuša

BOSANSKA KRUPA: Sastanak načelnika Halitovića i poduzetnika

Neriješenstatus rudara i„privatiziranog“RUDNIKA

BUŽIM:

INTERVJU:

Načelnik Šahinović organizirao prijem i večeru za rudare

U Velikoj Kladuši potpisani ugovori o realizaciju dva velika infrastrukturna projekta Str. 16

Str. 10

BOLJOMsaradnjom iorganizacijomdo više posla

Str. 12

Str. 22, 23

Ekonomska kriza nijemimoišla ni JKP „Komrad“

BIHAĆ: Str. 08

Izborna Skupština OO SDA Cazin -

Izabran dosadašnji predsjednik

Održana sjednicaOpćinskog vijeća

BOSANSKI PETROVAC:

CAZIN

KLJUČ:

Str. 13

Str. 11

Str. 7

Predstavnici Poljoprivrednog zavodaUnsko-sanskog kantona posjetili Općinu

NEMAUZMICANJA NIPRED NAJTEŽIMPROBLEMIMA

NAKON

S oprezom uinvesticije u2010. godini

Našim vjernim čitaocima u ovom brojupoklanjamo ReprezenT-ov kalendar za 2010.godinu i želimo svaku sreću u nastupajućojNovoj godini. Slijedeći dvobroj ReprezenT-a

očekujte 11. januara 2010. godine.

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


228. decembar 2009.

ReprezenTReprezenT čestitke

SRETNANOVA

2010.GODINA

Puno zdravlja, sreće iuspjeha u Novoj 2010.godini želiVam...

Sretna Nova2010. godina

Svim građanima USK-a

i našim vjernim čitaocimačestitamo predstojeće vjerske praznike i želimo

sretnu i uspješnu Novu2010. godinu.

S r e t n a N o v a2 0 1 0 . g o d i n a . . .

Sretna Nova

2010.godina

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


328. decembar 2009.

naši pogledi ReprezenTReprezenT

Eto, ispraćamo još jednu kalendarsku godinu, punološiju od prethodne koja nije valjala ništa a Novunam predviđaju još težu i još lošiju. Ono što je neiz-

bježno, uz sveopće slavlje i radost ipak ćemo zakoračiti uNovu – 2010. godinu uz uvjerenje da su nam za sve loše u pro-šloj i ono što nas čeka u 2010. apsolutno najveći krivicu naševlasti koje smo mi birali. Vrijeme će ubrzo, zapravo već prvihdana, pokazati da li smo bili u pravu što smo se radovali dola-sku Nove godine. Ili možda neće! Godinu koju ispraćamo naj-bolje bi bilo zaboraviti čim isteče i posljednja njena minuta.Obilježili su je rušitelji ove napaćene zemlje, direktni i indirek-tni, ne zna se koji su gori, oni što je ruše ili oni što se ovim prvi-ma ne suprostave. Imali smo ponovo na sceni opstrukcije poli-tičara najgore vrste svih nivoa vlasti, u svakom segmentu nji-hovog djelovanja. I previše je bilo toga po čemu možemo akohoćemo pamtiti godinu koju smo eto ispratili, ali nećemo sadpodsjećati baš na sve loše.

Ni dešavanja na globalnom nivou također nam nisu išla uprilog pa je protekla godina bila – totalno loša pa prema tomedrugačije nije moglo biti niti kod nas u Bosni: bijedni položajvećine stanovništva, kriza vlasti, kriza morala, kriza svijesti,kriza svega i svačega.

Izuzetak, naravno, nije bio ni naš Kanton. Na svu sreću,takvom negativnom ocjenom ne možemo ocijeniti generalnosve u Kantonu. U nekim segmentima našeg društva pa i ovdjekod nas u Kantonu je, treba biti objektivan, bilo nešto i pozitiv-noga ali premalo. To što na sceni uvijek i po pravilu imamo poli-tičkih turbulencija i nije najlošija pojava. Naravno, ne tvrdimoovo u ime građana jer njima je svega preko glave a od turbu-lencija im se vrti u glavi. Ovo je nekakvo lično mišljenje koje netreba izdvajati i odvajati od većine drugih.

Kanton nam je i dalje na mukama, agonija se, dakle,

nastavlja, da se poslužimo medicinskom terminologijom, dija-gnoza je uspostavljena, ali je terapija i dalje očito pogrešna.Potpuno pogrešna, i ne vodi ozdravljenju, nego u potpuno dru-gom, kontra smjeru...

Godina iza nas je, eto bila takva kakva je bila i naknadne

intervencije su nemoguće, osim lažiranja rezultata na papirušto neki, na žalost, i čine. Ali šta nas to čeka u Novoj godini,kakve su procjene, prognoze?

Ne treba a priori biti pesimista, ali naravno ne treba biti ninešto posebno „vidovit“, pa ne vidjeti da nam 2010. godinaneće donijeti mnogo dobroga. Razne bolesti se epidemiološkišire, kod nas konkretno prošle godine bruceloza i ptičja gripa,ove svinjska gripa a ni za jednu nema lijekova, a već se najav-ljuju i nove, strašne gripe ili bolesti, i to postaje jedan od najve-ćih svjetskih problema, pa onda bijeda i glad, nedostatak pitkevode za gotovo polovinu stanovništva Zemlje, pa onda global-no zagrijavanje... Spisak katastrofičnih naznaka je zbilja duga-čak i... daj Bože da bude prema dobru!

Ovo je samo dio globalnih problema, plus domaći lokalniproblemi, koji nas čekaju u 2010. godini. U Bosni i Hercegovini,konkretno, sasvim je izvjesno da će se kriza vlasti nastaviti, jer logika Daytona ne dozvoljava stabilnu i prosperitetnu vlast.Politika definitivno koči privredu. Sistem je, dakle, takav dastalno regeneriše krizu i na koncu – propast, ukoliko se nara-vno, u međuvremenu nešto bitno ne izmijeni. A, volje da senešto bitno promijeni – očito nema! Niti u Bosni, niti u entiteti-ma, kantonima, općinama...Vječni status kvo potvrdit će naj-vjerojatnije i predstojeći Opći izbori!? Pa, gdje nam je kraj?

Ekonomski stručnjaci, Bosni i Hercegovini u ovoj 2010.godini ne predviđaju ekonomski bankrot kao što je to bilo pret-hodnih godina, jer je tu Međunarodni monetarni fond da naspodrži, na nas pogura i zaduži naša pokoljenja. Osim nesret-nog Međunarodnog monetarnog fonda nemamo se zapravoničim drugim pohvaliti! Imamo izglednu šansu da broj nezapo-slenih premaši broj zaposlenih, što bi bio jedinstven fenomenu svijetu po čemu bi mogli ući u Guinnessovu knjigu rekorda,čime bi se naši političari, kakvi jesu, zasigurno hvalili na sve

strane!Perspektiva u ovoj godini, koja samo što nije nastupila,dakle nije nimalo ružičasta, naprotiv. Zato, sretna nam Novagodina i – nek‘ nam je dragi Bog na pomoći! Drugi nam višeniko neće i ne može pomoći! Ni Međunarodni monetarni fond!

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

R e

p r e z e n T a c i j a

by SeadMidžić

Tačno 31. decembra prije dvanaest sati preminut će nam staragodina. Niko za njom neće zaplakati. Naprotiv, svi će se veseliti što jeispustila dušu, ispratiti ćemo je kao najveću vucibatinu i posljednjušušu. Umjesto lijepih riječi govoriti ćemo: „Au, bolan, što je stara godi-na bila veliko đubre, zaslužila je da sa donje strane travu pase, pome-nula se, ne povratila se!“

A koja je to bila najveća krivica njena? Pa, kažu, donijela nam jerecesiju i ekonomsku krizu, nezaposlenost, povećanje cijena, prou-zrokovala je političke svađe; razne, namnožila je prevarante prekosvake mjere; bezobrazno, u izgradnji bolje demokratske budućnosti jeimala neograničena zakašnjenja, nije baš najbolje shvaćala šta svetreba da se mijenja, bila je neenergična, kuburila je sa parama...

A dočekana je s počastima i fanfarama, u nju su polagane najgo-lemije nade, vjerovali smo da će biti poštena, a ne da će toliko dakrade, da će da zakida na mjeri, da će da izigrava propise i zakone,da će neradnicima da daje veće plate.

Za proteklih 365 dana, ništa drugo nije ispoljila osim mana. Bila jeogrezla u svakojakim grijesima, i nema nikakve veze sa bilo kakvimuspjesima. Ona je kriva za neuspjehe, a za uspjehe su drugi zaslužni.Zaslužna je vladajuća većina u našoj Izvršnoj i Zakonodavnoj vlasti uUnsko-sanskom kantonu koja u staroj godini nije pokazala ni najma-nje inicijative niti volje da se kroz konkretne antikrizne mjere uhvati ukoštac s problemima USK-a i njenih građana kako bi spriječila i zau-stavila daljnji pad životnog standarda građana, i svih privrednih aktiv-nosti.

Teško je napaćenom narodu birati između dva zla. Mi smo naviklina veću ponudu. Napaćeni narod je zatečen višestranačkom demo-kratijom. Ne poznaje sve borilačke vještine naših političara.

Zbog toga što nam odlazi stara godina svi su radosni, a ne tužni.Ona se potajno nadala da će biti ispraćena kao dama, a ispraćena ćebiti kao stara vještica s kletvama, pogrdama i psovkama. Možda nijebaš zaslužila da ode tako kao posljednja drolja, ali svi kažu (pa i našipolitičari) da će Nova godina od nje u svemu biti bolja. U to ime čita-vo čovječanstvo će da se narolja.

Naši političari ne lažu. Ko laže, taj i krade. A ko krade, taj i ima! Ami bismo sami propadali mnogo sporije da ne postoji spremnost našihpolitičara u našoj Izvršnoj i Zakonodavnoj kantonalnoj vlasti da nam utom pogledu pomognu!

Zato, ako su vas opljačkali u staroj godini, ne znači da neće i uNovoj godini. To je dokaz da kod nas na Unsko-sanskom kantonu nepostoji organizovani kriminal!

Dakle, opet nam stiže Nova godina, a odlazi stara. I dok si kresnuodlanom od dlan, pootpadaju listovi s kalendara, i sve se mijenja – sta-riji si, neke su ti se želje ispunile, neke bome nisu, ali tako je to udemokratskom životu. Stara godina je bila teška pa je od te težinenapaćeni narod dobio bruh. Nova godina će biti još teža s još većomrecesijom, ekonomskom i političkom krizom, te stezanjem kaiševa, temnoge najavljene stvari, koje nismo ni tražili ni priželjkivali. I dok ćemose mi boljem nadati, cijene će rasti, a standard će padati. U novojgodini naše fabrike neće izbacivati nove proizvode, već radnike.

Tako kaže naš DJEDA MRAZ. A naš DJEDA MRAZ su naši politi-

čari. Ako postoji neko ko još ne vjeruje u DJEDA MRAZA, krajnje jevrijeme da povjeruje, zadnji je čas, tako reći. Jer, kako će taj povjero-vati u nešto ozbiljnije, ako ne vjeruje čak ni u Djeda Mraza. Trebalo biići i dalje, pa one koji ne vjeruju u Djeda Mraza, najhitnije i najozbiljni-

je okvalifikovati kao okorjele protivnike našeg višestranačkog demo-kratskog sistema,jer je očigledno da oni-niti gledaju televiziju, niti čita-

ju novine, a to je opet onaj dobro poznat pasivni otpor iz arsenala lju-tih protivnika omasovljavanja svake naše djelatnosti, pa u tom smislui djelatnosti naših mnogobrojnih Djeda Mrazova. Da ti i takvi, na srećurijetki izuzetci,bar povremeno čitaju novine, vidjeli bi da smo u našemopštom napretku došli do toga da danas svako dijete ima svoga DjedaMraza.

Djeda Mrazevi danas postaju spone, mostovi između napaćenognaroda i političara, mostovi ispod kojih protječe naša ekonomska ipolitička stvarnost, puna neplaniranih virova i demokratskih brzaka...

Mi, stariji, možemo da čekamo Novu 2010. godinu, a možemo da je i ne čekamo (sačekat će ona nas!), ali djecu nikako ne smijemoostaviti bez Djeda Mraza. Prvo, zbog toga što djecu treba navikavatida vjeruju u bajke, a drugo - Djeda Mrazeva je toliko da ih je prosto

nemoguće izbjeći. Ko ne vjeruje, neka otvori bilo koje dnevne novine,neka uključi radio,TV...Ako stvarno postoji neko ko još ne vjeruje u Djeda Mraza (naše

političare), krajnje je vrijeme da povjeruje-radi djece i radi bajke.

Priča izž i v o t a

(demokratskog)' Piše: Sead Midžic

Možemo li se od naših„DJEDA MRAZEVA“ u Novojgodini nadati boljem ili...!??

SRETNA NAM NOVA

GODINA - NEK' NAM JEDRAGI BOG NA POMOĆI!

Redakcija ReprezenT-a svoju poslovnu i kalendarsku 2009. godinu ispraća sa još jednim iskustvom stečenim u doi-sta teškim uslovima privređivanja. Osim našeg redovnog izlaženja i raznovrsnih priloga, našim čitaocima u posljednjembroju u 2009. godini poklanjamo ReprezenT-ov kalendar za 2010. godinu u nadi i uvjerenju da bi ona barem za promil tre-bala biti bolja od prethodne. To bi nas uistinu ohrabrilo. Ako bude i drugačije, nema nam druge nego i nju nekako preži-vjeti. Mi ćemo već sa našim prvim brojem u Novoj godini kojeg najavljujemo za 11. januara, pokušati izaći sa određenimpoboljšanjima koja bi trebala izazvati pozitivne kritike i odobravanje naših vjernih čitalaca. Živi bili pa vidjeli!

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


428. decembar 2009.

kanton ReprezenTReprezenT

BIHAĆ - U organizaciji Privre-dne komore USK u pretprošli petak je u Bihaću održana Tribina o trenut-noj privrednoj situaciji u USK-u.Tribinu je organizirao Savjet za eko-

nomiku i razvoj Privredne komoreUSK-a, zajedno sa Upravnim odbo-rom PK USK-a i članicamaGrupacija PK USK-a. O trenutnojprivrednoj situaciji na Unsko-san-skom kantonu, govorilo se s osvr-tom na aktuelno stanje u BiH i svije-tu.

Uvodnu i pozdravnu riječ veli-kom broju učesnika, među kojima subili v. d. ministra privrede USK-aHimzo Mulahalilović, AdemIbrahimpašić, direktor „Bihaćkepivovare“, Marjan Vučak, direktor

„Meggle“ mljekare d.o.o. Bihać ipredsjednik Uprave „Meggle“-a zaJugoistočnu Evropu, IbrahimOkanović ispred Ureda za revizijuFBiH, direktori „Agrokomerca“,

„Loversana“, „Stampressa“, „DI &DE Delić“, „Isia“, TZ USK-a, te osta-lim mnogobrojnim istaknutim pri-vrednicima iz svih sektora privrede,posebno bankarskog sektora, pred-stavnicima NVO i medija, uputio jeprof. Dr. Isak Karabegović ispredSavjeta za ekonomiku i razvoj PKUSK-a.

O trenutnoj privrednoj situacijina Unsko-sanskom kantonu govorio je Ismet Pašalić, predsjednik PKUSK-a. Nakon njegovog izlaganjana tribini je o globalnim aspektima

recesije i njenom utjecaju na bh eko-nomiju govorio dr. Jusuf Kumalić,

profesor Ekonomskog fakultetaBihać.

Izlaganje na temu „Aktualna

ekonomska situacija u BiH i ulogaCentralne banke BiH“ imao je dr.Kemal Kozarić, guverner Centralnebanke BiH.

Svi izlagači bili su jedinstveni uocjeni da nas recesija neće napusti-ti ni u 2010. godini, koja bi, kako jerečeno, prema svim pokazateljima,mogla biti još teža od ove u 2009.godini.

Pr vi je, kako se i očekivalo, udiskusiji uzeo riječ v. d. ministra priv-rede USK-a Himzo Mulahalilović, apotom su uslijedile i diskusije pri-

vrednika. Trenutno stanje ocijenjeno je teškim, što je ilustrirano primje-rom smanjenja proizvodnje u ovojgodini, povećanog otpuštanja radni-ka i umanjenjem javnih prihoda nasvim nivoima.

Svi učesnici, među kojima i broj-ni stručnjaci, složili su se da namnova kriza tek predstoji, iako je onau nekim zemljama svijeta završila.

Guverner Centralne banke BiH,Kemal Kozarić kazao je da će 2010.

godina biti teška godina, a da seoporavak privrede očekuje tek polo-vinom 2011. godine.

Tokom rasprave rečeno je danam je u ovoj situaciji potrebno defi-niranje jasnog ekonomskog pravcau kojem treba raditi da bi se zemljaoporavila, te da treba učiniti svekako bi se sačuvala sadašnja radnamjesta. Zaključci sa ove Tribine bitće naknadno objavljeni.

Esad ŠABANAGIĆ

Održana Tribina o trenutnoj ekonomskoj situaciji u USK-u

Recesija nas neće napustiti ni u 2010. godini

BIHAĆ - Pravobranilac Unsko-sanskog kantona Himzo Ezić smatrada postoje lobiji u oblasti privatizacijei koncesija koji nastoje „isisati“ sred-stva države. Prema riječima Ezićaispravljena je kriva Drina u posljednjitren, kada je recimo „Agrokomerc“ upitanju, tako da je kompanija spaše-na od sudske prodaje po minimalnojcijeni. Na isti način spašavana je ifirma „Krajinametal“, koja je trebalabiti prodata za svega 340 hiljada KM,

a na kraju je postignuta cijena odnepuna dva miliona maraka.Pravobranilac spominje i sličan slučaju „Žitopreradi“, čiji su učesnici zaradi-li krivične prijave. Prema Ezićevimtvrdnjama privatizacija u USK-upodručje je na kojem vladaju tajkuni injihovi lobisti koji su nerijetko nosioci javnih funkcija.

-Da nije tako, zar bi bilo mogućeda se kapitalom privatiziranih pre-duzeća plaćaju obaveze trećim lici-ma, a sve na teret države? Na krajuse kupoprodajni ugovori raskinu,kazao je kantonalni pravobranilacEzić, koji je naveo kao očite primjerenezakonitosti u „Žitopreradi“ iZemljoradničkoj zadruzi u BosanskojOtoci. Ovakve tvrdnje bi trebalepotaknuti odgovorne da preispitajurad i funkcioniranje Agencije za priva-tizaciju.

Treba napomenuti da brojni sindi-kati i njihovo vodstvo brojnih(ne)uspjelih privatiziranih firmi USK-asu takođe mišljenja da se neke aktiv-nosti vode mimo znanja radnika.Takav slučaj je npr. kod „privatizira-nog“ Rudnika mangana Bužim. Ouspješnosti privatizacije na područjuUSK-a ne treba mnogo govoriti. Npr.,toliko je već kazano o pokušajima pri-vatizacije i preregistraciji recimo klju-čke firme Tafting tepiha „Sanotaf“, a

na kraju su desetine radnika ostalebez posla i na milost i nemilost drža-ve. O pomenutoj firmi je u više navra-ta vođena debata i u kantonalnojSkupštini. Istu sudbinu dijeli i Rudnikmangana Bužim koji proživljava „pri-vatizacijsku“ agoniju već nekolikogodina, kao i brojne druge firmeUSK-a. Treba istaći da je pravobrani-lac USK-a Himzo Ezić usamljen uispravljanju krive Drine, što ne trebačuditi obzirom na njegovu konstataci- ju da se iza privatizacije nerijetkokriju tajkuni i njihovi lobisti koji sučesto nosioci i javnih funkcija.

Pravobranilac Ezić je napraviopresedan u praksi rada kantonalnihpravobranilaca pa je Kantonalnojvladi uputio zahtjev za ukidanjeAgencije za privatizaciju u USK-uzbog, kako je rekao, neostvarivanjaciljeva zbog kojih je ista i osnovana.Inače, Ezićev rad u mnogome oduda-ra od rutinskog i šablonskog rada aza sve svoje poteze i tvrdnje isti upo-rište traži u zakonskoj regulativi, zbogčega je često na udaru kritike pojedi-naca s različitih strana i nivoa, iakosamo pravno štititi imovinu i imovin-ske interese Kantona, odnosno drža-ve. Pokazalo se nažalost da je to unašoj zemlji identično Sizifovomposlu, veoma teška, naporna pa iuzaludna obaveza. Samir M.

BIHAĆ - U petak je u Bihaćupotpisan Ugovor između Udruženjaproizvođača mlijeka Bihać iPoljopr ivrednog zavoda USK-a, aisti se odnosi na realizaciju projek-ta „Poboljšanje produktivnosti muz-nih grla kroz analizu i balansiranjekrmnog obroka sastavljenog odrazličitih vrsta silaže i sjenaže“.

Projekat je financijski podržan odFederalnog ministarstva poljopri-

vrede, vodoprivrede i šumarstva ipredstavlja prvi pilot projekat naprostoru USK-a vezanog za kontro-lu kvaliteta krmnog obroka.

Na 30 porodičnih farmi u općiniBihać, prema riječima mr. SmailaToromanovića, direktora Poljopri-vr ednog zavoda USK-a, biti ćeuzeti uzorci silaže, sjenaže ili konc-entratnog obroka i isti će se labor -atorijski ispitati u Poljoprivrednomzavodu. Zavod ima obavezu danakon analize sačini pismenu pre-poruku farmerima o kvalitetu krm-nog obr oka i mjer ama za pobolj-šanje istog.

Prosječna proizvodnja mlijekapo grlu u općini Bihać iznosi 3.100litara i znatno je niža u odnosu nazemlje okruženja. Razloga za ova-

kvo stanje ima više, a jedan od gla-vnih je nekvalitetan i nebalansirankrmni obrok. U nastajanju da bar djelomično popravi navedeno sta-nje, Udruženje proizvođača mlijekaBihać odlučilo je da učini prvi koraki kroz analizu najviše korištene sto-čne hrane na farmama ukaže nagreške pri spremanju iste, balansi-ranju krmnog obroka, te mjeramaza poboljšanje kvaliteta istog.

Udruženje proizvođača mlijekaBihać i Poljoprivredni zavod USK-avjeruju da je ovo početak dugoroč-nije saradnje na polju kontrole kva-liteta stočne hrane uz uvjerenje da

će značaj istog projekta prepoznatii Općina Bihać, mljekara „Meggle“,kao i kantonalno Ministarstvo poljo-privrede. Esad Š.

Potpisan Ugovor između Udruženja proizvođačamlijeka Bihać i Poljoprivrednog zavoda USK-a

Poboljšati prinoseKROZ KVALITETU

KRMNOG OBROKA

Privatizacija u USK-u je područje na kojem vladaju tajkuni

Pravobranilac USK-a usamljenU ZAŠTITI DRŽAVNE IMOVINEPravobranilac USK-a Ezić

je kao očite primjerenezakonitosti naveo

primjer firme „Žitoprerade“iz Bihaća i Zemljoradničkuzadrugu u Bosanskoj Otoci.

Ovakve tvrdnje bi trebalepotaknuti odgovorneda preispitaju rad i

funkcioniranje Agencijeza privatizaciju... Treba

napomenuti da brojnisindikati i njihovo vodstvobrojnih (ne)uspjelih

privatiziranih firmi USK-asu takođe mišljenja da se

neke aktivnosti vodemimo znanja radnika.

Rudnik mangana Bužim, najbolji primjer kakose u BiH privatizira i odnosi prema metalurgiji

Prilikom potpisivanja Ugovora Udruženja i Poljoprivrednog zavoda

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


528. decembar 2009.

bosna i hercegovina ReprezenTReprezenT

SARAJEVO - Posljednji podaciRazvojnog programa Ujedinjenihnacija pokazuju da, uprkos stabil-nom ekonomskom rastu tokom pro-tekle decenije, gotovo jedno od petdomaćinstava u BiH živi ispod grani-ce siromaštva. Najnoviji podacipokazuju visok nivo siromaštvadomaćinstava u kojima je glavadomaćinstva po radnom statusu;

penzionera 19,5 posto, nezaposlenaili osoba koje traže posao 23,4posto, domaćica 25,5 posto i osobas invaliditetom 44,4 posto, navodi seu najnovijim brošurama Razvojnogprograma UN. Članovi nevladinog

sektora, čiji je prioritetni u smjerudjelovanja da zaštite potrošača,smatraju da je „sramotno“ da u zem-lji u kojoj je sve više gladnih nekinemaju ni načina da dođu dobesplatnog obroka.

-Istiniti podaci, bez ikakvog„friziranja“, glase da oko 48 postostanovništva u BiH živi u zonisiromaštva, dok je 18 posto ispod

linije koja označava kritično siro-maštvo. Takve procjene su dalesve relevantne institucije koje sebave statistikom, kazao je nakonobjave pomenutih podataka MesudLakota, sekretar Udruženja za zašti-

tu interesa potrošača BiH. Lakota jenaveo da u BiH 50 posto penzione-ra prima mjesečno svega 320 KM, teda je u BiH oko pola miliona nezapo-slenih, što je dovoljno relevantandokaz da je javna kuhinja u svakomgradu prijeko potrebna.

Prema riječima Lakote ima i onihkojima je potreban besplatan obrok,ali zbog ponosa, emocija i stida, ne

mogu skupiti hrabrosti, odnosno„padati tako nisko“ da traže milosti-nju. Kada je riječ nezaposlenima,predsjednik Sindikata BiH EdhemBiber je prošle sedmice okrivioVladu Federacije za otpuštanje oko

70.000 radnika kao posljedica eko-

nomske krize u BiH.-Nema političke volje da se

istinski rješavaju ovi problemi naadekvatan način, kazao je Biber .Prema riječima Bibera ovakav pro-ces i dalje će ići silaznom putanjom.Pogoršanje je posljedica neodgovor-nog i nekompetentnog ponašanjasvih dosadašnjih saziva VladeFederacije BiH. Prema riječimaBibera ovakvo stanje je proizišlozbog neprovođenja Programa mjeraza ublažavanje posljedica globalneekonomske krize i unapređenjaposlovnog ambijenta kojeg suUdruženje poslodavaca FederacijeBiH, Savez samostalnih sindikataBiH i Vlada Federacije BiH usaglasi-

li u decembru prošle godine, te istiuputili u parlamentarnu proceduru.Parlament je primio k znanju temjere, ali do njihove realizacije nika-da nije došlo. Vlast je obaveznadonositi i sprovoditi zakone koji su u

interesu društva, ekonomije, poslo-

davaca i zaposlenih, te svih građa-na.

Sindikat je, koristeći se raspolo-živim demokratskim metodama ipraksama, blagovremeno i argu-mentirano ukazivao na ovo stanje ipredlagao konkretne mjere za nje-govo prevladavanje. Nažalost, navo-de u Sindikatu, Vlada nije shvatilasvoju ustavnu obavezu i odgovor-nost i nije prihvatila njihove prijedlo-ge da donese takve mjere koje ćeomogućiti da se teret krize ravno-mjernije rasporedi na sve kategorijestanovništva, odnosno takve mjerekoje neće imati za posljedicu teškopreživljavanje ionako osiromašenogi opljačkanog radništva i boračke

populacije. Nažalost uvođenjemInterventnog zakona desilo se upra-vo to, uslovi MMF su samo dolili uljena vatru i proizveli dodatne revizije irestrikcije radničkih, boračkih i dr.budžetskih primanja. Samir MURIĆ

SIROMAŠTVO I NEZAPOSLENOSTogledalo „antirecesijskih mjera“

Prema riječima Bibera, predsjednika Sindikata BiH, ovakvo

stanje je proizišlo zbog neprovođenja Programa mjera zaublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenjaposlovnog ambijenta kojeg su Udruženje poslodavaca Federacije

BiH, Savez samostalnih sindikata BiH i Vlada Federacije BiHusaglasili u decembru prošle godine, te isti uputili u

parlamentarnu proceduru. Parlament je primio k znanjute mjere, ali do njihove realizacije nikada nije došlo

SARAJEVO - Na sastankuKoordinacionog tima održanom pret-prošle sedmice u Sarajevu razmatran je i prijedlog Zavoda za javno zdrav-stvo FBiH o proglašenju epidemije na

području Federacije, saopćeno je izMinistarstva zdravstva FBiH. S obzi-rom na to da je posljednjih dana upojedinim kantonima registrovanastagnacija, pa i blagi pad broja obo-ljelih od novog gripa i bolesti sličnihgripu, zaključeno je da se za sadanisu stekli uslovi za proglašenje epi-demije u FBiH. Koordinacioni stručnitim će i dalje aktivno pratiti epidemio-lošku situaciju da bi se utvrdilo da liće se taj trend zadržati. U saopćenjuse napominje da se redovni sastanciovog tima održavaju svake sedmice ida se na njima analizira aktuelna epi-demiološka situacija, te u vezi s timpredlažu i preduzimaju potrebnemjere.

Na pomenutom sastanku jezaključeno da Zavod za javno zdrav-stvo FBiH treba da ažurira plan i pro-gram protivepidemijskih mjera s

posebnim osvrtom na provođenjepojačanih protivepidemijskih mjera uslučaju eventualnog proglašenja epi-demije. Inače, od posljedica izazva-nih virusom nove gripe u BiH suumrle još dvije osobe. Riječ je oAneli Stomornjak (24) iz Iijaša i 47-godišnjoj ženi iz Visokog, koje suumrle na Internističkoj terapiji KCUSarajevo. Do sada je na KCUS-u odnove gripe preminulo pet osoba, aukupno ih je u BiH umrlo 11, a kod

kojih je potvrđena prisutnost virusaH1N1. Portparol KCUS-a BiljanaJandrić kazala je da se naInternističkoj terapiji nalazi još jedanpacijent čije je stanje teško.Pretprošle sedmice su otkriveni i novislučajevi zaraze virusom H1N1 uBiH, a do sada je ukupno oboljela971 osoba. Novi slučajevi su zabilje-ženi u FBiH u Sarajevu (četiri), te po jedan u Tuzli i Bihaću, a u RS osam.

Prema riječima Milke Mrđe, port-parola Instituta za zaštitu zdravljaRS, broj inficiranih u RS je 383 lica.Mrđa je naglasila da je na Jediniciintenzivne medicine trenutno dvojepacijenata, a jedan od njih se nalazina respiratoru.

Na sastanku federalnog Koordi-nacionog tima je pored ostalogzaključeno da će se i dalje aktivnopratiti epidemiološka situacija kako

bi bilo utvrđeno hoće li postojećitrend biti zadržan. Ovom prilikom jepojašnjeno i da federalni ministar zdravstva određuje ugrožena podru-čja i proglašava epidemiju zaraznebolesti u dva ili više kantona, i to naosnovu epidemiološkog izvještajazdravstvene ustanove i kantonalnogzavoda za javno zdravstvo, uz stru-čno mišljenje Zavoda za javno

zdravstvo FBiH.Kantonalni zavodi za javnozdravstvo do sada nisu predlagaliproglašenje epidemije, što ne znači

da ne mogu ili neće. Treba napome-nuti da je ministar zdravstva USK-adr. Mustafa Avdagić nedavno ista-kao da se obzirom na dolazak novo-godišnjih praznika i fluktuacije broj-nih građana iz inozemstva u ovomperiodu realno se može očekivatiporast oboljelih od nove gripe, te jestoga potrebna maksimalna oprez-nost građana. Ipak, prema poslje-

dnjim podacima iz Zavoda za javnozdravstvo USK-a, primjetan je padbroja oboljelih od nove gripe.

Samir MURIĆ

SARAJEVO - U Bosni iHercegovini, prema procjeniTužilastva, ima između sedam i desethiljada počinilaca ratnih zločina,rekao je prošle sedmice bosansko-hercegovački koordinator za formira-nje Regionalne komisije za utvrđiva-nje činjenica o ratnim zločinima u biv-šoj Jugoslaviji (REKOM) DraganPopović. Na skupu u Podgorici,

posvećenom inicijativi za osnivanjeREKOM-a, Popović je naveo da jeTribunal u Hagu do sada optužiosamo 161 osobu iz BiH za ratne zlo-čine. Prema obrazloženju Popovića,stoga je veoma važno da bude formi-ran REKOM, koji bi na regionalnomprincipu istraživao ratne zločine.

Izvršna direktorica hrvatske orga-nizacije „Dokumenta“ Vesna Teršelić

upozorila je da su žrtve ratnih zločinau svim zemljama regiona „marginali-zovane“ na što već godinama ukazu- ju i brojna udruženja porodica preži-vjelih ili same žrtve. Teršelić je navelada je u ratovima na prostoru ex-Jugoslavije ubijeno 120 hiljadaosoba, a za njih 16 hiljada se još uvijek traga. Prema riječima Teršelić,ako bi suđenja za ratne zločine bila

nastavljena sadašnjim tempom, usudnicama bi se do 2020. godinemoglo naći samo 1.200 osumnjičenih

za ratne zločine od pomenutih gotovodeset hiljada.

E. Š.

U BiH između sedam i deset hiljada počinilaca ratnih zločina

SPORO SUDSTVO

i marginalizacija žrtava

Sastanak federalnog Koordinacionog tima za praćenje pandemijske gripe H1N1

Stanje nije takvo da bi se proglasila epidemija

Podaci UN-a pokazujuda jedno od pet

domaćinstava u BiHživi ispod granice

siromaštva

Pretprošle sedmice su otkriveni i novi slučajevi zarazevirusom H1N1 u BiH a do sada je ukupno oboljela 971osoba. Novi slučajevi u FBiH su zabilježeni u Sarajevu

(četiri) te po jedan u Tuzli i Bihaću, a u RS osam.

Edhem

Biber

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


628. decembar 2009.

ReprezenT velika kladuša

Usrijedu je u Velikoj Kladuši

zasjedalo Općinsko vijećekojim je predsjedavao

Sejfo Mustafić, predsjedavajućiOpćinskog vijeća. U okviru četrnae-ste redovne sjednice Općinsko vije-će je na dnevnom redu imalo 17tačaka koji je uz neznatne dopunevećinom glasova i usvojen. Napočetku sjednice vijećnici su postav-ljali vijećnička pitanja, a općinskinačelnik, njegovi savjetnici i pomoć-nici prisustvovali su sjednici i navećinu pitanja odmah odgovarali.

Vijećnik Senad Ponjević pitao je kada će se riješiti slučaj ulice 8.mart gdje je već dugi niz godinapostavljen ilegalni objekat koji spo-menutu ulicu čini slijepom zbog

čega negoduju brojni mještani.Asmir Ćufurović pitao je da li jesanitarna inspekcija izvršila kontroluu određenim osnovnim školama što je bio jedan od zaključaka sa pret-hodnih sjednica zbog stanja i uslovau istima. Na postavljanje vijećničkihpitanja i odgovore, vijećnici su za tunamjenu potrošili predviđenih satvremena.

Odgovarajući na postavljena

pitanja načelnik općine Admil

Mulalić je kazao da će svaki neza-konito izgrađen objekat biti uklonjenukoliko se isti ne može legalizirati uskladu s pozitivnim zakonskim propi-sima i važećim odlukama Općinskogvijeća. U slučaju ulice 8. mart trajedugogodišnji sudski postupak i nje-govim okončanjem riješit će se spo-menuti problem. Što se tiče sanitar-ne inspekcije načelnik Mulalić jekazao da je više puta poslana doja-va i urgencija na adresu inspektora-ta i resornog ministra nakon čega jekantonalni inspektor došao u VelikuKladušu i u narednim danima će bitiobiđeni školski objekti koji su prijedetektirani.

Budžetska potrošnjaovisit će od primitaka

s viših nivoa vlasti

Izvještaj o izvršenju budžeta zaperiod 01.01. do 30.09. 2009. godi-ne te donošenje Odluke o usvajanjufinancijskih izvještaja i izvještaja oizvršenju budžeta bili su druga tačkadnevnog reda koja je zaokupila naj-veću pažnju vijećnika četrnaeste

sjednice Vijeća. Tokom rasprave se

čulo da se moglo i više uštedjeti, kaoi to da je štednja bila maksimalnatamo gdje god je to bilo moguće.

Opozicija je Izvještaj kojeg jepodnio načelnik općine nazvalatransparentnim, ali ne i racionalnim.Obrazlažući Izvještaj načelnik jeukazao da su se na isti reflektiralesveukupne prilike u svijetu i okruže-nju, te da rebalans služi korekcijamabudžeta i da se na kraju sve morauravnotežiti. Prihodi u izvještajnomperiodu ostvareni su u iznosu odskoro 5 miliona KM, dok su rashodisa izdacima negdje oko 7 milionaKM. Načelnik je podsjetio da je krajem septembra rebalansiran budžetOpćine, te je tom prilikom smanjena

budžetska potrošnja za oko 680hiljada KM ili za 6,245 posto. Mulalić je napomenuo da će u narednomperiodu budžetska potrošnja u veli-kom dijelu biti ovisna od ostvarenjaočekivanih primitaka iz kantonalnogbudžeta. Na kraju je Izvještaj prihva-ćen sa 19 glasova pozicije dok jedevet vijećnika opozicije glasaloprotiv. Većinom glasova usvojen je iPrijedlog Odluke o izmjenama i

dopunama Odluke o budžetuOpćine Velika Kladuša za 2009.godinu.

U nastavku rada vijećnici su biliproduktivni i sve tačke dnevnog redausvojili velikom većinom vijećnika, aneke i jednoglasno. Tako je usvoje-na Odluka o privremenom financira-nju, zatim Prijedlog Odluke o uslovi-ma, obimu i načinu stipendiranjastudenata za akademsku 2009-/2010. godinu, kao i PrijedloziOdluke o imenovanju promjenjivihčlanova Komisije za koncesije USK-

a, te izboru dva stalna članaOpćinske izborne komisije na man-datni period od sedam godina.Ostale tačke dnevnog reda odnosilesu se na dodjelu nekretnina, grad-skog građevinskog zemljišta, a raz-matran je i Izvještaj o reviziji financij-skih izvještaja Općine VelikaKladuša za 2008. godinu. Vijećnicisu razmatrali i Informacije o završe-tku školske 2008/2009. godine i

početku 2009/2010. godine u sre-dnjim školama općine VelikaKladuša, koje su dobile jednoglasnupodršku vijećnika. Razmatrana je iInformacija o suzbijanju i uništava-nju ambrozije s osvrtom na OdlukuOpćinskog vijeća o obavezi uklanja-nja i uništavanja ambrozije napodručju općine Velika Kladuša

Na dnevnom redu bila je iInformacija o provođenju Strategijerazvoja primarne poljoprivredneproizvodnje. Ista je dobila jednogla-snu podršku vijećnika. Posljednja

tačka na dnevnom redu posljednjeovogodišnje sjednice bila jeInformacija o turističkim potencijali-ma i mogućnostima na područjuopćine Velika Kladuša. Informacija je dobila jednoglasnu vijećničkupodršku, uz zaduženje Općinskogorgana uprave za veću zaštitupostojećeg kulturno-historijskognaslijeđa na području općine.

Samir MURIĆ

Održana posljednja ovogodišnja redovna sjednica Općinskog vijeća

USVOJEN IZVJEŠTAJ O i zvršenjubudžeta za prvih devet mjeseci

Načelnik općine AdmilMulalić u četvrtak jeodržao sastanak s pred-

stavnicima Regionalne deponije, v.d. direktoricom Almom Topić iAdnanom Ćehajićem, izvršnimdirektorom. Tom prilikom predsta-vnici Regionalne deponije sunačelnika Mulalića informirali oaktivnostima koje poduzimaju ucilju pripreme realizacije drugefaze projekta upravljanja čvrstimotpadom na regionalnom nivou.Predstavnici regionalne deponijesu ovom prilikom pohvalili i istaklivažnost Zaključka Općinskog vije-ća Velika Kladuša o daljem učešću

u općine u ovom projektu.Inače, posjeta je upriličena usklopu kontinuiranog obilaska svihnačelnika, odnosno općina osniva-ča društva, a od kojih je Skupštinadruštva i zatražila da se izjasne odaljem ostanku, odnosno učešću upomenutom projektu. NačelnikMulalić je ovom prilikom istakaoopredijeljenost općine VelikaKladuša da učestvuje u projektu tenaglasio važnost projekta obziromna probleme koje pojedinačnoopćine imaju kada je u pitanju zbri-njavanje krutog otpada.

-Jednoglasno smo uOpćinskom vijeću usvojiliZaključak i potvrdili ostanak uovom značajnom projektu.

Dodatno me raduje postojanje ialternativnih rješenja za lokacijudeponije i da pojedine općineozbiljno pristupaju ovom zajed-ničkom projektu, kazao je načel-

nik Mulalić nakon sastanka.Inače, cilj Regionalne deponije

je da se odlaganje otpada riješi nanivou Kantona, a ne parcijalno, štona kraju nalaže i zakonska regula-tiva, kao i federalna strategija zazbrinjavanje otpada. Ovom prili-kom je bilo riječi i o drugoj fazi pro-

jekta koja prema riječima v.d.direktorice Topić podrazumijevaformiranje reciklažnih dvorišta, kaoi druge aktivnosti na integriranomzbrinjavanju krutog otpada, a uslovdruge faze je određivanje lokaciješto nažalost na nivou USK-a jošnije učinjeno.

-Zadovoljna sam što samovdje naišla na razumijevanje ipodršku koju nam je izrazionačelnik Mulalić, kako s gledištaopćine, tako i sa šireg aspekta,odnosno kada je u pitanju regio-nalna deponija, kazala je v.d.direktorica Alma Topić. Prema rije-čima Topić postoji nekoliko rješe-nja za lokaciju regionalne deponi-

je. Ovo je bila prilika da se predsta-

vnicima općine predoče stavovi iodluke drugih načelnika i općinskihvijeća osnivača društva. Za defini-ranje i pozicioniranje lokacijeregionalne deponije potrebna je

saglasnost i dogovor svih općinaosnivača društva.

U tom kontekstu je i lokacijakoju već od 2007. godine iniciraresorno kantonalno ministarstvo, ariječ je o lokaciji Grabež - DrenovoTijesno pomjerena unutar općineBihać za oko četiri kilometra zbogneslaganja općine BosanskaKrupa s prijašnjom lokacijom.Pomenuta lokacija administrativnopripada općini Bihać, koja je tako-đe imala veliku zamjerku kada je upitanju vlasnička struktura u pome-nutom društvu. Općina Ključ jezatražila izuzeće iz projekta, a naj-veću podršku US REG DEP-upored općine Velika Kladuša, dajuopćine Bužim i Cazin, kao i općinaBosanski Petrovac.

Za nadati se je da će problemioko vlasničke strukture i lokacijebiti u skorije vrijeme riješeni i daovako značajan projekat neće bitiugrožen „uskogrudnim“ vizijamapojedinaca. Značaj zbrinjavanjakrutog otpada prevazilazi strana-

čke, općinske i druge intereseosim onih koje potencira strukakojoj su, da paradoks bude veći, uznačajnoj mjeri ovdje „vezane“ruke. Samir MURIĆ

Sastanak predstavnika Regionalne deponije i načelnika Mulalića

ZA LOKACIJU POSTOJE I

alternativna rješenjaU kabinetu načelnika općine VelikaKladuša u četvrtak je upriličeno svečano

potpisivanje Ugovora između predstavnikanevladinih organizacija s područja općineVelika Kladuša i UNDP-a. Riječ je oUdruženjima koja su svoje programe aplici-rali u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanjelokalne demokracije - LOD“. Potpisivanju jeprisustvovao i načelnik općine VelikaKladuša Admil Mulalić koji se ovom prili-kom zahvalio svim nevladinim organizacija-ma, te istakao važnost implementacije ova-kvih projekata.

Načelnik je ovom prilikom istakao daOpćina stoji na raspolaganju nevladinimorganizacijama koji su implementatori pro-

jekta, kako u financijskom tako i u organiza-cijskom i svakom drugom smislu. NačelnikMulalić je poseban akcenat stavio na dalje

aktivnosti oko uređenja platoa - parka kodDoma zdravlja Velika Kladuša, koji je tako-đe obuhvaćen pomenutim projektom. Trebanapomenuti da su nevladine organizacije napoziv općine aplikaciju predale krajem sep-tembra, a već u novembru isti su od straneUNDP-a odobreni u skladu s EU kriterijima.Podsjećamo, aplikaciji je prethodio ulazakopćine Velika Kladuša u projekat UNDP-azajedno s još 13 općina iz Federacije BiH.Ulazak općine u projekat je prema riječimaEdina Miljkovića, koordinatora projektaUNDP-a za općinu Velika Kladuša, otvoriomogućnost da se dođe do određenih sred-stava koja bi bila dalje distribuirana nevladi-nim organizacijima što je i učinjeno.Finansijer projekta je EU, a općine su sufi-nansijeri s procentom od 10 posto.

- Projekat „Jačanje lokalne zajedni-

ce“ je indiciran od UNDP-a, a njegov cilj je da se ukaže na važnost saradnje lokal-ne zajednice i nevladinih organizacijagdje se pokazala obostrana korist, a uinteresu unaprjeđenja kvalitete života

svih građana, kazao je Edin Miljković,koordinator projekta UNDP-a za općinuVelika Kladuša.

Regulaciona komisija UNDP-a je oda-brala četiri aplicirana projekta iz VelikeKladuše i to: projekt „Identifikacija i obilježa-vanje kulturno-historijskih spomenika napodručju općine“ Udruženja „Stari gradPodzvizd“, projekt „Mladi-mladima“ apliciranod Demokratske organizacije mladih (DOMVK), zatim projekt „Mladi i zajednica“Udruženja „Naša djeca“, te projekat „Zelenepovršine - pluća našeg grada“ apliciran odstrane Udruženja za zaštitu okoliša„Horizonti“. Ukupan odobreni iznos zapomenute projekte, odnosno Udruženja je

115.244,20 KM.Posebna važnost projekta leži u tome

da su krajnji implementatori, tj. nevladineorganizacije različitog djelokruga i segme-nata aktivnosti što kompletnom projektudaje veći značaj. Miljković je istakao da jeovo ogromno iskustvo, kako za općinuVelika Kladuša, tako i za pomenute nevladi-ne organizacije, prije svega kada su u pita-nju dalje aplikacije kod međunarodnih orga-nizacija i institucija.

Inače, općina Velika Kladuša jekao sufinansijer projekta obavezna isti fina-

nsirati u iznosu od 10 posto, za što su iobezbijeđena sredstva, a tokom januaraplanirano je i potpisivanje Memoranduma ofinanciranju između općine Velika Kladuša iUNDP-a. Samir MURIĆ

Projektima NVO-a ukupnoodobreno 115.244,20 KM

Potpisivanje Ugovora između nevladinih organizacija i UNDP-a

Predstavnici US REG DEP-a kod načelnika Mulalića

Prilikom potpisivanja ugovora

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


828. decembar 2009.

bihaćReprezenT

J

avno komunalno preduzeće„Komrad“ iz Bihaća ovu

poslovnu godinu završit će,prema riječima direktora AmelaAlagića, s gubitkom od oko 40.000KM, ali će planirani prihodi biti većiza tri posto u odnosu na 2008. godi-nu i iznosit će 3.350.000,00 maraka.

- Zbog ekonomske krize koja je zahvatila i BiH, natjerani smoda ove godine odustanemo odinvesticija. Ipak, moram naglasitida je za nas uspjeh da smo u vrlološoj godini uspjeli uredno vraća-ti sve kreditne obaveze i redovno

isplaćivati plate za naših 120zaposlenih radnika u preduzeću,

naglasio je direktor Alagić.Prema riječima Alagića na neštoslabiji poslovni rezultat, izmeđuostalog, utjecala je i rekonstrukcijagradskog mosta u Bihaću, čiji zavr-šetak tokom gradnje je bio prolongi-ran više puta, jer su „Komradova“vozila za odvoz smeća išla prekozaobilaznog mosta gdje se u kolona-ma čekalo i po dva sata, a odvozsmeća u oba smjera se produžio zaoko deset kilometara. Alagić dodajei da je pojava konkurencije umanjila

prihode na gradskoj tržnoj pijaci kojuvodi „Komrad“.

Najveći problemnenaplaćena potraživanja

Kao i kod svih komunalnih pre-duzeća, glavni problem su nenapla-ćena velika potraživanja, uglavnomza odvoz smeća. „Komrad“ opslužu- je preko 14 hiljada korisnika, a tre-nutno firme i građani preduzećuduguju 1,3 miliona maraka. JKP„Komrad“ će naredne godine ići uinvesticiju nabavke vozila za odvoz

smeća u visini od 250 hiljada KM,novog pogrebnog vozila vrijednog50 hiljada, u investiciju od 100 hilja-da KM za proširenje parking-zone,te ako budu riješeni imovinskopravniproblemi u izradu glavnog projektaza novu pijacu.

Treba napomenuti da je neda-vno na svečanosti povodom dodjelenagrade u Sarajevu za poslodavcegodine za osobe s invaliditetom uBiH za 2009. godinu spomenuto

preduzeće dobilo nagradu za zapo-šljavanje invalidnih lica. JKP„Komrad“ trenutno zapošljava preko20 osoba s invaliditetom koji rade narazličitim poslovima od naplate par-kirališta, vozača, inkasatora, a ovihdana su u preduzeće uveli i službuhigijeničara koji će raditi na zbrinja-vanju pasa lutalica, što je postaoevidentan problem u gradu Bihaću,kao i u ostalim općinama USK-a.

Rusmir K .

S DOZOM OPREZA Uinvesticije u 2010. godini

Udruženje oboljelih pripadnika HVO-a u domovinskom ratu‘92.-‘95. godine „Jednakost“ u Bihaću održala je svoju Prvu izbor-nu Skupštinu na kojoj je za preds jednika Udruženja izabranBernardo Vuković, a za predsjedavajućeg Skupštine LukaTomić. Skupština Udruženja oboljelih pripadnika HVO će s pome-nute Skupštine Vladi RH uputiti dopis da ih pred Zakonom izjed-nači sa vojnim invalidima u Republici Hrvatskoj. Intoniranjemhimne BiH i RH, te minutom šutnje kojom je odana počast pogi-nulim braniteljima BiH, otpočela je Prva, Izborna skupštinanavedenog Udruženja

Kako je kazao tek izabrani predsjednik Udruženja BernardoVuković, novoosnovano Udruženje je rezultat nezadovoljstvaoboljelih pripadnika HVO u domovinskom ratu u Bihaću neravno-pravnim zakonskim tretmanom Vlade RH s ostalim hrvatskim bra-niteljima u susjednoj državi, što je regulisano potpisanim međudr-žavnim sporazumom BiH i Hrvatske.

-Tadašnja ministrica u Vladi RH za pitanja branitelja

Jadranka Kosor zahvalila mi se kao pripadniku HVO nasudjelovanju u domovinskom ratu i svim ostalim branitelji-ma, te mi decidno odgovorila da nas temeljem potpisanogugovora između BiH i Hrvatske nema u Zakonu o branitelji-ma, kazao je ovom prilikom Vuković. Kosor je tada naglasila kako je to dobar trenutak za nastavak saradnje i da to ne znači da akooboljeli pripadnici HVO budu uporni u svojim zahtjevima da im seneće ostvariti njihova prava. -Na tome moramo ustrajati, kazao

je Vuković, obraćajući se prisutnima.Članovi Udruženja oboljelih pripadnika HVO-a u domovin-

skom ratu „Jednakost“ u Bihaću izražavaju potrebu izjednačava-nja svojih prava s pravima svojih kolega, pripadnika ArmijeRepublike BiH i MUP BiH.

-Mi koji smo bili na prvoj liniji odbrane oboljeli smo i iztog razloga smatram da trebamo imati ista prava i status saratnim vojnim invalidima, ranjenim, oboljelim, zatočenim lici-

ma. Stoga smo krenuli u osnivanje našeg Udruženja, kazao jeBernardo Vuković, novoizabrani predsjednik Udruženja oboljelihpripadnika HVO u domovinskom ratu ‘92-‘95. godine „Jednakost“u Bihaću.

Osim Vukovića kao predsjednika u rukovodstvo je jednogla-sno izabran Luka Tomić, predsjedavajući Skupštine koja broji tri-deset članova, te je formiran tročlani Upravni odbor Udruženja, teSud časti. Rusmir K.

Izjednačavanje s pravima

branitelja u Hrvatskoj i BiH

U povodu Božića i božićnih blagdana prošle sed-mice je u pretijesnoj velikoj dvorani Kulturnog centrau Bihaću održana tradicionalna, već sedma po redubožićna priredba „U susret Božiću sa obala rijekeUne“.

-Nama je cilj da se kroz pripremu priredbe svizajedno što više zabavimo. Kako učenici u našojškoli dosta vremena provode baveći se slobod-nim aktivnostima, ova priredba je u stvari prezen-tacija onoga što su do sada tamo radili i naučili odBožića do Božića, kazao je don Slavo Grgić, direk-tor Katoličkog školskog centra „Ivan pavao II“ u

Bihaću.

S obzirom da svake godine ima sve više učenikai učitelja svaka nova priredba je sve bogatija i zanim-ljivija. Priredba je započela prigodnim programom kojisu pripremili učenici nižih razreda, a koji se sastojao

od mnogo pjesme i plesa veselih ritmova, kakvi i pri-liče predblagdanskoj atmosferi. Viši su razredi Općegimnazije KŠC i Umjetničke škole predstavili sebožićnom pjesmom „O Tannenbaum“ na engleskom jeziku.

- Kada se planira program za priredbu, učiteljiprvenstveno nastoje osluškivati želje učenika.Tako je bilo u osnovnim školama Harmani I i II,kazao je direktor Grgić. Učenici pomenutih škola supripremili bogat kulturno-umjetnički program.

Za nadati se je da će ubuduće ovoj tradicionalnojpriredbi biti obezbijeđen veći prostor jer po brojuposjetilaca i velika dvorana Kulturnog centra je posta-la pretijesna da primi sve one koji su željeli da prisu-stvuju veoma dobro pripremljenim programima.

Direktor Katoličkog školskog centra don SlavoGrgić je na kraju izrazio radost jer su zimski blagdaniove godine počeli malo ranije zbog toga što pravi

božićni duh i radost djeca mogu doživjeti jedino ukrugu svojih porodica i voljenih. Grgić nije krio zado-voljstvo održanom priredbom, kao i odazivom građa-na istoj. Rusmir K.

U Javnoj ustanovi „Mješovita srednja škola“ Bihać održano jepredstavljanje školskog projekta „Posjetite muzej“, odnosno rezultataprojekta (prezentacija rada aktivnosti i koktel). U projekt su bili uključe-ni učenici turističke i ugostiteljske škole koji su radili na istim zadaci-ma. Projektni tim činili su: Ljiljana Zukanović, prof. Aida Pečenković,i učenici Jovana Rodić, Ivana Velić, Sumeja Čović, EmaToromanović, Darko Šantić, Anida Miljković, Senijad Mujagić iSuljo Eljazović. Projekt je financiralo Savezno ministarstvo obrazova-nja, umjetnosti i kulture Austrije, Austrijska razvojna agencija iKulturKontakt Austria, Projektni ured u Sarajevu.

Cilj školskih projekata, s kojima je KulturKontakt krenuo od oveškolske godine u BiH jeste prvenstveno jačanje saradnje turističko-ugostiteljskih škola i regionalnog druženja, ali i unapređenje samostal-nog rada učenika. KulturKontakt iz Austrije već dvije i po godine sebavi unapređenjem turističko-ugostiteljskog obrazovanja u BiH krozrazne oblike edukacija nastavnika. Ustanovljeno je da je BiH potrebna

jača saradnja i veza turističko-ugostiteljskih škola i njihovog regiona-

lnog okruženja, kako bi se učenici adekvatno pripremili za tržište rada.Zato je neophodno da se još u toku školovanja upoznaju sa svojimposlodavcima, te da i učenici i njihovi nastavnici direktno sarađuju sapotencijalnim partnerima. Prvi korak otvaranja škola prema privred-nom okruženju su upravo školski projekti. U konkretnom slučaju, kako

su istakle vođe projektnog tima, partner projekta je Muzej USK-a, skojim je ostvarena maksimalna saradnja koja je bila obostrano korisna.

Cilj projekta „Posjetite muzej“ je poboljšati stanje muzeja s obzi-rom na posjećenost, obogatiti turističku ponudu grada pozicioniranjemmuzeja u turističkoj ponudi, jačati dalje saradnju između muzeja iškole, te škole i regionalnog okruženja. Vremenski okvir projekta je dvamjeseca i predstavljanjem istog završene su sve planirane aktivnosti.

Da bi postigli postavljene ciljeve učenici su odradili planirane aktiv-nosti: anketirali su učenike osnovnih i srednjih škola, studentePedagoškog fakulteta, ključne subjekte koji mogu odgovoriti na dateprijedloge (hotele, turističke agencije, Turističku zajednicu USK-a), lije-pili plakate po školama, fakultetima, podijelili pozivnice za završnicuprojekta, podijelili propagandni materijal (mini kartice, letke) hotelima,agencijama, sa željom da budu dostupni njihovim klijentima, pripremi-li prezentaciju i prigodan koktel. Dvije učenice, Sumeja Čović i JovanaRodić, su sa svojim nastavnicima Ljiljanom Zukanović i AidomPečenković u Sarajevu, u Austrijskoj ambasadi, još jednom prezentira-li projekt, ali i svoju školu i svoj grad sa još pet projektnih timova iz petškola iz BiH. Rusmir KARAT

Unaprjeđenje turističko-ugostiteljskog obrazovanja u BiH

PREDSTAVLJENškolski projekt

„Posjetite muzej“

Pjesmom, plesomi igrokazima uSUSRET BOŽIĆU

Ekonomska kriza nijemimoišla ni Javno komunalno

preduzeće „Komrad“

Prva izbornaSkupština Udruženjaoboljelih pripadnika

HVO-a Bihać

Učenici priredili i održalitradicionalnu Božićnu priredbu

Bernardo Vuković, u sredini, predsjednik Udruge oboljelih priapdnika HVO Bihać

Mješoviti zbor Opće Gimnazije Ivan Pavao II

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


928. decembar 2009.

sanski most ReprezenT

Normalno poslovanje Javnog komunalnogpreduzeća „Sana“ značajno je otežano zbogneizmirenih dugovanja koja su premašilaiznos od sedam stotina hiljada maraka, potvr-dio je direktor ove firme, Senad Mešanović.Prema riječima Mešanovića, ova firma je dosada podnijela 69 tužbenih zahtjeva za napla-tu dugovanja, ali je do sada uspjelo naplatitisamo mali dio dugova.

-Očigledno je da zbog sporosti u radusudova nije moguće na ovaj način naplati-ti dugovanja. Zbog toga pribjegavamo dru-gim sredstvima kao što su obustava uslu-ga te sklapanje sporazuma s komitentima

kako bi naplatili dugovanja, rekao jeMešanović. Najveći dužnik prema ovom pre-duzeću je općinski Fond za komunalne djelat-nosti i infrastrukturu čiji ukupni dug iznosi 475

hiljada maraka.Također, jedan od većih dužnika je i opći-

na Sanski Most, koja duguje JKP „Sana“ okošezdeset hiljada maraka, dok se najveći diopreostalih dugovanja odnosi na neplaćene

usluge za odvoz smeća. Ovo komunalno pre-duzeće pruža usluge za oko šest hiljadadomaćinstava, 207 preduzeća, te 485 lokalana području općine Sanski Most. Z. Č.

Dugovanja otežala rad sanskih komunalaca

Dugovanja premašila iznos od 700 hiljada KM

Specijalizirana pčelarska zadruga„Apimed“, koja se bavi preradom i pakovanjemmeda, proizvela je u toku ove kalendarskegodine preko trideset tona različitih vrsta pče-larskih proizvoda, potvrdio je direktor ovezadruge Nijaz Kadirić.

Prema njegovim riječima, radi se o jedinojzadruzi ovakve vrste na području USK, koja jezapočela s radom početkom ove godine i tre-nutno ima tridesetak kooperanata, proizvođa-ča meda iz više općina ovog kantona.

Punionicu meda koja djeluje u sklopupomenute zadruge prošlog četvrtka posjetili supredstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a, te

obećali konkretnu pomoć u njenom daljemradu.

- Naš cilj je da ova zadruga postanelider kada je u pitanju proizvodnja meda učitavom regionu. U narednom perioduPoljoprivredni zavod USK-a pružiće ovojzadruzi stručnu i tehničku pomoć, rekao jedirektor pomenutog zavoda SmailToromanović.

Prema riječima Kadirića, planovi zadruge unarednom periodu su povećanje obima proiz-vodnje te proširenje broja kooperanata.

- Također u planu nam je i proširenjeasortimana proizvoda tako da smo neda-

vno počeli s preradom voska u satne osno-ve i proizvodnjom pčelinjih proizvoda. Radise o proizvodima koji su namijenjeni pčela-rima, rekao je Kadirić. Zlatan Č.

Predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a u posjeti pčelarskoj zadruzi „Apimed“

U planu proširenje proizvodnje meda

BIHAĆ - Pred velikim brojem posjetilacaprošle sedmice je u gradskoj galeriji u Bihaćuodržana promocija fotomonografije o rijeciSani, a ovome događaju prisustvovale subrojne ličnosti iz društveno-političkog životaUnsko-sanskog kantona i nekoliko općina, teveliki broj građana. O fotomonografiji rijekeSane, koja je u javnosti doživjela velikiuspjeh, govorili su njeni autori, Semir Hasić iSamir Sinanović, kao i druge osobe koje susudjelovale u njenoj izradi.

Istaknuto je ovom prilikom kako je ovo dosada u Bosni i Hercegovini najcjelovitijamonografija o jednoj rijeci, te da ovo djelopredstavlja Sanu u slici i riječi, a obogaćeno je i značajnim naučnim radovima koji se tičusame rijeke i života u njoj. Istaknuto je kakoovo djelo o rijeci Sani ima i kulturološkudimenziju jer predstavlja život koji se odvijana obalama rijeke, u gradovima i naseljimakroz koje protječe.

O hidrološkim i morfološkim karakteristi-kama ove krajiške ljepotice govorio je doktor geografije Emir Temimović, te dizajner Damir Midžić, koji je oblikovao grafički izgledknjige. Poetsku dušu fotomonografiji udah-nuo je veliki pjesnik Enes Kišević koji je

nadahnuto govorio svoj sonetni vijenac„Voda je mati“, a koji je i stovremeno i dio foto-monografije.

Općine koje se nalaze u slivu rijekeSane, materijalno i na drugi način su pomo-gle da fotomonografija ugleda svjetlo dana.Na promociji prisutnima su se obratili načelni-ci općina Bosanski Novi i Sanski Most,Snježana Rajilić i dr. Sanjin Halimović.

Promocija fotomonografije o rijeci Sani

naišla je na odličan prijem u Bihaću gdje suizrazili nadu kako će se uskoro pojaviti i jednotakvo djelo koje će govoriti o još jednoj kraji-škoj ljepotici, a riječ je o rijeci Uni.Fotomonografija o rijeci Sani uskoro bi svojupromociju trebala imati i u glavnom graduBosne i Hercegovine. U proteklom perioduovo djelo je doživjelo ogroman uspjeh kodkritičara i u javnosti.

Zlatan Č.

Najcjelovitija monografijaO JEDNOJ RIJECI U BIH

Održanapromocija

fotomonografijeo rijeci Sani

Senad Mešanović

Vjernici katolici na području opći-ne Sanski Most proslavili su Božić,svoj najradosniji blagdan. Svečano jebilo u sve tri sanske župe. U katoli-čkim crkvama u Sanskom Mostu i

Staroj Rijeci, te prvi put i u obnovlje-noj crkvi u selu Sasina, služene susvete božićne mise koje su predvodi-li župnici fra Mijo Rajić, don IlijaArlović i don Ilija Piličić.

Božić je blagdan mira, radosti isreće i obilježava se u krugu porodi-ce. Za vjernike katoličke vjeroispovijesti ovo je najradosniji blagdan,praznik mira, sreće i ljubavi. Kao i

ranijih godina, veliki broj sanskihkatolika, koji su u proteklom periodusvoju životnu egzistenciju zasnovali uRepublici Hrvatskoj ili nekoj drugojzemlji, došli su u svoje rodno mjesto

kako bi, skupa sa drugim članovimaporodice, proslavili ovaj veliki katoli-čki blagdan.

Božićnu poruku ovom prilikomuputio je župnik župe Sasina, don

Ilija Piličić, koji je istakao kako jeBožić praznik mira, radosti i nade.Piličić je svim vjernicima poželio daBožić proslave u veselju i u skladu skršćanskim običajima. Z. Č.

Katolici svečano dočekalisvoj veliki blagdan Božić

Uprkos teškoj ekonomskoj krizi koja je

zahvatila općinu Sanski Most, kao i ostatak

naše zemlje i ove godine biće priređen

doček Nove godine na otvorenom. I ovog

puta nosioci programa u najluđoj noći biće

domaće snage, sanski muzičari, bendovi i

zabavljači.

-Zbog ograničenih financijskih sredsta-va i ove godine angažirat ćemo lokalnesnage. Program će, kao i u ranije četirigodine, biti upriličen na Trgu oslobodila-

ca, istakao je Fikret Kurtović, direktor Javneustanove „Kult media“. Ova ustanova će i ove

godine biti organizator proslave „najluđe

noći“, dok će pokrovitelj događaja biti Općina

Sanski Most.

Z. Č.

Novogodišnjeslavlje naotvorenomuz „domaće

snage“

Fikret

Kurtović

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


1028. decembar 2009.

bužimReprezenT

Ukabinetu općinskog načel-

nika Mirsada Šahinovićaodržana je javna raspravao reorganizaciji službi unutar Općin-skog organa uprave. Reorganizacija i jeste odavno cilj općinskog vrha, tj.da se izabere stručni kadar i da seslužbe organiziraju valjano, a u smi-slu uštede po osnovu sistematizacijeradnih mjesta. Međutim, unatočtome, formirat će se nekoliko novih

službi, Služba za geodetske poslove

i kataster, Služba za imovinsko-pra-vne i stambene poslove, kao i Službaza prostorno uređenje. Do sada jesve ovo bila jedna služba.

Također novina u Općini je i for-miranje kabineta općinskog načelni-ka, ali će ovo biti iz redova dosada-šnjih zaposlenika Općinskog organauprave. O svemu ovome prisutne jena javnoj raspravi informisala pravna

služba Općine, a kako bi sve ovo bilo

adekvatno pripremljeno za narednusjednicu Općinskog vijeća.Za očekivati je da će se na ovaj

način poboljšati i ubrzati usluge gra-đanima, te da će određeni namješte-nici u općini biti pravilno raspoređeniprema sposobnostima i stručnojspremi, te da će nakon Javnerasprave Vijeću doći adekvatni prije-dlozi. N. V.

Formira se kabinetOPĆINSKOG NAČELNIKA

Povodom Dana rudara,načelnik općine BužimMirsad Šahinović je u

restoranu „Centar“ organizirao pri-

jem i večeru za rudare i penzionereRudnika mangana. Ovaj rudnik iakoprivatiziran još uvijek ne radi. Ovihdana će Agencija za privatizacijuUSK-a najvjerojatnije raskinutiUgovor sa bugarskom firmom„Mintrade“, koja je otkupila Rudnikmangana, međutim, prema rudari-ma nije izmirila nikakve obaveze, anije im pokriveno socijalno i penzij-sko osiguranje već deset godina.

Zanimljivo je da je Rudnik man-gana privatiziran, ali da se vlasnikne pojavljuje preko godinu dana nitipokušava pokrenuti proizvodnjuiako je mangan veoma tražen u svijetu, a za njegovu novu privatizaciju

zainterisirani su biznismeni izMalezije i Njemačke.

Načelnik općine Bužim, MirsadŠahinović, čestitao je rudarima Dan

rudara, ističući da će učiniti sve dase raskine Ugovor s Bugarima i dase Rudnik mangana ponovno prodanekome ko je bolje zainteresiran iko će konačno pokrenuti proizvo-dnju. Na zahtjev rudara konačno

sada rade portiri koji čuvaju imovinurudnika. Stalo se sa prodajomrudarskih mašina i voznog parkarudnika u bescjenje, a da bi se neke

obaveze izmirile radnicima koji sutužili Rudnik mangana, kako bi nataj način naplatili svoja potraživanja,osobito oni koji trebaju ići u penziju.

Ovaj rudnik upošljavao je neka-da 130 radnika, a danas upošljava

njih 26, međutim, ni oni već godina-ma ne rade. Predsjednik sindikataRudnika mangana, Zahid Bajre-ktarević, istakao je da iza svega

stoji neko ko sa Bugarima praviodređene mućke iza leđa rudara, te je krajnje vrijeme da se riješi agonija rudara i raskine se Ugovor saBugarima, jer gori vlasnik od trenut-nog ne može nikako doći.

Moramo još jednom napomenu-ti da je ovaj rudnik po bogatstvurude među najvećim u Europi.Nažalost, umjesto da to bude pod-sticaj da se isti što prije pokrene istavi u službu razvoja općine Bužimpa i šire, isti već godinama proživlja-va zajedno sa svojim radnicimaagoniju kao i brojne druge firmi iradnici širom USK-a i BiH.

Nedžib VUČELJ

UBužimu je u toku seminar za pčela-re koji traje već više mjeseci i trajatće sve do proljeća, kada će se teo-

retski dio uvezati sa praksom i kada će 40polaznika seminara pristupiti izvođenju prakti-čne pokazne vježbe na pčelinjacima. Seminar organizira udruženje pčelara „Propolis“ izBužima, a seminar pohađaju i neki pčelari izVelike Kladuše.

Njihova predavanja skoro je posjetila idelegacija IFAD-a, na čelu sa direktoromAbdel Azizom Merzoukom, koji su bili uvišednevnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu.

Prilikom posjete općini Bužim delegacija jepčelarima ovog Udruženja uručila komplete za20 pčelinjih zajednica. Tada je i načelnik opći-ne Mirsad Šahinović darovao donaciju zakupovinu pogačice za zimsku prehranu svih20 pčelinjih zajednica, a pri kupovini ove pre-hrane, Udruženju pčelara „Propolis“ izBužima, specijalizirana trgovina za pčelarstvo„PIP“ iz Velike Kladuše donirala je još 260 kgpogačice koja je podijeljena i drugim pčelarimakoji pohađaju seminar. Seminar pohađaju iučenici poljoprivredne škole, koji također imajupčelinje zajednice, tako da je pogačica dodije-

ljena i poljoprivrednoj školi.Po riječima predsjednika Udruženja pčela-

ra Nermina Porića, nakon ovog seminara ćebiti dodijeljeni certifikati, a sva predavanja su

za pčelare besplatna, što je privilegija bužim-skih pčelara, jer se seminari ovakve vrsteuglavnom plaćaju.

Nedžib V.

Seminar za pčelare trajat će sve do proljeća

VRIJEDNE DONACIJEpolaznicima seminara

Povodom Dana rudaranačelnik Šahinović organiziraoprijem i večeru za rudare

Neriješen statusRudnika i poredPOTRAŽNJE ZAMANGANOMRudari Rudnika manganaBužim ne znaju što im jeraditi. Uprava firme skoro

da i ne postoji, a radesamo čuvari rudnika.Rudari se pitaju ko imto radi iza leđa, jersmatraju da bugarskafirma „Mintrade“ radi zanekoga kod nas kojima jecilj minimizirati rudnik.Za Rudnik manganazainteresirani Njemci iMalezijci, a Agencija zaprivatizaciju USK-anajavila raskid Ugovoras bugarskom firmom.

Predsjedniksindikata Rudnika

Zahid Bajrektarević:“Gori vlasnik od

trenutnog nemože nikako doći”

Rudari na prijemu kod načelnika Šahinovića

Novine uopćinskom

organuuprave

Pčelarima uručene pogačice za prehranu pčela

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



ReprezenTključ

Predstavnici Poljoprivrednogzavoda USK-a prošle sedmice bili

su u radnoj posjetu Općini Ključ iSpecijaliziranoj zadruzi „APIMED“Sanski Most. Cilj pomenute posjetebio je prvenstveno vezan za sumira-nje rezultata poslovno-tehničkesaradnje Zavoda i navedenih institu-cija, ali i otvaranje pitanja novih vido-va saradnje u narednom periodu.Poseban segment razgovora u

Općini Ključ bio je vezan za prezen-taciju projekata „IFAD IV“, (Projekat

unapređenja ruralnog poduzetni-štva), FARMA, (Projekat razvoja trži-šne poljoprivrede), te FADN projek-ta; uvođenja računovodstvenihpodataka na farmama, edukacijiproizvođača i poljoprivrednih stru-čnjaka. Ovom prilikom razgovorano je i o zakonskoj regulativi u poljopri-vrednom sektoru, podršci radu

Udruženja poljoprivrednih proizvo-đača, ali i razvoju i unapređenju koo-

perativne proizvodnje povrtlarskih ivoćarskih kultura.Pomoćnik načelnika za privredu

Općine Ključ Nijaz Delić izrazio jezadovoljstvo dosadašnjom sara-dnjom Općine i Poljoprivrednogzavoda, ali i ponudio zajedničkeaktivnosti vezane za organizacijuproizvodnje organske hrane, okrup-

njavanje zemljišnih posjeda, te orga-niziranje proizvodnje ljekovitog bilja itovljenja junadi, kao i uspostaveoglednih polja jagodičastih i drvena-stih voćnih sorti na području općine.

Završavajući posjetu OpćiniKljuč, direktor Poljoprivrednog zavo-

da USK-a mr. Smail Toromanovićzahvalio se predstavnicima Općinena konkretnoj i kvalitetnoj saradnji uranijem periodu uz obećanje da ćese uposlenici Zavoda u narednomperiodu više posvetiti razvoju agrarana području ove općine. Samir M .

Brojne mogućnosti zaunaprjeđenje saradnje i agrara

U cilju jačanja veza i uspostav-

ljanja što bolje poslovne suradnje sagrađanima općine Ključ koji privre-meno borave u inostranstvu općin-ski načelnik mr. Osman Ćehajićimenovao je osobu koja će u nared-nom periodu biti zadužena da koor-dinira svim aktivnostima vezanim zapoboljšanje navedene saradnje.

Za koordinatora će prije svegazadatak biti da uspostavi evidencijusvih građana s područja općineKljuč koji privremeno borave u ino-

stranstvu, kao i njihovih organizaci-

ja i udruženja. Stoga se mole svigrađani Ključa u inozemstvu dadostave svoje lične podatke OpćiniKljuč - ime i prezime nosioca doma-ćinstva, te ostalih članova u doma-ćinstvu, državu u kojoj se nalaze iadresu u BiH, kao i informacije oorganizacijama i udruženjima u ino-stranstvu.

Smatrajući da je budućnost iprosperitet grada Ključa bitan i zaone koji žive van zemlje Općina je

građane u inostranstvu pozvala da

putem e-maila ili direktnog kontaktadostavite svoje ideje i prijedloge kojimogu doprinijeti poboljšanju uvjetaživljenja na području općine. IzOpćine poručuju da su im veomabitne sugestije iz dijaspore, naosnovu tamošnjih iskustava kako bizajednički poboljšali poslovni ambijent grada i općine Ključ. Namjera jeda se razmjenom ideja Ključ učiniprivlačnijim za nove investitore.

Fahrudin B.

Imenovan koordinator za uspostavu konstruktivnije saradnje sa dijasporom

Jačanje veza u interesuOPĆINE I SVIH GRAĐANA Katolici iz Ključa, kao i u osta-

tku USK-a i BiH, obilježili su svojnajradosniji blagdan - Božić. U žup-

noj crkvi u Ključu upriličena jeponoćka i svečana misa koju jepredvodio mladi župnik DarkoAnušić.

Katolička zajednica u Ključu jevrlo mala, pogotovo nakon ratnihraseljavanja i stradanja, ali je jedandio građana uvijek čuvao multiet-

ničnost u Ključu čak i kada je bilonajteže.

Danas su okupljeni i u

Udruženje „Stjepan Tomašević“registrirano u Hrvatskoj, a nedavnosu osnovali i ogranak Udruženja uKljuču, s ciljem da zajedno saBošnjacima obilježavaju vjerskeblagdane obje religije i organizujuzajedničke kulturne manifestacije.

F. B.

KATOLICI DOSTOJANSTVENOdočekali svoj veliki blagdan

Bivši načelnik općine KljučBajazid Hadžić izabran je na čeloStranke za BiH u Ključu, nakon što je ova stranka reorganizovala skup-štinu. Hadžić je nakon izlaska izSDA kratko oklijevao, ali ipak prih-vatio rukovodstvo stranke koja je naposljednjim izborima zabilježila dra-stičan pad u ovoj općini.

U novom rukovodstvu strankeSBiH u Ključu je i Junuz Dedić,pravnik i direktor firme „Sanotaf“Ključ, koja je aktuelna zbog „dugih“priprema njene privatizacije. Takoće borba za ovu fabriku i dalje biti jedan od političkih ciljeva i progra-ma revitalizacije i same SBiH uKljuču. Građani se potajno nadaju

da bi to mogla biti prva uspješna pri-vatizacija jedne firme u Ključu, aopet strahuju da će kao i do sada,politika sve da pokvari.

Nadati se je da će prevagnutiopći-društveni interes nad raznimuskogrudnim, partikularnim, lobisti-čkim interesima. F. B.

Na čelo općinskog savjeta SBiH izabran Bajazid Hadžić

NADA U USPJEŠNU

privatizaciju „Sanotafa“

Prema Odluci predsjedništvaSDA, Općinska organizacija uKljuču provodi vanredne izbore ustranci uz pomoć Povjereništva zaKljuč. Izbori u Ključu protječu bezskandala, ali i bez velikog odaziva

građana. Iako se očekivalo da će sesa čela skinuti aktuelni funkcioneristranke, a bivši pokušati vratiti spodrškom i nadglasati konkurente,kao što se desilo prilikom poslje-dnjih izbora, ovaj put do toga nije

došlo, jer niko od njih nije bio zain-teresiran da se vrati u stranku.

Novoizabrano rukovodstvoogranka u Ključu je ostalo stabilno,a za predsjednika je izabran Elvir Risović, najmlađi član SDA koji im

je na prošlim izborima donio i najvi-še glasova. Risović je najavio da ćeSDA biti potpuno preporođena,reorganizirana i opet postati najus-pješnija politička stranka u Ključu iUSK-u. F. B.

Elvir Risović, novoizabraniPREDSJEDNIK OPĆINSKE

ORGANIZACIJE SDA

Stari zanati i zanati općenito su uizumiranju u Ključu. Za konkretnesmjerove sve je manje zainteresova-nih, a među razlozima je i taj što susve poslijeratne generacije srednjo-školaca s zanatima završile na birouili posao moraju tražiti u inostranstvu.Federalno ministarstvo razvoja,poduzetništva i obrta ove godine ćestipendirati dva učenika iz Ključa, kojisu izabrali deficitarnu profesiju „sto-lar“.

-Profesori i majstori na praksisu razočarani što nas ima malo, aliomladina danas izbjegava izuča-vati zanate, kazao je mladi stipendis-ta Mirza Palislamović. Prije eko-nomskog uništenja Šipadove pilane uKljuču je bilo stotine stolara, a danastek rijetki rade s drvetom, iako je onojoš uvijek strateška sirovina, ne samoUSK-a, već i cijele BiH. Mladi stipen-disti primat će po 1.000 maraka za

tekuću školsku godinu.-To će mojim roditeljima pokri-

ti troškove prijevoza, te će neštoostati i za ishranu, kazao je drugi

ključki stipendista Meris Kanješić,inače porijeklom iz naselja Krasuljeod kuda i putuje svakog dana uškolu. F. B.

STOLARSTVO POSTALOdeficitarno zanimanje

Posjeta predstavnikaPoljoprivrednog

zavoda Općini Ključ

Federalnoministarstvo

stipendiradva učenika

Elvir Risović

Sa sastanka Smaila Toromanovića i pomoćnika Nijaza Delića

Bajazid Hadžić

Župna crkva u Ključu

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



bosanska krupaReprezenT

Opća situacija u priv-rednom razvoju općineBosanska Krupa, sumira-

nje urađenog u tekućoj i planovi za

narednu, bili su osnovni razlogsastanka koji je prošle sedmice upri-ličio načelnik općine Bosanska Kru-pa Armin Halitović sa privatnim

poduzetnicima sa područja bosan-skokrupske općine.

-Dovršetak zgrade Jedinstv-enog općinskog organa, koju su

većim dijelom radile firme iz lokal-nog okruženja, zasigurno je naj-važniji projekat realiziran u 2009.godini i pretpostavka je ažurnijegi koordiniranijeg rada općinskihslužbi, pa tako i Službe za privre-du i poljoprivredu i finansije,rekao je tom prilikom općinski načel-nik Armin Halitović.

Načelnik Halitović je ovom prili-kom izrazio nezadovoljstvo neefika-snim radom Službe za poduzetni-štvo pravdajući ga nedostatkomkvalitetnih, zainteresiranih i educira-nih kadrova, kao i nepopunjenošćuključnih radnih mjesta. Načelnik jeistakao da je to njegov primarni pro-blem u narednoj godini kojeg želi

riješiti u najkraćem roku. U svakom

slučaju, nedovoljna saradnja, komu-nikacija i inertnost privatnika i općin-skih službi rezultirala je brojnim pro-blemima koji otežavaju organizova-

niji rad i veću dobit.Informacija da će se u narednoj

godini započeti sa radom na izgra-dnji vodovoda „Pištaline-Mahmićselo-Jezerski“, prilika je da se podu-zetnici brzo organiziraju, upotpune iapliciraju zajednički na tender zaizvođenje radova, kako bi uloženinovac ostao u općini BosanskaKrupa. Isto tako, općinski načelnik jenajavio da će uskoro pred općinskevijećnike Odluka o komunalnimtaksama iz koje će, ako to vijećniciprihvate, biti izbačen kriterij djelatno-sti. Takse će se obračunavati samopo zoni i površini, a to znači da ćeobaveze biti smanjene i do 40 posto.Općinski budžet ovim ne bi bio ošte-

ćen jer bi se agilnije išlo na naplatu

sredstava od elektrodistribucije,željeznica i komunalnog poduzećaza korištenje resursa općine.Privatni poduzetnici su podržali ova-kav pristup budućim aktivnostima,klastersko organiziranje i udruživa-nje, da bi bili konkurentniji, te ukaza-li na potrebu definiranja poslovnihzona i aktivnije zahvatanje bespo-vratnih sredstava za njihovo uređe-nje od državnih i entitetskih ministar-stava.

Apostrofirano je da se odlučnotreba krenuti u suzbijanje rada na

crno koji šteti Općini i stavlja u nera-

vnopravan položaj poduzetnike kojiuredno izmiruju svoje obaveze. Utom svjetlu, poduzetnici su zahtije-vali od općinskog načelnika efikasni- ji rad komunalnog i građevinskoginspektora u onim objektima kojirade, a za to nemaju propisane pre-duvjete. Zaključci ovog sastanka bitiće pretočeni u poseban dokumentkoji će biti osnova na kojoj će sebazirati naredne aktivnosti i naosnovu kog bi trebala biti formirana inova Općinska komisija za poduzet-ništvo.

Dževada ŠTANCL

Organizacijom i udruživanjemDO VIŠE POSLA U NOVOJ GODINI

Stari Krupljani se dobro sjećajustarog radničkog naselja kodpilane, velike spavaonice za

radničku klasu, onu sa najmanjim prima-njima, za najteže poslove. Stanovnici tihzgrada bili su najvećim dijelom radniciobližnjeg drvnog kombinata Una. Slabamaterijalna situacija, pa i nebriga dru-

štva za ulaganja u modernizacijuKolonije učinila je da ovaj dio grada ratdočeka u nezamislivim uvjetima za sta-novanje. A onda su stanari ostali i beztog minimuma i sve do nedavno su istibolovali izbjegličke i raseljeničke bolestiu rođenom gradu. Dio stanara naseljapopularno zvanog Kozara uspio je useli-ti u nove stanove, svoje novosagrađenezgrade, no veći broj njih čekalo je svojupriliku i dočekalo.

U prisustvu Mlađena Božovića,direktora Fonda za povratak u BiH,preko kojeg je obezbijeđen veći dio sred-stava za gradnju, te općinskog načelnika

Armina Halitovića i predsjedavajućegOpćinskog vijeća Dragoljuba Srdića,pretprošle sedmice je Komisija za tehni-čki prijem obišla novosagrađeni stambe-ni prostor. Komisija je tom prilikomzaključila da su zadovoljeni svi uvjetipropisani zakonom, te da se ključevimogu uručiti budućim stanarima.

Općinski načelnik je tom prilikom zahva-lio Mlađenu Božoviću i izrazio očekiva-nje da će se u narednoj godini, po istomprincipu, uz učešće općine, obezbijediti

sredstva za gradnju

druge lamele, Kolonija II.Općinske službe su većpripremile dokumentaciju i trenutno se radi zat-varanje financijske kon-strukcije ovog projekta.

Direktor fonda za

povratak Božović je posebno pohvaliočinjenicu da je zgrada urađena u rekord-nom roku, da su je radile domaća podu-zeća, te da je iznenađen kvalitetom izve-denih radova. Božović je dodao da ćese, uprkos velikom smanjenju sredstavau budžetu Fonda, lično založiti da seubrzo sagradi još jedna lamela u ovom

naselju.Nakon što se postigne dogovor saElektrodistribucijom, dvanaest porodica,šest srpskih i šest bošnjačkih, dobiti ćeključeve novih, savremenih stanova inapokon, poslije četrnaest godina, bitisvoji na svome. Elektrodistribucija potra-žuje oko 140 hiljada maraka za elektropriključke, što nije u skladu sa sporazu-mom ministarstva za izbjegla i raseljenalica i entitetskih distributera, a nije nimoralno, jer svi ti ljudi, mada su raniježivjeli u objektima kopji su se ubrajali ukolektivne smještaje sa zajedničkimsanitarnim čvorovima, imali su bar svojebrojilo za potrošenu energiju. Premazadnjim informacijama ovaj spor ćeuskoro biti riješen.

Ovim projektom, ovaj dio grada,mijenja sliku „naselja na kraju grada“ i nakraju brige društva. Briga koja će ubudućnosti trajati samo u sjećanju ovihljudi je što kombinat Una najvjerovatnijeneće doživjeti sudbinu njihovih zgrada.

Dževada ŠTANCL

Završena gradnja prve lamele u naselju Kolonija

Nakon više od decenije dočekaliNOVOSAGRAÐENE STANOVE

Tokom svoje nedavneposjete USK-u visoku dele-gaciju Međunarodnog fondaza razvoj poljopr ivrede(IFAD) predvođenu direkt-orom Abdelazizom Merzou-kom primio je u svom kab-inetu i načelnik BosanskeKrupe Ar min Halitović zaje-dno sa saradnicima.

Kraj ove godine, završe-tak implementacije nekolikoprojekata koje je svojim sred-stvima podržao ovaj Fond,bili su prilika da načelnikopćine Bosanska Krupa izra-zi zahvalnost građana općineBosanska Krupa za učinjeno.Inače, sredstvima IFAD-a, uovoj godini rekonstruiran jedio puta Crkvine, iznadBosanske Otoke, a napokon je dovršen i put Emrići uMjesnoj zajednici Mahmićselo. Obnova ovog puta ćedoprinijeti boljoj povezanostiviše susjednih općina i direk-

tno će uticati na razvoj poljo-privredne proizvodnje i podu-zetništva. Pored toga, IFAD je na području općineBosanska Krupa u proteklojgodini, poljoprivrednicimaplasirao oko 600 hiljada KMkreditnih sredstava, čime jeznatno povećana proizvodnjahrane, a osnaženi su i robniproizvođači s krupske opći-ne.

Predstavnici IFAD-a suovom prilikom izrazili zado-voljstvo učinjenim, ističućistručnu i kvalitetnu saradnjuopćinskih službi u realizacijinavedenih projekata. Ovom,prilikom je izraženo obostra-no uvjerenje da će se i unarednoj godini nastaviti kva-litetna saradnja IFAD-a i opći-ne Bosanska Krupa. U tomsmislu općinske službe većspremaju i druge projektekoje će ponuditi ovom Fonduza financiranje. Dž. Š .

Fond će pružatiPODRŠKU i unarednoj godini

BOSANSKA OTOKA - Doček 1431. Hidžretske Nove godi-ne koja je nastupila pretprošle sedmice, tačnije 17. decembra,svečano je obilježen i u gradskoj džamiji u Bosanskoj Otocisagrađenoj na riječnom otoku. Brojnim građana Bosanske

Otoke tu prvu veče nove hidžretske godine uljepšali su svojimnastupom članovi Hora Gradske džamije u Bosanskoj Otoci ipolaznici vjerske pouke iz džemata Otoka-Grad.

Od okončanja rata pa do danas u ovom džematu 338

polaznika je izišlo na završne ispite - hatma dove, a trenutnoKur’an uči 47 polaznika. 25 polaznika je upravo ovom prilikom,odnosno na Novu Hidžretsku godinu počelo učiti Kur’anskopismo. Ovaj vid obuke do sad je završilo oko šezdeset odraslih

osoba.Otoka-Grad je među najvećim džematima Medžlisa

Islamske zajednice Bosanska Krupa, a njegova džamija jedin-stvena je po tome što je jedina u Evropi izgrađena na riječno-

me otoku. Džamija na ovom mjestu datira još od davne 1565.godine. E. Š.

Svečano dočekana Nova1431. Hidžretska godina

Delegacija IFAD-a posjetilabosanskokrupsku općinu

Sastanak načelnika

Halitovića ipoduzetnika

Armin

Halitović

Načelnik Halitović na sastanku sa poduzetnicima

Prilikom tehničkog prijema zgrade

Prva novoizgrađenalamela u Koloniji

Hor Gradske džamije u Bosanskoj Otoci i polaznicivjerske pouke proslavili Novu hidžretsku 1431. godinu

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



bosanski petrovac ReprezenT

Učetvrtak je u BosanskomPetrovcu održana 13.redovna sjednica Općin-

skog vijeća kojoj je prisustvovalo 16od 17 vijećnika. Sjednicom Vijeća

predsjedavao je Obrad Milošević uzzamjenika predsjedavajućeg Midha-ta Hidića. Nakon što je jednoglasnousvojen dnevni red od 19 tačaka, pri-stupilo se vijećničkim pitanjima kojih

je ovoga puta postavljeno pet na kojesu vijećnici od općinskog načelnikaErmina Hajdera odmah dobili odgo-vore sa kojima su bili zadovoljni.Pitanja su se odnosila na čišćenjeulica tokom nedavnih snježnih pada-vina, na program rada načelnika, tepitanja o otkazima i prijemima novihradnika u Organ uprave.

U nastavku rada vijećnici suraspravljali o dopuni Odluke o osniva-nju Javne ustanove „Centar za kultu-ru i obrazovanje“, te Odluke o izmje-

nama pravila Javne ustanove koje suusvojene jednoglasno. Međutim,rasprava o Pravilniku o radu oveJavne ustanove izazvala je veće inte-resovanje vijećnika pa je najviše kriti-

ka bilo na uvođenje novih radnih mje-sta u sistematizaciji Javne ustanovešto vijećnici nisu podržali. Prilikom

glasanja dvanaest vijećnika je glasaloprotiv, dva su bila suzdržana, a prije-dlog je dobio svega dva glasa.

U toku nastavka rada vijećnici su jednoglasno usvojili finansijski plan

Općinske izborne komisije za općeizbore u 2010. godine, te rebalansbudžeta za tekuću godinu. Uviđajući

situaciju u kojoj se nalazimo, vijećnicisu prihvatili i Nacrt budžeta za 2010.godinu i uputili ga u proceduru javnerasprave, a također je usvojena iOdluka o privremenom financiranjuOpćine za period 01.01-31.03.2010.godine.

Do kraja sjednice usvojeni su joši Izvještaj o radu inspekcijskih službi,donesena je Odluka o utvrđivanju vri-

jednosti boda za komunalne naknadei usvojen Prijedlog komisije za izbor članova u općinsku izbornu komisiju.

Posljednja tačka dnevnog reda odno-sila se na dopunu Plana kapitalnihinvesticija sa još tri projekta, a to su:Izrada pogona za rasijecanje i prera-du u implementaciji Opće zadrugeVrtoče, vodovod Bjelaj koji će se fina-nsirati u okviru projekta IFAD i proje-kat elektrifikacije Oštrelja sa visoko-naponskom i niskonaponskom mre-žom. Vijećnici su za realizaciju ovogobimnog dnevnog reda utrošili nepu-nih šest sati rada.

Esad ŠABANAGIĆ

Predstavnici Regionalne depo-nije Alma Topić, v.d. direkto-rica, i Adnan Ćehajić, izvršni

direktor, u sklopu svojih nastojanja da

obiđu sve općine osnivače društva USREG DEP, održali su i sastanak saopćinskim načelnikom ErminomHajderom. Tema sastanka bio je budu-ći status općine Bosanski Petrovac uokviru regionalne deponije.Podsjećamo da je stari saziv Općinskogvijeća općine Bosanski Petrovac donioOdluku o isključivanju Općine BosanskiPetrovac iz sastava regionalne deponi-je, ali nakon posljednjih dešavanja i pri-tisaka Svjetske banke, Općinsko vijećei općinski načelnik donijeli su Zaključako ostanku u sastavu regionalne deponi-je ako se izvrši preraspodjela vlasni-čkog kapitala, čime Vlada Kantona ne biimala 58 posto vlasništva.

Načelnik općine Bosanski Petrovac

je ovom prilikom istakao da u suštinikoncept po kome Vlada USK-a ima 58posto vlasništva i nije loša kada bi seodgovorno radio taj posao, ali pretho-dna dešavanja su pokazala da nepostoji ta odgovornost i načelnik Hajder smatra da preraspodjela prava i obave-za rješava taj problem, čime bi i općineUSK-a riješile problem odlaganja krutog

otpada.-Rješenje za regionalnu deponiju

se neće naći okrivljavanjem bilokoga za protekli period, jer je dio kre-

ditnih sredstava već potrošen bezvidljivih rezultata i svi akteri snoseveću ili manju odgovornost o proble-matici i pronalaženju rješenja zaUnsko-sanski kanton, istakao je ovomprilikom načelnik Hajder.

Razgovore o izgradnji regionalnedeponije, odnosno pronalaska najboljelokacije, u suštini podržavaju svi načel-nici USK-a. Međutim, stanje kakvo jesada ne odgovara nikom. Općina Bihaćnije članica osnivačkog uloga i takavstav, prema riječima načelnikaLipovače, imat će sve dok u SkupštiniUSK-a postoji natpolovična većina kojamože preglasavati interese općina.Svima je poznato da se do kraja 2012.godine moraju ukloniti sve divlje deponi-

je i da nema puno vremena za višemje-sečna nadmudrivanja i „politizaciju“ovako značajnog projekta.

Za nadati se je da će u skorije vrije-me ipak biti riješeni i prevaziđeni proble-mi koji koče početak izgradnje regiona-lne deponije što je u interesu svih opći-na i građana USK-a.

Samir M.

Načelnik općine Bosanski Petrovac ErminHajder prisutvovao je sastanku u Sarajevu uAgenciji za vode FBiH zajedno sa timom za imple-mentaciju projekta rekonstrukcije cjelokupne kanali-zacione mreže. Na sastanku se razgovaralo o tek-stu projektnog zadatka za izbor projektanata u projektu izgradnje kanalizacionog sistema i postrojenjaza prečišćavanje otpadnih voda.

Treba napomenuti da do sredine 2012. godinetreba biti završen projekat izgradnje kompletnogkanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje

otpadnih voda za područje gradske zone BosanskiPetrovac. Prema riječima načelnika Hajdera za ovaj

projekat su već obezbijeđena sredstva u iznosu od5 miliona KM. Pola tih sredstava su kreditna sred-stva Evropske Investicione banke, a druga polovinasu bespovratni grantovi. Ovo je jedan od najbitnijihi najvećih projekata na području bosanskopetrova-čke općine još od vremena kada se gradio vodovo-dni sistem iz Sanice, a u cilju kvalitetnijeg vođenjaprojekta i uz pomoć Švicarske razvojne agencije(SDC).

U Bosanskom Petrovcu je takođe u toku i pri-prema Centra za vođenje projekta koji će biti u pot-

punosti tehnički opremljen za ovaj veliki posao.Esad Š.

U prostorijama općine Bosanski Petrovac pro-šle sedmice održan je sastanak u organizacijiOSCE-a, na temu Podrška Općinskom vijeću zaperiod juli-decembar. Sastanku su pored predsta-vnika OSCE-a prisustvovali načelnik općine,pomoćnici načelnika, sekretar vijeća i općinskivijećnici.

Predstavnik OSCE-a Emilija Kuljanac otvorila je sastanak i predstavila ciljeve radionice, a zatim je otvorena rasprava o pregledu dostignuća uimplementaciji komponente „Podrška Općinskom

vijeću u periodu juli - decembar“. Svi prisutni suuzeli učešće u raspravi na osnovu čega su i urađe-ne teze za pripremu plana implementacije projektaza narednu godinu.

Konstatovano je da se navedena komponentasastoji od tri elementa: poboljšanje funkcionisanjaOpćinskog vijeća, povećanje odgovornosti izvršne

vlasti, poboljšanje komunikacije sa građanima, naosnovu čega su i utvrđeni ciljevi za implementacijuprojekta „Podrška općinskom vijeću za 2010. godi-nu“. S. M.

U novootvorenim prostorijamaDoma kulture u Bosanskom Petrovcu, u

subotu je u 12:00 sati održana priredbaza najmlađe pod nazivom „U iščekiva-nju Djeda Mraza“ a u večernjim satimaodržan je i „Prvi novogodišnji bal kultu-

ri“ u organizaciji Centra za kulturu iobrazovanje. Uz dobru zabavu i druže-

nje plaćanjem simbolične ulazniceposjetioci su podržali razvoj kulturnogživota u ovom gradu.

E. Š.

Prvi novogodišnjiBAL KULTURI

Problem vlasništva

i lokacijeU PRVOM PLANU

PredstavniciRegionalnedeponijena sastankusa načelnikomErminomHajderom

Za rekonstrukciju kanalizacionemreže obezbijeđeno pet miliona KM

Sastanak posvećen podršci

OPĆINSKOM VIJEĆU

Održana 13. redovna sjednica Općinskog vijeća

Bez novih radnih mjesta u „Centru za kulturu i obrazovanje“

Na dnevnom redu se našla iInicijativa vijeća roditelja gradskeOsnovne škole „Ahmet Hromadžić“ zbogproblema sa grijanjem i prijevozom uče-nika područnih škola. Nakon iscrpnerasprave sve je upućivalo na to da jeŠkolski odbor zajedno sa direktoromškole doveo do ovakve situacije, jer jenačelnik općine još u šestom mjesecuobezbijedio sredstva za nabavku kombi-

ja za prijevoz učenika, a oni još nisu iskoristili ta sredstva. Imajući u vidu da seradi o djeci Bosanskog Petrovca, načelnik općine i predsjedavajući Općinskogvijeća će zajedno sa direktorom škole i predsjednikom Školskog odbora posje-titi kantonalno ministarstvo obrazovanja i pokušati iznaći rješenje za problem sgrijanjem i prijevozom učenika, zaključak je Općinskog vijeća.

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


Prvi velikokladuški Sabor

14 28. decembar 2009.

ReprezenTReprezenT feljton

Najvažniji historijski privredni događajvelikokladuškog kraja koji se najma-nje javno spominje i o kojem je naj-

manje javno publikovano jeste svakako Prvivelikokladuški Sabor o razvoju poljoprivredekoji je održan prije 42 godine, krajem decembra1967. godine. Sve od javno publikovanog isačuvanog o ovom događaju jeste 30-ak redo-va teksta u monografijiVelike Kladuše na 382.stranici. Zaljubljeniku u zavičaj koji me „kritikuje” zašto bar jedan broj Teftera nisam posvetio50-godišnjici osnivanja Saniteksa (14. septem-bar 1959. godine) odgovaram da sam istonamjerno „prespavao” očekujući da će neko odpetorke-najvećih vlasnika dionica bar javnozahvaliti pravnom nasljedniku (čitaj: Odluku oizgradnji donio je Narodni odbor općine na čelu

sa rahmetli Muhamedom Talakićem) donosio-ca odluke, ako je već veliki trošak publikovatisliku-čitulju čovjeka koji nas je nebrojenomnogo naučio prva slova, bio predsjednikOpćine u dva mandata, tvorac moderne indu-strijalizacije Kladuše, proganjanom „informbi-rovcu“, udbinom doušniku tokom „Afere ‘87“ ...

Pokušao sam nagovoriti urednikaReprezenTa da sakupi, sistematizira, publikujesjećanja bar nekolicine Kladuščana koji bi semožda Sabora mogli bolje sjetiti od mene.Među ovim su prvenstveno: braća Miljkovići(Slobodan i Esad), Asko Saralija, HemoGrahović, Smail Topić, Zlatko Miljković,Sulejman Muhamedagić, HasanSulejmanagić, Alaga Miljković, RajkoStević, Dino Kusturica, Kaib Ibrahimpašić…

Kad sam doznao da je to uredniku prekom-

plicirano, onda sam poručio Rajki da svoja sje-ćanja osvježi jer ću ga zvati specijalno po tompitanju. Moja sjećanja na taj događaj su „šare-na”. Sjedio sam u kino sali s lijeve strane

negdje u trećem ili tako nekako redu zajednosa rahmetli prof. Asimom Dizdarevićem.Ispred nas je sjedio rahmetli Muhamed Talakić.

Za mnoge kladuške događaje i KladušaneRajko je „živa enciklopedija”. Prije nego će mikazati „detalje” Rajko veli: „Slušaj, cijeli dansam radeći u kompaniji razmišljao o temi kojusi mi zadao. Kad sam došao kući onda samnazvao Esada u Chicago da sa njim malo pro-vjerim svoja sjećanja. Za koga god sam se sje-tio, pored onih koje i sam znaš, da bi neštomogli znati nisu među živima”. O događaju bibez sumnje najautentičnije mogao govoriti nje-gov inicijator, kreator, organizator, ali on robijau Divić-gradu za sve „grijehe” počinjene uBrato-ratu 1993/95. godine. Još gajim nadu daće se javiti neko ko se Sabora prisjeća bar uisprekidanim momentima. Znam da je Kinosala bila puna, a to znači oko 200 osoba. Teksto događaju kojeg je veliki prijatelj Krajine iKrajišnika, veoma poznati i priznati publicista

Aco Ravlić sročio u 30-tak redova u potpuno-sti odražava suštinu. Za puno značenje i objek-tivno vrednovanje Sabora o razvoju poljoprivre-dne proizvodnje velikokladuškog kraja, pravilnouočiti i prosuditi-dokučiti njegove domete,neophodno je imati u vidu vremenski okvir (1961.-70. godina) i lokalne okolnosti.

Bila su preteškavremena

Samo ću „natuknicama” podsjetiti na općedruštvene (ne)prilike i poziciju Kladuše u dece-niji „velikih zahuktavanja”. Saveznim Ustavom1963. godine ozakonjen je 5-domski „sistem”(Savezno vijeće, Privredno vijeće…). AnalognoDržavnom Ustavu usaglašavani su republičkiustavi i ostalo zakonodavstvo. „Priča” počinje

„jagmama” za povećani broj poslanika uFederaciji, BiH koji su trebali svoje izbornebaze. Cazin i Kladuša kao jedna „izborna jedi-nica” su u kadrovskim „dilemama”.Centralističko -planski model funkcioniranjadržave se počinje mijenjati, a ideološke barije-re su velike. Država se počinje intenzivnijeuključivati u evropske procese. Mjere privrednereforme 1964./65. godine su „žestoke”.Najveća boljka privrede bio je disparitet cijena.Savezni petogodišnji plan 1961.-65. godinepodsticao je industrijalizaciju, kao i svi dotada-šnji, a zapostavljao poljoprivredu i seljake.Prvog jula 1966. godine održava se čuveniBrionski plenum-politički obračun sa udbašima,samo su neke od važnijih okolnosti na makronivou. Sve do Brionskog plenuma kladuškaudba funkcionirala je „perfektno”. Slovenci su

svojom cestovnom aferom 1967. godine usta-lasali javnost. Već prve godine poslije Saboranovi „potresi” (tenkovski upad SSSR-a u tada-šnju Čehoslovačku, studentske demonstraciješirom svijeta) uključivo i banjalučki zemljotreskoji će dodatno „rasklimati već postojeće puko-tine” na zidovima kladuških škola. Da na čeluUdbe nije bilo razumnog i dobrog čovjeka, rah-metli Arifa Grahovića, mi bi se tada hvatali zavratove da bi sve grmilo. Naime, u računovod-stvima preduzeća bili su doušnici koji su udba-še snadbijevali „štofovima”. U to vrijeme biosam šef Bjelione pored koje je još bila u životubaraka građevinske operative koja je često bila„spavaonica” onima iz treće smjene. Da ne biležali na golim daskama koristili su verkove(bunt gaze od oko 250 metara dužine) bijelegaze koje su doušnici Udbe evidentirali. Elem,

Udba je znala prije mene ko je spavao i kojibrojevi verkova su „uništeni”. Pokušaje sa„inventurnim smicalicama” ponajbolje bi znaoopričati Hamo Ćerimagić, bez sumnje prvi naj-

školovaniji „komercijalista” za prodaju. I tada jebilo lako „pretvarati novac u robu”, ali za obra-tno je već trebalo više umijeća. U to vrijeme

Kladuša nije imala „praktično ništa”. Najstarijeproizvodno preduzeće rudnik „Bosnabarit”poslovao je na granici rentabiliteta-investiciononesposobno, „Saniteks“ je tehnološki nezao-kružen s rabljenom opremom računovodstve-

nom „gimnastikom” uspijevao prikazivati„uspješno” poslovanje i sve teže osvajati trži-šte, „Trgokrajina“ je trgovala kako su najboljeznali i mogli, poljoprivredne zadruge su „sanja-rile” da postanu poljoprivredni kombinati,vodosnadbijevanje je bilo na granici minimumasa svakodnevnim nestašicama, napon strujebio je takav da su u večernjim satovima sklop-ke automatski isključivale strojeve u„Saniteksu“, a sijalice jedva „škiljile”, asfaltiran je bio najuži dio grada, komunikacije-sačuvajbože, u cijelom kraju bilo je par privatnih auto-mobila, sela su mahom bila neelektrificirana,drveni plugovi su još bili u „modi”, buše (nazivza malu bosansku kravicu „nikakvih” repro-dukcijskih sposobnosti) i konjići, sitne ovčice,

puna dvorišta kokošiju, laveži pasa, čakijanjasvakog utorka, „ljetovanja“ na Kladušnici kodmlina koji će kasnije nestati, telefoni na „vrče-nje“ s ručkom kao na vršilicama, televizoripuste „želje“ i snovi, javne kuhinje „pune”muha, fuškije istresene utorkom se nisu moglepokupiti u naredna dva dana, birtije su radiledo uoči srijede, kino predstave dva puta sed-mično, gradska čitaonica prepuna ljudi i dima,u prvoj i jedinoj momačkoj garsonjeri se svaštadogađalo. Nema među živima Feđe, Ičana,Hasana Grivića, Ale Fatimina, učiteljicu Mirui ostale neću ni spominjati, da upotpune sjeća-nja!

U takvim globalno-lokalnim okolnostimatrebalo je tradicionalno neprosvijećenog kladu-škog seljaka „zaraziti“ elementima moderneevropske civilizacije! Iz ničega „proizvedena je

energija duha” koja će oblikovati „lokomotivu”sposobnu da prašljivim cestama vuče „vago-ne” i dovlači tehničko-tehnološki progres u vje-čitu postojbinu zaostalosti i neimaštine.

Šta sjećanja kažu

Maštanja o kladuškoj budućnosti datiraju iz

ranih 1950-tih. Osnovni nosioci „maštanja” suprosvjećeniji Kladušani čija imena su uglavnomnavedena u knjizi „Velika Kladuša kroz vjeko-ve” iz 1987. godine. Kad je u pitanju poljopri-vreda kao djelatnost od koje je živjela većina

ondašnje populacije već spomenu-tim svakako bi trebalo dodatiRasima Balića, Ibru Keserovića,Muhameda Džanića, Radu Gaka,Milu Repca, Mehmeda Šabića,Husu Muhamedagića, DraguHrovata, Zlatka Sulejmenagića,Idriza Midžića (najpedantniji knjigo-vođa zadružnih gubitaka), MirkoSević i još nekoliko imena kojih senažalost ne mogu sjetiti. Rezultatinjihovih „maštanja” su evoluirali takoda je već u periodu 1960.-65. godineKladuša imala „Kokingrad” (pretečaPeradarstva) predviđen da se izgra-

di Zagradom, negdje oko imanjaOmera Gunjca. Bilo je još ideja koje

su oblikovane u preliminarne „programe”.Prelaskom Fikreta Abdića iz

Zemljoradničke zadruge Mala Kladuša u općin-sku administraciju na mjestu referenta za poljo-privredu i prerasporedom 1963. godine uZemljoradničku zadrugu Velika Kladuša dota-dašnje ideje se dopunjavaju, selektiraju i ubrza-vaju. U Saveznom planu 1966.-70. godinepoljoprivreda dobiva povoljniji tretman, izmeđuostalog i „poseban” fond namijenjen „početnici-ma” iz kojeg se za dobivena sredstva plaćalosamo 2,5 posto na ime troškova korištenja.

Kladuški vrh u vrijeme priprema i održava-nja Sabora u funkciji predsjednika općine bio jeHemo Grahović do maja 1967. godine, a poslije Stevo Komadina, dok je sekretar Općinskog

komiteta bio Smajo Jušić. U Sarajevu je bioAsko Sarajlija, a u Beogradu Hakija Pozderac.Hamdija je u to vrijeme bio poslanikProsvjetno-kulturnog vijeća Skupštine BiH.Rajko sam kaže da je u to vrijeme bio „momakza sve” koji je po potrebi putovao, odnosio idonosio „papire”. Prema njegovom sjećanjuveliku pomoć u pripremama Sabora, a kasnije iu praktičnom smislu dali su g. Zečević, direktor Poljoprivrednog kombinata Beograd, g. Spika,direktor Poljoprivrednog kombinata Osijek,Pero Bajić, predsjednik Privredne komore uNovom Sadu, inače porijeklom iz Grabovcakod Vrnograča i mnogi drugi.

Ovaj prilog za kojeg se nadam da će bitidopunjen, pa i korigovan završit ću pitanjemsvima nama: Šta su najvrednije tekovineSabora sa vremenske distance od 40-tak godi-

na koje bi se mogle okarakterisati kao trajnevrijednosti?

Phoenix, Pearl Harbor Day,2009. godine, [email protected]

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (137)

Infrastrukturni razvoj

koji je uslijedio nakon

Prvog velikokladuškog Sabora

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]




Sretna

Nova 2010.godina

Ulica Kasima Ljubijankića bb,

Cazin 77220

SRETNA NOVA

2010.GODINA

SRETNA NOVA

2010.GODINA

2010

Sretnu i uspješnu 2010. godinu želi vam

DEMOKRATSKANARODNA ZAJEDNICA

Bosne i Hercegovine

Sretnu i uspješnuretnu i uspješnu

2010.010.godinu želi vamodinu želi vam

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



ReprezenT izb

VELIKA KLADUŠA – U petak je usvom kabinetu općinski načelnik Admil

Mulalić potpisao ugovor sa izvođačimaradova čija ukupna vrijednost prelazi 740hiljada KM. Prvi ugovor odnosi se narekonstrukciju i dogradnju Centra za kul-turu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ uVelikoj Kladuši. Vrijednost ugovora izno-si 554 hiljade KM, a izvođač radova jeGrađevinsko preduzeće „Ben-Mal Gro-

up“ Velika Kladuša. Drugi potpisani ugo-vor odnosi se na modernizaciju i rekon-

strukciju ulice Sulejmana Topića i raskr-snice kod Doma zdravlja, čime će sekonačno kvalitetno riješiti odvijanje sao-braćaja na ovoj dionici. Vrijednost ovogugovora iznosi 186 hiljada KM, a izvođačradova na ovom projektu je također veli-kokladuška renomirana građevinskafirma „Grupex“.

U financiranju ova dva projektapored Općine Velika Kladuša učestvuje i

GAP sa 124 hiljade KM. Prema riječimanačelnika Mulalića, ovi projekti nisu vrije-dni samo u financijskom smislu već i usmislu funkcionalnosti i bolje ponudegrada. Izrazio je nadu da će za velikokla-dušku općinu i njene građane Nova2010. godina biti plodonosna kao što sezavršava ova godina.

-Konačno možemo obznanitipočetak radova na rekonstrukciji idogradnji Centra za kulturu i obrazo-vanje kojim ćemo dobiti niz poslovnihprostora namijenjenih za nevladineorganizacije i udruženja građana,muzičku školu, biblioteku, gradskugaleriju, muzej, gradsku kafanu, daklesve ono što je vezano za jedan ovakavcentar koji će zasigurno biti na novim

razglednicama Velike Kladuše. Poovom objektu će ubuduće VelikaKladuša biti prepoznatljiva kako pofunkcionalnosti, tako i po arhitekton-

skom rješenju, kazao je između ostalognačelnik Mulalić.

Potpisivanju ugovora prisustvovao jei Zlatko Dizdarević, direktor Centra zakulturu i obrazovanje koji je kazao da jeovaj čin potpisivanja Ugovora najbolja

novogodišnja čestitka građanima jer ćenakon pedeset godina dobiti pravi kultur-ni centar koji će svojim sadržajima zado-voljavati ne samo potrebe općine Velika

Kladuša, već i šire društveRok izvođenja radova

ciji i dogradnji Centra za kuvanje je 115 radnih dana,završetak radova na remodernizaciji ulice Sulej

raskrsnice kod Doma zdr Sa radovima se počinje nod dana uvođenja izvođač

Esad

BOSANSKA KRUPA - Pet dana četirimlada Krupljanina boravili su na velikojsvjetskoj konferenciji o globalnom zatoplje-nju i klimatskim promjenama uKopenhagenu, i to kao predstavnici BiH.Naime, među oko 190 zemalja učesnica,tok konferencije pratili su i predstavnici naj-mlađih ekologa, te prisustvovali posebnojmanifestaciji u sklopu konferencije podnazivom „Djeca mole za vlastitu buduć-nost“.

Učesnici konferencije, Omer Hadžić,Arvin Velagić, te Sinan i Asmir Žutić,inače članovi Nogometnog kluba „Željezni-čar“ iz Bosanske Krupe, su bili učesniciOtvorene zabavne nogometne škole koja jeodržana u Bosanskoj Krupi tokom mjesecaaugusta. Pored njih i djece iz općine, bila

su tu i djeca iz općine Sapne i RepublikeItalije, njih 250. U sklopu škole organizirana je i radionica na temu zaštite okoline. Činje-nica, da je tu školu financijski pokrila opći-na Bosanska Krupa, na čelu sa općinskimnačelnikom Arminom Halitovićem, te da je sadržajno, pored razvijanja sportske kul-ture i povezivanja mladih dvije države,omogućila stjecanje i drugih znanja i vješti-na, bila je presudna da se ova Otvorenaškola proglasi najboljom u BiH. Nagrada zato bio je put u Kopenhagen. Odlazak četiridječaka novčano je pomogao i općinskinačelnik, a kao posebni poklon dobili su tre-nerke sa obilježjima naše zemlje. Dječake je vodio trener NK „Željezničar“ Almir Spahić, koji nam je rekao da su djeca bilazadivljena boravkom na ovom važnom

skupu, te da su bili sretni što su imali prilikudružiti se sa djecom iz toliko zemalja.

Pet dana u Danskoj ovi dječaci će zau-vijek pamtiti, jer nije mala stvar ostati zapi-san u knjigu učesnika do sada najvećesvjetske konferencije o klimatskim promje-nama i globalnom zagrijavanju, problemukoji sve više zabrinjava svijet, a čije poslje-dice najbolje osjećamo ovih dana, kadasvjedočimo ekstremnim kolebanjima tem-perature od minus 15 pa do plus 20 stepe-ni celzijusa. Dževada Š.

GLINICApripada centr postavljena pma. Peć je odšnjih 39 đaka.

Zahvaljuj

Glinice koji žikoji su pohasakupljeno je

VELIKA KLADUŠA - Zbog loših vre-menskih uvjeta, prvenstveno zbog prošlo-sedmične visine snježnog pokrivača, stru-čni radnik ULO „Velika Kladuša“ EnesSelimović zabranio je lov divljači u nedje-lju, 20. decembra, na cjelokupnom podru-čju lovišta općine Velika Kladuša. Stručniradnik je ovom prilikom preporučio svimlovcima, članovima Udruženja da togdana, bez lovačkog naoružanja, iznesu ulovište hranu potrebnu za prihranu divljačiu ovim zimskim uvjetima, kada su ekstrem-no niske temperature i visok nivo snijegakoji otežavaju ishranu divljači u prirodnom

staništu.U skladu sa ovakvom odlukom licakoje je odgovorno za lov, uzgoj i zaštitu

divljači na području velikokladuškog lovištalovci lovnog revira jedan, lovne grupeRajnovac su u nedjelju u lovište „Skroban“i „Pervizovac“ iznijeli veće količine kukuru-za i visokokvalitetnog sijena.

Lovci iz iste lovne grupe FehimMustedanagić, Senad Smlatić, ZahidMustedanagić Zajko, Ale Dizdarević,Mujo Mustedanagić, Samir Omeragić iBajro Huskić su u pretprošlu nedjelju ulovište uz hranu predviđenu za prihranudivljači u lovište smjestili i hranilište za div-ljač. Na isti ovakav način je većina lovnihgrupa na području cjelokupnog lovišta

općine Velika Kladuša te za lov predviđenenedjelje prednost dala prihrani svih vrstadivljači u svom lovištu. S. M.

Uče

U akciji prikupljeno j su u ovoj a

Spisak Ajkin 740,Ćehan 200,Salkić 60.

Donatori Donatori

500, Pehlosvi po 100 Karajić (ZaPehlić (SlaZabrana lova divljači na području velikokladuškog lovišta

U EKSTREMNIM UVJETIMA potrebna prihrana divljači

Potpisani ugovori o realizaciji dva vrijedna gradska projekta

Grad dobiva moderan kulturni cen

Četiri bosanskokrupska dječaka na Samitu o globalnom zatopljenju

Nagrada za najbolje mjesto u otvorenoj školi nogometa

V

Maketa novog kulturnog centra Velika Kladuša

Potpisan ugovor sa izvođačima projekta

Pred odlazak na Samit

Zgrada poLovci iz Rajnovca

Zajednička slika djece u Kopenhagenu

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


28. decembar 2009.17

ReprezenT

dnice.struk-

brazo-rok zakciji ipića i

dana.danaao.NAGIĆ

BIHAĆ - Katolici župe bihaćke na misipolnoćki koja je služena u crkvi Svetog AntePadovanskog, koja je iz godine u godinusve više ispunjena vjernicima, ispratili suBadnju noć i dočekali prve trenutke najve-selijeg katoličkog blagdana Božića. Župnikžupe bihaćke fra Ivica Matić u nadahnutojporuci nazočnim vjernicima je poručio da seposebno sjete svojih susjeda bilo kojoj vjeripripadali, slabo imućnih katolika i ostalihkako je to oduvijek i vjekovima običaj naovim prostorima USK-a.

Misa polnoćka služena je i u ostalimgradovima širom Kantona u obnovljenimcrkvama, gdje je radost bila mnogo veća jer se u pojedinim crkvama nakon punihšesnaest godina čekao zvuk zvona i pozivna svetu božićnu misu. I ove godine molitvisu prisustvovali brojni građani, i gosti katoli-ci razasuti širom Evrope i svijeta. Najvećaradost i ovog Božića je obasula one najmla-đe koji su bili sretni jer su ih ispod okićenogbora čekali brojni darovi koje su im pripremi-li njihovi stariji ukućani. R. K.

Pruži ruku siromašnom

I BLIŽNJEM SVOMVELIKA KLADUŠA - U četvrtak je na

Badnjak, dan uoči katoličkog Božića, a po

već tradicionalnom običaju i praksi općinskinačelnik Admil Mulalić upriličio prijem zagrađane katoličke vjeroispovijesti. NačelnikMulalić je prisutnima poželio sretan Božić,te mnogo zdravlja i radosti u povodu njiho-

vog velikog praznika.

Prijemu je prisustvovalo veliki broj veli-kokladuških građana katoličke vjeroispovijesti, a kako je kazao Mladen Capan, jedanod prisutnih, isti je počašćen prijemom

organiziranim od strane općinskog načelni-ka i njegovog Kabineta.

Po završetku prijema prisutnima suuručeni i prigodni pokloni. Povodom božić-nih blagdana čestitku svim pripadnicimakatoličke konfesionalnosti uputio je i vrhbo-sanski kardinal Vinko Puljić. Kardinal

Puljić je u božićnoj poruci posebno istakao

važnost porodice, zajednice i njegovanjameđuljudskih odnosa. U svom obraćanjukardinal Puljić božićne praznike posebno ječestitao djeci i bolesnima. E. Š.

Prijem povodom katoličkog

BLAGDANA BOŽIĆA

k je u Područnoj školi „Glinica“ kojanovnoj školi „1. Mart“ iz Vrnograča,

ntralno grijanje i radijatori u učionica-štena u rad što puno znači za ovda-

atorima, prije svega mještanima

e u evropskim zemljama i Americi, aškolu, kao i njihovim prijateljima,00 KM.

Ova Područna škola sa 39 đaka od prvog do četvrtograzreda, ima dva nastavnika, te jednog pomoćnog radni-ka. Prošle godine se krenulo sa renoviranjem školskogobjekta, uređeni su unutarnji zidovi i stropovi, stolarija,podovi te sanitarni čvor. Pomoć ovoj školi obezbijeđena je jednim djelom i iz Kantonalnog budžeta. Po želji nastavni-

ka, ukoliko ostane viška sredstava, planirana je nabavkakompjutera ili kopirnog aparata i jedne strunjače za tjele-sni odgoj. Tina ODOBAŠIĆ

VRNOGRAČ - Iako je vrijeme recesije,iako je u mnogim džepovima kriza, ipak unekim srcima nije. Da još uvijek ima ljudiotvorenog srca koji su spremni da nekomnešto poklone potvrđuje nam slijedeći pri-mjer. Naime, naš dugogodišnji učiteljMuhamed Hušić je jedan od tih dobrotvora.

On je za potrebe Osnovne škole „1. mart“Vrnograč donirao nastavna sredstva ipomagala za tjelesni odgoj u vrijednosti od2.000 KM. Poklonio je između ostalog neko-

liko lopti za košarku i fudbal, set čunjeva,strunjače i drugo. Sva ova sredstva i poma-gala zadužili su nastavnici razredne nasta-ve i nastavnik tjelesnog odgoja kako bi ihmogli primjenjivati u svom radu.

Naš dugogodišnji učitelj, MuhamedHušić, rođen je u Vrnograču, gdje je završioosnovnu školu, upravo u ovoj školi gdje semi danas školujemo. Srednju školu je zavr-šio u Velikoj Kladuši, a Pedagošku akade-miju u Bihaću. U našoj školi radi od 1995.godine. Zbog nedostatka nastavnog kadraradio je u predmetnoj nastavi, a kasnije jeprešao u razrednu nastavu. U svom dugo-godišnjem radu izveo je već nekoliko gene-racija. Mnogi od tih učenika završili su sre-

dnje škole, a neki i fakultete, našli sebiposao i osnovali porodice. Tako naš učiteljima priliku da već uči djecu svojih nekada-

šnjih učenika. Svoj dugogodišnji radni vijekželio je da okruni ovom vrijednom donaci- jom koja će ostati u amanet nama učenici-ma, našoj školi i nastavnicima. Kada godbudemo igrali sa nekom od ovih lopti sjetitćemo se našeg dobrog učitelja. Nadamo seda će još dugo raditi, a i kad ode u penziju

mi ćemo ga se rado sjećati.Ovom prilikom ćemo navesti da je našojškoli još jedan čovjek dobrog srca donirao30 pari obuće, takozvane šputke, za folklor-

nu sekciju. Njegovo ime je Mirsad Pehlić, aon nije želio da nam otkrije kolika je novča-na vrijednost ovog poklona.Kolika god da jenama je od velike koristi, jer bez nje nebismo mogli nastupati u folklornoj sekciji.

Iskreno i od srca zahvaljujemo se učite-lju Muhamedu Hušiću i Mirsadu Pehliću nanjihovim donacijama, koje će nam omogući-ti lakši rad u nastavnim i vannastavnimaktivnostima.

Dragi čitaoci ovog priloga, neka vamovaj primjer bude podsticaj da i vi neštodarujete svojoj školi u koju ste vi nekad išli,a sada u nju idu vaša djeca ili unuci. Iskrenose nadamo da će biti još ovakvih svijetlihprimjera o kojima ćemo vrlo rado pisati.

Novinarska sekcija Osnovne škole„1. mart“ Vrnograč

ci dobili centralno grijanje

a Glinice koji žive i rade u dijaspori o 4.910 dolara i svi navedeni iznosi valuti.a iz Californije: Asim Čaušević -olubović-Golub 500, Samir Ćehić-afa Golubović-Stari 100, Senad

eške: Ibrahim Šakanović-Lujo 500 .hmonda, USA: Bajro Pehlić-MininMinin 300, a tu su i njihovi prijatelji,Enes Bešlagić (Podzvizd), Ramiz Elvis Koštić (Grabovac), Senad

Džemal Dukić (Dukići), Sedin

Galijašević (Zagrad) i Ibrahim Gračanin (Zagrad).Donatori iz Bostona, USA: Ramiz Kantarević - Fatin

i Ibro Džebić - Majstor po 130, a po 100 Ale Omeragić - Melkin, Ibro Omeragić - Melkin i Safet Omeragić -Melkin. Tu su i njihovi prijatelji sa po 50 dolara: Samir Kantarević (Podzvizd), Zuhdija Hušidić (Podzvizd),Redžo Fafulović (Srebrenica), Til Chia (Vijetnam) i Bajro Kantarević (Podzvizd).

Donatori iz St. Louisa, USA: po 100 dolara HuseDizdarević , Arif Dizdarević i Edin Dizdarević , po 50 dolara Jasmin Silahić (Vejinac), Kasim Šabić i Damir Čičak , te po 20 Zlatko Okanović , Hasib Latić . SuljoSalkić i Sulejman Salkić .

Čovjek dobrog srca

r

Bihaćka župa uozračju velikogblagdana Božića

dna donacija Područnoj školi „Glinica“

Detalj sa ponoćke

Prijem katolika kod načelnika Mulalića

Učitelj Muhamed Husić

Učenici područne škole dobili grijanjeole u Glinici

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]




SRETNANOVA 2 0 1 0 .

GODINA

2

010

SRETNA NOVAGODINA

SRETNA NOVA 2010.GODINA

SRETNA

NOVA

2010 .GODINA

Gornji Purići, Velika Kladuša

Sretnanovagodina 2010

SRETNA

NOVA2010. GODINA

Sretna nova godina 2010 Radio VELKATON

Sretna nova godina

2010

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



izbor ReprezenTReprezenT

TRNOVI – KRČANA - Prvo trebanaglasiti da je arheološki materijal sKrčane ograničen isključivo na keramiku ida metalni nalazi za sada potpuno nedo-staju; brončana karičica (T. IX, 3) ni ukojem pogledu nema značenja. Nedostajui podaci o tako bitnim kulturnim segmenti-

ma kao što su oblici grobova, grobni prilo-zi i način pokapanja, te podaci o privrednojosnovi naselja, što sve u znatnoj mjeri ote-žava donošenje sigurnijih zaključaka o

etničkim pitanjima.Prema riječima Zlatka Dizdarevića,

upravitelja Odbora za kulturno-historijskonaslijeđe na području općine VelikaKladuša, mogu se ipak iznijeti određenarazmišljanja o plemenskoj zajednici kojoj jenaselje pripadalo. Prisutnost malobrojnihprimjeraka grube keltske keramike međudomaćim materijalom nameće pitanje radili se ovdje radi o direktnoj prisutnosti Keltau naselju na Krčani, o uvozu keltske robeili o lokalnim proizvodima pod utjecajem iz

prostora nastanjenih Keltima?S obzirom na malu ukupnu količinu

posuda izrađenih na lončarskom kolu(desetak ulomaka) u odnosu na ukupnumasu domaćih, rukom rađenih posuda višeod 2.500 ulomaka, pretpostavka o prisut-nosti Kelta na Krčani izgleda sasvim nevje-rojatna. Ni pretpostavka o uvozu keltskerobe ne čini se mnogo vjerojatnijom obzi-rom na to da se radi o gruboj keramici sra-zmjerno slabe kvalitete; tako preostaje raz-mišljanje o utjecajima na naselje u Krčaniiz susjednih prostora nastanjenih Keltima.S dosta opravdanja može se pretpostavitida su domaći keramičari savladali načinrada na lončarskom kolu i preuzeli neke

jednostavnije oblike i ukrase, ali nisu upo-trijebili grafitiranje karakteristično za većinuposuda ove vrste. Tako se i ovi ulomcimogu smatrati proizvodima lokalnog sta-novništva.

U odnosu na južno susjedstvo, naprijed je već bilo dovoljno obrazloženomišljenje da stanovnici Krčane nisu biliJapodi; keramika se naime, kao indikator etničke pripadnosti, sasvim nedovoljnoveže za japodski prostor na srednjoj Uni;daleko se bolje i potpunije uklapa međutipove u krajevima neposredno sjeverno iistočno od Krčane, u dolinama Kupe iSave, odnosno u zapadnoj Panoniji. Kaošto je usporedbama pokazano, najbližesu paralele zapažene u naseljima na

Krčani susjednom području Kordunu iBaniji, u Turskoj Kosi i na Kiringradu, adonekle i na gradini Klinac kod Petrinje.

Nešto je manja, ali još uvijek značajnasrodnost s lokalitetima na bosanskomprostoru južno od Save - Sanski Most,Zecovi kod Prijedora i Donja Dolina. Širuetničku pripadnost ovih prostoraPanonima argumentirano je odredio Z.Marić još prije tridesetak godina (Marić1964. godine). Odrede li se uže plemen-ske zajednice, Sanski Most i Zecovi kodPrijedora pripadali bi Mezejima, a DonjaDolina Oserijatima. U vezi s Kiringradom igradinom Klinac kod Petrinje nije se

raspravljano o etničkim pitanjima, dok jeza Tursku Kosu L. Čučković eksplicitnoiznio tvrdnju da je to naselje pripadalo ple-menu Kolapijana (Balen-Letunić 1987.,Čučković 1983.godine).

Srodnost nalaza ukazuje da Krčanapripada kolapijanskim naseljima

Prema Pliniju (Plin. III), kroz područjeKolapijana teče rijeka Sava (Saus per Colapijanos Breucosque...), dok Ptolomej(Ptol. II,) prostor Kolapijana određujeprema lokaciji drugih plemena u Panoniji(Bojanovski 1988.). Apijan spominje da je rimski car Oktavijan poslije osvajanja u

japodskoj zemlji osam dana palio i uništa-vao naselja Kolapijana, dok nije došao doSegestike, naselja Segestana za koje sesmatra da su dio naselja koja su naseljava-li Kolapijani. Obzirom da je historijskačinjenica da je Oktavijan osvajao ovapodručja, Dizdarević smatra da bi se usmislu daljih istraživanja trebalo stupiti uvezu i s određenim institucijama u Italiji kojibi zasigurno izrazili spremnost i podrškudaljim aktivnostima na utvrđivanju historij-skih prilika i dešavanja u ovom periodu.Kako ime Kolapijana stoji u ovisnosti onazivu rijeke Kupe (Colapis), njihov teritorijse uglavnom smješta uz srednji i donji tokKupe, kao i u širi prostor oko ušća Kupe uSavu kod Siska.

Smatra se, također, da jeKolapijansko-segestansko naselje Sege-stika ležalo na brdu Pogorelec u Sisku

odakle potječu uglavnom keramički nala-zi, srodni s materijalom Kiringrada,Turske Kose i gradine Klinac kod Petrinje(Majnarić-Pandžić 1985. godine). Čini seda sva četiri navedena naselja, što zbogistovrsnih nalaza, što smještajem unutar sliva Kupe, pripadaju kulturnoj ostavštiniistoga plemena. Na temelju izrazite srod-nosti keramičkog materijala Krčane i spo-menutih lokaliteta, Dizdarević smatra da je opravdano i Krčanu tretirati kao kolapi- jansko naselje. U istom smislu govore i

razmišljanja nekih drugih istraživača iautora. Tako R. Drechsler-Bižić, rasprav-ljajući o sjevernoj granici Japoda premaKolapijanima, stavlja granično područjena srednje tokove Mrežnice, Korane iGline. Za područje između današnjeVelike Kladuše i Cazina, odnosno za pro-stor između Krčane i npr. japodske gradi-ne Čungar u Osretku kod Cazina, još jeprecizniji I. Bojanovski koji kaže: „Što se,pak tiče Cazinske krajine japodski ili japo-dizirani dio je na sjeveru išao otprilike dobrdskog hrbata koji dolinu Une odvaja oddoline Kladušnice, u kojoj se već osjećajupojačani utjecaji Panonije, konkretnopanonskih Kolapijana iz šireg područja

Siska“.Otkriće i početno istraživanje naseljana Krčani kod Velike Kladuše potvrdilo jeiznesena razmišljanja o razgraničenjuizmeđu Kolapijana i Japoda i pokazalo dase, bar u posljednjim stoljećima stare ere,ne radi samo o „pojačanim utjecajima“,već o egzistiranju jednog naseljaKolapijana na ovom prostoru, dakleKrčane. S druge je strane istraživanjeKrčane, ma koliko skromno po obujmu irezultatima, omogućilo da se u određenojmjeri osvijetli jedan segment kulture;keramička proizvodnja i specifični orna-mentalni stil, karakteristične za ovo plemeu posljednjim stoljećima prije Krista. Unarednim brojevima ćemo nešto više

kazati o vrijednom i „unikatnom“ nala-zu - „kladuškoj naušnici“ tipa okrenutepiramide.

Direktor velikokladuškogCentra za kulturu

i obrazovanje ZlatkoDizdarević, inače

poznati akademskibh. kipar,

pristao je pomoćinašoj Redakciji da u

nekoliko nastavakana stranicamaReprezenT-apripremimo

i objavimo rezultatenjegovog istraživanja

u nastojanjuočuvanja

izuzetno bogatog

kulturno-historijskognaslijeđa u

općini VelikaKladuša.

KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE (8)

PROBLEMI

etničke pripadnosti

Pripremio:Samir Murić

Jasno vidljivi keramografski dekorativni

elementi na pronađenom materijalu

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



ReprezenTReprezenT plaćeni prostor

Poštovani građani,dragi prijatelji,

Ispraćamo godinu koja je zagrađane BiH počela sa puno očeki-vanja i nade za napredak naEvropskom putu, a završava kaogodina koju bi rado zaboravili i izbri-sali iz sjećanja. Ne samo da BiH nijeostvarila, priželjkivani i dugo očeki-vani napredak na Evropskom putu,već su građani BiH u 2009. godini,intenzivnije nego ikada ranije, biliizloženi razočarenjima i poniženji-ma.

Ako izuzmemo godine ratne tra-gedije, teško da neko može pamtitida se u jednoj godini složilo toliko

razočarenja i poniženja, od eko-nomske krize i recesije, gripe izaz-vane virusom H1N1, pa do „potresa“koje su nam priredili oni koji su uovom vremenu morali pokazati višeozbiljnosti i odgovornosti u izvršava-nju obaveza koje smo preuzeli naputu prema Evropi.

Nakon svega, neukidanje viza ipoređenje sa Albanijom za građaneBiH ne može biti ništa drugo negoponižavanje, neulazak BiH u Akcioniplan za NATO je zabrinjavajući, aprvo mjesto BiH u Evropi po krimi-nalu i korupciji ne može djelovatinego zastrašujuće. Više od svegaipak ponižavajuće, zabrinjavajuće izastrašujuće djeluje jezik i retorika

kojom međusobno razgovaraju ikomuniciraju politički lideri stranakakoje danas čine koalicionu vlast uBiH.

DNZ BiH čini dio političke sceneu BiH i samom tom činjenicom uče-stvujemo u odgovornosti za sada-

šnje stanje u BiH, a Vi ste najboljisvjedoci da niti jednim svojimpostupkom nismo doprinosili poni-žavanju i razočarenju koje građaniBiH, sasvim sigurno, u sebi danasduboko nose.

Učinili smo sve da svojimpostupcima potičemo povjerenje, dau granicama koliko možemo uticatipodržimo makar i mali korak naprijed za BiH i da u svakom momentuširimo optimizam i pozitivnu energiju među građanima BiH.

Svojom ozbiljnošću, zrelošću iiskazanim zavidnim nivoom toleran-cije, solidarnosti i odgovornostiprema građanima BiH, u ovomteškom vremenu, sasvim sigurno

smo popravili ugled stranke i posta-li prepoznatljivi u svakom dijelu BiHi u kući svake porodice u BiH.

Predstavnici DNZ BiH u parla-mentima, na svim nivoima, za svojrad u 2010 godini ocijenjeni su viso-kim ocjenama od nevladinih organi-zacija, međunarodne zajednice i javnosti u BiH.

Vjerujte, i sami se često osjeća-mo razočarani i nemoćni u situacijikada smo svjedoci širenja mržnje,podjela, opstrukcija napretka izastrašujuće neodgovornosti premaonima kojima je u pitanju egzistenci- ja njih i porodice, a takvih je u BiH izdana u dan sve više.

Posebno ovom prilikom želimo

naglasiti našu predanost u stvaranjuuslova za članstvo BiH u NATO-u iEvropskoj uniji, što je danas od veli-ke važnosti za BiH i sve njene gra-đane. Članstvo u NATO-u za svegrađane BiH u ovome momentu jegarancija sigurnosti, a članstvo u

Evropskoj uniji je garancija opstan-ka i napretka BiH.Ekonomska kriza i recesija dvo-

struko pogađaju BiH i njene građa-ne i ne možemo se pomiriti sa isti-nom da je vladajuća koalicija u BiHdugo propagirala da će to zlo zaobi-ći BiH i kako je to „privilegija“ boga-tih zemalja, a kada su posljedicekrize počele uzimati danak i u BiHda se taj teret na ovakav način pre-nosi isključivo na leđa privrede isocijalnih kategorija građana.

Nisam ove konstatacije i ocjenenaveo u namjeri da Vas dodatnozabrinjavam u ovom pretpraznič-nom vremenu i mene, nakon svega,nije napustio optimizam i vjera u

napredak BiH i svih njenih građana,ali je očito da se sa ovakvim vod-stvom u BiH ne može bolje i napred-nije od ovoga što imamo, i to jedanas valjda svakome konačno jasno.

Nisam ovo u ovome vremenunaveo, ni da bi sebe pravdali, jer i mismo mogli i možemo bolje i više, aliželim i u ovom trenutku odgovornoreći da u našoj zemlji ima političkogi kadrovskog potencijala i kapacitetakoji BiH može voditi naprijed i dagrađani jedini mogu prepoznati isvojim izborom staviti u funkciju tepolitičke i kadrovske potencijale.

Predstojeća 2010. godina je uBiH izborna godina i očekuje nas

suočenje sa najprljavijom izbornomkampanjom koja je do sada viđenau BiH i to je prilika da građani svojimizborom vrate BiH na Evropski putsa kojeg je skrenula u zadnjih neko-liko godina.

Iskreno se nadam da su građa-

ni BiH iz dosadašnjeg vremena

shvatili da ljudi koji svoju vlastzasnivaju na mržnji, podjelama,zastrašivanju i ponižavanju građanazaslužuju i moraju da odu sa politi-čke scene, za dobro BiH i svakognjenog građanina.

Vjerujemo da je DNZ BiH s raz-logom na listi Vaših aduta za napre-dak BiH i za izgradnju ambijenta ukojem će BiH biti zemlja po mjerisvih njenih građana, a ne zemlja izkoje će mladi ljudi bježati ili zemljakoju će njeni vlastiti građani prezira-ti.

Ovo je prilika da svim građani-ma BiH širom planete koji su u2009.godini iskazivali podršku i sim-patije prema programu DNZ BiH i

njenim političkim aktivnostima u2009.godini od srca zahvalimo nasvakom vidu podrške i pomoći i daih pozovem za još snažniju podrškui uključivanje u aktivnosti stranke.

Spremni smo se suočiti i sa sva-kom vrstom konstruktivne kritike i

bićemo zahvalni za sve prijedloge i

sugestije za daljnji rad i napredakDNZ BiH u svrhu općeg napretkaBiH i svih njenih građana.

Svim građanima BiH, našim čla-novima i simpatizerima, svim ljudi-ma dobre volje i svim našim prijate-ljima ma gdje bili, povodom nastu-pajuće Nove 2010.godine, u imerukovodstva DNZ BiH i u svoje oso-bno ime upućujem iskrene čestitke iželje da Vas i Vaše porodice pratisreća, dobro zdravlje i svako dobrou životu i radu.

Posebne čestitke i najbolje željeu Novoj 2010.godini upućujemnašim zemljacima, prijateljima i poz-nanicima u dijaspori širom planete iželim da u nastupajućoj godini imaju

više razloga da se ponose svojimzavičajem a DNZ BiH će sasvimsigurno doprinositi da njihov ponosbude naše zajedničko zadovoljstvo.

Iskreno Vaš,Rifat Dolić,

predsjednik DNZ BiH

Poštovani prijatelji DNZ BiH, ljudi dobre volje!Kao što znate, Demokratska narodna zajednica

Bosne i Hercegovine svake godine organizira priku-pljanje novčanih sredstava namijenjenih za kupovinunovogodišnjih paketića za djecu bez roditelja, zanapuštenu djecu i djecu siromašnih roditelja.

Novogodišnji praznici su tradicionalna prigoda

kada roditelji, prijatelji i ustanove obraduju djecu novo-godišnjim paketićima i kod njih na taj način razvijajuosjećaj i radost darivanja.

U poslijeratnom periodu djevojčice i dječaci čiji suočevi izgubili živote kao pripadnici Narodne odbraneZapadna Bosna, nažalost, ne mogu doživjeti radostprimanja poklona od svoga oca. Svjesni smo da ovojdjeci niko i ništa ne može nadomjestiti toplinu i radostočinske ljubavi, ali im simboličnim novogodišnjimpaketićem možemo poslati poruku da ih nismo zabo-ravili.

Vođeni isključivo ovim osjećajima, članovi i prijate-lji DNZ-a i ove godine organizuju akciju za prikupljanjesredstava za obezbjeđivanje novogodišnjih paketića za

djecu bez roditelja, za napuštenu djecu i djecu siroma-šnih roditelja.

Dolazeći novogodišnji praznici su prilika da i ovogaputa pokažemo na djelu svoju solidarnost i humanostprema ovoj populaciji mladih ljudi i njihovim porodica-ma, koji zaslužuju našu pomoć.

Iz sredstava koja se prikupe i ove godine će se, kao

i prethodnih godina, kupiti novogodišnji paketići, aeventualni ostatak sredstava biće kao i do sada iskori-šten za kupovinu porodičnih paketa za jedan broj siro-mašnih porodica iz reda poginulih, invalida i građana.

Vaše donacije za učešće u ovoj akciji možete upla-titi kod aktivista Stranke ili direktno u Uredu DNZ-a uVelikoj Kladuši do 30. decembra 2009. godine, do kadaće paketići biti kupljeni i uručeni. Spisak svih donatoraće kao i do sada biti objavljen u ReprezenTu i na webstranici DNZ BiH – www.dnzbih.ba.

Uključite se već danas u ovu akciju, obradujmozajedno djecu poginulih pripadnika NO ZB-e, djecu bezroditeljskog staranja i djecu siromašnih roditelja, to jenaša dužnost i obaveza.

Humanitarne akcije/obavijesti članovima stranke

Akcija „Obradujmo djecu bez roditelja“

Sve popularniji domaći web portalCazin.Net organizirao je ove godine izbor za osobu godine na kojem je ubjedljivupobjedu ostvarila potpredsjednica DNZBiH i zastupnica u Parlamentu FederacijeBiH Hafeza Sabljaković.

Doktorica Sabljaković je u konkurenciji od 50 natjecatelja za ovo priznanjeostvarila uvjerljivu pobjedu osvojivši22,75% glasova posjetitelja portalaCazin.Net. Zanimljivo je da je aktuelninačelnik općine Cazin i protukandidatHafeze Sabljaković na proteklim općin-skim izborima osvojio tek 6,5% glasova.

„Ovo je za mene značajno priznanje ipokazatelj da ipak postoji kritična masagrađana koji prepoznaju moj rad, trud iborbu za osnovna ljudska prava građana,ne samo Cazina, nego i cijele Bosne i

Hercegovine. Posebno me raduje štoznam da u ovakvim izborima uglavnomučestvuju građani mlađe životne dobi i ovopriznanje me tim više ohrabruje da i daljenastavim da radim na dobrobit mojihsugrađana“, kazala je, između ostalogHafeza Sabljaković u svojoj reakciji narezultate glasanja.

Izbor za osobu godine portala Cazin.Net

HAFEZA Sabljaković

osoba godine

Hafeza Sabljaković

NOVOGODIŠNJA PORUKAPREDSJEDNIKA DNZ BiH

Rifat Dolić

Podsjećamo svoje članove i simpatizere da su u toku pripreme za zajednički doček Nove Godineza članove i simpatizere DNZ BiH koji će biti upriličen 31.12.2009. godine u Gradskoj sportskoj dvo-

rani u Velikoj Kladuši. Program počinje u 20:00 sati, uz muziku uživo. Cijena rezervacije je 15 KMpo osobi, a u cijenu je uključeno piće dobrodošlice i hladno predjelo. Informacije i rezervacije uUredu DNZ BiH u Velikoj Kladuši ili na broj telefona 037 775 340. Dođite da zajedno proslavimoulazak u novu, 2010. godinu!

Doček Nove Godine u organizaciji Mladih i Foruma žena DNZ BiH

Unaprijed zahvaljujemo na svakom doprinosu!

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



plaćeni prostor ReprezenTReprezenT

Na zasjedanju Predstavničkogdoma Parlamenta BiH koje

je održano 23.12.2009. godi-ne bilo je riječi o Prijedlogu budžetainstitucija BiH za 2010. godinu.Zapaženu diskusiju o ovoj tački dne-

vnoga reda imao je Rifat Dolić, posla-nik DNZ BiH. Dijelove ove diskusijeobjavljujemo u ovom broju Reprezenta.

„Prije sedam dana principi Budžetanisu dobili potporu doma iz razloga štonije bilo entitetske većine i mediji i nekipredstavnici stranaka su prenijeli kakoza principe nisu glasale samo stranke izRS-a, što nije tačno. Principe na kojima

je počivala prva verzija budžeta za2010. godinu nisam ni ja podržao kao ni

još neki predstavnici drugih opozicionihstranaka u parlamentu.

Neću ulaziti u razloge drugih stra-naka koje nisu podržale principe prije

sedam dana, ali želim reći da ja nisampodržao principe prve verzije Budžetaiz razloga što koncept Budžeta nijepolazio od toga da se BiH danas, anažalost i sutra, suočava sa teškimposljedicama ekonomske krize i recesi-

je i da budžet mora u velikoj mjeri uva-žavati te posljedice. Umjesto Budžetasa antikriznim elementima mi smo dobi-li budžet iz kojeg bi se mogao izvućizaključak da se ama baš ništa ne deša-va.

Unatoč malim kozmetičkim zahvati-ma nema nikakvih promjena ni kada jeu pitanju ova druga verzija Budžeta za2010. godinu. Po uobičajenom politi-čkom scenariju prvo se stvari nerealnoplaniraju, a onda nastupa „velika briga“za povratnike i nakon toga se velikodu-šno na teret megalomanski planiranihtroškova povećava stavka za povratni-

ke i nerealno dobivaju politički poeni.Za nas je tobože stabilizirajuće što

je nivo rashoda u odnosu na budžet iz2009. godine manji za 50 miliona KM.Ako znamo da iz budžeta za 2009. pre-nosimo u narednu godinu višak neutro-

šenih sredstava u visini za 121 milionKM, onda valjda i nije potrebno nagla-šavati koliko smo mi u ulozi stabilizato-ra i korektora posljedica ekonomskekrize i recesije.

Nije primjereno da na ovakav načinplaniramo Budžet u situaciji da nam kaouporedne veličine bude Budžet za2009. godinu. Ne mogu prihvatiti obra-zloženje da nema podataka o ostvare-nju Budžeta za 1., 10. ili 11. mjesec i dapri kraju 12. mjeseca koristimo podatkeo ostvarenju za šest mjeseci. Mislim da

je bilo korektno da se za ovu priliku bar kao uporedni pokazatelj koriste procje-

ne izvršenja za 2009. godinu. Da suprocjene ostvarenja poznate govori ičinjenica da precizno planiramo prene-sena neutrošena sredstva iz 2008. i2009. godine na stranu prihodaBudžeta za 2010. godinu i da precizno

znamo da je to 121 milion KM. Dakle,uz sve uvažavanje želje da se Budžetza 2010. godinu donese na vrijemekada je to normalno, ja neću podržatiprincipe na kojima počiva ovaj budžet,

jer unatoč malim kozmetičkim zahvati-ma na prvoj verziji ovaj Budžet, umjestoantikriznih elemenata, ima elementerastrošnoga ponašanja“, kazao je izme-đu ostalog Dolić.

On je dodao kako nije tajna da nekibudžetski korisnici na kraju godineimaju problem kako potrošiti sredstvaplanirana budžetom, dok na drugoj stra-ni imamo privredu koja se guši, imamo

daljnju tendenciju opadanja konkurent-nosti naših proizvoda na tržištu, imamonajave o očekivanom smanjivanju iovako jadnih penzija i do 20% i imamograđane sa socijalnim potrebama kojimjesecima nisu primili svoje socijalne

prinadležnosti.„Bilo bi dobro da su zaključciKomisije za budžet i finansije bili kaoprincipi predlagača budžeta, a u ova-kvoj formi od toga nema puno fajde.Dakle, ne podržavam da na ovakavnačin ignorišemo posljedice ekonom-ske krize i recesije i posebno ne podr-žavam da se alibi za ovakvo ponašanjetraži u nastojanjima da se za državuobezbijedi što više para. To su daklemoji principijelni razlozi zbog kojih niovoga puta neću podržati principe nakojima počiva ovaj Budžet za 2010.godinu“, zaključio je Dolić.

BUDŽET SA ELEMENTIMA RASIPNIŠTVA

Zastupnički dom Parlamenta FBiH na 25. Vanrednoj sjedniciraspravljao je o nekoliko Zakona koji regulišu financije u FBiH.Vlada FBiH po starom uhodanom receptu, umjesto u redovnuproceduru, Parlamentu je uputila na razmatranje i usvajanje pohitnoj proceduri Rebalans Budžeta za 2009. godinu, PrijedlogBudžeta FBiH za 2010. i Zakon o izvršenju budžeta FBiH za2010. godinu. Nedopustivo je u svakoj normalnoj državi da senajvažniji dokumenti donose na brzinu, bez javne rasprave imišljenja svih budžetskih korisnika, ali kako mi nismo normalnadržava, kao svaki put do sada, dovedeni smo pred zid, bezmogućnosti za veće manevre.

Klub zastupnika DNZ BiH je prilikom rasprave o dnevnomredu tražio da se svi dokumenti vrate u formu nacrta. Vladi bi seostavio rok od 8 dana da razmotri prijedloge i argumentovanezahtjeve i nakon toga da se ide sa prijedlogom. Međutim, parla-mentarna većina to nije podržala, jer njihov cilj nije poštivanjeprocedura, već što prije mahnuti unaprijed dogovoreno i bezbri-žno otići na doček predstojećih praznika.

Licemjerno je bilo od pojedinih zastupnika ulaganje amand-mana na Budžet i nakon toga povlačenja istih, nakon što je Vladasvečano obećala da će o svim prijedlozima voditi računa unarednom rebalansu. Da nije tužno bilo bi smiješno, jer istimobećanjima se služe kako su preuzeli funkcije, a na minderima,noć uoči zasjedanja dogovore šta treba proći. U lancu odgovor-nosti za ovakav odnos najviše su krivi sami zastupnici iz vladaju-ćih političkih partija, povijajući kičmu i uzmicanjem pred ucjena-ma.

Ovaj put se pokazala bezosjećajnost ne samo prema prijedlo-zima opozicije već i prema prijedlozima zastupnika iz svojih redo-va (samo dvojica) koji nisu htjeli odustati od predloženih amand-mana. Žalosno je da se od 1.747.272.490 KM nije ništa usmjeriloza poticaje novog zapošljavanja, dječji dodatak, narodne kuhinje,pomoć siromašnim penzionerima, više sredstava za poticaje upoljoprivredi i još puno toga što je građanima potrebno i što bimoralo biti predviđeno budžetom. Jer budžet nije niMujezinovićev ni Bevandin, on pripada svim građanima, jer se sredstva prikupljaju od poreskih obveznika,i samim tim, treba-

ju i moraju biti pravednije raspoređena. Sredstva koja će doći od

MMF-a umjesto u zapošljavanje i stvaranje novih vrijednosti,odlaze na pokrivanje deficita kojeg su nesposobnjakovići napravi-li u nepune tri godine vladavine. Kada dođe vrijeme da se kreditvraća, vjerovatno će, ako ovi ostanu, potegnuti za prodajomTelekoma, jer iz prazne kese nema vraćanja. A kako se trenutnoponašaju pokazali su da znaju samo trošiti i to nezarađeno, araditi neće ili ne znaju. Programi i projekti koji bi u ovo vrijeme

krize i recesije trebali sačuvati i ovo malo radnih mjesta što imamou privredi, ne postoje, ili se kriju po ladicama.

Ubiranje prihoda po osnovu ugovora o koncesijama po nekimpokazateljima iznosi 300 miliona KM godišnje, a nije predviđenani 1 KM. Prihodi od dividendi i udjela u javnim preduzećima i fina-ncijskim institucijama iznose120 miliona KM, a uz malu kontrolu inadzor još najmanje 50 miliona KM nije nerealno da se prikupi.Crno tržište, rad na crno, novčane kazne, donijelo bi milionskeiznose čime bi se moglo pokrenuti srednje i malo poduzetništvo,više uložiti u poljoprivredu, socijalni sektor, obnovu i razvoj zdrav-stvenih i obrazovnih institucija. Nasuprot tome, kada je trošenje upitanju, Vlada raspolaže tekućom rezervom od 35.895,000 km,premijer sa 300.000 KM, a dopremijeri sa po 200.000 KM tekućerezerve.

To njima služi kao džeparac da u predizborno vrijeme mogupridobiti (kupiti) podršku onih koji su zaboravljeni ovim budžetom.Plaće budžetskih korisnika su dosegnule cifru od 211.584.569KM za 7.438 zaposlenih. Radi usporedbe, u 2006 godini za plaće

je potrošeno 144.000.000 KM, a zaposlenih je bilo manje za blizu2000. I tada je bila procjena da ima viška 30% zaposlenih u admi-nistraciji, ali trebalo je zaposliti djecu, rodbinu prijatelje, kumove,stranački podobne, a nesposobne kadrove.

Izdaci za materijal i usluge su sa 53.637.075 KM skočile na97.084.572KM, a ugovorene usluge sa 9.448.575 KM na20.008.907 KM. Sve su ovo pokazatelji da se radi o predizbornombudžetu, u kojem se pokazalo rasipništvo i socijalna neosjetlji-vost.

Klub Zastupnika DNZ BiH je uložio 6 amandmana, koji bi zna-čajno utjecali da više sredstava dođe u USK. Tražili smo3.200.000 KM za Kantonalnu bolnicu „Dr.Irfan Ljubijankić“ uBihaću, 1.200.000 KM za Osnovnu školu „Cazin I“, 100.000 KMza Centar za socijalni rad u Cazinu, 50.000 KM za UG „Našadjeca“ iz Velike Kladuše, 5.000.000 KM za narodne kuhinje uFBiH i 52.000.000 KM za poticaje u poljoprivredi. Nažalost, niti

jedan amandman nije prošao, kao ni amandmani drugih zastup-nika. Budžet je usvojen u tekstu kojeg je predložila Vlada, čime suzastupnici pokazali da im je obraz đon i da drže do građana i nji-hovih opravdanih zahtjeva kao do lanjskog snijega.

Zato, dragi građani USK-a, ali i šire, sretna Vam nadolazeća,za očekivati, teška godina. Kada prolista i otopli, adresa na kojuse trebate žaliti zbog položaja u koji su Vas doveli su prostorijevladajućih političkih stranaka, jer se tamo odlučuje o Vašoj sud-bini.

Hafeza Sabljaković, dr. medicine,Predsjednica Kluba poslanika DNZ BiH

U nedjelju, 20. decembra, zasjeda-lo je Predsjedništvo DNZ BiH. Na sjed-nici se između ostalog raspravljalo i oaktuelnim političkim dešavanjima uUnsko-sanskom kantonu.

Predsjedništvo je stanje u USK-uokarakteriziralo krajnje zabrinjavaju-ćim, posebno u pogledu pada životnogstandarda građana, pada svih privred-nih aktivnosti i zabrinjavajućeg odnosavladajuće većine u zakonodavnoj iizvršnoj vlasti u USK-u koji ne pokazu-

ju ni najmanje inicijative, niti volje dase kroz konkretne antikrizne mjereuhvate u koštac sa problemima USK-ai njegovih građana, što samo po sebigovori da kriza vlasti u USK-u dostižekritičnu tačku. DNZ BiH je stava da jepotrebna temeljita promjena vlasti,kako bi se pokrenuli pozitivni procesi uovom kantonu.

Na sjednici Predsjedništva je biloriječi i o stanju u Bosni i Hercegovini,gdje je Predsjedništvo stanje u BiH

označilo veoma teškim, posebno kadasu u pitanju reforme od značaja zaeuroatlantske integracije naše zemlje.Ponovljen je raniji stav da DNZ BiH idalje ostaje privržena svome osnov-nom programskom principu, a to jeEvropski put za BiH .

Budući da nam nije bila namjera„dopisivati“ se sa tzv. Službom za infor-misanje KSPP putem Krajiških sedmič-nih nezavisnih novina ReprezenT, ali nemožemo a da ukratko ne kažemo neko-liko riječi o trivijalnim lažima sa kojimase ista „služba“ i „stranka“ bave, jer seveć svakodnevno uvjeravamo da viuistinu ne znate, ne umijete i ne može-te drugačije.

DNZ BiH je ozbiljna stranka i bavi sevrlo visokom, a za vas nepojmljivom inepoznatom, politikom, zato ovo će bitiposljednji put, barem za sada, da sevama obraćamo na ovaj način. Nikadnismo, a i nećemo se baviti kuloarskimpričama kao što to vi činite. Uvijek smobili i ostali na strani svih poštenih i iskre-nih građana općine Velika Kladuša i uvi-jek smo ih štitili od „sezonaca“ kao što

ste vi, koji su samo dolazili, prolazili i

odnosili sve što su mogli iz VelikeKladuše i nikad im nije bio važan građa-nin Velike Kladuše.

Tako je i sa vama, obmanjujete ovajnarod lažima kao što su „da ste vi natje-rali načelnika da daje stipendije svimstudentima sa područja općine VelikaKladuša, da poveća grant za poljopri-vredu“ i slično.

Sa vama i vašim „uglednim“ članovi-ma se već bave, a i baviće se još godi-nama nadležni sudovi u BiH, tako davam samo želimo reći da usmjeritesvoju energiju u tom pravcu, jer će vamzasigurno trebati.

Čitateljima ReprezenTa još jednomporučujemo da prije nego što išta proči-taju neka prvo pogledaju ko to piše, patek onda neka pročitaju šta piše.

Klub vijećnika DNZ-a

OV Velika Kladuša

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH poslanik RifatDolić prokomentirao je poslanička pitanja na koje je ranije dobioodgovore. Prvo od njih tiče se formiranja i finansiranja vjerskih zajed-

nica u BiH. Kojim propisima je u BiH reguliran segment formiranja ikontrole finansiranja vjerskih zajednica, pitao je Dolić.„Odgovor koji sam dobio od Vijeća ministara u prvom redu kaže

da pitanje finansiranja i kontrole finansiranja vjerskih zajednica uopćenije eksplicitno regulisano izuzev dijela koji se odnosi na sredstva koja

vjerske zajednice koriste iz tekuće rezerve. Jasno je da ovaj odgovor nema veze sa stvarnim stanjem stvari. Jasno je da su vjerske zajed-nice u BiH država u državi i da je njihovo finansiranje izvan bilokakvog nadzora institucija sistema, pa čak i izvan nadzora samih vjer-nika. Nema nikakvog nadzora čak ni nad trošenjem sredstava kojavjerske zajednice dobiju iz budžeta“, kazao je Dolić.

On je naglasio da je logično da vjere i vjerske zajednice buduodvojene od države, ali i da nema nikakve logike da finansiranje vjer-skih zajednica bude izvan zakona kao što je to slučaj u BiH. Ustvrdio

je da se u činjenici da je finansiranje vjerskih zajednica izvan zakona,kriju brojne afere i kriminal, te da nema nikakvog opravdanja u činje-nici da je finansiranje vjerskih zajednica izvan okvira zakona. Drugopitanje na koje je dobio odgovor odnosilo se na regulisanje javnog pri-kupljanja pomoći građanima BiH ili porodicama za liječenje, socijalno

zbrinjavanje i drugo.„Od Ministarstva civilnih poslova dobio sam odgovor u kojem je

jedino ispravno konstatirano da je to složeno pitanje od sporadičnihslučajeva preraslo u masovnu pojavu. Naravno nisu problematičnehumane akcije prikupljanja pomoći koje su transparentne i uređene.Problem su masovna prikupljanja pomoći koja su potpuno izvan zako-na i kojima se građani obmanjuju, a u ulozi onih što prikupljaju sred-stva su osvjedočeni prevaranti koji od prikupljanja pomoći prave biz-nis. Nažalost, država nema efikasan mehanizam suzbijanja prevara i

prevaranata koji u ulozi humanitaraca i ljudi kojima je potrebna pomoćpljačkaju građane i narušavaju javni red i mir, zaključuje Dolić nagla-šavajući da je njegova poenta bila da postavljanjem ovoga pitanjaukaže na ovaj problem koji sve više prerasta u jedan novi model kri-minala.

Poslaničke pitanja i odgovori◘Rifat Dolić:

Ko i kako finansiravjerske zajednice u BiH?

Rifat Dolić o Budžetuinstitucija BiH

za 2010. godinu

Osvrt na sjednicu Zastupničkoga doma

Budžet Federacije BiH - za USK-a veliko ništa

Reakcija Kluba vijećnika DNZ BiH

DRUGA, ISTINITA STRANA MEDALJE II

Održana sjednica Predsjedništva DNZ BiH

Kriza vlasti u USK-udostiže kritičnu tačku

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



ReprezenTReprezenT intervju

Za novogodišnji intervju sa načelnikom općineVelika Kladuša Admilom Mulalićem, odlučilismo se iz više razloga. Već je drugi mandat na

ovom mjestu, ponovo stekavši ogromnu podršku bira-ča. Svojom čvrstinom i odlučnošću dirnuo je i riješio dotada nedodirljive probleme, u ovoj teškoj godini uzdr-

manoj ekonomskom krizom i nadasve svojim ugrože-nim zdravljem. Velika Kladuša, za razliku od mnogi dru-gih, nije doživjele velike ekonomske stresove, naprotivnapravila je iskorak u nekim segmentima razvoja i stvo-rila preduslove za razvoj i u veoma složenim prilikama.

AdmilMulalić,

načelnik općine Velika Kladuša

Razgovarao:Esad ŠABANAGIĆ

ReprezenT: Niko kao VelikaKladuša u poratnom periodu nije senašao u složenijim okolnostima kojenisu obećavale ništa dobro. Kakvo jevaše viđenje velikokladuških prilika jučer-danas-sutra sa pozicije prvogčovjeka općine?

Admil M.: Prednost onih što iduispred našeg vremena je u tome štooni mogu povremeno da sjednu i pre-dahnu. I mirno sačekaju svoj trenu-tak. Nama u BiH preostaje da vječnokaskamo! Veliko je pitanje da li miuopće i kaskamo ili smo totalnoizgubljeni. To što nam odavno politi-čka reprezentacija države djelujetotalno zbunjeno i nije neka prepre-ka, ako bi narod mogao da prepoznaono što je bitno danas. Nadam se dami nećete zamjeriti što sam odmahzapočeo globalno, mislim da je topotrebno naglasiti da bi se koliko-toli-ko shvatilo kako je nama na nivoulokalnih zajednica. Ovog puta mislimna općine. U ovim trenucima Zapadna nas gleda kao na proces sazrije-vanja i učenja na greškama i našim injihovim. Evropa je najprije obavljalaposlove na Balkanu pa ih onda pre-pustila Nato paktu, da bi ponovo kre-nula da preuzme političke i bezbjedo-nosne zadatke kako bi ustvari pod-mazala sopstvene zahrđale mehan-izme. Naša situacija u BiH je veomasložena i komplikovana, pa je toogroman problem jer se sve to stra-šno loše odražava prema maticamanaroda - prema lokalnim zajednica-ma. Mi u Velikoj Kladuši pored svegaovoga imamo još i veliko breme izskorije prošlosti, koje nam uvelikousložnjava svaki naš korak naprijed.U Federaciji prema nama ne gledajupošteno i korektno i smatraju nas uvijek izolovanim slučajem, da nekažem odmetnutim krajem. To jenepravedno jer nam to svaku našunaprednu razvojnu ideju iskomplicirado same blokade. Slično na nas gle-daju i u Kantonu. Ja to moram dakažem, jer samo iskrenim odnosomprema vlastitim pa onda i zajedni-čkim problemima možemo pronaćisretan izlaz. Mi to u Velikoj Kladušigrčevito pokušavamo već godinama.Ova godina nam je bila posebnoteška jer je ekonomska kriza razorilamoćne ekonomije svijeta, a ondamožete misliti kako se to sve odraža-va na sve naše krhke ekonomske nitikoje pokušavamo utkati u koliko-toli-ko dobar ekonomski tepih. Ja lično uovoj godini pored svega imao sam

veoma ozbiljan zdravstveni problem iveliku bitku za život. Uspio sam iponovo sam u zamahu da zajedno sanašim lokalnim rukovodstvom i naro-dom, koliko god da će biti teško, sebiživot učinimo sretnijim i tako osokoli-mo našu mladost, koja je, čini mi se,danas u najgoroj situaciji.

ReprezenT: Raduje činjenica štou vašim istupima često spominjetemladost i mlade kao našu perspekti-vu. Šta ste konkretno na tom planupoduzeli?

Admil M.: Posebno sa velikimzadovoljstvom moram naglasiti dasmo mi jedina općina u BiH koja sti-pendira sve svoje studente, da smose u ovakvim teškim recesijskim vre-menima odlučili na ovaj potez. Takosmo u školskoj 2008/09. godini koja je na izmaku stipendirali 358 stude-nata. Također u školskoj 2009/10.godini nastavljamo ovaj trend tako dase stipendira 361 student, od toga jepostojećih stipendista 201 i novih160. Procjena sredstava potrebnih ubudžetu za stipendije u 2010. godiniiznosi 373.000 KM i naravno s tim seponosimo jer smatramo da je to vrloisplativa investicija. Moram također naglasiti da je Nevladina organizacija„Centar civilnih inicijativa“ nas rangi-rao na prvo mjesto u BiH za stipendi-ranje na osnovu broja studenata iprocenta izdvajanja iz budžeta.

Također sa zadovoljstvom ću rećida smo jedini koji izdvajamo značaj-na sredstva za prijevoz učenika. Takosmo u školskoj 2008/09. godiniizdvojili iz budžeta 342.000,00 KM zaprijevoz 1.565 učenika osnovnogobrazovanja, kao i 319 učenika sre-dnjih škola koji po kriteriju nemaju jednog ili oba roditelja. U školskoj2009/10. godini korisnici prijevoza uosnovnim školama je 1.429 učenika i365 učenika srednjih škola. Procjenapotrebnih sredstava je oko320.000,00 KM. Naravno, kada bikantonalna Vlada ispunjavala svojuobavezu prijevoza učenika u osnov-nom obrazovanju Općina bi moglaobezbijediti prijevoz za sve srednjo-školce, što nažalost nije sada umogućnosti.

Festival je našupjesmu odnio u svijet

ReprezenT: Kad smo već krenuliod mladih i školstva, kako oblast kul-ture prati aktuelni segment razvoja?

Admil M.: Puno smo u protekloj

godini uradili na promociji općinekroz razne kulturne i sportske mani-festacije. Naravno, sa ovim manife-stacijama želimo pokazati tradiciona-lnu gostoljubivost i širokogrudnostKrajišnika, Kladušanina koji je uvijekgajio tolerantnost, kako prema okru-ženju tako i svim dobronamjernim lju-dima koji dolaze u naš grad. Tako sponosom možemo reći da spadamou najčistije gradove, ne samo u BiH,nego i šire. Ponosimo se i s tim dasmo istinska „kapija Bosne“, repre-zentativni predstavnici evropskihnaroda, i sa svojim ponašanjem,radinošću i ostvarenim rezultatimapripadamo zajednici evropskih naro-da. Naravno, najvećim djelom zaovakvo istinskostanje i pozitivnomišljenje o namakoje je čestopuno bolje negošto mislimo samio sebi je stabil-nost političkogvladanja u Općinikroz vladajućustranku DNZ-a.Moram naglasiti da nam je do ovogimidža puno stalo i to je naš kontinui-rani cilj.

Ostvarili smo prijateljske i poslo-vne veze sa više gradova regije kaošto su Linz (Austrija), Ljubljana,Cetinje, Vogo (Norveška), Meldola(Italija), Waterloo (SAD), Mostar itd.Tako smo u sklopu kulturne saradnjena sajamskoj manifestaciji, gdjeredovno učestvuju naši privrednici,gradu Mostaru poklonili gipsanuskulpturu Emine (opjevane u pjesmiAlekse Šantića), rad akademskogkipara Zlatka Dizdarevića. U sklopumanifestacije bila je i izložba našihumjetnika-slikara kroz samostalnuizložbu. Prema dogovoru u 2010.grad Mostar će izliti u bronzu skulptu-ru Emine koja će svečano biti postav-ljena na atraktivno mjesto u ovomgradu. Ova gesta Kladušana imala jeveliki odjek istinskih žitelja Mostarakoji su iskazali iskrenu zahvalnost napoklonu koji je na jedinstven načinspojio naša dva grada.

Posebno bi ovdje napomenuo jedan projekt koji je urađen s ciljempomirenja i tolerancije na ovim pro-storima u kontekstu zbivanja u pro-teklom međumuslimanskom sukobu.Radi se o kratkometražnom filmu„Majka“ koji govori o majci koja jeizgubila dva sina koja su bila na

suprotnim stranama u nesretnomsukobu. Film govori bez bilo kakvihpolitičkih konotacija o tragediji i ulozimajke u ovom sukobu. Mogu reći da je film u završnoj fazi, a iako je pro-mocija bila najavljivana ranije, sveča-nu premijeru ćemo, vjerojatno, održa-ti u sklopu obilježavanja Dana opći-ne Velika kladuša, 23. februara.

Prije tri godine započeli smo jedan veoma vrijedan, ali i složenprojekt - Festival rodoljubive zavičaj-ne narodne muzike. Uspjeli smo osi-gurati njegovu tradicionalnost iveoma visok profesionalni nivo stva-ralaštva i njegove prezentacije krozFestival. Sa ovog Festivala poletjelesu i prve pjesme našem kraju i

našem zavičaju. Festival je pokušaj iizazov svim našim stvaraocima uoblasti narodne muzike da daju svojdoprinos povezivanju zavičaja i dru-gih prostora gdje žive i rade našiljudi. To je nova pjesma stvarana unovim uslovima i na novim prostori-ma, ali starim tradicijama bosanskepjesme. Prvi put se širom svijeta gdježive naši ljudi, čuju pjesme o Kladuši,Cazinu i svim našim krajiškim mjesti-ma. Po kazivanju stručnjaka ovajFestival je već stao u sami vrh reno-miranih festivala u našoj zemlji pa išire.

Različite kulturno-zabavne i pri-vredne manifestacije, temeljene naobilježavanju i očuvanju tradicije, tevrednovanju postojećih prirodno-historijskih potencijala, također sumogući oblik turističkog sadržajaopćine Velika Kladuša. Posebnomožemo istaći slijedeće: Krajiškiteferič, Kladuške dane kulture, Velikemeđunarodne konjičke trke,Međunarodnu likovnu koloniju „KLA-DOSA“, Internacionalnu koloniju sli-kara „Stari grad“, Dane poljoprivrede,Općinske sportske igre,Novogodišnju proslavu na Gradskomtrgu i još neke.

ReprezenT: Kad ste već spome-nuli Dane poljoprivrede, kakvo jezapravo stanje u toj oblasti?

Admil M.: Poljoprivreda je bila iostala jedna od strateških grana raz-voja općine, što se ogleda u rezulta-tima koji su postignuti u saradnji spoljoprivrednicima, udruženjima iOpćinom. Velika Kladuša je prva i jedna od rijetkih općina u BiH koja jeusvojila prije deset godina strategijurazvoja poljoprivrede. Zbog značaja ikvaliteta planiranja i razvoja poljopri-vrede jedini sam načelnik općine kojiima savjetnika za poljoprivredu.Općina Velika Kladuša je jedna odrijetkih, a možda i jedina koja je ubudžetu izdvojila tri posto budžeta zapoticaj razvojnim projektima iz dome-ne poljoprivredne proizvodnje što je uskladu s usvojenom Srednjoročnom

strategijom razvoja poljo-privrede BiH, kao i sameOpćinske strategije raz-voja. Od usvajanja strate-gije pa do danas proizvo-dnja mlijeka je povećanaza četiri puta, te je podi-gnuta sa 1.500.000 litarana oko 6.000.000 litara.Danas je općina VelikaKladuša postala lider na

Unsko-sanskom kantonu, kao i BiH ukooperantskoj proizvodnji povrća zaindustrijsku preradu. Samo ove 2009.godine preko servisa kooperativneproizvodnje i Općine Velika Kladušasa područja svih osam općinaUnsko-sanskog kantona i BiH izveze-no je 2.707.268 kg kornišona u zem-lje Evropske unije. Uspješno je reali-zirano više značajnih edukacija poljo-privrednika, a uspješno je pokrenut iprojekt prve Škole pčelarstva.Značajno je napravljen iskorak u raz-voju voćarstva i po prvi put je zasa-đeno preko deset hektara stablašicau plantažnom uzgoju po agrotehni-čkim normama. Značajno su podrža-ni projekti osoba sa invaliditetom saspekta njihove rehabilitacije i eko-nomske stabilnosti i neovisnosti.

ReprezenT: Koji su konkretniprojekti iz oblasti infrastrukture reali-zirani u 2009. god.?

Admil M.: Nastavili smo i proširi-li akciju asfaltiranja i modernizacijelokalnih putnih pravaca, gradskih iprigradskih ulica. Tokom 2009. godi-ne modernizirano je i asfaltiranonovih 12 kilometara lokalnih puteva,1.675 metara magistralne dionicezaobilaznice koja je stavljena potpu-no u funkciju i asfaltirano je 2.500metara regionalnog puta R-400 kojispaja Vrnograč-Todorovo-Hasine

NEMA UZMICANJA NI PRED

„Sa našim građanima riješit ćemosve naše boljke i nepravde, jer seto jedino i može riješiti sa našim

ljudima onakvima kakvi jesu. Zatoću svu svoju snagu, želju i voljuuložiti da nam bude bolje, jer to

ovaj narod zaslužuje.“

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



intervju ReprezenTReprezenT

kafane-Todorovski put. U proteklomperiodu učinjen je revolucionaranzahvat u oblasti vodosnabdijevanja,uređenja i zaštite vodotoka i odvodaoborinskih voda. Tokom ove godineizgrađen je potisni cjevovod zaMjesnu zajednicu Podzvizd odKvrkulje do Gladnog brda u ukupnojvrijednosti 1.100.000 KM, zatim uzavršnoj fazi su radovi na pumpnoj

stanici Kvrkulja čija je vrijednost440.000 KM i rezervoar Gladno brdokojem je vrijednost radova 216.000KM. U toku je izrada glavnog projek-ta kanalizacionog sistema VelikaKladuša koji će se raditi u naredne 3-4 godine ukupne vrijednosti oko

28.000.000 KM. Izvršena je potpunarekonstrukcija škole u DonjojVidovskoj u vrijeme održavanja mani-festacije Krajiškog teferiča gdje je

uloženo preko 150.000 KM madaškolstvo nije u našoj nadležnosti.Napravljeni su veliki iskoraci u oču-vanju okoliša i čistoći grada, te stal-nom unapređenju kulture rada i živ-ljenja po čemu je Velika Kladuša pre-poznatljiva u Bosni i Hercegovini.

ReprezenT: Kakvim se sportskimrezultatima možete pohvaliti u 2009.godini?

Admil M.: Ove godine Nogo-metni klub „Krajišnik“ je ušao u Prvuligu FBiH i nakon jesenjeg dijela

prvenstva zauzima veoma visokušestu poziciju na tabeli. Uspjeh jeostvario i Fudbalski klub „ABC“Podzvizd nastupom po prvi puta useniorskoj konkurenciji Unsko-san-skog kantona gdje je u jesenjem dije-lu prvenstva uvjerljivo na čelu prven-stvene tablice. Konjički sport je neštočime su se Krajišnici oduvijek ponosi-li, pa se i mi danas ponosimo sa

grlom Princ Kladuški kojeg smo kupi-li početkom godine, a koji je uzeo svaprva mjesta u regionu i Bosni iHercegovini koja se mogu uzeti.

ReprezenT: Kakvu ste saradnjuostvarili sa vjerskim zajednicama?

Admil M.: U proteklom periodu

uspostavljena je saradnja sa svimvjerskim zajednicama, a naročito saIslamskom vjerskom zajednicomVelika Kladuša i Udruženjem imama

„Ilmijje“. Sa pravoslavnom kao i kato-ličkom zajednicom nastoje se maksi-malno unaprijediti odnosi u interesupripadnika svih vjerskih zajednica sapodručja općine Velika Kladuša.Zajedno se obilježavaju svi značajnijidatumi.

ReprezenT: Koje značajnije projekte planirate u 2010. godini?

Admil M.: Pored vrlo teške eko-nomske situacije u 2010. godinu ula-zimo sa nekoliko značajnih projeka-ta. Prvo ću spomenuti projekt izgra-

dnje Doma kulture čija je vrijednost1.500.000 KM. U ovoj godini smoveć potpisali ugovor za prvu fazurekonstrukcije i građevinskih radovasa kojima se započinje početkomiduće godine. Financiranje ovog projekta će biti iz budžeta Općine,Kantona i projekta GAP. Drugi projekt je izgradnja kanalizacionogsistema općine sa prečistačem. Ovo

je naš najveći projekt po značaju ifinancijskim sredstvima, a koji će bitirealiziran u naredne četiri godine.Vrijednost projekta je 28.318.000KM. Sredstva su obezbjeđena odEvropske razvojne banke, grantaEvropske Komisije, te kroz vlastito

učešće u vidu kreditnih sredstavaOpćine. Ovaj projekt je u završnojfazi izrade Projektne dokumentacije,a odvijati će se kroz više različitihfaza realizacije. Treći projekt je pli-

nofikacija grada i općine VelikaKladuša sa kojim također započinje-mo iduće godine kako sam i obećaokroz svoju ponudu kad sam prihvatiomandat. U toku je izrada Projektnogzadatka za izradu elaborata o plino-fikaciji na osnovu Studije izvodljivostikoja je urađena za Unsko-sanskikanton. Planirana sredstva za ovajprojekt su oko 7.500.000 KM, a projekt bi se trebao realizirati u vremen-skom periodu od 48 mjeseci. Tu jeprojekt poduzetničke zone kaonužna potreba za razvoj poduzetni-štva i stvaranja uslova poduzetni-čkog duha. U tom kontekstu aplicira-li smo projekt prema Federalnomministarstvu razvoja i poduzetništva

za izradu Projektne dokumentacijepoduzetničke zone. Odobrena susredstva u iznosu od 108.000 KMkoje ćemo upotrijebiti u navedenesvrhe i u narednom periodu stvoritipreduslove za nastajanje i razvijanjepoduzetničke zone, a to je mjestogdje bi poduzetnici mogli ulagati uizgradnju objekata i pogona, nara-vno uz ulaganje općine kroz obez-bjeđenje infrastrukture kao što je put,telefon, voda, struja itd. Planiramorealizirati i projekt uređenja gradskoggroblja-mezarja na lokacijiDrmaljevo. Kao svaki civilizirani

čovjek želim da svoje najmilije može-mo dostojno sahraniti tako da nam je jedan od prioritetnih zadataka ureditipomenutu lokaciju. Već su pokrenuteodređene aktivnosti, a implementaci- ju projekta planiramo završiti u 2010.godini za što je obezbjeđen dio sred-stava, dok ukupna vrijednost projektaiznosi oko 600.000 KM.

Tu je i projekt izgradnje stadiona

Nogometnog kluba „Krajišnik“.Uspjeh sportista općine VelikaKladuša u afirmaciji samog sporta,pojedinaca, ali i u cjelini, obavezujunas da stvaramo ambijent i uslove zadaljnju promociju sporta općineVelika Kladuša. Logičan slijed je da

pored izgrađene sportske dvoranekoja je opravdala svoju investicijupružimo mogućnost jednom od našihnajstarijih sportskih kolektiva da stek-ne uslove kako bi jednog dana i

Velika Kladuša imala svog premijerli-gaša što ovaj grad i narod zaslužuju.Za to planiramo ući u rekonstrukciju iizgradnju navedenog stadiona da bise ispunila davno zacrtana željasportista Velike Kladuše. Vrijednostovog projekta je 2.000.000 KM, a nje-gova realizacija će se odvijati u zavi-snosti obezbjeđenja sredstava.Pomoć se očekuje od svih građana idobronamjernih ljudi, kao i nadležnihviših nivoa vlasti. Ostao je u narednojgodini još projekt vodovoda i elektrifi-kacije Mjesne zajednice BosanskaBojna s ciljem da stanovništvo nacjelokupnoj općini ima kvalitetnosnabdijevanje s vodom i strujom, anaročito za povratničke dijelove opći-

ne gdje su povratnici građani srpskenacionalnosti. Vrijednost ovih proje-kata je oko 770.000 KM.

ReprezenT: Kakvu saradnjuostvarujete sa nevladinim sektorom?

Admil M.: Općina Velika Kladuša je svjesna značaja i uloge civilnogdruštva. Vođena međunarodnimstandardima Općina je uspostavila

punu koordinaciju sa organizacijamacivilnog društva. O tome svjedočerealizacije raznih projekata, kao iučešće i uključenost civilnog društvau svim pitanjima od značaja za lokal-nu zajednicu. Plod takve saradnje iuspostavljenih odnosa, kao i sposob-nosti Općine, je i najnoviji projektLOD gdje je Općina Velika Kladušaaplicirala na javni poziv UNDP-a za

dobivanje grant sredstava za projek-te saradnje općine i civilnog društva.Na osnovu dokazane saradnje i part-nerstva sa organizacijama civilnogdruštva Općina je svojom aplikacijomizabrana među 14 najboljih u BiH.Rezultat toga je da će se na području

općine realizirati četiri projekta uukupnoj vrijednosti 115.244,20 KM.Posebno treba napomenuti da će sekroz dva projekta ostvariti dugoročnakorist za grad Veliku Kladušu, a to se

odnosi na uređenje zelenih površina-parka, to jes t meeting pointa.Također, moram napomenuti da smou sklopu prekogranične saradnje gra-dova i općina u slivu rijeke Gline apli-cirali dva projekta prekograničnesaradnje gdje je Velika Kladuša nosi-lac sa bosanske strane, a grad Glinasa hrvatske strane. Vrijednost ovadva projekta je 985.596,00 eura. Ovo je prvi puta da Općina Velika Kladušaaplicira na sredstva iz predpristupnihfondova. U narednom periodu,Općina će se nastojati osposobiti ipripremiti za mogućnosti povlačenjasredstava iz predpristupnih fondovakojih će biti sve više kako se BiHbude približavala Evropskoj uniji.

Nastavak uspješne saradnje i ostva-renih realiziranih projekata sa stra-nim donatorima rezultirao je i novimpodrškama našim projektima tako dakroz projekt GAP su podržani projek-ti u iznosu 125.000 KM i to Centar zakulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ irekonstrukcija ulice SulejmanaTopića.

NAJTEŽIM PROBLEMIMA

Zbog značaja rezultata koje je Općina Velika Kladuša realizirala u 2009.godini i planira u narednoj, za slijedeću priliku planiramo realiziratidrugi dio ovog intervjua u kojem smo dobili odgovore na uvijek aktuel-na pitanja „Agrokomerca“, odnosa i saradnje sa dijasporom, mjesnimzajednicama, o obnovi i stanju u oblasti informiranja građana.

VELIKA KLADUŠA - Mjesna zajednicaVelika Kladuša u četvrtak je održala konsti-tuirajuću sjednicu na kojoj je izabran zamje-nik predsjednice Mjesne zajednice. Ovufunkciju obnašat će Senad Ponjević, koji jeinače i vijećnik Općinskog vijeća OpćineVelika Kladuša. Pored izbora zamjenika

sjednica je iskorištena i razmjenu mišljenja iinformacije o problemima u radu Mjesnezajednice.

Prema riječima predsjednice Mjesnezajednice Izete Abdić utvrđeni su osnovnipravci djelovanja i rada novog Savjeta mje-sne zajednice, te je istaknuto kako je trenu-

tno najveći problem štoMjesna zajednica nemasvoj adekvatan prostor.Prva radna sjednicaMjesne zajednice najav-ljena je za početak mje-seca januara, kada ćeotpočeti konkretne aktiv-nosti u radu novoizabra-nog rukovodstva najve-će velikokladuške Mje-sne zajednice. S. M.

VELIKA KLADUŠA - Općinski načelnik AdmilMulalić u četvrtak je u svom kabinetu upriličio prijemza direktore televizija i radio stanica sa područjaUnsko-sanskog kantona.

Prijemu je prisustvovalo šest direktora elektron-skih medijskih kuća i to direktorica Radio televizijeUSK-a Dika Bejdić, direktorica Radio televizije CazinEmira Muhamedagić, direktorica Radija BihaćMirela Poprženović, direktorica Radija Bosanska

Krupa Senada Avdagić sa urednikom ovog radijaAdemirom Mesićem, direktor Radija Ključ IbrahimZukanović, te domaćin, direktor Radija VelikaKladuša Mersad Sarajlija. Ovaj prijem je iskorištenza detaljnije upoznavanje općinskog načelnika saproblemima u radu ovih medijskih kuća.

Inače, prije prijema u Općini, u prostorijamaRadija Velika Kladuša održan je radni sastanak direk-tora ovih medijskih kuća sa prostora Unsko-sanskogkantona. Na sastanku se govorilo o aktuelnim pitanji-ma i problemima u financiranju te saradnjom saRegulatornom agencijom za komunikacije BiH.Sljedeći susret zakazan je za januar iduće godinekojem bi domaćin trebao biti Radio Bosanska Krupa.

Načelnik Mulalić je izrazio svoje zadovoljstvo ovimvidom saradnje medijskih kuća sa područja Unsko-sanskog kantona, te podsjetio da na ovakav način iopćinski načelnici ostvaruju svoju saradnju. Mulalić jedodao da su se ovi sastanci dosad pokazali veomaproduktivnim. E. Š.

Općinski načelnik razgovarao sa direktorima kantonalnih elektronskih medija

Sastanci se pokazali produktivnima KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA Mjesne zajednice Velika Kladuša

Sa konstituirajuće sjednice

Mulalić u svom uredu kraj trofeja koje je dosad osvojilo grlo Princ Kladuški

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



crna hronika ReprezenTReprezenT

BUŽIM - U utorak navečer oko 19:00 sati u

dežurnu službu Policijske postaje Bužim obra-tio se tridesetosmogodišnjak iz Bužima i prijavioda je u noći s 16 na 17 decembra oko 00:30 satibez njegovog znanja i samovoljno od kuće oti-šla njegova maloljetna četrnaestogodišnja kćer-ka.

Narednog dana kada se njegova kćerkavratila kući, izjavila je roditeljima da se tokom

noći nalazila u kući kod A.T., starog 22 godine

iz sela Vrhovska. Prema njenoj izjavi i opisanimdogađajima konstatirano je da postoje osnovisumnje da je dvadesetdvogodišnji A.T na štetučetrnaestogodišnjakinje počinio krivično djelo„bludne radnje“, te je nad istim zavedena krimi-nalistička obrada. Istraga u ovom slučaju jenastavljena i narednih nekoliko dana.

R. K.

VELIKA KLADUŠA - Pripadnici policije Velike Kladuše, odjeljenje u Mjesnojzajednici Vrnograč, na razgovor su pozvalidvadesetčetvorogodišnjaka iz VelikeKladuše, a zbog osnovne sumnje da je unoći između četvrtka na petak prošle sed-mice izvršio provalu u garažu vlasništvoK.H. iz sela Grabovac, općina VelikaKladuša i tom prilikom otuđio motornu pilumarke „Husqvarna“.

Nakon kriminalističke obrade Kanton-alnom tužilaštvu podnesen je izvještaj o

počinjenom krivičnom djelu „teška krađa“,a uz dobrovoljni pristanak dvadesetčetvo-rogodišnjaka izvršen je pregled kuće ukojoj je nastanjen. Tom prilikom je prona-đena puška M 48, kalibra 7,9mm, jednavojnička bajoneta od automatske puške, jedan lovački nož dužine 30 cm i bejzbolpalica dužine 44 cm. Navedeni predmeti suprivremeno izuzeti, a podneseno je i izvje-šće o počinjenom krivičnom djelu „nedoz-voljeno držanje oružja i municije“.

R. K

Bludne radnje nad četrnaestogodišnjakinjom

.SANSKI MOST - U utorak u kasnim poslije-podnevnim satima policijska patrola je na magi-stralnom putu M-15, na raskrsnici naselja Muhićipokušala zaustaviti saobraćajno vozilo marke

„VW Golf A3“. Tom prilikom vozač se oglušio odati znak za zaustavljanje, te se velikom brzinomvozilom udaljio s lica mjesta. Druga policijskapatrola je nakon kraćeg vremena u ulici AlagićaSokak stopirala i zaustavila navedeno vozilo, teprilikom pregleda vozila utvrdila da je sa vozilomupravljao dvadesetdvogodišnjak iz Sanskog

Mosta, te da su na navedenom vozilu postavljeneručno izrađene lažne registarske tablice.

Daljom provjerom vozila utvrđeno je da nave-deno vozilo uopće nije registrirano u BiH, a u

vozilu je pronađena švicarska saobraćajna doz-vola koja po upisanom broju šasije odgovaranavedenom vozilu. Dvadesetdvogodišnjak jeodmah lišen slobode, te je nad istim po nalogudežurnog tužioca zavedena kriminalistička obra-da zbog sumnje da je počinio krivično djelo „kri-votvorenje isprave“. R. K.

BIHAĆ - U utorak u ranim jutarnjimsatima telefonom se u dežurnu službuPolicijske stanice Bihać obratio N.N. gra-đanin koji je tom prigodom prijavio da je uprivatnom stambenom objektu u uliciSkendera Kulenovića došlo do jakeeksplozije.

O događaju je upoznata patrola policije koji su izlaskom na lice mjesta i potvrdi-li tačnost dojave te konstatirali da je uporodičnoj kući, vlasništvo sedamdeset-trogodišnjaka iz Bihaća, došlo do eksplozije na plinskim instalacijama. Ovom prili-

kom su vlasnik objekta i njegova šezde-settrogodišnja supruga zadobili povrede,te su vozilom hitne pomoći prevezeni uKantonalnu bolnicu „Dr. Irfan Ljubijankić“.Tu im je pružena prva pomoć, a tom prili-kom konstatirane su im lakše tjelesnepovrede. Dežurni inspektor Odjeljenja kri-minalističke policije Prve policijske upraveizvršio je uviđaj i konstatirao da je usljednepažnje vlasnika došlo do eksplozije naplinskim instalacijama, prilikom koje je i naobjektu pričinjena veća materijalna šteta.

R. K.

Oglušio se o policijski znak za zaustavljanje

Vozio s lažnim tablicama

OD EKSPLOZIJE PLINSKE BOCElakše ozlijeđen stariji bračni par

SANSKI MOST - U pretprošlu nedjelju navečer oko 22:00 sata u Policijsku stanicu uSanskom Mostu obratila se tridesetčetvorego-dišnjakinja i prijavila svog pijanog supruga.Naime, njen tridesetosmogodišnji suprug u nji-

hovom stanu u ulici Prijedorska, pucao je izkratke puške ručne izrade, te da tom prilikomizjavio da će izvršiti samoubistvo.

Po zaprimljenoj prijavi odmah na lice mjesta

izašla je policijska patrola gdje su u stanu zatek-li tridesetosmogodišnjaka u vidno alkoholizira-nom stanju, kojeg su potom su lišili slobode.Detaljnim pregledom stana pronašli su i kratkupušku ručne izrade call. 7,9 mm, koja je tom pri-

likom i oduzeta. Djelo je okvalificirano kao krivi-čno djelo „izazivanje opće opasnosti“ i krivičnodjelo „nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozi-vnih materija“. R. K.

CAZIN - U prošli ponedjeljak navečer oko 21:00 sat od strane inspektoraKriminalističke policije MUP-a USK-a namagistralnom putu M-4,2, mjestu Donja

Lučka, izvršena je rutinska kontrola putni-čkog vozila marke Mercedes, registarskihoznaka 154-J-878. U vozilu su se nalaziladva lica, i to: S.Dž. (36) iz Bužima i 41-godiš-njak iz Bihaća.

Prilikom legitimacije lica, S.Dž. je službe-nicima policije predao jedan PVC paketić ukom se nalazio sadržaj suhe zeljaste biljke

koji asocira na marihuanu. Nakon naknadnoobavljenog detaljnog pregleda predmetnogvozila kod navedenog S.Dž. pronađena su idva manja paketića uvijena u aluminijsku foli-

ju u kojim se nalazio bijeli prah koji svojimizgledom asocira na opojnu drogu kokain.

Tridesetšestogodišnji S.Dž. je lišen slo-bode i nad istim je zavedena kriminalističkaobrada, a u cilju dokumentiranja kaznenogdijela „posjedovanje i omogućavanje uživa-nja opojnih droga“.

R. K.

Prijavom supruga policijiSPASILA GA SAMOUBISTVA

Zbog posjedovanja narkotika

Uhićen tridesetšestogodišnjak

Dvadesetčetverogodišnjak „operirao“ po Vrnograču

Otuđio motornu pilu, teposjedovao naoružanje

ZAGREB - Pedofil Senad Muste-danagić (38) koji je iz Cazina pobjegao uHrvatsku kako bi izbjegao suđenje zbog silo-vanja 14-godišnjeg dječaka, napastovao je i12-godišnjeg dječaka u Zagrebu - javljajuhrvatski mediji.

Mustedanagića su, ne znajući da je ubjekstvu, zaposlili u ljetnoj školi Bilijarskogsportskog kluba Zagreb koju pohađaju škol-ska djeca. Pedofil je to iskoristio i u ponedje-ljak ujutro namamio dječaka u klub, u kojem

su u to doba bili sami.Mustedanagić je dječaku rekao da se

skine u gaćice i legne u krevet, objašnjavaju-ći mu kako sa svakim polaznikom škole radidrugačije posebne testove. Zatim je bludni-čio nad dječakom, ali ga, kako navode hrvat-

ski mediji, nije silovao.Dječak je po povratku kući sve ispričaoroditeljima koji su pozvali policiju, a pedofil jeizveden pred istražnog sudiju Županijskogsuda u Zagrebu. Esad Š.

Senad Mustedanagić, pedofil iz Cazina

Napastvovao 12-godišnjeg dječaka u Zagrebu

Županijski sud u Zagrebu

BIHAĆ - Kantonalni sud u Bihaću u četvrtak je izrekao nepravomoćnu presudu od 18 godinazatvora Jasminu Miljkoviću iz Velike Kladuše.On je optužen za krivično djelo razbojništva iubistva Besima Okanovića 14. jula ove godine

u Polju kod Velike Kladuše.Tog dana, prema optužnici, Miljković je polasata poslije ponoći s kapom s prorezom za očinasilno ušao u kuću Šefike Okanović tražećinjenog sina Besima, koji u tom trenutku nije biou kući.

Potom je vezao Besimovu suprugu Senadu imajku Šefiku tražeći od njih da mu kažu gdje sunovac i “roba”, misleći pritom na heroin.Odvezao je Senadu Okanović i pod prijetnjomoružjem tražio novac, na što mu je ona iz svognovčanika dala osam maraka i dvije dječije kasi-ce u kojima se nalazilo 20 eura, 100 dolara i 119maraka.

Otuđio je i plinski pištolj “valter” i 27 metaka,te od Šefike Okanović 55 maraka, zlatni i sre-breni nakit, te dva mobitela. Nakon što je opetkaiševima zavezao Senadu Okanović, Miljković je u kući ostao do 3:10 sati kada se vratio Besim

Okanović, kojem je potom ispred kuće naniosmrtonosne povrede.Sudsko vijeće je Miljkovića, na osnovu doka-

za i iskaza svjedoka i sudskih vještaka, osudilona kaznu zatvora od pet godina za krivično djelorazbojništva i 14 godina za krivično djelo ubi-

stva.Na kraju, Miljković je nepravomoćno osuđen

na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina.Optuženom je produžen pritvor koji može trajatido upućivanja na izdržavanje kazne, a zbogmogućnosti bijega ili prijetnji ubistvom svjedoci-ma u ovom postupku.

Rusmir K.

Presuda Jasminu Miljkoviću iz Velike Kladuše za ubistvo Besima Okanovića

Osuđen na 18 godina zatvora

Kuća ispred koje je počinjeno ubistvo

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



ReprezenTReprezenT sport

SANSKI MOST - Nogometna reprezen-tacija Švicarske u novembru je osvojila prvomjesto na Svjetskom U-17 prvenstvu nakonšto je u finalnom susretu u Abuji pred 60.000gledatelja pobijedila domaćina Nigeriju 1:0.Zanimljivo je da je ključni igrač reprezentaci-

je Švicarske bio mladi Bosanac HarisSeferović, porijeklom iz Hrustova, općinaSanski Most.

Ekipa ReprezenTa boravila je u ovomemjestu, gdje smo u porodičnoj kući porodiceSeferović uz Harisa zatekli i roditelje majkuŠefiku, oca Hamzu i mlađeg brata Adisa.Iako je porodica Seferović stigla noć prijenaše posjete, nisu pokazali umor i srdačnosu nas primili u svome domu.

Otac mlade nogometne zvijezde, HamzaSeferović, kaže kako poslije svega njegovsin nastoji ostati čvrsto na zemlji jer je predHarisom težak i mukotrpan rad.

- Poslije svjetskog prvenstva uNigeriji pojavilo se mnoštvo ljudi koji seinteresuju za Harisa, javili su se brojnimenadžeri i ponudili svoje usluge. ZaHarisa je najvažnije da nastavi dalje radi-ti i napredovati, kaže Hamza Seferović.

Pogodak odluke u pomenutoj historijskojutakmici, finalu Svjetskog nogometnogprvenstva do 17 godina, koju je gledalomilion i 300 hiljada Švicaraca, a direktnoprenosilo oko 120 zemalja iz cijelog svijetapostigao je upravo Haris Seferović u 63.minuti. Ovaj 17-godišnji mladić poklonio jesvojoj trenutnoj domovini pogodak vrijedanhistorijskog naslova svjetskog nogometnogprvaka u uzrastu do 17 godina i u posljednjih

mjesec dana on je junak Švicarske. Naime,Švicarcima je to prvi naslov ne samo u ovomuzrastu, nego uopće u svim nogometnimkategorijama.

- Šta da vam kažem, osjećaj je bioneponovljiv, teško je to opisati. Mnogi mepitaju da li mi je želja da igram za selek-ciju svoje domovine Bosne i Herc-egovine. Naravno da jeste i nadam se daću zaigrati u dresu s državnim grbom,kaže Haris.

Nakon sjajnih nastupa ovih igrača udresu kadetske selekcije Švicarske, nemasumnje da će na njegovu adresu uskoro stićipozivi juniorske i mlade reprezentacije Švi-carske, ali se nadamo da će ljudi u NS BiHovaj put reagovati pravovremeno te da seneće ponoviti slučajevi Zlatana Ibrahi-movića, Samira Handanovića i drugih,sada vrhunskih igrača, bez kojih je ostala

naša nogometna selekcija. Želja nam je daza nekoliko godina vidimo Harisa Seferovićakako predvodi napad reprezentacije BiH.

Zlatan ČEKIĆ

Haris Seferović, strijelac jedinog gola u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva do 17 godina

Želja mi je zaigrati u dresu

REPREZENTACIJE BIH

VELIKA KLADUŠA - Pretp-rošle subote u Zagrebu,

Republika Hrvatska, održan jeturnir u karateu pod nazivom 13.Božićni kup u organizaciji Hrvat-skog karate saveza. Na ovomtakmičenju učestvovalo je 640takmičara iz 82 karate kluba izBosne i Hercegovine, Srbije,Slovenije i Hrvatske.

Na ovom renomiranomkarate turniru svoje umijećepokazale su i četiri takmičarkeKarate kluba „Saniteks“ izVelike Kladuše, koje su u najbo-ljem svjetlu predstavile VelikuKladušu i Unsko-sanski kanton,te u svoj grad donijele šest

medalja, dvije zlatne, jednu sre-brenu i tri bronzane medalje.

Ema Nadarević osvojila je jednu zlatnu i dvije bronzanemedalje, Selma Smlatić jednuzlatnu i jednu bronzanu meda-lju, dok je Belma Smlatić osvojila jednu srebrenu medalju.

Ovo je ujedno bilo poslje-dnje takmičenje u ovoj 2009.kalendarskoj godini na kojem suučešće uzeli članovi Karatekluba „Saniteks“. U novu 2010.godinu Karate klub „Saniteks“će ući sa novom sekcijom uklubu, onom za veterane od 35godina i više.

Hasan M.

VELIKA KLADUŠA - Pretprošlesubote u Gradskoj sportkoj dvoraniodržano je donatorsko veče Ženskogodbojkaškog kluba „Velika Kladuša“.Povod ovog okupljanja bila je željaigrača i uprave ŽOK „Velika Kladuša“da se zahvale svima onima koji su nabilo koji način pomogli da u ovomgradu dođe do osnivanja, a potom i

opstanka ovog uspješnog sportskogkolektiva.

Na donatorskoj večeri uručene suzahvalnice sponzorima i donatorimakoji su dosad nesebično pomagali

ovaj sportski kolektiv. Od sponzoraizdvajaju se firme „Limotehna“ i„Sestre“, koje su dosad klubu donira-le preko 5.000 KM, te firma „Refix“koja je sa 1.500 KM najuspješniji

donator za prošlu sezonu.Glavni razlog uspješnog rada

kluba, kako se moglo čuti na donator-skoj večeri, leži u predanom radu ljudikoji su uz ŽOK „Velika Kladuša“ odsamog početka. Tu su istaknuti načel-nik općine Admil Mulalić, prvi pred-sjednik kluba Husein Hadžić, potomsekretar kluba Senad Okanović,

sadašnji predsjednik Almir Paja-zetović , predsjednik Općinskogsportskog saveza prof. SulejmanBehrić, te treneri u klubu ĆazimHadžić, Snježana Ćejvanović, Mel-ita Džanić

,Elvis Bajraktarević

iAlija Mešanović.Ženski odbojkaški klub „Velika

Kladuša“ osnovan je 28. maja 2004.godine i od tada se uspješno takmiči

u Drugoj ligi Federacije Bosne iHercegovine, kao i u Kantonalnoj ligiza mlađe kategorije. U ovih pet i polgodina rada odbojkašice VelikeKladuše odigrale su preko 60 federal-nih i isto toliko kantonalnih prvenstve-nih utakmica, te učestvovale na 20kup utakmica. Najbolji rezultat klub jeostvario 2007. godine kada su odboj-

kašice Velike Kladuše u kupuFederacije Bosne i Hercegovine, odr-žanom u Tuzli, osvojile četvrto mje-sto.

ŽOK „Velika Kladuša“ trenutno se

nalazi na drugom mjestu u Drugoj ligiFederacije Bosne i Hercegovine -grupa Zapad čije se prvenstvo nast-avlja u februaru mjesecu narednegodine. Hasan MUJAKIĆ

Uručenezahvalnice sponzorima i

DONATORIMA KLUBA Šest medalja saBožićnog kupa

Članovi Karate kluba „Saniteks“nastupili na turniru u Zagrebu

Donatorsko veče Ženskogodbojkaškog kluba „Velika Kladuša“

Haris Seferović ispred svoje kuće u Hrustovu

Dobitnice šest medalja iz Karate kluba “Saniteks” Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


26 28. decembar 2009.

marketing ReprezenTReprezenT

OBJAVLJUJE PRODAJUNEKRETNINE PUTEM

PRIKUPLJANJA

PISMENIH PONUDA

Redni

broj

Naziv

nekretnine

Mjesto Adresa ZK

podatak

1 Stambeni objekat katnosti / sa netto površinama / :

-suteren površine 39,86 m²,

-prizemlje površine 97,06 m²,

-potkrovlje površine 93,12 m², ukupno 230,03 m²,

-dvorištem površine 401 m²,

(ukupna površina parcele 502 m²)

Velika

Kladuša

Urga bb k.č. 121/15 ZK

ul. 581 KO V.

Kladuša odn.

k.č. 544/2 PL br.

206/2 ( n.p.)

1. Rok za prikupljanje ponuda je 10 dana od dana objavljivanja oglasa

2. Ponude dostaviti u pismenom obliku na UniCredit Bank dd,

Upravljanje lošim potraživanjima, Zelenih beretki 24/4, 71000

Sarajevo, s napomenom: Ponuda, ne otvarati !

3. Ponuda treba sadržavati :

- naziv društva za pravna lica i ID broj, odnosno ime i prezime,

JMBG za fizička lica, te adresu sjedišta/prebivališta

- ovlaštenu osobu za kontakt, broj telefona

- ponuđenu cijenu, način i rok plaćanja

Zainteresirani se mogu obratiti na:

UniCredit Bank dd, Upravljanje lošim potraživanjima Sarajevo,

tel. 033 / 253 - 720

Razmišljate o kvalitetnom rješenju stambenog pitanja?Mi nudimo jedno od vrhunskih rješenja.

Kako?Dođite 30.12.2009. godine od 10:00 h - 15:00 h na

DAN OTVORENIH VRATAu našem novoizgrađenom objektu u Velikoj Kladuši.

Šta vas čeka?- Mogućnost obilaska stanova i stvaranje sopstvenih slika

- Mogućnost razgovora sa nekim od stanara o njihovom iskustvu stanovanja- Mogućnost dogovora o kupovini gotovog ili stana u izgradnji

- Mogućnost ostvarenja prava na nevjerovatan popust koji važi samo za taj dan.

KIB Banka, Velika Kladuša 1980011010027330Hypo Alpe Adria Bank, Bihać 3060610000472863

ID broj: 4263498340003, PDV broj:263498340003

D o đ i t e d a , z a j e d no , v a š e s t a m

b e ne S N O V E

p r e t v o r i m o u S T V AR N O S T ! ! !

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



in memoriam/oglasi ReprezenTReprezenT

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštomili dostavite lično na adresu:Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

ZA BROJ 181

Do 15riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

Prodajem poslovno-stambeni ob jekt u strogom centru Velike Kladuše, ulica Milana Pilipovića br. 7,Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopu objekta nalaze se: poslovni prostor veličine150 m² (roh-bau), poslovni prostor veličine 50 m² (useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od120 m² (useljiv). Informacije na telefon 061-767-547.

Prodajem stan u stambenoj zgradi Joše, stan je renoviran i namješten sa površinom od 61 m².Može i zamjena za uži centar grada. Cijena po dogovoru. Info: 001-315-601-1228 ili E-mail:[email protected]

Izdajem novoopremljenifrizerski salon spreman zaupotrebu, lociran u uliciĐure Pucara Starog - nanovoj zaobilaznici u VelikojKladuši. Kontakt: 00 385 98945 8036.

Tužno sjećanje

Draga majko,vrijeme nezaustavljivo prolazi, ali nikada neće proćidobrota i dostojanstvo koje je iza tebe ostalo.

Tvoji: suprug Sulejman, kćeri Hasnija, Vesna, Fatima, Esma i Azra,zetovi: Husein-Huse, Mesud, I lber, Ermin-Cuba, unučad Alma,

Adna, Azra, Haris, Selma, Ariana, Hana, Emina i Emil.

Dana 2. januara 2010. godine navršit će se dvije godine od smrti naše drage

ZEHIDA(rođ. Sadiković)

MAŠINOVIĆ

Dana 30. decembra ove godine navršava se16 godina od kako nije sa nama naš dragi

Tužno sjećanje

U našim srcima ostaješ vječnovoljen, poštovan i nikad zaboravljen.Neka Ti dragi Allah dž. š. podari lijepidženet i vječni rahmet.

HADŽIĆ(Hasana)

ŠEHRIZAD- ŠIŠKO

Tvoji: brat Husein-Huse, Vesna i Azra, brat Šerif-Šere sa porodicom, brat Aziz sa porodicom i

sestre Šehiza i Lutfija sa porodicama.

Tužno sjećanje

Bolna je svaka pomisao na Tvoju odsutnost, ali ljubav koju si namnesebično pružio nosimo kao najdraži dar vremena koje smo živjeliskupa. Nijedna riječ nije dovoljno snažna da izrazi našu preveliku

bol i prazninu koja je ostala iza Tebe.

S ljubavlju i poštovanjem, vječno ožalošćeni:Tvoji najmiliji

Dana 29. decembra 2009. godine navršavaju se dvije godine odpreseljenja na ahiret našeg dragog i nikada zaboravljenog

MUNJAKOVIĆ(Alage) OMER

Prodaje se 15 dunuma livadeu Šumatcu blizu džamije uzasfaltnu cestu.Tel. 037-222-820.

Prodajem termoakomula-cionu peć i peć KrekaWesso, te zamrzivač. VelikaKladuša, kontakt telefon:037-770-675.

Dana 25. decembra 2009. godine navršilo se punih 15 godina

od kako nas je zauvijek napustio naš dragi

Tužno sjećanje

Prošlo je petnaest godina, a kao da je bilo juče. Tvoj odlazak ostavio je duboku bol u našim srcima,a posebno u srcima Tvojih sinova Adnana i Fikreta koji su bili središte Tvoga života. Nikada godinekoje su prolazile neće izbrisati tugu, bol i sjećanje na Tebe.

FIKRET (Džemal)KOVAČEVIĆ

(1962. - 1994.)

Tvoji najdraži: mati Asima, supruga Senada, sinovi; Fikret i Adnan, snaha Azra i unuka Hana

Dana 31. decembra 2009. godine navršit će se pune

četiri godine od smrti naše drage

Tužno sjećanje

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo sjećanje na Tebe i Tvoju dobrotu.Hvala Ti za sve što si učinila za nas. Neka Ti je vječni rahmet i da ti

Allah dž.š. podari lijepi džennet.

FATIME ŠABIĆ- GOSPE

1938. - 2005.

Tvoji najmiliji: suprug Šaban, sinovi, kćeri, unučad te snahe i zetovi.

Velikom čovjeku, najboljem tati i nenadmašnom novinaru

In memoriam

„Na ovu zemlju sam svratio da ti namignem malo, da za mnom ostanenešto kao lepršav trag i zato ne budi tužan“. Na tragu Tvoje riječi,Tvoga glasa, djela, mi Tvoji drugovi iz novinarskog svijeta i godinuposlije, živimo kao da si tu. Nepreboljena su sjećanja u dušama tvojihKrupljana koji te vole, poštuju i uče iz onog što si ostavio iza sebe.

IBRAHIM(HUSEINA)

SKENDEROVIĆ(2008. - 2009.)

Veliki Ti rahmet i lagana zemlja, bosanska i krupska.

Zauvijek tvoji: Senada, Ademir, Dado, Fudo, Dekan, Renata,

Emir, Reno, Sudo, Samir i Dževada

iz Bosanske Krupe

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



sport/marketing ReprezenTReprezenT

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineUnsko-sanski kantonOPĆINA VELIKA KLADUŠAOpćinsko vijeće- Komisija za odlikovanja i

druga javna priznanja -

Broj: 01-05-313/09Velika Kladuša, 24.12.2009. godine

Na osnovu člana 17. stav 1. Odluke o javnim priznanjima Općine Velika Kladuša («Službeni glas-nik Općine Velika Kladuša», broj: 5/07), Komisija za odlikovanja i druga javna priznanja Općinskog vije-ća Općine Velika Kladuša, povodom 23. februara, Dana Općine, raspisuje

JAVNO OBAVJEŠTENJEza podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja

Općine Velika Kladuša u 2010. godini

-POČASNI GRAĐANIN OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se isključivo licima koja nemajuprebivalište na području Općine Velika Kladuša),-FEBRUARSKA NAGRADA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se isključivo fizičkim licima),-PLAKETA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se pravnim i fizičkim licima) i-ZAHVALNICA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se pravnim i fizičkim licima)

1. KRITERIJI ZA DODJELU JAVNIH PRIZANJA

a) za fizičke osobe

-da se radi o istaknutim pojedincima koji su svojim kontinuiranim i izuzetno značajnim naučnim, kul-turno-umjetničkim, pedagoškim, sportskim, humanitarnim, privrednim ili drugim javnim radom dalitrajan doprinos u razvoju Općine Velika Kladuša i ostvarili izuzetne rezultate i trajne vrijednosti naunapređenju stanja i razvoja pojedine oblasti, te dali doprinos afirmaciji i jačanju ugleda Općine napodručju Kantona, FBiH i države BiH, odnosno za doprinos općem napretku i miru u zemlji i svijetu,-da se radi o pojedincima koji u svojoj radnoj i životnoj sredini uživaju ugled dobrog komšije, primje-renog djelatnika i stručnjaka, te poštenog i vrijednog čovjeka.

b) za pravne osobe

-da su u periodu koji prethodi dodjeli priznanja ostvarile izuzetne poslovne i druge rezultate i trajnevrijednosti u ukupnom privrednom, kulturnom, naučnom, sportskom, obrazovnom i društvenom raz-vitku Općine Velika Kladuša i na taj način dale konkretan doprinos sveopćem afirmiranju i ugleduOpćine.

2. NAČIN PREDLAGANJA I SASTAVNI DIJELOVI OBRAZLOŽENJA ZA DODJELU JAVNIH PRIZ-

NANJA

-Pravo na podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Velika Kladuša imaju: vijećniciOpćinskog vijeća, građani, državni organi, mjesne zajednice i druge institucije, javne ustanove,

javna i druga preduzeća, udruženja građana, političke stranke i druga fizička i pravna lica.-Prijedlog za dodjelu javnog priznanja Općine Velika Kladuša podnosi se Komisiji za odlikovanja idruga javna priznanja Općine Velika Kladuša.-Prijedlog mora biti pismeno obrazložen i treba sadržavati potrebnu dokumentaciju.-U ime pravnih lica i organizacija prijedlog podnosi najviši organ upravljanja, odnosno najviši organpredlagača.

-Prijedlog za dodjelu javnih priznanja, pojedincu (fizičkom licu) obavezno sadrži:Osobne podatke (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, adresu prebivališta i radnog mje-sta, mjesto i datum rođenja, najvišu završenu školsku spremu i zvanje, te puni naziv radnog mjestai poslodavca), kratku biografiju, detaljan opis ukupnog djelovanja i dostignuća u oblastima zbog kojihse predlaže, popis odgovornih dužnosti sa naznakom mandata koje je kandidat obnašao ili obnaša,popis i godine dodjeljivanja drugih javnih priznanja i nagrada koje je kandidat ranije dobio uz pre-gledno navedene razloge podnošenja prijedloga.Obrazloženju prijedloga obavezno se prilaže i eventualni popis naučnih, stručnih ili drugih radova

sa kopijom naslovne stranice rada i potvrde o autorstvu, odnosno kopije odluka o dodjeli ranije dobi-venih javnih priznanja i nagrada.

-Prijedlog za dodjelu javnih priznanja pravnim licima obavezno sadrži:Podatke o predloženom pravnom licu (naziv, registarski broj, adresu, datum osnivanja, djelatnost,osobe ovlaštene za zastupanje, broj članova, odnosno broj zaposlenih), prikaz razvoja, ukupnog dje-lovanja, rada i dostignuća pravnog lica, iscrpan opis dostignuća zbog kojih se pravno lice predlažesa njihovom ocjenom, te popis i godine dodjeljivanja javnih priznanja i nagrada koje je pravno liceprimilo u ranijem periodu.Obrazloženju se prilaže kopija odluka o dodjeli javnih priznanja i nagrada iz ranijeg perioda.Za javna priznanja ne mogu se predlagati dužnosnici Općine Velika Kladuša za vrijeme trajanja man-data na koji su izabrani.

3. ROK ZA PODNOŠENJE I NAČIN DOSTAVLJANJA PISMENIH PRIJEDLOGA

-Pismeni prijedlozi se podnose od dana objavljivanja javnog obavještenja, pa zaključno sa 28. 01.2010. godine,-prijedlozi se dostavljaju putem prijemne kancelarije Općine Velika Kladuša sa naznakom za“Komisiju za odlikovanja i druga javna priznanja”.

PREDSJEDNIK KOMISIJEZA ODLIKOVANJA I DRUGA JAVNA PRIZNANJA

Hašija Muhamedagić

CAZIN - Nogometnim talentom i odličnomigrom šesnaestogodišnji Cazinjanin Nedim Duriću posljednje vrijeme sve više skreće pažnju nogo-metnih trenera i menadžera. Tako nije slučajno da

je njegove nogometne sklonosti još prije tri godine

prepoznao Ibrahim Muharemović, profesionalnitrener iz susjedne Hrvatske, koji već nekoliko mje-seci radi na njegovoj fizičkoj spremi i režimu ishra-ne.

-Nedim je nogometni dragulj kojeg trebapostepeno obrađivati, a i sam pokazuje velikiinteres i upornost. Mislim da ima sve predispo-zicije kojima se postaje vrstan nogometaš ,napominje trener Muharemović dodajući da je ovajcazinski gimnazijalac pokazao zavidne rezultatena testovima motoričkih sposobnosti, odličnu teh-niku nogu, kao i izuzetnu nogometnu inteligenciju.

Prateći ligaška takmičenja u našoj zemlji trener Muharemović ovog Cazinjanina svrstava u vrhveznih i polušpic igrača omladinskih bh. selekcija,

istaknuvši ovomprilikom, dopri-nos ovog mla-dog sportistek a d e t s k o j

kantonalnojreprezentacijinakon kojeg

je dobio

poziv da brani boje pionirske reprezentacije BiH.-Mislim da će Nedim u skorijoj budućnosti

uz profesionalan rad i ozbiljnost izgraditi odli-čnu nogometnu karijeru, ističe Nedimov trener sugerirajući selektorima mladih reprezentacija dapohode ove prostore jer na njima, kako kaže,sigurno ima još talentiranih omladinaca željnihnogometa.

-Volim nogomet i u njemu uživam. Treninzisu naporni, ali mi trener pomaže i ovom prili-kom mu se zahvaljujem. Volio bih biti poputvelikih igrača i kada je nogomet u pitanju ništami nije teško. Dat ću sve od sebe kako bihuspio, ističe ovaj mladi nogometaš, koji će, ako jesuditi po već afirmiranim sportašima koje je iznje-drio Cazin, zasigurno naći svoje mjesto pod repre-zentativnim bh. nebom. Esad ŠABANAGIĆ

BUŽIM - U Bužimu supunoljetni nosioci crnog pojasau taekwondou polagali sudij-ske ispite. Sudijski ispit polaga-li su Haris Alešević i SanelAldžić, koji imaju crni pojasprvi dan, kao i Samir Dizdarević, koji ima crni pojas

drugi dan, te Enisa Šahinovićprvi dan. Svi oni polagali su zasudije C klase i mogu suditi nasvim državnim i internaciona-lnim takmičenjima u taekwon-dou u formama i borbama.

Sudijski ispit polagali su kodIsmeta Ičanovića iz Tae-

kwondo kluba „Škorpijon“ izLubljane, a koji ima položensudijski ispit A klase i nosioc jecrnog pojasa peti dan.

Trener Taekwondo kluba„Asim Bajrektarević-Hamza“,Halid Bajrektarević nije kriozadovoljstvo što su njegovi čla-novi kluba položili sudijski ispit,ističući da ima još onih koji sunosioci crnog pojasa i mogupolagati za sudije, ali još uvijeksu maloljetni pa će moratisačekati još koju godinu.Bajraktarević je dodao da jeveoma dobro stvar za bužimskitaekwondo da ima sudije za

buduća takmičenja. Nedžib V.

Održan sudijski ispit za

nosioce crnog pojasa

NEDIM DURIĆ: Nova nada bh. nogometa

Nogometni dragulj iz CazinaNedimDurić:

„Dat ćusve odsebe“!

Muharemović i Durić:Osim profesionalnih gajei prijateljske odnose

Udruženje za promicanje knjige „LIBER“ i JU Centar zakulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša

OBAVJEŠTAVASvoje članove i građane da organiziramo Književnu Novu

godinu posvećenu ovaj put jubilarnoj 70-oj godišnjici nastankaSportsko-kulturnog društva „MLADOST“ i novogodišnjeg šaljivogspjeva „VRABAC“. Ovo književno veče održat će se

dana 29. decembra2009. godine,

u Kino-Sali Centra,sa početkom u 19:00 sati.

Publika će moći uživati u prezentaciji zabavnih pripjeva iz šalji-

vog novogodišnjeg spjeva „VRABAC“ (od 1939. do 1949. godine)o Velikoj Kladuši i njenim mještanima. Prezentaciju će vršiti člano-vi Udruženja „LIBER“ i Gradskog ženskog hora KUD-a „TonoHrovat“.

Neki dan je u „LIBER“ stiglo

požutjelo pismo.

Sa „VRAPCOM“ se sedamdeset

godina družili nismo.

Hoćemo da pričamo o

godinama davnim,

Kladušanima starim i slavnim.

„VRABAC“ Udruženju

„LIBER“ poručio:

„Hvala svima koji se sjetiste

mene,

U Kladuši mi ostale

drage uspomene.

Raduje me što sam opet s vama.

Nek se pjeva, nek se pjesma

sluša, U njima će ostat

opjevana Kladuša.“

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


ReprezenT Kladuško veče, Chicago 2009.

28. decembar 2009. 29

Raith

2009

No:180

ReprezenT

inicijatorzabave

r e p

r e z

e n t

r e p

r e z

e n t

2 0 0 9

2 0 0 9

energija neškacerić

jakotrov(as)

prostbroj

američkibizon

slovo skvačicom

na ovustranu,ovamo

rijeka uburmi

ćamilmajetić

kolutićavac

proizvođačisvilenetkanine

mali sat,satić

ontariocentres ofexcellence

otočje upolineziji

prvoslovo

prastanov-nice novog

zelanda

radijum

luxemburg

jedinicaelektričnog

otpora

sarajevskogroblje

rijeka uvenecueli

ispuštatidim

antunnalis

nekvalifiko-van

glumicaderek

zelenomjesto svodom upustinji

božo vidmar

središnji dioautomatizi -

ranog infor-macijskog

sistema

čađ,gar

vrsta biljke,rmanac

čedovrapčić

jednamuzička

povisilica

nerminaćurtović

italija

tempera-mentan,

prijek

osovina,aksa

SB

K

M

gostezabavljao

scenuuredio

gost,viceko-nzul bih u

chicagu

nazivzabave

američkasaveznadržava

jezero nakojem

ležichicago

gost,fud-baler veleža

bijelo mesobez kosti(mn)

pubertetskabubuljica,

čiba

D r e p

r e z

e n t

r e p

r e z

e n t

2 0 0 9

2 0 0 9

grčkoslovo

najpopu-larnije hlače

plesna grupalokice ste-

fanović

azrabajrić

ikavskonarječje

rumunija

muslimanskomuško ime

od milja,husein

mesna pre-rađevina

glavni graditalije

malapisaljka

pozadi,iza

učesnicisinjske alke

omotač,zavoj

art educati-on victoria

olivererdodi

pokojnihr.dirigent

krsto(1888-1965)

mladoptice(pjes)

onomatopejakrckanja

ratni vojniinvalidi

jadranskoostrvo

rajkoivandić

finskipisac eino

ćipikoivo

tvornica bo-jica iz celja

sijalica zamaglu na

automobilu

ući unutra

esad(kr)

ugljenik

nahranjen

magnezijum

film kostegavrasa

iskusan,

istreniranvođa crvenihkmera u kam-

bodži, pol

bjesomučan,

lud(eng)jedna ša-

hovska za-vršnica

ludolfovbroj

vrstažitarice

tajland

policijskipretres i sl.

osmanikotić

maidaorlandov

prijedlog

ivotijardović

veći diocjeline

državnablagajna

(fr)

postidjeti

pokaznazamjenica

italija

rimski:1

ovog ljeta

internetskatrgovačka

tvrtka(peking)do 2004 dio

cnet networks

vulkan iznadnapulja

rizma

ličinka

istorijskomjesto u

maloj aziji

dječje vozilo,dvotočkaš

čuvenidadaist jean

ulica umaleziji,melaca

evropskarijeka

umjetnost(lat)

švedska

tona

italijanskigramatički

član

vermontpublic radio

tempe-ratura

upotrebljiv,podatan

pritoka une

uranijum

agim odmilja

sportskotakmičenje

nizozemskipolitičar

willem”wim”

united king-dom alliance

junak dž.londona,

martin

narodni herojbutorac(2.s.r.)

hajam

ipeivandić

igorgalo

austrija

unutra

pružni sisteminduktivneveze za au-

tomatitaciju

željeznica

tanko slovo

litar

strananegacija

ranar

volt

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



horoskop ReprezenTReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Samouvjereno branite svoje poslovne interese i aktivno učestvujete u različitim pregovori-ma, pri tome se ne obazirete mnogo za nečije komentare. Situacije koje nisu po Vašojmjeri ili ukusu, odbijate da čujete i ne dozvoljavate da neko mijenja Vašu poslovnu strate-giju i stil rada. Orijentisani ste prema velikim idejama, ali i sa realnim mogućnostima zauspjeh. U ljubavnom odnosu ne pričate previše, jer Vaši postupci dovoljno govore o Vašimnamjerama ili osjećanjima koja Vas ispunjavaju. Nečije prisustvo i nježni “dodir ljubavi”,djeluje vrlo inspirativno i navodi Vas na plemenito ponašanje. Zračite pozitivnom energi- jom i emotivnim zanosom.

Savjesno ispunjavate svoj dio obaveza ili zvanične dogovore, ali postoje saradnici koji imajudrugačija mjerila vrijednosti i često mijenjaju svoju strategiju ponašanja. Nema razloga daneko utiče na Vašu profesionalnu nesigurnost. Budite promišljeniji u vezi finansijskih transak-cija, nemojte dozvoliti da neko odlučuje u Vaše ime o zajedničkim ciljevima. U ljubavnomodnosu imate raznovrsnije potrebe, nego što partner naslućuje ili prepoznaje na osnovuVašeg ponašanja. Preplavljuje Vas romantično raspoloženje i priželjkujete idiličnu vezu,potrebno je da osjetite zajednički vrhunac. Djelujete zanosno, nemojte odustajati od svojihemotivnih namjera.

Neko kritikuje Vaše ideje ili ponašanje prema saradnicima, ali Vi se oglušujete o pratećekomentare. Stalo Vam je da ostvarite uspješne rezultate i da poboljšate svoju finansijskupoziciju. Vješto pronalazite zaobilazna rješenja i ne pristajete na ultimati vne ponude. Umijeteda nametnete svoje profesionalne ciljeve i visoke kriterije. U ljubavnom životu mislite da susvi problemi ostali iza Vas. Ipak, neko može da Vas iznenadi na neugodan način. Nema raz-loga da preuveličavate svoju ulogu ili emotivne potrebe pred voljenom osobom. Ukoliko stemladi ili slobodni, previše očekujete od jednog susreta koji neće u potpunosti ispuniti Vašaočekivanja.

Stalo Vam je da osmislite dobru poslovnu strategiju, stoga budite dovoljno promišljeni uprocjeni pravih vrijednosti. Neko pažljivo analizira Vaše ponašanje ili u izjave koje dajete.Izbjegavajte javnu raspravu sa saradnicima koji koriste drugačije poslovne kriterije.Postoje ciljevi koje možete da ostvarite na neki zaobilazan način. U ljubavnom životu, oče-kuje Vas pozitivan obrt. Ipak, svoje intimno raspoloženje zadržite za krug bliskih prijatelja.Neophodna Vam je emotivna diskrecija, naročito kada se nalazite pred radoznalim pogle-dima ili u nepoznatom društvu. U skladu sa svojim namjerama, nemojte pričati više negošto je potrebno.

U skladu sa svojim provjerenim afinitetima birate posao za koji Vam se čini da ima najvišeizgleda za uspjeh i širu afirmaciju. Potrebno je da osmislite dobar plan i da preduhitrite odre-đene saradnike. Pravilna informisanost i dobra poslovna organizacija vodi ka uspjehu, važno je da efikasno ostvarite svoje ciljeve bez suvišnih rasprava. Preplavljeni ste različitim emo-cijama, ali pažljivo odmjeravate dobru priliku u kojoj možete da izrazite svoje želje ili osjeća-nja u društvu bliske osobe. Ponekad teže kontrolišete svoj zanos ili strasti, ali Vaš izraz licadovoljno govori o onome što mislite i osjećate. Ne možete da izmaknete pred nečijim intere-sovanjem.

Zahvaljujući dobroj strategiji i novim informacijama o poslovnim prilikama proširujete svojainteresovanja u različitim pravcima. Nalazite se u sjajnoj prilici da ostvarite dugoročnijeposlovne interese. U poređenju sa svojim saradnicima često vodite “glavnu riječ“ i umijeteda ostvarite dobru poziciju. Važno je da podstičete dvosmjerne kontakte. Događaji koji Vasprate u ljubavnom životudjeluju ohrabrujuće. Osjećate veliki emotivni zanos i zadovoljstvo udruštvu voljene osobe. Prija Vam nečije ponašanje i spremnost da Vam ugodi na različitenačine. Ako ste mladi ili slobodni, očekuju Vas zanimljivi kontakti i nova poznanstva. Nekoće Vas šarmirati svojom pojavom i stilom ponašanja.

Ne želite previše da rizikujete u poslovno-finansijskim pregovorima, ali primjećujete da nekood saradnika indirektno mijenja početne uslove ili da uporno provlači svoje ciljeve. Ukolikone ispoštujete nečije zahtjeve, očekuju Vas dodatne komplikacije i riječi kritike. Ne možeteda promijenite sadašnje okolnosti na poslovnoj sceni i da zanemarite svoje obaveze.Potrebno je da se bolje prilagođavate. Priželjkujete vše razumijevanja i nježnosti u ljubav-nom odnosu. Partner ponekad ima neobične ideje i svojim ponašanjem u Vama podstičeosjećaj nesigurnosti. Potrebno Vam je nečije prisustvo, ali i određeni stepen emotivne slobo-de. Predosjećate značajnu promjenu u odnosu sa voljenom osobom.

Nalazite se u kreativnoj fazi izražavanja svojih poslovnih ideja, ali postoje i različite okolno-sti koje ograničavaju Vaš uticaj. Događaji na poslovnoj sceni imaju promjenljivi tok, vještinaprilagođavanja u određenim situacijama donosi najbolji efekat. Potrebno je da se orijentiše-te ka dugoročnijim interesima, ali i da prihvatite savremeniji trend izražavanja. Važno je daulijevate emotivnu podršku svom partneru i da vjerno slijedite zajedničke ideje. Voljenaosoba može da ispuni Vaša očekivanja, ali prethodno morate stvoriti harmoničnu vezu.Oslonite se na emotivne podsticaje koji Vas prate i na svoj “unutrašnji glas”. Vaše unutrašnjezadovoljstvo ili sjaj, predstavlja odraz zajedničke sreće.

Djelujete odlučno u svojim namjerama i imponuje Vam saznanje da okolina podržava Vašeideje. Novo saznanje pozitivno utiče na Vašu profesionalnu orijentaciju. Umijete da procije-nite povoljnu situaciju na poslovnoj sceni i da osmislite dobar nastup pred saradnicima.Obratite pažnju na mogućnost partnerskog udruživanja u dužem vremenskom periodu.Predosjećate da se nalazite na emoti vnoj prekretnici, stoga pažljivo analizirate svog partne-ra ili osobu koja Vam se dopada. Ljubavni događaji koje naslućujete, imaju neku neobičnu

draž i ispunjavaju Vas pozitivnim raspoloženjem ili zanosom. Emotivni sklad predstavlja naj-ljepši odraz intimne sreće koja Vas prati.

Stalo Vam je da proširite svoja profesionalna interesovanja u različitim pravcima, ali postoje i situacije koje zahtijevaju dodatni napor. Čini Vam se da gubite dragocjeno vrijeme ilienergiju, dok slušate saradnike o različitim poslovnim idejama koje nemaju perspektivu.Budite realni, prihvatite poslove za koje imate dovoljno znanja ili iskustva. U ljubavnomživotu ne možete da ostanete ravnodušni na nečiju pojavu ili uticaj, postoje postupci idetalji koji Vas odaju više nego što pretpostavljate. Lagano gubite emotivnu kontrolu.Nakon susreta sa jednom osobom, biće Vam jasnije u čemu ste do sada griješili u svojimljubavnim vizijama.

Potrebno je da definišete listu prioriteta u skladu sa novim događajima na poslovnoj sceni ipo osnovnim kriterijima koji se primjenjuju. Izbjegavajte saradnju sa osobom koja Vam stva-ra različite neugodnosti, nije trenutak da se razračunavate sa neistomišljenicima. Posvetitepažnju poslovima koji će Vam donijeti konkretne rezultate i finansijsku dobit. U ljubavnomživotu, ne možete da predahnete uz osobu koja Vam uporno nameće svoje zahtjeve.Osjećate potrebu da se emotivno prepustite, bez dodatnog strahovanja o mogućim kompli-kacijama i iznevjerenim očekivanjima. Potrebna Vam je veća emotivna naklonost i mentalnabliskost sa osobom sličnih afiniteta.

Djelujete vrlo promišljeno i kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete sa različitihaspekata. Potrebno je da se opredijelite za dugoročno poslovno-finansijsko rješenje i zapouzdanog partnera. Uspjeh se svodi na detaljno planiranje i na pravilnu procjenu poslovnih

mogućnosti, svoju kreativnu energiju usmjerite prema korisnim ciljevima. U odnosu sa volje-nom osobom, nema potrebe da uporno ponavljate dijalog ili situacije koje ne donose željeniefekat. Vaš partner nije savršen, ali nije ni raspoložen za prekomjernu dozu kritike. Uvijekpostoji suptilniji način na koji možete da ostvarite svoje emotivne namjere. Budite dovoljnoinspirativni i nježni.

SEDMIČNI HOROSKOP (28.12.09 - 03.01.2010.) ZANIMLJIVOSTIRusi planiraju na Mars poslati majmuna

Iako će na njega paziti robot koji će s njim ići naputovanje, ove najave izazvale su oštre reakcijeboraca za prava životinja. Rusi su prvi uspjeliposlati majmuna u orbitu 1983. godine. ''Imamoplan vratiti se u svemir'', kaže Zurab Mikvabia,direktor Instituta za eksperimentalnu patologiju iterapiju u Gruziji koji je pripremao majmune zasvemirsku misiju 80-ih.Institut je u pregovorima s Ruskom kozmonaut-skom akademijom oko pripreme majmuna zasimuliranje misije na Marsu, koja bi mogla bititemelj za slanje majmuna na Crveni planet. Ovainicijativa nadograđuje se na rusko-evropski pro-

jekt Mars-500 u sklopu kojeg je šest dobrovoljacaprovelo 120 dana u kapsuli u kojoj su simulirani

uvjeti s misije na Mars.''Ranije nam je bio plan poslati ljude na Mars, no sobzirom na dužinu puta i na svemirska zračenja zakoja nemamo adekvatnu zaštitu za tako dug put,rasprave su se fokusirale na mogućnost slanjamajmuna umjesto čovjeka'', kaže MikvabiaEvropska svemirska agencija procijenila je da bi

putovanje iznosilo 520 dana. Ako Rusi nastave sovim planom majmuni će se za put pripremati uGruziji. Robot će se brinuti za majmuna na putu,pa je cilj naučnika da nauče majmuna da surađujes robotom.

Prvi Zemljanin na Crvenom planetu mogao bi postati jedan majmun. Rusi su ponovo odluči-li povesti u svemirskoj utrci, pa se intenzivno

pripremaju za put na Mars.

Za većinu parova, društvene stranice, poput

Facebooka, nisu ništa drugo nego jednostavannačin kako biti u kontaktu s prijateljima i poznanici-ma, no velik broj ljudi ne može odoljeti kušnji onli-ne flerta, koji kasnije poprima oblike i pravog sekschata. Zbog toga, danas se društvene internetskestranice uveliko krive za mnoge razvode brakova.'Zaposlenici su mi rekli kako velik broj ljudi prekoFacebooka otkriva skrivene stvari o svojim partne-rima pa sam odlučio provjeriti koliko tu ima istine.Uistinu me iznenadilo kad sam uvidio kako 20posto zahtjeva za rastavom braka, kao referencukoristi Facebook i neprimjeren seks chat svojihpartnera s drugim osobama', rekao je za Daily MailMark Keenan, direktor tvrtke Divorce-Online.

Georgovi vlasnici, David i Christine Nasser done-davno su čekali potvrdu Guinnessove knjige rekor-da o tome je li njihov pas zadovoljio kriterije dapostane najveći pas na svijetu. ‘On je veoma pose-ban’, rekao je David.Prema njemu, George jede 50 kilograma hranesvaki mjesec i spava u ogromnom krevetu. U poro-dici Davida i Christine, Giant George, kako ga odmilja zovu, nalazi se od kada je bio star svegasedam sedmica, a oni nikada nisu slutili da ćenarasti tako velik.

Najveći pas na svijetu težak 110 kg

Pisma za Boga stižu u Izrael

Sa gotovo 110 centimetara visine i 111 kilogra-ma težine George je najveći pas na svijetu. Čet-verogodišnja velika plava danska doga izgleda

kao minijaturni konj i nasljednik je dosada-šnjeg najvećeg psa na svijetu Gibsona koji jeuginuo u augustu prošle godine.

U uredu za sortiranje pošte na jednom industrij-skom imanju u Jerusalemu, stotine pisama se

pažljivo odlaže na stranu za posebnu dostavu i

tretiraju se sa poštovanjem kao da se radi o sve-tim dokumentima. Koverte su različito adresiraneali sve usmjerene na jedno mjesto. I sva ova

pisma neće imati odgovor, barem od stranečovjeka. Ona su, naime, upućena bogu.

Facebook kriv za svaki peti razvod brakaGotovo svaki peti zahtjev za razvodom braka,

uzrokovan je zbog Facebooka, tvrdi jedna bri-tanski advokatski ured.

Na Odjel za Pisma za Boga izraelske poštanskeslužbe, svake godine više od hiljadu pisama stigne ibude otvoreno svakih nekoliko mjeseci, presavijeno,a zatim tokom ceremonije koju nadzire rabin, zguž-vano i ubačeno u pukotine Zapadnog zida Staroggrada u Jerusalemu. Neka pisma stižu od Jevreja,neka od kršćana, a neka od ljudi drugih religija.Jedno pismo iz Poljske u poštanskom uredu adresi-rano je jednostavno sa 'Bog, Jerusalem'. Drugo izAustralije: 'Najdraži Bog, Zapadni zid'. U jednom izBritanije piše: 'Siromašnom čovjeku u Izraelu';drugo: 'Rabinu Isusu, Tel Aviv'.Pisma stižu na mnogim jezicima. Mnoga su ovihdana napisana na ruskom, a druga su iz Njemačke,

Meksika, Francuske, Gane, Indonezije i drugihzemalja.Unutar ona sadržavaju srceparajuće poruke tuge,žalosti ili religijske predanosti. Na primjer, par pisa-

ma na jidišu su adresirana sa 'Mojoj mrtvoj majci' i'Mome mrtvom ocu'.Neka se čine inspirisana posjetama ili hodočašćimau Jerusalemu, dok su druga motivisana televizijskimpropovijedima. Jedno pismo napisano na engle-skom jeziku za 'Gospodin Krist, ZaštitnikJerusalema, Izrael' započeto je ovim riječima: 'Želimti zahvaliti mnogo za priliku da učestvujem u tvojojtelevizijskoj ponudi za kršćansku vjeru, i za tvojesavjete i nagrade'.U posljednjih 12 godina Avi Yaniv bio je zadužen zaOdjel za Pisma za Boga i pokušao je da smislenomučini poštu koja stiže svaki dan.Iako je pisanje pisama u opadanju, nije bilo smanje-

nja broja Pisama Bogu. Yaniv je primijetio velikiporast pisama iz Rusije i bivših sovjetskih državaposljednjih godina, što je znak, kako on vjeruje,nove otvorenosti njihovih društava.

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]



Izdavač:Meridian d.o.o.77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj: 4263399280007Direktor:Tina OdobašićGlavni i odgovorni urednik:Esad Šabanagić

Redakcijski kolegij:Esad Šabanagić, Hasan Mujakić,Edin ŠabanagićDTP:

Hasan MujakićNovinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim), Rusmir Karat (Bihać), Zlatan Čekić(Sanski Most), Edin Šabanagić,

Samir Murić (Velika Kladuša),Fahrudin Bender (Ključ), MirelaSejfović (Cazin)Telefoni:

Direktor, marketing037-775-085Glavni i odgovorni urednik,redakcija, tel-fax: 037-775-086elektronski fax: 037-911406

GSM: 061-154-894E-mail: [email protected] i sve druge uplate moguse vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka1980011010024032 KIB bankaDistributer novina u Americi:Refik Šabanagić, 1680 Brincker -

hoff Ave., Utica, NY 13501Office:1-315-792-0085Mobile: 1-315-292-0410E-mail: [email protected]

Štampa:N.I.G.D. Dnevne nezavisnenovine d.o.o. Banja Luka, zaštampariju: Aleksandar Kopanja


PredsjedavajućiOpćinskog vijeća

Sejfo Mustafić

Općinski načelnik

Admil Mulalić

Sretna Nova 2010. godina

Općina Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]


Treći novogodišnji turnir u malomnogometu “Velika Kladuša 2009.”

Utorak, 22.12.1009.godine

Grupa „C“ – 4. koloJKUP „Komunalije“ - CAFFE BAR „5“ 0:2A.D.S.I. MONTAŽA - VRHOVSKA 3:4

Slobodna ekipa: Autolimarija NUHANOVIĆ

Grupa „A“ – 5. koloŠAMPION - OLD TIMER 0:6CAFFE BAR LA COSTA - POLICIJSKA STANICA 5:1EURO GRADNJA - LELIĆ ČAUŠEVIĆ 2:7

Četvrtak, 24.12.2009. godine

Grupa „B“ – 5. koloVELIĆ BETON – BISTRO FONTANA 0:3 (p.f.)CAFFE GRAND – GREEN GATOR 3:3AKRA – ROHR KAMIN 2:10Grupa „C“ – 5. koloCAFFE BAR „5“ – A.D.S.I. MONTAŽA 3:3Autolimarija NUHANOVIĆ - JKUP „Komunalije“ 3:7Slobodna ekipa: VRHOVSKA

Petak, 18.12.2009. godine (ČETVRTFINALE) Raspored i satnica utakmica koje se igraju ove sedmice:

SANSKI MOST - U prepunojgradskoj dvorani u Sanskom Mostu upetak je odigrana revijalna utakmica

između ekipa bh reprezentativcaSenijada Ibričića i ekipe koju su čini-li igrači malog nogometa iz ovoggrada. U Ibričićevoj ekipu nastupili sui članovi prve postave reprezentacijeBosne i Hercegovine, Edin Džeko,Emir Spahić i Safet Nadarević, te jedan od najboljih mladih igrača svije-ta do 17 godina, reprezentativac Švi-carske, Haris Seferović, kao i povre-meni reprezentativac naše A selekcije Kladušanin Adis Nurković. Ovaekipa je bila „pojačana“ i s dvije estra-dne zvijezde, Osmanom Hadžićem i

Amirom Kazićem Leom. Cjelo-kupan prihod od ovog meča namije-njen je finansiranju projekta „Nada“ u

okviru kojeg su uključena djeca sposebnim potrebama s područjaopćine Sanski Most.

Za ovu utakmicu u SanskomMostu je danima vladalo nezapamće-no interesovanje, tako da je premaprocjenama, preko hiljadu posjetilacakoji nisu na vrijeme obezbijedili kartu,ostalo ispred gradske sportske dvo-rane. Ljubitelji nogometa u ovomgradu imali su priliku da na djelu videneke od svojih sportskih junaka, akako se očekivalo najveće ovacijedobili su Edin Džeko i Sanjanin

Senijad Ibričić. Prije samog meča,načelnik općine Sanski Most, SanjinHalimović, uručio je našim reprezen-

tativcima prigodne darove te svečanootvorio ovaj humanitarni meč. Samautakmica je bila revijalnog karaktera izavršena je rezultatom 11:10 u koristIbričića i njegovih prijatelja. Bh repre-zentativci su pokazali i veliki smisaoza šalu, te je sam tok meča obilovaonizom komičnih situacija koje je publi-ka frenetično pozdravljala. Golma-nske sposobnosti „oprobao“ je i EdinDžeko koji je pokušao odbraniti jeda-naesterac kojeg je pucao jedan odprotivničkih nogometaša.

Najbolji igrači naše selekcije su

istakli kako su se rado odazvali pozi-vu Senijada Ibričića kako bi na ovajnačin pomogli projektu „Nada“ u sklo-pu kojeg se vrši edukacija i socijaliza-cija djece s posebnim potrebama. -Istina je da sam lakše povrijeđen uposljednjoj prvenstvenoj utakmici,ali poziv Ibričića nisam mogaoodbiti. Nadam se da smo uljepšalitrenutke djeci s posebnim potre-bama kao i ljubiteljima nogometa uovom gradu, rekao je kapiten našenajbolje nogometne selekcije, Emir

Spahić.Najbolji bosanskohercegovački

sportista u 2009. godini, Edin Džeko,istakao je kako je impresioniranatmosferom i načinom na koji su gapozdravili Sanjani. -Trebamo svizajedno zahvaliti Ibri što je organi-zovao ovaj spektakl i trebamo sesvi što više angažovati kako biovakvih stvari bilo što više, istakao je ovom prilikom Džeko, inače jedanod ambasadora UNICEF-a.

Zlatan ČEKIĆ

VELIKA KLADUŠA – U Gradskojsportskoj dvorani u Velikoj Kladuši uposljednjih nekoliko sedmica održavase Treći novogodišnji turnir „VelikaKladuša, 2009“. U četvrtak je odigra-no posljednje kolo grupne faze turni-ra. Javno Komunalno uslužno pre-duzeće „Komunalije“ u čijem sastavu

djeluje Gradska sportska dvorana ikoje je organizator turnira, zajedno saučesnicima i donatorima, odlučilo jeda to sportsko večer ima humanitarni

karakter. Prodano je 806 ulaznica pocijeni od 2,00 KM, a prihod od1.612,00 KM namijenjen je za akciju„Obradujmo djecu bez roditeljskogstaranja“.

Ulaznice su posjetiocima ovesportske manifestacije uglavnomdijelili donatori među kojima izdva-

jamo: Zlatara „Najo“, Mesnica „Milj-ković“, „Delfin tours“, „HMC Coco“,„Limotehna“, „Grand benz“, „Essotours“ i drugi.

Za ovu humanitarnu sportskuvečer bila su najavljena i neka izne-nađenja do kojih ipak nije došlo.Naime, bilo je sve dogovoreno daovaj događaj uljepša i uveliča nekolic-ina naših nogometnih reprezentativa-ca, među kojima i Unicefovambasador Edin Džeko.

Reprezentativci su zbog obavezau Sarajevu zakasnili, te su direktnootputovali u Sanski Most na također sličnu sportsku manifestaciju. E. Š .

Organizatori, učesnici i donatori „Trećeg novogodišnjeg turnira“ u humanoj akciji

Prihod namijenjen djeci bez roditeljskog staranja

U izuzetnoj atmosferiBH REPREZENTATIVCIpoložili ispit humanosti

Kapiten bh reprezentacije ista-kao je kako mu je čast što je igraona ovoj utakmici. -Svi smo miposebno osjetljivi kada su u pita-nju djeca, a posebno mališani

kojima su uskraćene neke životnemogućnosti. Meni je drago ako imbar na ovaj način možemo izma-miti osmjeh na lice, kazao jeSpahić.

-Iskreno, nisam očekivao ovo-liki odaziv, žao mi je što nisu svimogli ući u dvoranu. Drago mi ješto je ideja naišla na pozitivanodjek što znači da moji sugrađaniznaju cijeniti humanost, dodao jeIbričić. Ovoj utakmici su prisustvo-vala i djeca s posebnim potrebama,a rukovodilac projekta „Nada“,Amela Omić, istakla je kako je zaovu djecu ovo poseban dan.

-Naši reprezentativci su njiho-vi idoli i nisu ni mogli sanjati daće ih vidjeti uživo, pa čak i upoz-nati. Hvala im svima jer su poka-zali da su sportisti, ali i ljudi veli-kog srca, kazala je Omićeva.

Načelnik Halimović je ovom prilikomkazao da je za ovaj grad posebnačast što je bio domaćin ovakvomdogađaju.

-Naši reprezentativci su praviambasadori sporta, a na ovajnačin oni dokazuju svoju veličinui humanost. Za nas je čast što

smo ih mogli ugostiti, rekao jeHalimović tokom svog obraćanja naotvaranju utakmice.

Inače, pomenuta revijalna utak-

mica koja je odigrana u petak, usklopu je malonogometnog turnirakoji se posljednjih nekoliko sedmicaodigrava u ovom gradu. Pokrovitelj

ovog sportskog događaja, za kojegvlada veliki interes ljubitelja sporta uSanskom Mostu, je naš reprezenta-tivac Senijad Ibričić.

Revijalna utakmica između ekipa bh reprezentativca Senijada Ibričića i ekipe malog nogometa

Na čast sportistima i domaćinu, a naradost djece s posebnim potrebama

Edin Džeko zabavljao je publikupokušavajuci odbraniti penal, dok segolman Nurković lagodno odmarao...

Edin Džeko, ambadasor UNICEF-a, radose odaziva na ovakve humane akcije

Učesnici revijalne utakmice humanitarnog karaktera

Detalj sa susreta Rohr Kamin - Akra

reprezent [broj 180, 28.12.2009]

Documents