REGIONALNA GEOGRAFIJA

SREDOZEMLJA

GEOGRAFSKI POLOŽAJ,

HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI

RAZVOJ

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ (2)

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

SREDNJOVJEKOVNO RAZDOBLJE

početak srednjeg vijeka – prevlast feudalnih društvenih odnosa

katolička crkva – golema ekonomska moć

feudalizam se temelji na agrarnoj ekonomiji

trgovina s istoka na zapad i dalje postoji (s istoka: začini, ljekovito bilje, tamjan,

papirus itd.)

pomorska trgovina – skupa, luksuzna roba za feudalnu aristokraciju i crkvenu

hijerarhiju

Europa 700. god.

Europa 700. god.

http://www.euratlas.net/history/europe/700/europe_map_0700.html

nakon rimskog imperija javljaju se brojne manje države – franačka i

germanska dominacija na zapadu (uz plemenske saveze doseljenih

Slavena), bizantska na istoku i arapska na jugu

nastanak Franačke države – ekonomski su ojačali transalpski krajevi i

transalpske trgovačke veze

Europa 700. god.

http://www.euratlas.net/history/europe/700/europe_map_0700.html

na zapadnom Sredozemlju dolazi do propasti Rimskog Imperija; na istoku se

održao Bizant - stoljećima predstavlja štit protiv arapskih i turskih napada

u 6. st. pod vlašću Bizanta (Justinijan) bio je veliki dio Balkanskog poluotoka,

Turska, ist. obala Sredozemlja, sjev. Afrika, dio južne Španjolske i Portugala,

Sicilija, Korzika, Sardinija i veliki dio Italije

uspješna trgovina s Istokom (kineska svila, začini, drago kamenje,

skupocjeno drvo); Carigrad (Konstantinopolis) = most između Istoka i Zapada

1170.

476.

550.

717.

1025

1095.

razvoj

Bizanta

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/6b/ByzantineEmpirepostcard2.PNG

pojava Arapa na obalama Sredozemlja (u 7. st.) razbija se kulturno i religijsko

jedinstvo tog prostora – nastanak kršćanskog i islamskog kulturnog prostora

Arapi – filozofija i znanosti (medicina, matematika i dr.)

glavni trgovački posrednici između Istoka i Zapada

utjecaj na kulturni krajolik - islamska arhitektura, običaji

Alhambra (Granada)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Alhambra_view.jpg

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/20/Age_of_Caliphs.png

711. god. preko Gibraltara prelaze u Španjolsku, Portugal i južnu Francusku

zaustavljeni 732. god. (poraz kod Toursa) – reconquista na Pirenejskom

poluotoku, oružani obračuni na području Bizanta; posljedica – križarski ratovi

Arapi nisu uspjeli steći prevlast na moru pa je njihova snaga na Sredozemlju

počela slabiti; ometanje trgovine (pirati)

Emirat Cordoba, 756–1031

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7b/Al-Andalus-de-910.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Pt-Reconquista2.jpg

sve do danas na Sredozemlju su vidljivi tragovi arapskog utjecaja

tragovi arapske prisutnosti na Pirenejskom poluotoku – toponomastika, folklor,

urbanizam → planovi nekih gradova (npr. Cordoba) – nepravilna struktura ulica

Cordoba – prastari fenički grad, kasnije rimski; most preko Guadalquivira,

irigacijska poljoprivreda = materijalna osnova ekspanzije → prijestolnica

Omajadskog kalifata i kulturno središte tadašnjeg svijeta

Velika džamija u Córdobi

Kalifski kotač za opskrbu vodom

Rimski most preko Guadalquivira

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cordoba,_Roman_Bridge_and_Mosque-Cathedral.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:MolinoAlbolafiaCordoba.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Mosque_Cordoba.jpg

nepomirljive suprotnosti između

kršćanskog i islamskog svijeta

dovele su do križarskih ratova

(1096.-1270.)

razdoblje velike snage kršćanstva;

ipak neuspjeh ratova; posljedica:

raspad kršćanskog Zapada i

jačanje istočnjačkih utjecaja

nova faza postupnog nastanka

europskih nacionalnih država;

ekonomska ekspanzija; neprekidni

ratovi

//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bf/Jerusalem_Dome_of_the_rock_BW_13.JPG

Razdoblje od 11. – 15. st.

Venecija i Genova - uspon za vrijeme križarskih ratova – pomorski pravci prema

Carigradu i Rodosu – prijevoz i opskrba križara - politički i ekonomski vrlo unosan

posao - izgradnja kolonija, arsenala i utvrđenih luka

slično i Marseille i Barcelona - važnost trgovine

posrednici u trgovini između Istoka i Zapada - dovoz žita, pamuka, svile, začina i

dr. – prodaja u srednjeeuropskim i zapadnoevropskim lukama i gradovima; izvoz

drva, željeza, kože, robova

Venecija – prosperitet; golema važnost trgovine sa zapadnom i istočnom obalom

Jadrana; i sama je veliki proizvođač (npr. brodogradnja); transalpske trgovačke

veze; plodna okolica – prednost pred Genovom, Pisom, Firencom,

južnofrancuskim gradovima i Barcelonom

1000.

Granice Republike Venecije 1796.

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Venice1400.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Republik_Venedig.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Republic_of_Venice_1796.png

Sredozemlje 1500.

luke na sjevernim obalama Sredozemlja → kopneni putovi prema unutrašnjosti

npr. Marseille → dolina Rhone → Pariz; ili → dolina Rajne → srednja Europa

Venecija → alpski prijevoji (St. Gotthard i Brenner) → dolina Rajne i Dunava →

veći gradovi srednje, zapadne i sjev. Europe

Dubrovnik i drugi gradovi na ist. obali Jadrana – posrednici u trgovini: Sredozemlje

i Bliski istok ↔ unutrašnjost Balk. poluotoka

Brenner St. Gotthard

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/71/BrennerAutobahn.JPGhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Teufelsbr%C3%BCcke01.jpg

RENESANSA

utjecaj na izgled krajolika – krajobrazna arhitektura, urbanizam

značajke: uzor - antička arhitektura; oživljavanje antičkih estetskih principa:

simetrija, proporcija i harmonija; težnja da se dijelovi koji su u gotičkoj arhitekturi

težili razjedinjavanju, objedine u prostorno jasne arhitektonske cjeline.

temeljne odlike renesansnog vrta: povezivanje kuće s vrtom, povezivanje vrta s

njegovom okolicom i longitudinalni, simetrični koncept vrta

Brenner

http://italophiles.com/http://www.gardenaesthetics.com/italian.html

OSMANLIJSKO CARSTVO

Od 14. st. – uspon

razvoj islamsko-orijentalnog

tipa gradova i u manjoj mjeri

islamizacija ruralnih sredina

→ razvoj drugačijeg kulturnog

krajolika

rušenje ili zapuštanje

srednjovjekovnih burgova,

ukidanje i nestanak feudalne

rascjepkanosti agrarnog

prostora

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/06/OttomanEmpireIn1683.png

islamizacija u JI Europi (vidljivo iz poreznih registara) → promjene u

prostoru i u demografskoj (vjerskoj i nacionalnoj) strukturi stanovništva

migracije – uglavnom se radi o domaćem stanovništvu

Počitelj

Stari most - Mostar

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2f/Pocitelj_Panorama.JPG

osnovna geografska obilježja

fizionomije islamsko-

orijentalnih gradova:

- razvijaju se slobodno u

prostoru, bez ograničenja

utvrda i bedema;

- heterogenost socijalne,

religijske i etničke strukture;

- segregiranost gradskih

četvrti (mahala)

islamsko-orijentalni

mentalitet: težnja za strogim

odvajanjem privatnog i

javnog života → povećani

zahtjevi za prostorom,

osobito stambenih zona

Istanbul

http://mappery.com/fullsize.php?name=Istanbul-City-Map

Bursa

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ed/Bursa_Tophane_1_by_LordXar.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/56/Bursa018.jpg

NOVI VIJEK

postojanje Turskog carstva – spriječena trgovina s Istokom – prebacivanje težišta zbivanja sa Sredozemlja na Atlantik kao posljedica geografskih otkrića

inicijatori: Španjolska i Portugal – postaju svjetske pomorske velesile

počinje stagnacija i nazadovanje gradova u Italiji – porast važnosti gradova na Pirenejskom poluotoku

1500.

http://www.euratlas.net/history/europe/1500/europe_map_1500.html

Fernand Braudel: “Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II”

djelo o Sredozemlju kao povijesnom, zemljopisnom i civilizacijskom fenomenu, viđenom u trenutku velike ekspanzije pod Filipom II., u XVI. stoljeću.

1. dio: UDIO SREDINE

1. Poluotoci: planine, visoravni i ravnice

2. U srcu Sredozemlja mora i primorja

3. Granice ili najšire Sredozemlje

4. Fizičko jedinstvo: klima i povijest

5. Ljudsko jedinstvo: putovi i gradovi

odnos čovjeka i prirodne sredine

• osvojena izvaneuropska područja europske države pretvarale su u svoje kolonije

koje su ekonomski iskorištavale. Kolonije - izvor sirovina i izvozna tržišta.

• između Amerike i Europe razmijenjene su mnoge biljne i životinjske vrste

• iz Europe u Ameriku preneseni su konj, krava, ovca, koza i svinja, a od biljaka

vinova loza i pšenica. Iz Amerike u Europu preneseni su puran, krumpir, kukuruz,

duhan

• iako je trebalo dugo vremena da stanovništvo Europe prihvati nove kulture, one

su tijekom vremena zauzele svoje mjesto među najvažnijim prehrambenim

proizvodima europskog stanovništva → promjene poljoprivrednog krajolika

1600.

http://www.euratlas.net/history/europe/1600/europe_map_1600.html

• u novijoj povijesti važna je činjenica da 1704. god. Britanci zauzimaju Gibraltar –

postaju dominantan vojno-politički faktor na Sredozemlju

• austrougarsko i talijansko jačanje – kratkotrajno; ne može izmijeniti činjenicu da je

Sredozemno more područje interesa “nemediteranskih” zemalja (velesila) – Britanija,

Rusija

1800. 1700.

http://www.euratlas.net/history/europe/1900/europe_map_1900.htmlhttp://www.euratlas.net/history/europe/1700/europe_map_1700.html

Sueski kanal

gradnja je započela 1856. (Lesseps) a završila 1869.

spoj Atlantskog i Indijskog oceana preko Sredozemnog mora → Sredozemlje ponovno dobija veliko značenje u svjetskoj trgovini i pomorstvu

promjena političkih odnosa: Turska gubi vodeću poziciju a sve više jača uloga europskih zemalja: Francuske, Velike Britanije, Španjolske, Italije i Rusije

Brodovi u Port Saidu čekaju na prolaz kanalom (oko

1880.)

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9e/PortSaid_Canal_1880.jpg

Francuzi – 1830. osvojili primorske dijelove Alžira, kasnije i južna pustinjska područja; 1881. zauzimaju Tunis; 1912. Maroko

u vrijeme gradnje kanala bili su na vrhuncu kolonijalne ekspanzije u sjev. Africi

nakon poraza Turske u 1. svj. ratu. dobivaju upravu nad današnjom Sirijom i Libanonom

Britanci dominiraju Sueskim kanalom; kontrola nad Gibraltarom, 1878. zauzimaju Cipar a 1882. Egipat; 1920. dobivaju na upravu Palestinu i Transjordaniju

Talijani – 1911. zauzimaju Libiju, neke otoke u egejskom moru, Istru i dijelove dalmatinske obale

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/EUROPE_1919-1929_POLITICAL_01.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/69/BritishMandatePalestine1920.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/39/Italian_empire_1940.PNG

slabljenje Turske potkraj 19. i početkom 20. st. – smanjen je njezin utjecaj na Sredozemlju, osobito nakon poraza u 1. svj. ratu.

nakon 1. svj. rata Francuska i Velika Britanija zauzimaju Bospor i Dardanele i smanjuju utjecaj Rusije na Sredozemlju

1923. savezničke sile vratile su Turskoj pravo nadzora nad Bosporom i Dardanelima – ponovno političko jačanje, zapreka ruskom utjecaju

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/a/a1/Turkish_Strait_disambig.svghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/Istambul_and_Bosporus_big.jpghttp://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Dardanelles_map2.png

nakon 2. svj. rata – raspadanje kolonijalnog sustava i stvaranje novih država

osamostaljenje od Francuske: Libanon (1943.), Sirija (1946.), Tunis i Maroko (1956.), Alžir (1962.)

Libija se osamostalila od Italije 1951. god.

osamostaljenje od V. Britanije: Malta (1964.), Cipar (1960.) i Egipat (1953.)

na mandatnom području Palestine i Transjordanije stvorene su nezavisne države Izrael i Jordan (1948.), neriješeno pitanje Palestine

http://en.wikipedia.org/wiki/File:UN_Partition_Plan_Palestine.png

Velika Britanija uspjela je zadržati Gibraltar

Gibraltarska vrata: 13 – 37 km širine

jedna od najvažnijih ključnih točaka za ulaz u Sredozemno more i put prema Bliskom, Srednjem i Dalekom istoku

europska strana: stjenovito uzvišenje The Rock

afrička strana: masiv Djebel Musa

podzemna skladišta hrane i municije, rezervoari za vodu, skloništa za podmornice i manje ratne jedinice

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Top_of_the_Rock_of_Gibraltar.jpg