br. 2 / 2010

SLAP Može li društvena ekonomija pomoći?

Mediji u neobuzdanom kapitalizmu

Socijalni poduzetnici

Podrška koju mladi zaslužuju

Časopis ‘Ulične svjetiljke’

Zaokret od MiloSrđa

Medijski pejzaž, određen pro-gramskim karakteristikama tzv. celebrity kulture, to jest

estradizacijom, tabloidizacijom, spek-takularizacijom, infotainmentom i info-mercialom, sve je više tek puki okvir za medijsku reklamu i oglašavanje.

I u tom se smislu ‘nezavisni’, ‘neprofit-ni’ mediji drugačije pozicioniraju. Neće bježati od reklama, ali im se pritom ne žele ni podrediti. Drugim riječima, svje-sni su da je neki oblik oglašavanja da-

nas ‘nužno zlo’ u medijskom svijetu, ali istovremeno i odbijaju prihvatiti logiku neupitnog pokoravanja sadržaja formi.

Nezavisno orijentirani neprofitni me-diji, pri čemu se, već spomenuto, nagla-sak u kvalitativnom i kvantitativnom smislu sve više pomiče k internetskim

medijskim formama - portalima, sve su važniji i nezaobilazniji čimbenik održa-vanja kakvog takvog pluralizma medij-skih sadržaja. Stoga bi u vremenu sve neobuzdanijeg kapitalizma, vođenog načelima privatizacije i tržišne deregu-lacije, interes k ulaganju i jačanju onih medijskih aktera koji nastoje djelovati izvan perspektive neoliberalnim kon-ceptom nametnutog tržišnog funda-mentalizma, trebala bi prepoznati i sama država sa svojim resorima.

Stajališta

RecesijaMultimedija

Izdavaštvo

Arhiva

Nezavisno orijentirani neprofitni mediji sve su važniji za održavanja ka-

kvog takvog pluralizma.

Udruga za kreativni ra-zvoj Slap iz Osijeka je proteklih godina pa-žnju posvećivala mode-lima socijalnog zapo-šljavanja.

Projektom YES (Yo-uth Employment Su-pport) podržano je sa- mozapošljavanje u or-ganskoj proizvodnji, tu-rističkoj animaciji, pro-izvodnji rukotvorina i zadrugarstvu.

Projekt Ethno-brand jačao je kapacitete udru-ga i malih obrtnika za proizvodnju i plasman rukotvorina na tržište i stvorio robnu marku ru-kotvorina Panona.

Mreža u praksiKako bi dodatno po-

mogao u plasmanu ruko-tvorina i organskih pro-izvoda svojih korisnika Slap je pokrenuo tvrt-ku Modra nit d.o.o. kroz koju će raditi na razvoju marketinga organizacija civilnog društva i malih proizvođača.

Sve probleme s koji-ma se susreću ostali koji

TekST ‘ZAokReT u peRcepcIjI oSobA S InvAlIdITeToM: od MIloSRđA pReMA Svjedočenju’, jASMIne pApA, objAvljen je u čASopISu cIvIlno dRušTvo bR. 16. doSTupAn je I u elekTRonSkoM oblIku: ZAklAdA.cIvIlnodRuSTvo.hR

Nejasno definirane ili nepostojeće zakonske odredbe ograničavaju i usporavaju razvoj socijalnog poduzetništva

“Ti & ja - educirajmo se zajedno” edukativni je film (25 minuta).

Film za mlade udruge Zora koji progovara o mi-tovima o spolno reproduktivnom zdravlju u koje mladi vjeruju i zbog kojih se, ni ne znajući, dovo-de u opasne situacije. Na zabavan, a istovremeno i poučan način mladima pomaže da razumiju zbog čega je važno da ozbiljno shvaćaju svoje zdravlje, ali i zdravlje onih koje vole. Progovaranjem o spolno prenosivim infekcijama i problemima vezanima uz njih jedan su od načina na koje se borimo protiv stigme, diskriminacije i tabua. Film je dio projekta “Širi znanje , a ne spolno prenosive infekcije”.

Časopis o beskućništvu na naslovnoj stranici za-počinje priču Željka Jurkovića (45) iz Zagreba.

- Kada se od svih dana u godini rodiš baš na Dan mrtvih, onda te baš i neće sreća. Nakon obiteljskih problema živio sam kao podstanar i preživljavao od neke plaćice. Sve dok se nije dogodilo što sam najma-nje očekivao. Prvo izgubiš posao, pa onda i zdravlje. Plati stan ili marš van! Kako je jednostavno postati beskućnik! Ne želim samo kukati, već si kažem - gla-vu gore! Nije sramota pasti, sramota je ne ustati. Za-hvaljujem svim dobrim ljudima koji kupuju ovaj časo-pis. Nisu svi beskućnici pijanci i kockari. Rado bih se dokazao na nekom poslu. (Željko, 092/2330-333).

organizacije civilnoga druš-tva traže modele održivosti kroz samostalno stjecanje

dohotka i tako se bave socijalnim za-pošljavanjem.”

Socijalno poduzetniš-tvo je važno

zbog sve više soci-jalno isključenih koji postaju sve manje konkurentni na tržitu

IMpReSuM izdavač: nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, 10000 Zagreb, Štrigina 1a; tel.: 01/ 2399-100; Faks: 01/2399-111; e-pošta: info@zaklada.civilnodrustvo.hr; http://zaklada.civilnodrustvo.hr; Glavna i odgovorna urednica: cvjetana plavša-Matić, dipl.oec.; izvršna urednica: Ruža beljan; Produkcijski aranžman: kulen vizija d.o.o.

se bave socijalnim podu-zetništvom Slap je osje-tio i u svojoj praksi.

Zato je inicirano osni-vanje Foruma socijalnih poduzetnika - mreže ko-ja će raditi na jačanju i međusobnom poveziva-nju neprofitnih organi-zacija koje se bave sa-mostalnim stjecanjem dohotka ili nekim obli-kom socijalnog zapo-šljavanja.

ključni modulJedan od ključnih mo-

dula u tom projektu je jačanje upravljačkih i or-ganizacijskih kapaciteta socijalnih poduzetnika.

U Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu oformit će se timovi prodrške, od-nosno konzultanti/men-tori s interdisciplinarnim znanjima (management, marketing, pravni aspekti socijalnog poduzetništva,

financijsko poslovanje). U svakom središtu bit će na raspolaganju tim od 3-4 mentora, koji će ih vo-diti u razvoju i boljem po-zicioniranju poslovanja. U listopadu kreće edu-kacija za mentore/kon-zultante za socijalno po-duzetništvo u trajanju od 120 sati i svi zainteresira-ni stručnjaci mogu se pri-javiti u udrugu Slap ili na: www.pomakonline.com.

Sonja vuković, predsjednica Slapa

vIše: www.civilnodrustvo.hr

hAjRudIn hRoMAdžIć

FIlM je doSTupAn nA: www.udrugazora.hr

vIše: beskucnici-rijeka.hr

21. rujna 2010.

KOSTELA, Zmijavci

slobodnadalmacija.hr

Idem i ja

Što su jeli naši stari

Sorosov fond se vraća

Udruga za beskućnike osudila Francusku

ocjene HHo-a o Vladi, ali i o oporbi

Terensko iskustvo

Iz drugih medija

naš doprinos

u fokusu civilnog društva

Knjižica edukativnog karaktera prvenstveno je namijenjena djeciOdluku francuskog predsjednika Sarkozya da se ukloni 300 ilegalnih naselja Roma, te da se pro-tjeraju Romi porijeklom iz Bugarske i Rumunjske naišla je na oštru osudu Europske udruge za be-skućnike (FEANTSA).

Francuske vlasti su najavile i donošenje zakona kojim bi se olakšalo protjerivanje takvih skupina. Ile-galne logore Sarkozy vidi kao izvore nezakonite tr-govine, šokantnih životnih uvjeta, iskorištavanja djece za prošenje, prostitucije i zločina. Međutim, Romi su državljani Unije i imaju pravo na slobodu kretanja unutar Unije, ističu u FEANTSA-i.

Hrvatski helsinški odbor ocijenio je kako rasprava o (ne)održavanju referenduma o prijedlogu Zakona o radu, koji je Vlada RH uputila u proceduru u Hr-vatski sabor, a zatim ga nakon prikupljenih potpisa za referendum o tom prijedlogu povukla, dovodi u pitanje funkcioniranje pravnog sustava i pojačava ne-povjerenje građana u državne institucije. HHO ističe da vlasti u Hrvatskoj moraju shvatiti da im je dužnost služiti građanima, a ne ‘samodržački vladati‘. I oporba bi, ističe HHO, morala shvatiti da je manipuliranje interesima sindikata dugoročno štetno za hrvatsko društvo, pa dakle i za nju.

Biljke koje učenici skupljaju

naći će se u herba-riju, koji će ostati u oŠ ‘Zmijavci’ za buduće projekte mladih biologa.”

IMpReSuM izdavač: nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, 10000 Zagreb, Štrigina 1a; tel.: 01/ 2399-100; Faks: 01/2399-111; e-pošta: info@zaklada.civilnodrustvo.hr; http://zaklada.civilnodrustvo.hr; Glavna i odgovorna urednica: cvjetana plavša-Matić, dipl.oec.; izvršna urednica: Ruža beljan; Produkcijski aranžman: kulen vizija d.o.o.

Znanje bez granicaNa Međunarodnoj konferenciji ‘Ekonomska kriza: prekretnica za žene’ (Amsterdam 8. i 9. srp-nja) sudjelovale su predstavnice iz Tajlanda, Ni-zozemske, Rumunjske, Engleske, Irske, Japana, Ugande i Hrvatske. Gordana Obradović-Dragišić iz udruge CESI (Centar za edukaciju, savjetova-nje i istraživanje) na konferenciji je predstavila si-tuaciju žena na tržištu rada u Hrvatskoj i teškoće u ostvarenju rodne ravnopravnosti i jednakih mo-gućnosti. Inače, u Amsterdamu žive građani čak 178 različitih nacionalnosti, a na vodećim pozici-jama u gradskom vijeću je samo jedna žena.

konferencija

dio sudionica ‘prekretnice za žene’

Međunarodna ljetna škola ‘Učionica aktiv-nog građanstva’ okupila je ovog kolovoza 20 mla-dih lidera u zajednici iz Srbije, BiH i Hrvatske u Velom Lošinju.

Ovaj program razmje-ne mladih iz regije i stje-

canja znanja i vještina za civilnu kulturu organizi-rao je Centar za zdravo odrastanje ‘IDEM i ja’ iz Malog Lošinja. Sre-dišnja tema bili su audi-ovizualni mediji, pa su sudionici gledali filmo-ve, učili o filmu, sami

snimali filmove i na kra-ju pred punom salom lokalnog kina prikazali svoja kratka četiri anga-žirana filma o buci, upo-trebi plastičnih vrećica, napuštanju životinja i ravnopravnosti spolova kroz prizmu zanimanja.

Učionica aktivnog građanstva

deset dana kreativnih radionica

U okviru projekta revi-talizacije civilne scene u istočnoj i jugoistočnoj Europi pogođene rece-sijom, Sorosovo ‘Otvo-reno društvo’ zaposlit će u Zagrebu jednog stal-nog savjetnika koji će biti posrednik za hrvat-ske projekte. ‘Slobodnoj Dalmaciji’ potvrđeno je da je riječ o Tinu Ga-zivodi, dugogodišnjem

operativcu nevladinih organizacija koji je prije dvije godine zamrznuo članstvo u HHO-u.

O svojim planovima u Hrvatskoj, Georges Soros idućeg će tjedna podrobnije obavijestiti i hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića, s kojim će se susresti u Los An-gelesu. Josipović, inače, nije prvi hrvatski pred-

sjednik koji se susreće sa Sorosom.

Osnivača ‘Otvorenog društva’ u jesen 2002. tadašnji je predsjednik Stjepan Mesić odliko-vao Redom kneza Bra-nimira s ogrlicom za za-sluge stečene u procesu demokratizacije Hrvat-ske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti.

‘Da otmemo zabora-vu što su jeli naši stari’ naslov je knjižice koju će Kulturno-ekološka udruga ‘Kostela’ iz Zmi-javaca kod Imotskog objaviti krajem godine.

Riječ je o knjižici edu-kativnog karaktera koja je prvenstveno namijenjena djeci, a koju i izrađuju upravo osnovnoškolci.

Pokretač ovog projek-ta je profesor biologije i predsjednik udruge ‘Ko-stela’, Mario Šuto.

Samonikle biljke- Riječ je o osnovnoš-

kolcima koji su članovi udruge, a koji su dobi-li zadatak da od svojih

te nekoliko recepata za ukusna jela.

u prirodi- U projektu najviše

sudjeluju učenici šestog i sedmog razreda, iako ima aktivnih petaša i osmaša. Subota je dan koji je re-zerviran za naše susre-te, odlaske u prirodu i skupljanje bilja, dodaje profesor, ističući kako su dosad prikupljeni ma-terijali pokazali kako su naši stari najčešće ko-ristili grzdulju, kostriš, pucavac, babin zub, zečju stopu i bokvicu, koje će se uz mnoge druge jesti-ve i ljekovite biljke naći u ovoj zanimljivoj knjižici.

baka i djedova doznaju koje su se biljke ranije koristile u divljem zelju. To su samonikle jestive biljke, od kojih se veći-na više ne koristi, isti-če prof. Šuto, dodajući kako će knjižica slikom

i tekstom obraditi sva-ku biljku, koja će osim latinskog naziva imati i sva imena koja se za nju upotrebljavaju od mjesta do mjesta. O svakoj će biljci biti istaknuta i nje-zina ljekovita svojstva,

nekad se jela grzdulja, kostriš,

pucavac, bokvica... sve samoniklo

vIše: www.os-zmijavci.skole.hr

vIše: www.zdravo.hr

vIše: www.hho.hr

vIše: www.cesi.hr

vIše: feantsa.org