refleksologija-sujok

6
REFLEKSOLOGIJA O poreklu refleksologije stare istocnjacke metode lecenja, jos uvek nemamo dovoljno informacija. Prve tragove pronalazimo u Kini, pre pet hiljada godina, zatim u Egiptu, gde je u jednom grobu, iz 2230 godine pre Hrista, pronadjen crtez terapeuta koji masira stopala. Ova metoda lecenja polazi od osnovne postavke, da se refleksne zone citavog organizma nalaze na dlanovima i na tabanima. Smatra se da zivotna energija tece odredjenim putanjama (meridijanima) kroz nase telo, a da su te putanje povezane sa svim organima. Dakle, stimulacijom odredjenih tacka na tim putanjama, bilo da se radi iglom (akupunktura) ili tretman pritiskom prstiju (akupresura), mogu da se uklone razlicite tegobe, tj blokade u pravilnom protoku zivotne energije. Noviji doprinos razvoju refleksologije dao je Vilijem Henri Ficdzerald (1872.-1942.), americki lekar. Dr Ficdzerald, je sakupio dosta podatka o ovoj metodi medju indijanskim plemenima, koji su praktikovali lecenje stimulacijom refleksnih zona. On je telo poput globusa podelio na deset uzduznih zona (uzduznim i poprecnim linijama), tako da svaka prolazi od jednog prsta na stopalu i penje se do mozga, pa se duz ruke spusta do prsta na saci. Organi svake zone su medjusobno povezani, tako npr. poremecaj u radu bubrega moze da se odrazi na oko, ili zglob malog prsta je u vezi (reflektovan) sa zglobom kuka. Buduci da se zone zavrsavaju na dlanovima ili stopalima, svaki organ ima svoju tacku na tim mestima. Nervni zavrseci koji se nalaze na dlanovima ili stopalima, prenose informaciju duz kicmene mozdine do mozga i zatim, do pojedinih delova tela. MOGUCNOSTI I OGRANICENJA U PRIMENI REFEKSOLOGIJE Uspesno mogu da se sprece ili ublaze razni oblici svakodnevnih tegoba, kao sto su: glavobolja, iscrpljenost organizma, psiho-somatske tegobe, od velike pomoci je pri otklanjanju stresa jer doprinosi opustanju i ponovnom uspostavljanju psiho-fizicke ravnoteze, zatim efikasno deluje protiv nesanice, ekcema i razlicitih alergijskih pojava, utice na dijereu, dismenoreu, dermatoloske probleme, otklanja bolove u ledjima i kostima. Opste stanje organizma se vrlo brzo poboljsava, jer sama masaza podstice bolju cirkulaciju i protok kisonika u krvi, zatim stimulise stvaranje limfe koja regulise izbacivanje stetnih materija iz organizma i utice na stvaranje celija imunoloskog sistema. Dalje, primena ove masaze moze i da podstakne lucenje materija u organizmu, koje deluju analgetski i ublazavaju pojavu bola. U sustini ovim procesom se razbijaju blokade zivotne energije, te organizam moze samog sebe da leci. Prednost masaze u odnosu na akupunkturu je u tome, da ne morate tacno da pogadjate odredjenu tacku, mozete da masirate celu povrsinu i da to deluje stimulativno na organizam. Ipak, postoje i odredjene mere opreza. Masazu ne treba primenjivati prilikom: unutrasnjih povreda, visoke temperature, unutrasnjih i spoljasnjih rana, dermatoloskih povreda na rukama, ukoliko postoji opasnost od tromboze, kod trudnica ili kod osoba koje imaju ugradjeni pejsmejker. Masazu je najbolje poveriti strucnjaku, ali i sami mozete mnogo da ucinite u prilog boljoj psiho- 1

Upload: slobodan-djuknic

Post on 04-Jan-2016

69 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

REFLEKSOLOGIJA

O poreklu refleksologije stare istocnjacke metode lecenja, jos uvek nemamo dovoljno informacija. Prve tragove pronalazimo u Kini, pre pet hiljada godina, zatim u Egiptu, gde je u jednom grobu, iz 2230 godine pre Hrista, pronadjen crtez terapeuta koji masira stopala.

Ova metoda lecenja polazi od osnovne postavke, da se refleksne zone citavog organizma nalaze na dlanovima i na tabanima. Smatra se da zivotna energija tece odredjenim putanjama (meridijanima) kroz nase telo, a da su te putanje povezane sa svim organima. Dakle, stimulacijom odredjenih tacka na tim putanjama, bilo da se radi iglom (akupunktura) ili tretman pritiskom prstiju (akupresura), mogu da se uklone razlicite tegobe, tj blokade u pravilnom protoku zivotne energije.

Noviji doprinos razvoju refleksologije dao je Vilijem Henri Ficdzerald (1872.-1942.), americki lekar. Dr Ficdzerald, je sakupio dosta podatka o ovoj metodi medju indijanskim plemenima, koji su praktikovali lecenje stimulacijom refleksnih zona. On je telo poput globusa podelio na deset uzduznih zona (uzduznim i poprecnim linijama), tako da svaka prolazi od jednog prsta na stopalu i penje se do mozga, pa se duz ruke spusta do prsta na saci. Organi svake zone su medjusobno povezani, tako npr. poremecaj u radu bubrega moze da se odrazi na oko, ili zglob malog prsta je u vezi (reflektovan) sa zglobom kuka. Buduci da se zone zavrsavaju na dlanovima ili stopalima, svaki organ ima svoju tacku na tim mestima. Nervni zavrseci koji se nalaze na dlanovima ili stopalima, prenose informaciju duz kicmene mozdine do mozga i zatim, do pojedinih delova tela.

MOGUCNOSTI I OGRANICENJA U PRIMENI REFEKSOLOGIJE

Uspesno mogu da se sprece ili ublaze razni oblici svakodnevnih tegoba, kao sto su: glavobolja, iscrpljenost organizma, psiho-somatske tegobe, od velike pomoci je pri otklanjanju stresa jer doprinosi opustanju i ponovnom uspostavljanju psiho-fizicke ravnoteze, zatim efikasno deluje protiv nesanice, ekcema i razlicitih alergijskih pojava, utice na dijereu, dismenoreu, dermatoloske probleme, otklanja bolove u ledjima i kostima. Opste stanje organizma se vrlo brzo poboljsava, jer sama masaza podstice bolju cirkulaciju i protok kisonika u krvi, zatim stimulise stvaranje limfe koja regulise izbacivanje stetnih materija iz organizma i utice na stvaranje celija imunoloskog sistema. Dalje, primena ove masaze moze i da podstakne lucenje materija u organizmu, koje deluju analgetski i ublazavaju pojavu bola. U sustini ovim procesom se razbijaju blokade zivotne energije, te organizam moze samog sebe da leci.

Prednost masaze u odnosu na akupunkturu je u tome, da ne morate tacno da pogadjate odredjenu tacku, mozete da masirate celu povrsinu i da to deluje stimulativno na organizam. Ipak, postoje i odredjene mere opreza. Masazu ne treba primenjivati prilikom: unutrasnjih povreda, visoke temperature, unutrasnjih i spoljasnjih rana, dermatoloskih povreda na rukama, ukoliko postoji opasnost od tromboze, kod trudnica ili kod osoba koje imaju ugradjeni pejsmejker.

Masazu je najbolje poveriti strucnjaku, ali i sami mozete mnogo da ucinite u prilog boljoj psiho-

1

Page 2: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

fizickoj ravnotezi i revitalicaziji. Mozete da otklonite razlicite svakodnevne smetnje i da osetite vidljivo poboljsanje.

OSNOVNA PRAVILA MASAZE

Zagrevanje dlanova, postize se traljenjem jedog o drugi, odprilike oko jedan minut, tako u njih dospeva vise energije i oni postaju osetljiviji na spoljanje nadrazaje.

Za masazu je najbolje je da primenjujete tehniku gusenice, u kojoj palac ima vodecu ulogu. Postavite palac na odredjenu refleksnu zonu druge ruke, tako da koristite i snagu sake (a ne samo palca). Masirajte placem imitirajuci pokret gusenice (tamo-amo), ne podizuci ga sa povrsine koze. Ove pokrete treba da radite u intervalu od nekoliko sekundi do vise minuta, tretirajuci povrsinu koze milimetar po milimetar. Ako pri tome osetite uznemirenost ili bol, odmah prekinite sa masazom.

Nema razloga za strah, jer takva reakcija organizma samo potrvrdjuje da su se aktivirale snage za samoisceljenje. Masazu ponovite sledeceg dana, vazno je da ovaj postupak redovno ponavljate. Najbolji efekat mozete da postignete kada vise puta dnevno po nekoliko minuta masirate odredjeno mesto, nego da to radite jednom nedeljno po citav sat.

Kod akutnih bolova brzu pomoc pruza pritisak za smirivanje. Palcem blago pritisnite odredjenu tacku, ali nemojte je masirati. Nakon dva-tri minuta, bolu u odredjenom delu organizma treba polako da popusta.

TIPICNE TEGOBE

Glavobolja Masirajte sve prste tehnikom gusenice, polazeci od jagodica prema dlanu (tu se nalaze zone za glavu). Ukoliko bolu u glavi polazi iz ramenog pojasa, onda masirajte zonu za ramenu muskulaturu, koja se nalazi u delu dlana odmah ispod korena prstiju. Ako nemate vremena za tehniku gusenice, dovoljno je samo da spojite jagodice levog i desnog dlana, i da ih oko dva minuta snazno trljate jedan o drugi.

Nazeb Masirajte zonu nosa i zdrela, prvi clanak od vrha palca. Dodatno mozete da blago prelazite prsitima preko kozice izmedju prstiju, jer se na takav nacin preko limfnih sudova izbacuju stetne materije i visak tecnosti.

Zeludac i creva

Masirajte zonu za zeludac (kozica izmedju palca i kaziprsta), a zatim i dalje nanize citav deo dlana do zgloba sake (problemi sa tankim i debelim crevom).

2

Page 3: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

Ukolio su problemi psiho-somatske prirode, dakle izazvani napetoscu i stresom, treba dodatno masirati jagodice palceva (zone za mozak).

Menstrualne tegobe

Kod predmenstrualnih tegoba pracenih depresivnim raspolozenjem i nabreklim i bolnim grudima, treba primeniti masazu: prvo desni, a zatim levi palac izmasirate tehnikom gusenice od jagodica nanize. Tu se nalaze zone za mozak, hipofizu i stiznu zlezdu, koji regulisu rad hormona. Ukoliko su mensturuacije suvise bolne, treba masirati solarni pleksus u centru dlana, kao i zone za jajnike.

Bolovi u ledjima

Kod ovih bolova pomaze masaza spoljnih strana palceva (kicma), a ako su ukocena ramena, trebalo bi dodatno masirati zone ramenog pojasa (na dlanovima, odmah ispod korena prstiju).

Poremecaji sna

Smirujuce deluje masaza zone solarnog pleksusa. To je centar vegetativnog nervnog sistema.

Upala besike

Masirajte deo izmedju kaziprsta i srednjeg prsta u pravcu korena palca, tu se nalazi refleksna tacka za besiku. Ova masaza pomaze i za izbacivanje bakterija i regulise pravilnu funkciju besike.

ZONE NA DLANOVIMA

jagodice sva cetiri prsta, obe ruke, bez palceva - sinusne supljine jagodice oba palca - mozak prvi zglobovi (od vrha prsta ka dlanu) kaziprsta i srednjeg prsta, obe ruke - oci prvi zglobovi (od vrha prsta ka dlanu) domalog i malog prsta, obe ruke - usi prvi zglob (od vrha prsta ka dlanu) unutrasnja strana palca, obe ruke - stitna zlezda i hipofiza zona iznad prvog zgloba i korena nokta (od vrha prsta ka dlanu) spoljasnja strana palca, obe ruke - nosna supljina i zdrelo koren palca, obe ruke - besika kozica izmedju palca i kaziprsta obe ruke - zeludac rubna (spoljasnja) linija palca (od korena nokta do korena sake) obe ruke - kicma koren sake (tz. venerin breg) obe sake - creva srednji (centralni) deo dlana, oba dlana - solarni pleksus, dijafragma pojas ispod korena prstiju, kod obe sake - ramena zona spoljasnjeg dela ruke (ispod korena sake) obe ruke - jajnici

3

Page 4: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

4

Page 5: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

5

Page 6: REFLEKSOLOGIJA-SuJok

6