pr inisredozemlju (gfcm) (2017. – 2020.) kojom se želi ostvariti održivost ribarstva na...
TRANSCRIPT
-
RR\1125788HR.docx PE595.446v03-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0179/2017
11.5.2017
IZVJEŠĆE
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva na
Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Odbor za ribarstvo
Izvjestitelj: Marco Affronte
-
PE595.446v03-00 2/24 RR\1125788HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 16
MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA .......................... 18
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE .......... 22
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 23
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU ......................... 24
-
RR\1125788HR.docx 3/24 PE595.446v03-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva na Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ)
br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002
i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ1,
– uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja
2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša
(Okvirna direktiva o morskoj strategiji)2,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama
upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o
izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/943,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi
sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog
i nereguliranog ribolova (Uredba o ribolovu NNN), o izmjeni uredaba (EEZ)
br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba
(EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/19994,
– uzimajući u obzir strategiju na sredini razdoblja Opće komisije za ribarstvo na
Sredozemlju (GFCM) (2017. – 2020.) kojom se želi ostvariti održivost ribarstva na
Sredozemlju i Crnom moru,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o prijedlogu direktive Vijeća o
provedbi Sporazuma sklopljenog između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u
Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja
nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21. svibnja 2012.,
kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije Međunarodne organizacije
rada o radu u ribolovu iz 2007.5,
– uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a koju je Opća skupština donijela 25. rujna 2015.,
naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”,
– uzimajući u obzir Regionalnu konferenciju o izgradnji budućnosti za održivi mali
ribolov na Sredozemlju i Crnom moru (Alžir, Alžir 7.–9. ožujka 2016.),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
1 SL L 354, 28.12.2013., str. 22. 2 SL L 164, 25.6.2008., str. 19. 3 SL L 409, 30.12.2006., str. 11. 4 SL L 286, 29.10.2008., str. 1. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0343.
-
PE595.446v03-00 4/24 RR\1125788HR.docx
HR
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za zapošljavanje i
socijalna pitanja (A8-0179/2017),
A. budući da je Sredozemlje sa svojih 17 000 morskih vrsta jedno od područja s najvećom
biološkom raznolikošću na svijetu; budući da je stoga potreban pristup za velik broj
vrsta prilikom utvrđivanja načina upravljanja Sredozemljem;
B. budući da Komisija u svojoj komunikaciji pod naslovom „Savjetovanje o ribolovnim
mogućnostima za 2017. u okviru zajedničke ribarstvene politike” (COM(2016)0396)
upućuje na to da je prekomjerni izlov ribe i dalje glavni problem i potiče na pronalazak
rješenja kako bi se situacija promijenila; budući da Komisija u tom dokumentu izražava
zabrinutost zbog činjenice da se mnoge procijenjene vrste love u znatno većem broju od
procijenjenog cilja najvišeg održivog prinosa (MSY);
C. budući da se Sredozemlje treba suočiti s važnim izazovom postizanja cilja postupne
obnove i održavanja populacija ribljih stokova iznad razina biomase sposobnih za
postizanje najvećeg održivog prinosa za sve stokove najkasnije do 2020.; budući da će
taj izazov zahtijevati sudjelovanje i predanost zemalja koje nisu članice EU-a; budući da
je opća razina prekomjernog izlova u Sredozemlju otprilike 2–3 puta veća od razine
najvišeg održivog prinosa; budući da, unatoč znatnim naporima na razini EU-a i izvan
njega u cilju jamčenja provedbe i usklađenosti zakonodavstva u sektoru ribarstva, više
od 93 % procijenjenih vrsta u Sredozemlju i dalje se prekomjerno lovi;
D. budući da ribarstvo u toj regiji ima velik socioekonomski značaj za obalno stanovništvo;
budući da je u tom sektoru zaposleno na tisuće ljudi, što obuhvaća i sektor sekundarne
prerade te znatan broj žena koje posebno ovise o ribarstvu za zapošljavanje; budući da
Sredozemlje daje ključan doprinos u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, posebno za
najugroženije stanovništvo u regiji; budući da se ribarstvom omogućuje dopuna prihoda
i opskrbe hranom te da se njime doprinosi regionalnoj stabilnosti;
E. budući da je na Sredozemnom moru nekoliko različitih čimbenika koji zajedno s
ribolovom utječu na zdravlje stokova, primjerice, onečišćenje prouzročeno pomorskim
prijevozom;
F. budući da mali ribolov obuhvaća 80 % ribolovne flote i 60 % radnih mjesta na
Sredozemlju; budući da je žalosna činjenica da nema zajednički dogovorene definicije
malog ribolova na europskoj razini, iako je to vrlo teško postići zbog raznih
specifičnosti i karakteristika morskih ekosustava i sektora ribarstva; budući da je „mali
obalni ribolov” službeno definiran samo za potrebe Europskog fonda za ribarstvo
(Uredba Vijeća (EZ) br. 1198/2006) kao „ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija
ukupna duljina preko svega ne prelazi 12 metara i koja ne koriste povlačne alate” (kao
što su koćarice); budući da bi se definicijom malog ribolova trebalo uzeti u obzir niz
nacionalnih i regionalnih karakteristika;
G. budući da je na sastanku na vrhu o stanju stokova u Sredozemlju održanom u veljači
2016. u Kataniji postignut dogovor da je hitno potrebno obrnuti takve negativne
trendove te se primio na znanje veliki izazov obnove i održavanja populacija ribljih
stokova iznad razina biomase sposobnih za postizanje najvećeg održivog prinosa za sve
vrste najkasnije do 2020., uz istovremeno poštovanje obveze u okviru zajedničke
ribarstvene politike povezane s najvećim održivim prinosima;
-
RR\1125788HR.docx 5/24 PE595.446v03-00
HR
H. budući da se Sredozemlje uz prekomjerni izlov suočava s brojnim izazovima, a uzrok
većine tih izazova jest gusto naseljena obala (višak hranjivih tvari, onečišćujuće tvari,
izmjene staništa i obale), ali i pomorski promet i prekomjerno iskorištavanje resursa,
uključujući, među ostalim, ekstrakciju nafte i plina; nadalje, budući da je Sredozemlje
vrlo osjetljivo na klimatske promjene, što u kombinaciji s intenzivnim pomorskim
prometom pogoduje pojavi i stvaranju novih invazivnih vrsta;
I. budući da nemogućnost korištenja određenim alatima i tehnikama koji su prihvatljiviji i
imaju manji utjecaj na stanje ugroženih stokova ozbiljno utječe na održivost obalnih i
otočnih zajednica koje su ionako marginalizirane te sprečava razvoj i dovodi do
povećane depopulacije;
J. budući da obalne zajednice sredozemnih država članica uvelike ovise o ribarstvu,
osobito o malom ribolovu, pa su stoga ugrožene nedostatkom održivosti ribljih stokova;
K. budući da je veći broj obalnih zajednica u EU-u uvelike ovisan o tradicionalnom,
artizanalnom i malom ribolovu na Sredozemlju;
L. budući da rekreacijski ribolov u brojnim regijama Sredozemlja ima društveno-
ekonomsku vrijednost te izravan i neizravan utjecaj na zapošljavanje;
M. budući da valja uzeti u obzir ulogu koju rekreacijski ribolov ima na stanje stokova u
Sredozemlju;
1. ističe važnost brze i potpune provedbe ciljeva i mjera u okviru zajedničke ribarstvene
politike (ZRP), kao i pravovremene izrade nacrta i učinkovite provedbe višegodišnjih
planova upravljanja u skladu s pristupom koji je usmjeren na regionalizaciju i
raznolikost vrsta; posebno naglašava da je potrebno ostvariti cilj dobrog stanja okoliša
koji je utvrđen Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji (Direktiva 2008/56/EZ), s
time da bi se o mjerama upravljanja ribarstvom trebalo odlučivati u kontekstu
zajedničke ribarstvene politike;
2. smatra da bi sa Sredozemljem i dalje trebalo postupati drugačije nego s ostalim
morskim bazenima obuhvaćenima zajedničkom ribarstvenom politikom jer njegov velik
dio čine međunarodne vode u kojima treće zemlje imaju odlučujuću ulogu kad je riječ o
stanju stokova;
3. smatra da je hitno potreban zajednički odgovor koji se temelji na suradnji koja se
provodi na raznim razinama: međunarodnoj, europskoj, nacionalnoj i regionalnoj;
smatra da svi relevantni dionici, uključujući profesionalne i rekreacijske ribare, ribarsku
industriju, tradicionalan i artizanalan mali ribolov, znanstvenike, regionalne
organizacije, upravitelje zaštićenih morskih područja, sindikate i nevladine organizacije,
trebaju biti dio uključivog procesa koji kreće od najnižih razina prema gore; ističe
stratešku ulogu Savjetodavnog vijeća za Sredozemlje u tom kontekstu;
4. ističe da bez osviještenosti, pune podrške i uključenosti obalnih zajednica, koje moraju
biti informirane o opasnostima koje smanjenje stokova i vrsta može imati na njihovu
gospodarsku i socijalnu budućnost, mjere upravljanja i propisi neće ostvariti svoj puni
potencijal;
5. stoga ističe da nema zajedničkih preciznih definicija malog i artizanalnog ribolova;
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32008L0056&qid=1494937853394&from=EN
-
PE595.446v03-00 6/24 RR\1125788HR.docx
HR
ističe da je za daljnje političke aktivnosti potrebno što prije utvrditi takve definicije na
razini EU-a;
6. naglašava da se pri definiranju ribarstvenih politika u procese odlučivanja trebaju
uključiti i integrirati ribari i njihova udruženja te organizacije proizvođača, sindikati,
obalne akcijske skupine i lokalne zajednice, u skladu s načelom regionalizacije
zajedničke ribarstvene politike i uključujući treće zemlje na istočnim i južnim obalama
sredozemnoga bazena; naglašava da će jedino stvaranjem pravednih, uravnoteženih i
ujednačenih uvjeta za sve uključene zemlje i za sve ribolovne subjekte u Sredozemlju
biti moguće jamčiti zdrave ribarske resurse te održivo i profitabilno ribarstvo, a time
održati i aktualne razine zaposlenosti i u najboljem slučaju stvoriti nova radna mjesta u
sektoru ribarstva; ističe važnu ulogu jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru
ribarstva te institucionaliziranog socijalnog dijaloga i sudjelovanja radnika u pitanjima
koja se tiču poduzeća;
7. napominje da zajednička ribarstvena politika selektivno daje poticaje ribolovu,
uključujući ribolovne mogućnosti, i na način kojim se jamči ograničeni učinak na
morski ekosustav i ribolovne resurse; u tom pogledu ističe da je nužno da države članice
primjenjuju transparentne i objektivne kriterije, uključujući ekološke, socijalne i
gospodarske kriterije (članak 17. Uredbe o ZRP-u); ističe da je potrebno usmjeriti
napore u to, pogledu kako bi se zajamčili poticaji i povlašteni pristup obalnim
ribolovnim zonama za flote za mali (artizanalni i tradicionalni) ribolov, pod uvjetom da
se bave selektivnim ribolovom kojim se ograničeno utječe na okoliš; ističe važnost
savjetovanja s dotičnim priobalnim zajednicama.
8. napominje da utjecaj rekreacijskog ribolova na stokove i njegov socioekonomski
potencijal u Sredozemlju nisu dovoljno istraženi; smatra da broj rekreacijskih ribara,
njihov ulov i dodana vrijednost koju donose obalnim zajednicama moraju biti
predmetom budućih prikupljanja podataka;
9. napominje da rekreacijski ribolov donosi velik gospodarski prihod lokalnim
zajednicama, s pomoću aktivnosti kao što je turizam, te ima nizak utjecaj na okoliš i
stoga ga treba poticati;
10. smatra bitnim definirati obalni, mali obalni i tradicijski ribolov u skladu sa
socioekonomskim karakteristikama i primjenjujući regionalni pristup;
11. naglašava da se u obalnom ribolovu upotrebljavaju tradicionalni alati i tehnike, koji
svojom specifičnošću određuju identitet i način života obalnih područja, te da je stoga
potrebno očuvati i zaštiti njihovo korištenje kao dio kulturno-povijesne i tradicijske
baštine;
12. smatra da se u kontekstu regionalizacije, a uzimajući u obzir posebnosti pojedinih
oblika ribolova, trebaju dopustiti određena opravdana odstupanja u pogledu korištenja
pojedinih ribolovnih alata i tehnika;
13. ističe da se, prema Organizacija za hranu i poljoprivredu, za očuvanje i iskorištavanje
živih morskih resursa te upravljanje njima mora primijeniti predostrožan pristup kojim
se vodi računa o socioekonomskim okolnostima kako bi se postigao održivi ribolov i u
cijelosti zaštitio i očuvao morski okoliš; ističe da nedostatak znanstvenih podataka ne
-
RR\1125788HR.docx 7/24 PE595.446v03-00
HR
smije biti izgovor za neprimjenjivanje mjera očuvanja i upravljanja; smatra da je od
ključne važnosti brzo riješiti problem nedostatka podataka i opipljivih znanstvenih
podataka o stanju stokova; ističe da se u taj proces moraju uključiti svi dionici i da se s
njima valja savjetovati;
14. smatra da za zaštitu i očuvanje ribarstva i resursa morskog okoliša u Sredozemlju
politike upravljanja ribolovom moraju biti djelotvorne i popraćene snažnim,
sveobuhvatnim i hitnim politikama i mjerama za uklanjanje čimbenika koji negativno
utječu na te resurse, a to su: klimatske promjene (globalno zatopljenje, zakiseljavanje,
padaline), zagađenje (kemijsko, biološko, makroskopsko i mikroskopsko),
nekontrolirano istraživanje i ekstrakcija plina i nafte, pomorski promet, invazivne vrste
te uništavanje ili izmjenjivanje prirodnih staništa, posebno obalnih; ističe da je stoga
važno bolje razumjeti utjecaj tih čimbenika na riblje stokove; poziva u tom pogledu na
jačanje postojećih europskih kapaciteta za nadziranje i praćenje Sredozemnog mora, kao
što su EMODnet te program Copernicus i njegova pomorska komponenta;
15. smatra da se zaštita i očuvanje ribolovnih i pomorskih resursa Sredozemlja ne smije
temeljiti samo na mjerama koje se odnose na ribolovni sektor nego treba uključiti i
druge sektore djelatnosti koji utječu na morski okoliš;
16. smatra da se moraju povećati napori za upoznavanje morskog okoliša, osobito vrsta koje
se komercijalno iskorištavaju, te je na temelju tih saznanja potrebno planirati njihovo
održivo iskorištavanje;
17. snažno ističe da je u Sredozemlju i dalje raširen problem nezakonitog, neprijavljenog i
nereguliranog ribolova, čak i u državama članicama EU-a; smatra da svaka mjera za
očuvanje resursa, čak i ponajviše gospodarstava malog ribolova, treba ići ruku pod ruku
sa snažnom i odlučnom borbom protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog
ribolova; smatra da EU treba osigurati potporu trećih zemalja na Sredozemlju u cilju
borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; nadalje smatra da je
shodno tomu potrebno uskladiti postupke kontrole u cijelom Sredozemlju, uzimajući u
obzir velike razlike u primjeni postupaka kontrole i sankcija;
18. podsjeća da obalne zajednice imaju velik utjecaj na učinkovitost mjera kojima je cilj
sprečavanje, otkrivanje i identifikacija nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog
ribolova;
19. smatra da je prioritet pojačati nadzorne aktivnosti na kopnu, u cijelom distribucijskom
lancu (tržištima i ugostiteljstvu) i na moru, posebno u područjima gdje su ribolovne
aktivnosti privremeno prekinute ili zabranjene;
20. smatra da je, kako bi se izbjegla socijalna nejednakost, potrebno dodijeliti ribolovne
mogućnosti koristeći se objektivnim i transparentnim kriterijima, uključujući okolišne,
socijalne i gospodarske kriterije, uzimajući u obzir metode sa smanjenim utjecajem na
okoliš; smatra da je potrebno pravedno raspodijeliti ribolovne mogućnosti unutar
različitih segmenata ribolova, uključujući tradicionalni i mali ribolov; također smatra da
je potrebno pružati poticaj flotama da se koriste selektivnijim alatima i tehnikama
ribolova koji imaju smanjeni utjecaj na morski okoliš, u skladu s člankom 17. Uredbe o
ZRP-u;
-
PE595.446v03-00 8/24 RR\1125788HR.docx
HR
21. smatra da se problem osiromašenja stokova u Sredozemlju mora riješiti mjerama
upravljanja ribolovom i mjerama očuvanja ribolova za komercijalni i rekreacijski
ribolov, uključujući korištenjem prostornih i vremenskih ograničenja, dnevnih i tjednih
gornjih granica kapaciteta ribolova te, kada je to prikladno, kvota; smatra da bi se na taj
način zajamčili jednaki uvjeti za treće zemlje sa zajedničkim stokovima; smatra da se
ove mjere moraju donijeti u uskoj suradnji s dotičnim sektorom kako bi se postigla
njihova učinkovita provedba;
22. pozdravlja povećanje broja inspekcija Europske agencije za kontrolu te ističe potrebu za
jačanjem napora za rješavanje dvaju glavnih problema u pogledu poštovanja propisa u
2016.: neistiniti navodi u ispravama (brodski dnevnik, iskrcajne i transportne
deklaracije, prodajni listovi itd.) i uporaba zabranjenih ili nepropisnih ribolovnih alata;
23. ističe da odgovornosti koje proizlaze iz obveze iskrcavanja utvrđene reformiranim
ZRP-om ni u kojem slučaju ne smiju pasti na ribare;
24. poziva da se ispitaju posljedice koje okončanje odbacivanja ulova ima na to da morski
organizmi i druge vrste, npr. galebovi, budu lišeni hranjivih tvari;
25. napominje da je sustavima zaštićenih morskih područja u Sredozemlju pokriven
nedovoljan postotak površine te se pokrivenost različitih bazena uvelike razlikuje; ističe
da općenito nedostaju gospodarski resursi; smatra da je ključno prepoznati i jačati ulogu
koju zaštićena morska područja imaju kao napredni laboratoriji za znanstveno
istraživanje te u provedbi konkretnih mjera, suradnji i zajedničkom upravljanju
djelatnošću ribara, te da je nužno optimizirati njihovo korištenje u svjetlu znanstveni
savjeta i ciljeva očuvanja; smatra da je u tom pogledu važno zajamčiti stabilno
povećanje sredstava kojima sustav raspolaže; smatra da je ključno bliže surađivati s
Općom komisijom za ribarstvo Sredozemlja i trećim zemljama kako bi se utvrdila
područja koja je potrebno obuhvatiti mjerama zaštite te uspostavio učinkoviti sustav za
nadzor i kontrolu u cilju provjere djelotvornosti tih područja;
26. ističe da je važno zajamčiti da zaštićena morska područja obuhvaćaju barem 10 %
Sredozemnog mora do 2020., u skladu s UN-ovim ciljem održivog razvoja 14.5; poziva
Opću komisiju za ribarstvo Sredozemlja da se na godišnjem zasjedanju 2018. usuglasi u
pogledu rasporeda aktivnosti i uvjeta za postizanje navedenog cilja; ističe da se
postojećim zaštićenim morskim područjima često ne upravlja na pravilan način; stoga
smatra da je osim uvođenja učinkovitog sustava nadzora i kontrole potrebna uspostava i
primjena mjera upravljanja u skladu s pristupom koji se temelji na ekosustavima kako bi
se mogla utvrditi djelotvornost zaštitnih mjera;
27. posebno ističe da je potrebno zaštititi suradnju u upravljanju osjetljivim područjima koja
predstavljaju značajna mrjestilišta gospodarski najvažnijih vrsta (npr. Jabučka kotlina u
Jadranskom moru);
28. ističe da Sredozemlje karakteriziraju biološki jedinstvene populacije koje izlovljavaju
flote različitih zemalja, te je stoga neophodna uska suradnja i usuglašavanje mjera
regulacije ribolova među svim sudionicima i na svim razinama;
29. poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere radi rješavanja problema morskog
otpada i plastike u moru koji dovode do vrlo ozbiljne okolišne, ekološke i gospodarske
-
RR\1125788HR.docx 9/24 PE595.446v03-00
HR
štete te štete po zdravlje;
30. smatra bitnim da se u okviru politika primjenjuje raznolik i detaljan pristup u pogledu
planova upravljanja s različitim kriterijima koji se temelje na biološkim
karakteristikama vrsta i tehničkim karakteristikama metoda ribolova; također smatra da
bi svaki višegodišnji plan trebao predvidjeti prikladno prostorno planiranje (rotiranje
područja u kojima je zabranjen ribolov, potpuna ili djelomična obustava ovisno o
ribolovnim sustavima) i vremensko planiranje (sezona zabrane ribolova), kao i
promicanje tehničkih mjera kojima je cilj postići maksimalnu selektivnost alata; ističe
da je potrebno predvidjeti odgovarajuću financijsku naknadu;
31. pozdravlja obveze koje je Komisija preuzela za višegodišnji plan upravljanja
Sredozemnim morem; ističe važnost regionalizacije ZRP-a u upravljanju ribolovom u
Sredozemnom moru; poziva Savjetodavno vijeće za Sredozemlje (MEDAC) da tijekom
cijelog procesa sudjeluje u osmišljavanju i provedbi višegodišnjeg plana i
regionaliziranih mjera;
32. naglašava da se ribarima u sezoni zabrane ribolova moraju zajamčiti odgovarajuća
primanja;
33. ističe da je u Sredozemlju potrebno utvrditi minimalnu dozvoljenu veličinu svih
komercijalnih i rekreacijskih ciljnih vrsta, ovisno o spolnoj zrelosti i na temelju
najboljih dostupnih znanstvenih saznanja; naglašava da je potrebno poduzeti mjere
kojima se jamči strože pridržavanje tih minimalnih veličina;
34. smatra da je potrebno potaknuti koordinirano djelovanje s trećim zemljama Sredozemlja
jačanjem političke i tehničke suradnje pod okriljem međunarodnih institucija koje
djeluju u ovom području; pozdravlja inicijativu koju je pokrenula Komisija nedavnim
uvođenjem programa MedFish4Ever, koji je poziv na djelovanje kako bi se zaustavilo
smanjenje ribljih stokova u Sredozemlju; ističe da je u okviru ove inicijative potrebno
uložiti sve moguće napore kako bi se u zemljama Sredozemlja promicao održivi
ribolov;
35. naglašava da je potrebno promicati i provesti dogovor za prostorne i vremenske zabrane
ribolova, čime će se ribolov vremenski ograničiti u područjima mriještenja određenih
vrsta tijekom cijele godine; ističe da će takvo raspoređivanje i specijalizacija ribolovnog
napora urodit visokom produktivnošću i mora se planirati u dogovoru s ribolovnim
zajednicama i znanstvenim savjetnicima;
Mjere povezane s trećim zemljama
36. poziva Komisiju da promiče mjere u okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja
kako bi se poboljšalo stanje stokova koji se dijele s trećim zemljama, koristeći se
istovremeno aktivnostima suradnje koje su već uspostavljene između predstavničkih
tijela flota i poduzeća koja djeluju u sektoru ribarstva i nadležnih ili odgovarajućih tijela
dotičnih trećih zemalja;
37. prima na znanje da nedostatak zajedničkog regulatornog okvira za flote EU-a i trećih
zemalja koje djeluju u Sredozemlju dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja među
ribarima i istodobno prijeti dugoročnoj održivosti ulova zajedničkih vrsta;
-
PE595.446v03-00 10/24 RR\1125788HR.docx
HR
38. ističe važnost suradnje i potrebe za promicanjem poštovanja propisa i jednakih uvjeta u
pogledu nadzora u ribarstvu s trećim zemljama i regionalnim organizacijama za
upravljanje ribarstvom te jačanja horizontalne koordinacije upravljanja morskim
područjima i ribljim stokovima izvan nacionalne jurisdikcije:
39. poziva Komisiju da pomogne trećim zemljama u Sredozemlju da ostvare održivi ribolov
podupiranjem malog i obalnog ribolova, razmjenom najboljih praksi i održavanjem
otvorenog komunikacijskog kanala, te da uspostave potreban dijalog između uključenih
različitih nacionalnih administracija radi pružanja odgovarajuće potpore provedbi
strategije na sredini razdoblja (2017. – 2020.) Opće komisije za ribarstvo na
Sredozemlju te preokretanja zabrinjavajućeg trenda u pogledu stanja sredozemnih
stokova; poziva Komisiju da s trećim zemljama Sredozemlja učinkovito razmjenjuje
informacije o aktivnostima flota trećih zemalja koje djeluju u Sredozemlju;
40. poziva na to da se pod okriljem Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja uvede
regionalni plan u cilju jamčenja jednakih uvjeta za sva plovila koja provode ribolovne
aktivnosti na Sredozemlju, kao i pravedne ravnoteže između ribolovnih resursa i
kapaciteta flota svih zemalja na obalama Sredozemlja; nadalje poziva na osnivanje
regionalnog centra za određivanje položaja brodova satelitom i zajedničkih operacija
nadzora;
41. preporučuje da Komisija obustavi uvoz iz trećih zemalja koje ne provode potrebne
mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i
nereguliranog ribolova, na koje ih, kao države zastave, države luke, obalne države ili
države trgovine, obvezuje međunarodno pravo;
42. poziva države članice i Komisiju da podupiru treće zemlje, pruže im svu moguću
pomoć i surađuju s njima u cilju boljeg suzbijanja nezakonitog, neprijavljenog i
nereguliranog ribolova na cijelom Sredozemlju;
43. poziva obalne zemlje da surađuju u cilju uspostave ograničenih područja za ribolov i
zaštićenih morskih područja, uključujući u međunarodnim vodama;
44. ističe da je potrebno uvesti temeljne propise za upravljanje rekreacijskim ribolovom na
cijelom Sredozemlju;
Socioekonomski aspekti
45. ističe da je 250 000 ljudi izravno zaposleno na plovilima i da se broj osoba koje u
sektoru ribarstva zarađuju za život eksponencijalno povećava ako se u obzir uzmu
obitelji koje žive zahvaljujući potpori regionalnog ribolova i koje su zaposlene u
sekundarnim industrijama kao što je prerada, održavanje brodova i turizam, uključujući
turizam povezan s rekreacijskim ribolovom; napominje da se 60 % aktivnosti povezanih
s ribolovom odvija u zemljama u razvoju južnog i istočnog Sredozemlja, što pokazuje
koliko su mali (artizanalni i tradicionalni) i rekreacijski ribolov važni za održiv razvoj
tih regija, a osobito za najugroženije obalne zajednice;
46. smatra da je ključno poboljšati uvjete rada ribara, počevši od dostojanstvene naknade i
poštenog tržišnog natjecanja, uz usmjeravanje posebne pozornosti na visoku stopu
nesreća u tom sektoru i visok rizik od profesionalnih bolesti; predlaže da države članice
-
RR\1125788HR.docx 11/24 PE595.446v03-00
HR
uspostave instrumente potpore dohotku, uz propisno poštovanje zakona i običaja svake
države članice; na kraju preporučuje da države članice osnuju fond za stabilnu naknadu
za dohodak kako bi se pokrila razdoblja zabrane ribolova zbog nepovoljnih klimatskih
pojava koje mogu dovesti do obustave te aktivnosti, kao i do razdoblja odmora
(biološko obnavljanje) u cilju zaštite životnog ciklusa iskorištavanih vrsta, zbog
ekološke katastrofe, produljene pojave onečišćenja okoliša i onečišćenja morskim
biotoksinima;
47. prima na znanje da sektor ribarstva EU-a posljednjih nekoliko godina prolazi kroz
razdoblje teškoća zbog povećanja troškova proizvodnje, propadanja ribljih stokova,
manjeg ulova i stalnog pada dohotka;
48. primjećuje da se socioekonomsko stanje u tom sektoru pogoršalo zbog različitih
razloga, koji obuhvaćaju i smanjenje ribljih stokova, pad vrijednosti ribe pri prvoj
prodaji (što se nije odrazilo na maloprodajnu cijenu zbog toga što većina posrednika
nepravedno raspodjeljuje dodanu vrijednost u vrijednosnom lancu tog sektora te zbog
monopola u raspodjeli u nekim regijama) te povećanje cijene goriva; primjećuje da su te
teškoće doprinijele povećanju ribolovnoga napora, što posebno zabrinjava u slučaju
maloga ribolova i može uistinu ugroziti budućnost toga tradicionalnoga načina života i
opstanak lokalnih zajednica koje u velikoj mjeri ovise o ribolovu;
49. ističe važnost osmišljavanja inicijativa koje bi mogle imati pozitivan učinak na
zapošljavanje i koje su kompatibilne sa smanjenjem ribolovnoga napora, kao što su
ribolovni turizam i aktivnosti istraživanja;
50. poziva Komisiju i države članice da unaprijede dostupnost dostojanstvenih radnih
uvjeta i odgovarajuću socijalnu zaštitu za sve radnike u sektoru ribarstva, bez obzira na
veličinu ili vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesta zapošljavanja ili ugovor prema
kojem su zaposleni, među ostalim uporabom sporazuma o partnerstvu u održivom
ribarstvu koji se potpisuju u toj regiji radi borbe protiv socijalnog dampinga i
poboljšanja pristupa tržištima i financiranju, suradnje s javnom upravom i institucijama
te diversifikacije načina stjecanja sredstava za život; ističe važnost učinkovitih
inspekcija i kontrola rada;
51. ističe potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta ribara s obzirom na visoku stopu nezgoda u
tom sektoru kao i na nerazmjerno visok rizik od profesionalnih bolesti, kako fizičkih
tako i mentalnih; naglašava da je potrebno jamčiti odgovarajuću ravnotežu između
poslovnog i privatnog života ribara; ističe važnost pružanja odgovarajućih sanitarnih
uvjeta, i na ribarskim plovilima i na kopnu, te zadovoljavajućeg smještaja i mogućnosti
za rekreacijske aktivnosti; naglašava potrebu da se zajamči da luke, pristaništa i vodni
putovi i dalje budu operativno sigurni i plovni;
52. naglašava potrebu za jamčenjem da svaka riba i ribarski proizvod koji se uvezu u EU
ispunjavaju uvjete koji su u skladu s međunarodnim normama koje se odnose na okoliš,
rad i ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da zajamče pošteno natjecanje i
održivost u sektoru ribarstva radi očuvanja radnih mjesta i rasta; naglašava da je to
ključno ne samo u pogledu tržišnoga natjecanja u Uniji već također i osobito u vezi s
konkurentima iz trećih zemalja;
53. smatra da Komisija i države članice trebaju promicati potpuno korištenje sredstava iz
-
PE595.446v03-00 12/24 RR\1125788HR.docx
HR
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europskog instrumenta za
susjedstvo; smatra da Komisija treba dati sve od sebe da državama članicama i
zemljama koje nisu članice EU-a pruži pomoć u korištenju svih dostupnih fondova na
najučinkovitiji mogući način, posebno u pogledu:
– poboljšanja uvjeta rada i sigurnosti na plovilu
– vrednovanja radnog i stručnog osposobljavanja te poticanja pokretanja i razvoja novih
gospodarskih aktivnosti u sektoru s pomoću zapošljavanja, obrazovanja i
multidisciplinarnog osposobljavanja mladih ljudi
– jačanja uloge žena u ribarstvu i izravno povezanim proizvodnim sektorima, uzimajući
u obzir činjenicu da one čine 12 % ukupne radne snage u tom sektoru;
54. podsjeća da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo mora pomoći artizanalnom ribolovu
u obnavljanju opreme kako bi mogao poštovati znatna ograničenja u pogledu obveze
iskrcavanja;
55. poziva Komisiju da potiče osnivanje i rad lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu
(FLAG-ovi) koje promiču model održivog ribarstva;
56. smatra da je ključno promicati, valorizirati i pružati poticaje za suradnju među ribarima,
posebno među malim ribarima unutar istog područja ili regije, kako bi se zajednički
riješila pitanja planiranja i upravljanja lokalnim ribolovnim resursima u cilju učinkovite
i konkretne regionalizacije u skladu s ciljevima ZRP-a; smatra da je velika
fragmentacija i raznolikost zanimanja, ciljeva, tehničkih karakteristika i korištenih alata
posebna značajka ribolova u Sredozemlju te da se stoga horizontalnim i jedinstvenim
pristupom ne bi poštovale lokalne specifičnosti Sredozemlja;
57. prima na znanje da je, unatoč nedavnim poboljšanjima, i dalje visok broj stokova za
koje nije provedena pouzdana procjena njihova statusa te da Znanstveni, tehnički i
gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) žali zbog činjenice da je broj procjena zapravo
pao, od 44 procjene 2012. do svega 15 procjena 2014. godine; ističe važnost osiguranja
brzog i pravilnog prikupljanja podataka te poticanja i podržavanja povećanja broj
studija i vrsta pokrivenih podacima, čime se povećavaju saznanja o stokovima, utjecaju
rekreacijskog ribolova i vanjskim čimbenicima kao što je zagađenje radi ostvarenja
održivog upravljanja stokovima;
58. smatra da se ne može racionalno i održivo upravljati resursima bez prikupljenih
podataka i njihove znanstvene uporabe u pogledu čimbenika kao što su podaci o
ribolovnim kapacitetima, poduzetim ribolovnim aktivnostima i njihovu
socioekonomskom stanju te biološkom statusu iskorištenih stokova;
59. napominje da samo 40 % iskrcane ribe u području djelovanja Opće komisije za
ribarstvo na Sredozemlju dolazi iz stokova za koje postoje znanstvene procjene
podnesene Komisiji te da postotak dodatno pada kada je riječ o stokovima za koje
postoji plana upravljanja; ističe da je potrebno poboljšati pokrivenost znanstvenih
procjena o statusu stokova i povećati postotak ribe iskrcane u okviru ribolova
reguliranog višegodišnjim planovima upravljanja;
-
RR\1125788HR.docx 13/24 PE595.446v03-00
HR
60. smatra važnima procjene ribolovnog napora rekreacijskog ribolova te prikupljanja
podataka o ulovu s morskog dna i iz mora u Sredozemlju;
61. naglašava da su potrebni integrirani pristupi kojima se u obzir istovremeno uzimaju
heterogenost morskog okoliša, složenost morskih vrsta (koje se love i koje se ne love),
različite karakteristike i provođenje ribolovnih aktivnosti, pojava deprecijacije ribe prve
prodaje i monopol u distribuciji u nekim područjima, kao i svi drugi čimbenici koji
utječu na zdravlje ribljih stokova;
62. prima na znanje da su podaci koji su dostupni za mjerenje opsega i učinka ribolovnih
aktivnosti u sektoru malog ribolova ograničeni te se mogu razlikovati od jedne države
članice do druge; napominje da se zbog tog nedostatka podataka artizanalni ribolov
podcjenjuje;
63. ističe da bi bolje razumijevanje gospodarskog i socijalnog utjecaja različitih vrsta
ribolova, posebno malog i rekreacijskog ribolova, pomoglo pri utvrđivanju najboljih
mjera upravljanja;
64. čvrsto podržava prijedlog Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja da se uspostavi
katalog ribolovnih aktivnosti te da se u njega uvrste informacije o ribolovnom alatu i
operacijama, opisi ribolovnih područja te indikacije o ciljnim vrstama i usputnom ulovu
kako bi se pružio potpuni opis ribolovnih aktivnosti u određenom području i interakcija
s drugim sektorima kao što je rekreacijski ribolov;
65. smatra da bi se na rekreacijski ribolov trebala primjenjivati nova pravila i da bi se
morao izraditi katalog aktivnosti rekreacijskog ribolova koji bi sadržavao informacije o
ribolovnom alatu i operacijama, opise ribolovnih područja te indikacije o ciljnim
vrstama i usputnom ulovu;
66. poziva Komisiju da promiče snažnu znanstvenu suradnju i da radi na poboljšanju
prikupljanja podataka o najvažnijim stokovima, u cilju smanjenja vremenskog razdoblja
između prikupljanja i konačne procjene podataka, te da zatraži od STECF-a procjenu
novih stokova; snažno žali zbog činjenice da u Sredozemlju većina iskrcane ribe
pripada vrstama za koje postoji malo podataka;
67. ističe snažnu i ključnu potrebu za povećanom razmjenom podataka i suzbijanjem
njihove nedostupnosti i disperzije razvijanjem zajedničke baze podataka sa
sveobuhvatnim i vjerodostojnim podacima o ribolovnim resursima te uspostavom mreže
stručnjaka i istraživačkih institucija koje bi pokrivale različita područja znanosti o
ribarstvu; ističe da bi tu bazu podataka financirao EU, a ona bi uključivala sve podatke
o ribarstvu i ribolovnim aktivnostima po zemljopisnim potpodručjima, uključujući
podatke o rekreacijskom ribolovu, kako bi se olakšala kontrola kvalitete, neovisni i
sveobuhvatni podaci i tako poboljšale procjene stokova;
68. napominje da se učinci, dimenzije i karakteristike ribolova NNN trenutačno nedovoljno
procjenjuju, različito se procjenjuju u različitim zemljama Sredozemlja te stoga te
zemlje nisu pravilno zastupljene u okviru informacija o aktualnom statusu ribarstva i
trendovima kroz vrijeme; naglašava da je potrebno prikladno uzeti u obzir te zemlje u
sklopu razvoja znanstvenih procjena u svrhu upravljanja ribarstvom;
-
PE595.446v03-00 14/24 RR\1125788HR.docx
HR
69. poziva države članice da aktivno rješavaju problem krivotvorenja morskih proizvoda
njihovim označivanjem i sljedivošću te da povećaju napore oko suzbijanja nezakonitog
ribolova; žali zbog manjka dostupnih informacija o stanju većine stokova („stokovi o
kojima ne postoji dovoljno podataka”) i činjenice da se oko 50 % ulova ne prijavljuje
službeno, dok 80 % iskrcaja dolazi iz „stokova o kojima ne postoji dovoljno podataka”;
70. poziva države članice da ratificiraju i u cijelosti provode sve relevantne konvencije ILO-
a o radnicima u sektoru ribarstva radi osiguranja dobrih radnih uvjeta, kao i jačanja
institucija za kolektivno pregovaranje, kako bi pomorski radnici, uključujući
samozaposlene, mogli iskoristiti svoja radna prava;
71. poziva Komisiju da potiče i podržava ulaganja u diversifikaciju i inovacije ribarskog
sektora razvijanjem komplementarnih djelatnosti;
Osviještenost
72. ističe da je moguće postići učinkovite rezultate i potpuno ostvarenje ciljeva jamčenjem
visoke razine odgovornosti i osviještenosti među subjektima u sektoru razvojem
vještina i obrazovanja svih ribara (profesionalnih i rekreativnih) i njihove uključenosti u
postupak odlučivanja, uz dodavanje konkretnih mjera za širenje dobrih praksi;
73. smatra važnim promicati obavezno pružanje potrošačima prikladnih informacija o
točnom podrijetlu proizvoda te metodi i datumu ulova; također se mora provesti analiza
i ocijeniti je li mjerama sadržanima u novom ZOT-u postignuto poboljšanje informacija
koje se pružaju potrošaču;
74. također smatra da je važno podići razinu osviještenosti i obrazovanja među potrošačima
kako bi odgovorno konzumirali ribu davanjem prednosti lokalnim vrstama koje su
ulovljene održivim tehnikama i koje po mogućnosti dolaze iz stokova koji nisu
prekomjerno iskorišteni i koji se manje prodaju; smatra da je u tu svrhu potrebno
promicati učinkovit i pouzdan sustav sljedivosti i označivanja, u suradnji s relevantnim
dionicima, kako bi se, među ostalim, informirali potrošači i suzbile prijevare povezane s
hranom;
75. smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između poštenoga tržišnoga natjecanja,
zahtjeva potrošača, održivosti sektora ribarstva i očuvanja radnih mjesta; naglašava da
su potrebni sveobuhvatan pristup i snažna politička volja svih sredozemnih zemalja za
suočavanje s problemima i poboljšanje situacije u Sredozemnome moru;
76. pozdravlja kampanju MEDFISH4EVER, koju je pokrenula Komisija kako bi podigla
razinu osviještenosti javnosti o stanju u Sredozemnom moru;
77. smatra da škole i bolnice i druge javne ustanove treba opskrbljivati lokalnom ribom;
78. naglašava činjenicu da je, u svjetlu tog novog scenarija i svih tih novih međusobno
povezanih čimbenika na Sredozemlju, potrebno revidirati Uredbu (EZ) br. 1967/2006 u
pogledu Sredozemlja kako bi se ona prilagodila aktualnoj situaciji;
79. ističe da Uredbu (EZ) br. 1967/2006 treba revidirati u dijelu koji se odnosi na propisanu
zabranu korištenja određenih tradicionalnih alata (zabrana korištenja mreža stajaćica
-
RR\1125788HR.docx 15/24 PE595.446v03-00
HR
izvan gospodarskog ribolova), zatim odredbe koje se odnose na specifične karakteristike
ribarskih alata kao što su visina ribarskih mreža, veličina oka ribarskih mreža, dubine i
udaljenosti od obale na kojoj je dozvoljeno korištenje alata;
o
o o
80. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
-
PE595.446v03-00 16/24 RR\1125788HR.docx
HR
OBRAZLOŽENJE
Sredozemno more je sa svojih 17 000 morskih vrsta jedna od područja s najvećom biološkom
raznolikošću na svijetu. Međutim, ukupna razina prekomjerno iskorištenih ribljih stokova je
dva ili tri puta veća od razine najvišeg održivog prinosa. Postoji opasnost da ćemo
Sredozemno more pretvoriti u pustinju.
Osim prekomjernog izlova, veliku opasnost za Sredozemno more predstavljaju prekomjerne
količine hranjivih tvari i gnojiva, zagađenje te promjene na obali i staništu, kao i pomorski
promet te ekstrakcija nafte i plina. Sredozemlje je, osim toga, vrlo osjetljivo na klimatske
promjene. Potrebno ga je zaštititi.
Slijede neke od ključnih točaka izvješća:
– višegodišnje upravljanje resursima za veću održivost, među ostalim s pomoću selektivnijih
ribolovnih alata
– suradnja s trećim zemljama koje djeluju u Sredozemlju
– sezona zabrane ribolova na temelju bioloških karakteristika vrste
– zatvaranje određenih područja za uzgajališta ili povećanje stokova koji su prekomjerno
iskorišteni
– povlašteni pristup resursima za artizanalni ribolov
– veća kontrola nad nezakonitim ribolovnim aktivnostima zajedno s posebnim mjerama za
osobe koje ne poštuju pravila i nemaju dozvolu
– moguće uvođenje kvota za određene vrste koje su prekomjerno iskorištene
– poštovanje najmanje dopuštene veličine i definiranje veličine na temelju znanstvenih
kriterija
– veća kontrola nad lancem opskrbe sve do ribljih tržnica, uz pružanje detaljnijih informacija
potrošačima
– veća uključenost regionalnih ribolovnih organizacija u postupak odlučivanja u skladu s
regionalizacijom o kojoj je riječ u okviru zajedničke ribarstvene politike;
Izvješćem o vlastitoj inicijativi općenito se žele postići sljedeći ciljevi:
– višegodišnje upravljanje resursima za veću održivost, među ostalim s pomoću selektivnijih
ribolovnih alata
– suradnja s trećim zemljama koje djeluju u Sredozemlju
– sezona zabrane ribolova
– zatvaranje određenih područja za uzgajališta ili povećanje stokova koji su prekomjerno
iskorišteni
– povlašteni pristup resursima za artizanalni ribolov
– veća kontrola nad nezakonitim ribolovnim aktivnostima zajedno s posebnim mjerama za
osobe koje ne poštuju pravila i nemaju dozvolu
– uvođenje kvota za određene vrste koje su prekomjerno iskorištene
– poštovanje najmanje dozvoljene veličine
– veća kontrola nad lancem opskrbe sve do ribljih tržnica, uz pružanje detaljnijih informacija
potrošačima
– veća uključenost Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju i regionalnih ribolovnih
organizacija u postupak odlučivanja u skladu s regionalizacijom o kojoj je riječ u okviru
-
RR\1125788HR.docx 17/24 PE595.446v03-00
HR
zajedničke ribarstvene politike (ZRP).
-
PE595.446v03-00 18/24 RR\1125788HR.docx
HR
9.12.2016
MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
upućeno Odboru za ribarstvo
o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva na Sredozemlju
(2016/2079(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: João Pimenta Lopes
PRIJEDLOZI
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za ribarstvo da kao nadležni odbor u
prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
A. budući da obalu Sredozemnoga mora dijeli 19 zemalja koje na tom geografskom području
imaju pravne i administrativne odgovornosti; budući da je ribarstvo u Sredozemlju
iznimno raznoliko i da se, iako obuhvaća i industrijske ribolovne aktivnosti, uglavnom
sastoji od artizanalnoga ribolova, koji je katkad namijenjen samo za prehranu obitelji, s
raznim tehničkim obilježjima i stupnjevima selektivnosti, zbog čega je teško primjenjivati
klasične ili tradicionalne metode procjene i upravljanja ribarstvom;
B. budući da je bogata biološka raznolikost Sredozemlja (≈ 10 000 – 12 000 vrsta) pod
ozbiljnom prijetnjom pojava povezanih s klimatskim promjenama u svijetu, onečišćenjem
mora i iznad svega prelova; budući da se bilježi opće i oštro smanjenje ribljih stokova u
Sredozemlju (> 90 % stokova se prekomjerno lovi), pri čemu postoji rizik od potpunog
iscrpljivanja nekih osiromašenih stokova;
C. budući da socioekonomsko stanje sektora ribarstva u Sredozemlju ponajprije ovisi o
održivoj razini ribljih stokova;
1. ističe da je mali ribolov osnovni ekonomski i socijalni faktor na Sredozemlju te da
obuhvaća 80 % ribolovne flote i 60 % radnih mjesta u tom sektoru; ističe važnost malog
neindustrijskog ribolova za održivost ribljih stokova koje dijele razne zemlje, za biološko i
ekološko očuvanje vrsta, održivu uporabu morske biološke raznolikosti i socioekonomski
razvoj ribarskih zajednica, a posebno ruralnih zajednica; ističe da se identitet, kulturna
baština, tradicije i vrijednosti mnogih lokalnih zajednica uvelike zasnivaju na
aktivnostima u sektoru ribarstva;
2. poziva države članice da aktivno rješavaju problem krivotvorenja morskih proizvoda
njihovim označivanjem i sljedivošću te da povećaju napore oko suzbijanja nezakonitog
-
RR\1125788HR.docx 19/24 PE595.446v03-00
HR
ribolova; žali zbog manjka dostupnih informacija o stanju većine stokova („stokovi o
kojima ne postoji dovoljno podataka”) i činjenice da se oko 50 % ulova ne prijavljuje
službeno, dok 80 % iskrcaja dolazi iz „stokova o kojima ne postoji dovoljno podataka”;
3. primjećuje da se socioekonomsko stanje u tom sektoru pogoršalo zbog različitih razloga,
koji obuhvaćaju i smanjenje ribljih stokova, pad vrijednosti ribe pri prvoj prodaji (što se
nije odrazilo na maloprodajnu cijenu zbog toga što većina posrednika nepravedno
raspodjeljuje dodanu vrijednost u vrijednosnom lancu tog sektora te zbog monopola u
raspodjeli u nekim regijama) te povećanje cijene goriva; primjećuje da su te teškoće
doprinijele povećanju ribolovnoga napora, što posebno zabrinjava u slučaju maloga
ribolova i može uistinu ugroziti budućnost toga tradicionalnoga načina života i opstanak
lokalnih zajednica koje u velikoj mjeri ovise o ribolovu;
4. smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između poštenoga tržišnoga natjecanja,
zahtjeva potrošača, održivosti sektora ribarstva i očuvanja radnih mjesta; naglašava da su
potrebni sveobuhvatan pristup i snažna politička volja svih sredozemnih zemalja za
suočavanje s problemima i poboljšanje situacije u Sredozemnome moru;
5. naglašava da su potrebna dosljedna pravila o sportskom ribolovu za zaštitu morskog
ekosustava; ističe da pri rekreacijskim ribolovu moraju poštovati ista razdoblja zabrane
ribolova koja se primjenjuju na profesionalni ribolov;
6. naglašava da se pri definiranju ribarstvenih politika u procese odlučivanja trebaju uključiti
i integrirati ribari i njihova udruženja te organizacije proizvođača, sindikati, obalne
akcijske skupine i lokalne zajednice, u skladu s načelom regionalizacije zajedničke
ribarstvene politike i uključujući treće zemlje na istočnim i južnim obalama sredozemnoga
bazena; naglašava da će jedino stvaranjem pravednih, uravnoteženih i ujednačenih uvjeta
za sve uključene zemlje i za sve ribolovne subjekte u Sredozemlju biti moguće jamčiti
zdrave ribarske resurse te održivo i profitabilno ribarstvo, a time održati i aktualne razine
zaposlenosti i u najboljem slučaju stvoriti nova radna mjesta u sektoru ribarstva; ističe
važnu ulogu jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru ribarstva te
institucionaliziranog socijalnog dijaloga i sudjelovanja radnika u pitanjima koja se tiču
poduzeća;
7. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju upravljanje, koordinaciju i izgradnju
kapaciteta, da promiču pružanje informacija i tehničke podrške te ih učine dostupnijima
ribarskim organizacijama i organizacijama proizvođača koje se prijavljuju za dobivanje
sredstava iz EFPR-a (ili drugih fondova EU-a), čime bi se trebale zadovoljiti posebne
logističke, kadrovske i financijske potrebe u sektoru ribarstva, i to sljedećim mjerama:
– promicanjem obnove i modernizacije flota radi poboljšanja radnih i sigurnosnih
uvjeta, smanjenjem ribolovnoga napora uz istodobno poboljšanje ulova na održiv
način uporabom manje invazivne i selektivne ribolovne opreme i smanjenjem
usputnog i odbačenog ulova, optimiziranjem procesa u lancu opskrbe, unapređenjem
energetske učinkovitosti, jačanjem sustava sljedivosti te poboljšanjem i jamčenjem
postojanja aktivnih i pasivnih sigurnosnih sustava na brodu, kao što su
individualizirani sustav lokalizacije u prslucima za spašavanje i radiofar za
određivanje položaja u nuždi (EPIRB), koji se među ostalima smatraju prikladnima
prema zakonodavstvu država članica, i jamčenjem odgovarajućeg osposobljavanja u
vezi sa sigurnošću na brodu i uporabom pripadajuće opreme;
-
PE595.446v03-00 20/24 RR\1125788HR.docx
HR
– promicanjem zapošljavanja, obrazovanja i višedisciplinskog osposobljavanja mladih,
čime se jača položaj radnog i strukovnog osposobljavanja te podupire nastajanje i
razvoj novih ekonomskih aktivnosti u tom sektoru, te razvijanjem izgleda za rad u
regiji u područjima zapošljavanja koja će omogućiti pristojan dohodak u budućnosti,
radi jamčenja održivosti i teritorijalne kohezije; naglašava da je u tom pogledu
potrebno da nadležna tijela ribarima na odgovarajući način pružaju osposobljavanje i
informiraju ih o njemu (uključujući usvajanje najboljih praksi i podizanje razine
osviještenosti o pitanjima okoliša);
– poticanjem zaposlenih u sektoru ribarstva i industriji ribarskih proizvoda da udruže
snage i organiziraju se, primjerice u sindikate, organizacije u okviru zajednice,
zadruge i/ili organizacije predstavnika ribara i vlasnika ribarskih plovila, ili
provođenjem zajedničkih procjena izgleda za budućnost i osmišljavanjem mogućnosti
za pristojan dohodak u budućnosti, bilo u ribarstvu bilo u drugim sektorima;
– isticanjem uloge žena u ribarstvu i proizvodnim sektorima povezanima s njime kako bi
se povećala njihova prepoznatljivost, imajući na umu da žene čine 12 % radne snage u
tome sektoru, i promicanjem jednakosti muškaraca i žena;
8. ističe važnost osmišljavanja inicijativa koje bi mogle imati pozitivan učinak na
zapošljavanje i koje su kompatibilne sa smanjenjem ribolovnoga napora, kao što su
ribolovni turizam i aktivnosti istraživanja;
9. predlaže da države članice odrede minimalnu plaću ili usporedivu potporu dohotku kako
bi se omogućilo da ribari zarađuju dovoljno za život, i to u okviru zakonodavstva ili
kolektivnog pregovaranja, uz dužno poštovanje njihovih zakona i praksi; preporučuje da
države članice uspostave kompenzacijski fond za stabilan dohodak kako bi se obuhvatila
razdoblja tijekom kojih se ne lovi riba, a u koja bi se mogle ubrojiti i nepovoljne
vremenske pojave koje onemogućuju ribolov, sezone zabrane ribolova (razdoblja
biološkog oporavka) koje služe očuvanju životnoga ciklusa eksploatiranih vrsta, ekološke
katastrofe, ili događanja koja obuhvaćaju produljeno onečišćenje okoliša ili zatrovanost
morskim biotoksinima, te da se prema tim razdobljima odnosi kao prema stvarnom
radnom vremenu u svrhe računanja staža za mirovinu i drugih prava u okviru socijalne
sigurnosti;
10. naglašava da je potrebno promicati kolektivno pregovaranje i potiče socijalne partnere u
sektoru ribarstva da pregovaraju o kolektivnim ugovorima u skladu s nacionalnim
zakonima i praksama jer su oni učinkovit instrument za očuvanje socijalnih i radnih normi
i za jamčenje dostojanstvene plaće za sve radnike i poštenoga natjecanja u tom sektoru;
ističe potrebu za zaštitom i unapređenjem prava radnika u sektoru ribarstva, koja su u
nekim državama članicama posebno ugrožena;
11. ponavlja svoj poziv državama članicama koje to još nisu učinile da ratificiraju Konvencije
MOR-a br. 188 o radu u ribolovu kojom se nastoje zajamčiti dostojanstveni uvjeti rada za
ribare na ribarskim plovilima;
12. poziva Komisiju i države članice da unaprijede dostupnost dostojanstvenih radnih uvjeta i
odgovarajuću socijalnu zaštitu za sve radnike u sektoru ribarstva, bez obzira na veličinu ili
vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesta zapošljavanja ili ugovor prema kojem su
zaposleni, pa i uporabom sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu koji se potpisuju
-
RR\1125788HR.docx 21/24 PE595.446v03-00
HR
u toj regiji radi borbe protiv socijalnog dampinga i poboljšanja pristupa tržištima i
financiranju, suradnje s javnom upravom i institucijama te diversifikacije načina stjecanja
sredstava za život; ističe važnost učinkovitih inspekcija i kontrola rada;
13. ističe potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta ribara s obzirom na visoku stopu nezgoda u
tom sektoru kao i na nerazmjerno visok rizik od profesionalnih bolesti, i fizičkih i
mentalnih; naglašava da je potrebno jamčiti odgovarajuću ravnotežu poslovnog i
privatnog života ribara; ističe važnost pružanja odgovarajućih sanitarnih uvjeta, i na
ribarskim plovilima i na kopnu, te zadovoljavajućeg smještaja i mogućnosti za
rekreacijske aktivnosti; naglašava potrebu da se zajamči da luke, pristaništa i vodni putovi
i dalje budu operativno sigurni i plovni;
14. potvrđuje da ribari imaju važnu ulogu u spašavanju izbjeglica koje dožive brodolom u
Sredozemlju;
15. naglašava potrebu za jamčenjem da svaka riba i ribarski proizvod koji se uvezu u EU
ispunjavaju uvjete koji su u skladu s međunarodnim normama koje se odnose na okoliš,
rad i ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da zajamče pošteno natjecanje i
održivost u sektoru ribarstva radi očuvanja radnih mjesta i rasta; naglašava da je to
ključno ne samo u pogledu tržišnoga natjecanja u Uniji već također i osobito u vezi s
konkurentima iz trećih zemalja;
16. naglašava da se Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Maroka, kao i
svakim drugim sporazumom s Marokom, moraju poštovati legitimna prava pripadnika
naroda Sahrawi, u skladu s mjerodavnim rezolucijama UN-a.
-
PE595.446v03-00 22/24 RR\1125788HR.docx
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 8.12.2016
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
43
6
1
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Laura Agea, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė,
Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina
Dlabajová, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller,
Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Patrick Le
Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas
Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes,
Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues,
Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Ulrike
Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Daniela Aiuto, Georges Bach, Deirdre Clune, Karima Delli, Tania
González Peñas, Edouard Martin, Evelyn Regner, Joachim Schuster,
Monika Vana, Tom Vandenkendelaere, Flavio Zanonato, Gabriele
Zimmer
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
John Stuart Agnew, Adam Gierek, Hannu Takkula
-
RR\1125788HR.docx 23/24 PE595.446v03-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 25.4.2017
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
18
1
1
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain
Cadec, Richard Corbett, Linnéa Engström, Sylvie Goddyn, Carlos
Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica
Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Ruža
Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Jens Gieseke, Verónica Lope Fontagné
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
John Stuart Agnew
-
PE595.446v03-00 24/24 RR\1125788HR.docx
HR
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
18 +
ALDE António Marinho e Pinto, Norica Nicolai
ECR Remo Sernagiotto, Ruža Tomašić, Peter van Dalen
PPE Alain Cadec, Jens Gieseke, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato
S&D Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Richard Corbett, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos
Verts/ALE Marco Affronte, Linnéa Engström
1 -
EFDD John Stuart Agnew
1 0
ENF Sylvie Goddyn
Objašnjenje korištenih znakova:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani