RENESANSA U EUROPI

- trajanje: od sredine 14. st. do kraja 16. st. (tj. 15. i 16. st) = ZLATNO DOBA (PREPORODNO) EUROPSKE KULTURE- naziv: fran. renaissance=preporod, ponovno roenje, obnova- sredite renesanse je Italija i iz nje se renesansna shvaanja ire na ostale zemlje (Engleska, Francuska, panjolska, Hrvatska)- u renesansi se mijenja ovjekov nain razmiljanja u odnosu na srednjovjekovni, a na to utjee razvoj gradova i graanske klase, nova znanstvena i zemljopisna otkria- znaajke renesansne knjievnosti:a) zanimanje za ivot, sredite svega i mjerilo svih vrijednosti postaje ovjek ANTROPOCENTRIZAM: novi lik intelektualno znatieljnog i svestranog ovjekab) svjetovni motivi i tematikac) velia se tjelesna ljepota, ljepota i rasko zemaljskog ivotad) istie se hedonizame) pisanje na narodnim jezicimaf) oponaanje antikih uzora; renesansni stil, po uzoru na antiku, karakterizira odmjerenost, jasnoa i pregledna kompozicija- pie se: EPIKAep Ludovico Ariosto: Bijesni Orlandoromani Jacopo Sanazzaro: Arcadia (pastoralni roman)autor nepoznat: Amadis od Galije (viteki roman)Francois Rabelais: Gargantua i Pantagruel (pustolovni satirini)Miguel Cervantes: Bistri vitez don Quijote od Manche (viteki) DRAMANiccolo Machiavelli: Mandragola (komedija)Tarquato Tasso: Aminta (pastirska drama)William Shakespeare: San Ivanjske noi (komedija); Romeo i Julija, Hamlet (tragedije) LIRIKAWilliam Shakespeare: Soneti- slikari: LEONARDO DA VINCI (Mona Lisa, Posljednja veera), Rafael, Michelangelo Buonarroti, Tizian, Sandro Botticelli (Roenje Venere)- filozofi: Giordano Bruno, Niccolo Machiavelli, Michel de Montaigne utemeljitelj eseja- moderno doba u kojem se odvajaju velike nacionalne knjievnosti: engleska, talijanska, francuska

LUDOVICO ARIOSTO (1474. 1533.)- najvei talijanski renesansni pjesnik, bio u slubi vladarske obitelji d'Este iz Ferrare, kao i njegov otac- glavno djelo: viteki ep u 46 pjevanja BIJESNI ORLADO -> vrhunac talijanske renesanse

BIJESNI ORLANDO- ep zapoinje pripovjedakim postupkom "in medias res" (antiko) pjesnik iznosi temu, pjevat e o ljubavi, gospama, borbama, vitezovima- povijesna pozadina epa: saracenska (muslimanska) opsada Pariza u doba Karla Velikog (8. st.), tj. osveta Saracena pod vodstvom kralja Afrike i panjolske AGRAMANTA zbog smrti Agramantova oca Trojana (ubio ga Orlando, tj. Roland neak Karla Velikog) Karlu Velikome- Orlando: mudar, hrabar ratnik, ali pomahnitao, pobjesnio zbog ljubavi- Ariostova muza je njegova ljubav (Allesandra Benucci), a ovaj ep posveuje svome zatitniku i dobroinitelju, biskupu Ferrare, Ipolitu d'Este- tri fabularne radnje:1. ratna sukob krana (Karla Velikog) i Saracena (kralja Agramanta) koji zavrava oslobaanjem Pariza2. Orlandova neuzvraena ljubav prema poganskoj princezi Anelki zbog koje je izgubio razum koji mu je udotvorno vraen s Mjeseca te na kraju Orlando ubija Agramanta -> destruktivna, nesretna ljubav po Orlanda3. ljubav saracenskog viteza Ruera (Ruggiero) i francuske ratnice Bradamante koja zavrava njihovim vjenanjem od njih potjee plemika loza d'Este koju je Ariosto elio proslaviti ovim epom- renesansno u epu: legendarne srednjovjekovne junake Ariosto prikazuje kao strastvene i osjeajnje ljude, ljubav kao glavni pokreta radnje- isprepliu se elementi udesnog (letei konji, arobnice) i realnog- strofa: STENCA (strofa od 8 stihova), stih jedanaesterac -> tipian stil za talijansku knjievnost, tzv. ENDECASILLABO

MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA (1547. 1616.)- panjolski pripovjeda, jedan od najveih romanopisaca svjetske knjievnosti- mladost provodi u vojnikoj slubi, bio je ranjen u borbi protiv Turaka (izgubio lijevu ruku), pet godina proveo u gusarskom zarobljenitvu u Alivu, po povratku u domovinu prisiljen je obavljati razliite poslove da bi preivio, zbog dugova i manjka novca kod obavljena posla dospijeva u zatvor, umire u Madridu- djela: pastirski roman GALANTEA, zbirka novela: UZBORITE NOVELE (njima uvodi novelu u panjolsku knjievnost)- glavno djelo koje mu je donijelo svjetsku slavu: roman BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE -> uz Bibliju najprevoenija knjiga

DON QUIJOTE- 1. dio romana objavljen 1605. -> radnja: panjolska, 16. st.- glavni lik: siromani plemi ALONSO QUEJANO koji zbog pretjeranog itanja vitekih romana izgubi zdrav razum, umisli sebi da je i on vitez skitnica koji e oslobaati svijet od zla i nasilja i prozove se Don Quijotom- stari oklop uzima za viteku opremu, staro kljuse za konja i nazove ga Rocinante, a za damu svoga srca proglasi priprostu seljanku i nazove je DULCINEJA OD TOBOSA, za svog titonou uzme seljaka Sancha Panzu i obea mu da e postati namjesnik otoka kojeg e on osvojiti- zajedno sa Sanchom Panza kree u niz smijenih pustolovina, u njima su uvijek izvlaili deblji kraj, bili pobijeeni i isprebijeni, prijatelji ga pokuavaju odvratiti od viteke ludosti te ga na kraju u kavezu dovode kui- najglasovitija pustolovina BORBA S VJETRENJAAMA -> Don Quijote vjetrenjae zamijenjuje s divovima dugih ruku, zamee s njima boj uvjeren da sve moe pobijediti maem -> razmrskao je koplje, vjetar je njega i konja odbacio u polje neslavna pustolovina- Don Quijote u svemu vidi priliku za pustolovinu, gleda stvarnost onako kako on to eli nerealno, u neskladu s vremenom i uvijek vrsto uvjeren u svoje stavove- Sancho Panza ga pokuava bezuspjeno uvjeriti da su to vjetrenjae, ali Don Quijote je uvijek spreman na borbu i ne odustaje od nje- nakon neuspjelih pustolovina uvijek ima svoja neobina objanjena za njihov neuspjeh, a koja su opet nerealna -> ovdje: arobnjak Freston pretvorio divove u vjetrenjae- Don Quijote, nazvan i Vitez Tunog Lika, istodobno je i smijean, lud u svojim nastojanjima, ali i tragian lik koji se bori za vjene ljudske ideale- 2 dio romana objavljen 1615. -> Cervantes Don Quijota predstavlja kao stvarnu osobu, suoava ga s onima koji su itali njegove pustolovine te se oni ponaaju kao da pred sobom stvarno imaju viteza i perjanika; nakon to je Don Quijote poraen u dvoboju od svog poznanika, preruenog viteza, i nakon to je od njega zatraeno da prestane sa svojim pustolovinama, vraa se kui, razboli se, postaje svjestan svoje zablude, proglaava viteke romane ludou i umire- don Quijote je pojedinac koji je smijean i uzvien u isto vrijeme, u romanu su vani odnosi izmeu glavnih likova koji su suprotstavljeni, ali i djeluju kao cjelina; DON QUIJOTE idealist; brzoplet, odluan, naivan, lud vaan ideal: poboljati svijetSANCHO PANZA realist; razuman, oprezan, lukav vaan mu je materijalni dobitak-> zajednika im je dobrota

- ideja romana: suprotnost idealizma i realizma, sanjarenja i starnosti- namjera romana: napisati satiru na viteke romane koji se u Cervantesovo vrijeem s oduevljenjem itaju, iako je prolo vrijeme vitetvaDON QUIJOTE plemenit (oslobaa svijet od zla i nasilja) i smijean (ivi u svijetu iluzija) -> simbol ljudskih stradanja i borbe za nedostine idealeDONKIHOTIZAM pojam nastao prema glavnom liku, a on oznauje smijean, besmislen pothvat unaprijed osuen na neuspjeh, iako poduzet s plemenitim ciljem- poruka romana: pokuaj pojedinca da popravlja svijet prema svojim idealima je nerealan, sanjari poput Don Quijota ne preivljavaju u dananjem svijetu, ve se moraju prilagoditi stvarnosti

WILLIAM SHAKESPEARE (1564. 1616.)- engl. pjesnik i dramatiar, smatra se najveim dramskim stvarateljem svih vremena- roen u Henley Street u Stratfordu na rijeci Avon u trgovakoj obitelji- oko 21. godine odlazi u London, u poetku iz nude uvao konje gospodi koja bi dolazila u kazalite, a kasnije postaje glumac, dramatiar, redatelj, suvlasnik poznatog kazalita Globe- ivio je u vrijeme engl. kraljice Elizabete I. (1557. 1603.) -> vrijeme procvata gospodarstva i kulture, kazalita- englesko renesansno kazalite zvalo se ELIZABETINSKO KAZALITE -> javno okruglo kazalite s okruglom pozornicom, predstave su se odvijale pod vedrim nebom (pozornica nije natkrivena), predstave su poinjale oko 2 sata popodne i trajale 4-5 sati, na kraju predstave slijedio je ples za gledatelje i svi su se pomolili za kraljevo zdravlje veliko zlatno doba engl. renesansnog kazalita trajalo je od 1580. 1642., a prva kazalina zgrada u Londonu podignuta je 1576. i zvala se The Theatre

- Shakespearova dramska djela (preko 30) dijele se na:a) POVIJESNE (KRALJEVSKE) DRAME tematika iz engl. povijesti: Rikard III., Henrik VII., Kralj Johnb) KOMEDIJE Mletaki trgovac, San Ivanjske noi, Vesele ene Windzorskog predgraa, Kako vam je drago, Mnogo vike ni za to, Na tri kralja ili kako hoetec) TRAGEDIJE Romeo i Julija, Titandronik, Hamlet, Othello, Kralj Lear, McBeth, Antonije i Kleopatra- podvrsta ukoenih ili tijeskobnih komedija: Tirolo i Kresida, Sve je dobro to se dobro svrid) ROMANCE (romantike igre) Zimska pria, Oluja- zbirke pjesama SONETI -> ne povodi se za petrarkistikom lirikom ve unosi u njih osobne osjeaje i vlastiti temperament- po njemu je nazvana vrsta soneta kojim on pie: ELIZABETINSKI ili SHAKESPEAROV SONET: 3 katrena + 1 dvostih- Shakespeare ponire u psihu likova, ostaje nenadmaiv u prikazivanju dubine svojih karaktera prikazanih bogatim pjesnikim jezikom- prikazuje bogatstvo ljudskih osjeaja i obrauje vjene probleme ljudskog ivota

SAN IVANJSKE NOI- komedija u 5 inova ija je tragedija vezana uz 21. lipnja -> Ivanjska no kada je najdui dan i najkraa no te kada prema predaji izlaze vile i vilenjaci i arolijama opinjaju ljude- javljaju se tri osnovna zapleta:1. VEZAN UZ ATENSKI DVOR: nadolazea svadba Tezeja i Hipolite (atenski vojvoda i amazonska kraljica) te uz dva para zaljubljenika: Hermiju i Lisandra, Helenu i Demetrija2. VEZAN UZ DRUTVO ATENSKIH OBRTNIKA: glumaka skupina obrtnika Dunje sprema predstavu o traginoj ljubavi Pirama i Tizbe koju e izvesti u ast Tezejeve svadbe3. VEZANA UZ VILINSKI SVIJET (Oberon i Titanija vilinski kralj i kraljica, Puk): odvija se u atenskoj umi, a Oberon i Puk nastoje arolijom (cvijet mauhice ima mo da kad se njegov sok iscijedi na oi nekome dok spava, taj se zaljubi u prvu osobu koju ugleda kad se probudi) uspostaviti ljubavnu ravnoteu- Puk najprije jo vie poremeti ljubavnu ravnoteu, tj. Lisandar se zaljubi u Helenu, a zatim sve ispravi te Demetrije ostaje zaljubljen u Helenu, a Lisandar u Hermiju

- znaajke ove komedije: predstava u predstavi unutar Shakespearove komedije izvodi se predstava o Piramu i Tizbi mijeanje zbilje (plemstvo, obrtnici) i mate (svijet vila i vilenjaka), sna i jave svi likovi = obuzeti arima ljubavi i ljubav postaje igra u kojoj je sve mogue- Shakespearova namjera: ljudski ivot prikazati kao fantastian san u ljetnoj noi

HAMLET- najbolja tragedija u povijeti svjetske knjievnosti, radnja vezana uz srednjovjekovni danski dvor- tragedija o danskom kraljeviu Hamletu koji od oeva duha saznaje da ga je ubio brat Klaudije koji je nakon kraljeve smrti zasjeo na prijestolje i oenio se Hamletovom majkom- duh pokojnog oca trai od sina osvetu- tema: Hamletova osveta koju on neprestano odgaa, njegov odnos prema ivotu i smrti- Hamlet glumi ludilo kako njegov otac ne bi posumnjao da on zna istinu, a svi uzrok njegova ludila vide u ljubavi prema Ofeliji, keri dvorskog savjetnika Polonija- istina o oevom ubojstvu mijenja Hamleta koji potaje razoaran u svijet u kojem ivi, u ljude i temeljne ivotne vrijednosti, pogotovo u ljubav- Hamlet postaje grub prema Ofeliji -> uzrok tome je njegova majka koja je brzo zaboravila na oca i preudala se te je time smrtno ranila Ofelijinu sliku i Hamletovu pozitivnu sliku o enama- na dvoru Hamlet organizira predstavu "Miolovka" preko koje prikazuje Klaudijev zloin elei se preko strieve reakcije dok bude gledao predstavu uvjeriti jesu li rijei duha istinite = PREDSTAVA U PREDSTAVI, tj. Miolovka (Hamletova predstava) unutar Shakespearove predstave Hamlet- Hamlet odugovlai osvetu, a nagao je kad ne treba ubija Polonija- Ofelija od tuge zbog oeve smrti i Hamletove neuzvraene ljubavi poludi i utapa se u rijeci- Hamlet i Laert (Polonijev sin) su slini likovi jer tee osveti- dolazi do dvoboja Hamleta i Laerta i na kraju umiru Hamlet, Laert, kralj, kraljica; jedino ostaje iv Hamletov prijatelj Horacije- HAMLET je osjetljiv i plemenit lik, u dvojbi je kako se boriti protiv zla, osveta mu postaje jedini smisao ivota ona potiskuje ljubav prema Ofeliji i uzrokuje mrnju prema enama koje, poput njegove majke, nisu vjerne i ne moe im se vjerovati- Hamlet sumnja u ljudsku dobrotu i svrhu ivota, postavlja pitanje smisla i besmisla ivota, ivljenja ili smrti -> glasoviti monolog "Biti ili ne biti to je pitanje."- on je analitian (sklon razmiljanju, prosuivanju), eli sve to se dogaa oko njega provjeriti intelektom, a sve to govori odzvanja filozofijom -> 1. lik intelektualca u europskoj knjievnostiOVJEK MISLI, A NE DJELA- univerzalno znaenje djela: govori o opeljudskim problemima -> vlasti, osveti, prijateljstvu, ubojstvu, izdaji, ljubavi, smrti, brakuSONETI (1609.)- zbirka od 154 soneta, jedan dio upuen nepoznatom prijatelju (u posveti se spominje pod inicijalom W.H.), a manji dio posveen je eni Crnoj GospiSONET XVIII.- prirodnim pojavama pjesnik suprotstavlja vrijednost i ljepotu ljubavi, istie motiv pjesnike slave vane u ivotu pjesnikaSONET CXXX.- Shakespeare se ruga uoiajnim usporedbama u petrarkistikoj poeziji, npr. koralj je ljepi od usana, sive grudi, vlasi su ice, muzika ljepa od njezinog glasa- pjesnik se udaljuje od petrarkizma njegova je Crna Gospa razliita od Laure, tamnokosa i tamnoputa, strastvena ta ne posjeduje moralnu uzvienost - pjesnik predstavlja pravo ljudsko bie (ne idealizirano) koje mu je ipak divno i nema mu ravne ene do nje- renesansni pjesnici redom oponaaju petrarkistiki liriku, dok Shakespeare ne nasljeuje petrarkizam ve pie o osobnim osjeajima

- vrste renesansnih romana:a) VITEKI potjee iz srednjeg vijeka, prikazuje lik viteza plemenita roda, koji titi slabije, kanjava nasilne, slui svojem gospodaru i svojoj domovini; panjolski roman AMADIS OD GALIJEb) PIKARSKI pustolovni roman s glavnim likom obinog ovjeka puanina koji se probija kroz ivot zahvaljujui svojoj snalaljivosti; picaro je suprotstavljen vitezu koji je slavna osobac) PASTORALNI utemeljitelj talijanski pisac Jacopo Sannazaro romanom ARCADIA; opisuju se ljubavne zgodne pastira u arobnom svijetu prirode i oni se izraavaju otmjeno, petrarkistiki (ondanji ljubii)

- ovo je razdoblje kada je utemeljen ESEJ ili OGLED utemeljitelj francuski knjievnik Michael de Montaigne: Eseji (1580.)

- u drami su dominantne dvije vrste predstava, komedijaa) COMMEDIA DELL'ARTE oblik komedije pukog karaktera gdje je sve preputeno improvizaciji glumaca i javljaju se tipizirani (tipini) likovib) COMMEDIA ERUDITA renesansna uena komedija nastala po uzoru na antike komedija Plauta i Terencija