rb materijal za ii parcijalu

PRIHODI I RASHODI I POSLOVNI REZULTAT BANAKA

Prihod je bruto priliv ekonomskih koristi tokom perioda koji proizlazi iz redovnih aktivnosti subjekta, i koji ima za posljedicu povećanje kapitala, osim onih povećanja kapitala koja se odnose na unose učesnika u kapitalu. (MRS 18) Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obaveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog u vezi s raspodjelom sudionicima u glavnici.Dobici predstavljaju druge stavke koje udovoljavaju definiciji prihoda i mogu, ali ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti subjekta. Dobici predstavljaju povećanja ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi nisu različiti od prihoda. Definicija rashoda obuhvaća i gubitke kao i one rashode koji proistječu iz redovnih aktivnosti subjekata. Gubici predstavljaju druge stavke koje udovoljavaju definiciji rashoda i mogu, ali ne moraju, proisteći iz redovnih aktivnosti subjekta. Gubici predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi se ne razlikuju od drugih rashoda.Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na promjene kapitala tijekom razdoblja koje su proizašle iz transakcija i drugih događaja, osim promjena koje su proizašle iz transakcija vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika.Dobit dijelimo na: realiziranu i nerealiziranu dobit (ostala sveobuhvatna dobit)Realizirana dobit se sastoji od dobiti od neprekinutog poslovanja i dobiti prekinutog poslovanja.Dobit ili gubitak je ukupan prihod umanjen za rashode, isključujući sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.Ostala sveobuhvatna dobit obuhvata stavke prihoda i rashoda, uključujući usklađenja prilikom reklasifikacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to nalažu ili dopuštaju drugi MSFI-jevi.Stavke ostale sveobuhvatne dobiti uključuju:a) promjene revalorizacionih rezervi b) aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po planovima definisanih primanja koji se priznaju u skladu s MRS 19 - Primanja zaposlenih;c) dobitke ili gubitke proizašle iz preračunavanja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja ; d) dobitke ili gubitke proizašle iz ponovnog mjerenja finansijske imovine raspoložive za prodaju;e) dobitke ili gubitke koji se odnose na efektivni dio zaštite novčanog toka

KLASA 9 – RASHODI, PRIHODI, POSLOVNI REZULTAT I VANBILANSNA EVIDENCIJA Rashodi STRUKTURA RASHODA: operativni rashodi – finansijski rashodi i ostali rashodi

PRIZNAVANJE I MJERENJE RASHODA I PRIHODAPostoji nekoliko pravila kojih se treba pridržavati prilikom priznavanja rashoda:

načelo nastanka poslovnih događaja; načelo opreznosti; načelo sučeljavanja prihoda i rashoda; rashodi se priznaju kada postoji vjerojatnost da će doći do odljeva budućih ekonomskih

koristi koje se povezuju sa smanjenjem imovine ili povećanjem obaveza; rashodi se iskazuju kada se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

POSLOVNI RASHODI USLUŽNIH PREDUZEĆATipični poslovni rashodi uslužnih preduzeća sastoje se od rashoda razdoblja.Ako se preduzeće bavi isključivo pružanjem usluga tada svi troškovi postaju rashodi razdoblja u istom obračunskom razdoblju.

RASHODI BANAKA U MODERNOM OKRUŽENJU

1

Rashodi banaka industrijalizovanih zemalja, posljednjih godina rastu, ugrožavajući tako operativni dohodak (razliku između rashoda i prihoda). Veća konkurencija između samih banaka i nebankarskih finansijskih institucija je rezultirala velikim porastom troškova pribavljanja sredstava. Najveći dio rashoda banaka otpada na kamate koje plaćaju na depozite i uzete kredite. Nakon toga, slijede troškovi odnosno rashodi na zarade i plate zaposlenih.

90 - TROŠKOVI MATERIJALA, ENERGIJE, PLAĆA I AMORTIZACIJE Na računima skupine 90 iskazuju se opći administrativni troškovi i amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine prema nazivima pojedinih računa.

92 - TROŠKOVI FINANSIRANJA I OBAVEZE KOJE NE ZAVISE OD POSLOVNOG REZULTATA Najveći broj prihoda i rashoda banka ostvaruje obavljajući aktivne i pasivne bankarske poslove. Banke obavljaju pasivne bankarske poslove tako što vrše mobilizaciju i koncentraciju slobodnih novčanih sredstava od stanovništva i pravnih lica. Bilansno posmatrano radi se o tuđim sredstvima koja predstavljaju dug banke, tako da se evidentiraju u pasivi bilansa stanja.920 - Pasivne kamate U okviru skupine računa 92 iskazuju se nastali kamatni troškovi tokom obračunskog razdoblja. Pod kamatnim troškovima podrazumijevaju se troškovi pasivne kamate i drugi troškovi koji su izravno povezani s primljenim kreditima i depozitima i drugim instrumentima putem kojih banka prikuplja izvore sredstava ,te kojima osnovicu za obračun predstavljaju primljeni krediti i depoziti ili drugi instrumenti, bilo da se obračun obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi.

92 - TROŠKOVI FINANSIRANJA I OBAVEZE KOJE NE ZAVISE OD POSLOVNOG REZULTATA 93 - UKALKULISANA REZERVISANJA 930 - Ukalkulisana opća rezervisanja za kreditne i druge gubitke931 - Ukalkulisana pojedinačna (posebna) rezervisanja za kreditne i druge gubitke939 - Ostala ukalkulisana rezervisanja Rezervisanja se razlikuju od drugih obaveza, poput obaveza iz poslovanja i obračunatih obaveza, jer je kod rezervisanja prisutna neizvjesnosti u pogledu vremena nastanka ili iznosa budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje. Suprotno tome: obaveze prema dobavljačima su obaveze plaćanja za dobra koja su primljena ili usluge koje su

korištene, za koje su primljeni računi ili su odgovarajuće dogovorene s dobavljačem; i obračunate obaveze su obaveze plaćanja za dobra koja su primljena ili usluge koje su korištene, ali

nisu plaćene, fakturisane ili odgovarajuće dogovorene s dobavljačem, uključujući i iznose obaveza prema zaposlenima (na primjer, iznosi koji se odnose na obračunata plaćanja za vrijeme odsustvovanja s posla). Iako je i kod obračunatih obaveza ponekad nužno procijeniti iznos ili vrijeme nastanka, neizvjesnost je ovdje općenito mnogo manja nego kod rezervisanja.

Obračunate obaveze se često iskazuju kao dio poslovnih i drugih obaveza, dok se rezervisanja iskazuju odvojeno. (MRS 37)

Rezervisanja treba preispitivati na svaki datum izvještaja o finansijskom položaju i usklađivati ih tako da odražavaju najbolju sadašnju procjenu. Ako više nije vjerovatno da će podmirivanje obaveze zahtijevati odliv resursa koji sadrže ekonomske koristi, rezervisanje treba ukinuti. (MRS 37)Rezervisanje se koristi samo za pokriće onih izdataka za koje je rezervisanje bilo izvorno priznato.

94 - NEPOSREDNI RASHODI Prihodi STRUKTURA PRIHODA : redovni prihodi (poslovni prihodi i finansijski prihodi) i ostali prihodi

Pravila kojih se treba pridržavati prilikom priznavanja prihoda: načelo nastanaka poslovnog događaja, načelo opreznosti, načelo sučeljavanja prihoda i rashoda,

2

prihodi se trebaju priznati kada postoji vjerojatnost da će doći do priljeva budućih ekonomskih koristi što se povezuju s povećanjem imovine (priznavanje u trenutku isporuke dobara ili pružanja usluge) ili smanjenjem obaveza

prihodi se priznaju kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti.

MRS 18 – metoda stepena dovršenosti Kada se ishod transakcije, koja obuhvata pružanje usluga, može pouzdano procijeniti, prihod povezan s tom transakcijom priznaje se prema stepenu dovršenosti transakcije na datum izvještaja o finansijskom položaju.Priznavanje prihoda prema nivou dovršenosti transakcije često se naziva metodom stepena dovršenosti. Prema ovoj metodi, prihodi se priznaju u onim obračunskim periodima u kojima su usluge izvršene. Priznavanje prihoda na ovoj osnovi pruža korisne informacije o obimu aktivnosti usluga i učinku tokom perioda.

AKTIVNE KAMATE Aktivnim poslovima banke plasiraju novčana sredstva u vidu različitih vrsta kreditnih i ne kreditnih ulaganja. Odobreni krediti predstavljaju potraživanja banke tako da se evidentiraju u aktivi bilansa stanja. Obavljajući aktivne poslove banke ostvaruju prihode od kamata.Prema tome, aktivne kamate, kao najznačajniji bankarski prihod, banke naplaćuju kad daju odnosno plasiraju sredstva u vidu kratkoročnih i dugoročnih kredita.

IZVORI KAMATNIH PRIHODA Krediti kao izvor kamatnih prihodaDugoročni krediti: veća kamatna stopa, veći prihod, veći kreditni i kamatni rizikSrednjoročni krediti: nešto manja kamatna stopa, manji kreditni i kamatni rizikKratkoročni krediti:niža kamatna stopa,manja stopa kreditnog i kamatnog rizika, glavni izvor

kamatnog prihoda banke.

Glavninu svojih prihoda banke ostvaruju iz kamata i provizija koje naplaćuju po osnovu plasiranja kredita. U bankama razvijenih industrijalizovanih zemalja po značenju slijede kamate i dividende na bazi hartija od vrijednosti koje banke drže. Ostali, minorni izvori prihoda su zarade po osnovu povjerilačkih poslova i usluga koje zaračunavaju po osnovu vođenja tekućih računa.

95 - PRIHODI OD KAMATA Na računima u okviru računa skupine 95 iskazuju se ostvareni kamatni prihodi obračunskog razdoblja, koji se priznaju u računu dobitka i gubitka. Pod kamatnim prihodima podrazumijevaju se prihodi od aktivne kamate i drugi prihodi kojima osnovicu za obračun predstavljaju krediti i drugi plasmani, bilo

da se obračun obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi. Kamatni prihodi se iskazuju prema

sektorskoj pripadnosti dužnika, te vrsti instrumenta na osnovu kojeg je kamatni prihod ostvaren. Kamatni prihodi predstavljaju osnovni tj. poslovni prihod za banku.Osnovni prihodi se ne mogu razgraničavati = PRIHODI OD KAMATA SE NE MOGU RAZGRANIČAVATI.

96 - PRIHODI OD NAKNADA I OSTALI FINANSIJSKI PRIHODI 960 - Naknade za bankarske usluge Na računu 960 se evidentiraju prihodi po osnovu naknada za bankarske usluge i ovi su prihodi klasificirani prema obavljenom poslu na osnovu kojeg je ostvaren prihod.Pod nekamatnim prihodima podrazumijevaju se svi prihodi koje banka ostvaruje pružanjem usluga svojim klijentima, korištenjem ljudskih i tehničkih resursa banke, ali bez izravnog angažovanja novčanih sredstava (pružajući usluge ne pojavljuje se plasman u aktivi banke).

3

Naknade za bankarske usluge ili nekamatni prihodi To su provizije ili naknade, primjerice, za: usluge platnog prometa (uključujući otvaranje akreditiva), izdavanje garancija i drugih oblika jamstava, uključujući akceptiranje mjenica akceptni krediti (osim prihoda na dospjele akceptne kredite), upravljanje zajmovima u ime i za račun drugih osoba, čuvanje vrijednosnih papira i transakcije s istima u ime i za račun drugih osoba, iznajmljivanje sefova i druge izvanbilansne aktivnosti banke, te druge usluge čije pružanje nije

povezano s angažovanjem novčanih sredstava banke.Na računu 965 odnosno 9652 iskazuju se na neto osnovi prihodi od kursnih razlika koje se odnose na obaveze s osnova pasivne kamate u devizi odnosno uz valutnu klauzulu, čime se koriguju (ovisno o smjeru kretanja kursa) na više ili na niže ukupni kamatni troškovi.

97 - NEPOSREDNI PRIHODI 976 - Prihodi od umanjenja ranijih rezervisanja9760 - Prihodi od umanjenja opštih rezervisanja9761 - Prihodi od umanjenja posebnih rezervisanja9769 - Prihodi od umanjenja ostalih rezervisanjaUkidanje rezervisanja za rizike tj.oprihodovanje rezervisanja će nastati poslije naplate potraživanja za koje je prethodno izvršeno rezervisanje ili smanjenje rezervisanja kod ponovne procjene rizika (tj. prenosa plasmana u neku drugu rizičnu skupinu).

POSLOVNI REZULTATNETO KAMATNI DOHODAK Svoje zarade banke utvđuju na taj način što saberu sve prihode od kamata koje su naplatile tokom godine (aktivne kamate) po osnovu datih kredita i investicija u hartije od vrijednosti. Potom sabiraju sve kamate koje su isplatile po osnovu depozita i uzetih kredita i oduzimaju od ukupno naplaćenih kamata. Razlika predstavlja neto kamatni dohodak ili kamatnu marginu.Kamatne margine mjere koliko je banka efikasna u finansijskom posredovanju, odnosno obavljanju funkcije uzimanja i davanja kredita. Za mnoge banke je kamatna margina ključna determinanta za određivanje njene profitabilnosti. Međutim, pored ovih prihoda porastao je značaj nekamatnih margina koje predstavljaju razliku između nekamatnog dohotka (provizije po osnovu držanja depozita) i nekamatnih rashoda (plate zaposlenih). Ove nekamatne margine imaju sve veći značaj za profitabilnost banaka pošto su banke razvile mnoge usluge na osnovu kojih naplaćuju provizije kao što je garantovanje otkupa novoemitovanih obveznica, kreditne garancije komitentima koji koriste kredit kod treće strane, upravljanje penzionim planovima preduzeća itd. Pošto su pritisnuti jakom konkurencijom bankari ne mogu mnogo uticati na nivo kamatnih troškova po osnovu pribavljenih sredstava. Zbog toga se veoma angažuju na snižavanju svojih nekamatnih rashoda, naročito ličnih rashoda-plata što uspijevaju na bazi uvođenja većeg stepena automatizacije i smanjenja troškova ljudskog rada.

98 - POSLOVNI REZULTAT Na računima ove skupine evidentira se razlika prihoda i rashoda za obračunsko razdoblje, obaveze za porez na dobit, te ostvareni dobitak ili gubitak tekuće godine.Knjiženje se vrši na način:1. Konta prihoda 95-979 se zatvaraju knjiženjem na dugovnoj strani, a za zbir svih prihoda

odobrava se konto 980- Obračun poslovnog rezultata.

4

2. Konta rashoda 90-949 se zatvaraju knjiženjem na potražnoj strani, a za zbir rashoda se zadužuje konto 980.

3. Saldo konta 980 se prenosi na odgovarajuću stranu računa 989 – Raspored ostvarenog rezultata.4. Sa ovog konta (989) se dalje prenosi finansijski rezultat (dobit ili gubitak) na odgovarajuće

račune, s tim što kod dobiti imamo i formiranje obaveze za porez na dobit.5. Za saldo na kontu 989, po odluci organa banke, može se odobriti neraspoređena dobit iz tekuće

godine (850) ili se mogu odobriti konta grupe 84- rezerve banke, dividende i obaveze prema radnicima.

PITALICE1. Koji je najvažniji operativni (poslovni) prihod banke?

a) prihodi od prodaje proiz b) pr po osnovu poz kursnih r c) prihodi od kamata2. Navesti strukturu rashoda.Strukturu rashoda čine:1. Operativni rashodi 2. Finansijski rashodi 3. Ostali rashodi.

3. Tipični poslovni rashodi uslužnih preduzeća sastoje se od rashoda razdoblja. DA

4. Najveći broj prihoda i rashoda banka ostvaruje obavljajući aktivne i pasivne bankarske poslove. DA

5. Kako banke obavljaju pasivne bankarske poslove i gdje se oni evidentiraju?Banke obavljaju pasivne bankarske poslove tako što vrše mobilizaciju i koncentraciju slobodnih novčanih sredstava od stanovništva i pravnih lica. Bilansno posmatrano radi se o tuđim sredstvima koja predstavljaju dug banke, tako da se evidentiraju u pasivi bilansa stanja.

6. Šta podrazumjevamo pod kamatnim prihodima?Pod kamatnim prihodima podrazumijevaju se prihodi od aktivne kamate i drugi prihodi kojima osnovicu za obračun predstavljaju krediti i drugi plasmani, bilo da se obračun obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi.

7. Kako se iskazuju kamatni prihodi?Kamatni prihodi se iskazuju prema sektorskoj pripadnosti dužnika, te vrsti instrumenta na osnovu kojeg je kamatni prihod ostvaren.

8. Prihodi od kamata se mogu razgraničavati. NEOsnovni prihodi se ne mogu razgraničavati = PRIHODI OD KAMATA SE NE MOGU RAZGRANIČAVATI.

9. Šta podrazumjevamo pod nekamatnim prihodima banke?Pod nekamatnim prihodima podrazumijevaju se svi prihodi koje banka ostvaruje pružanjem usluga svojim klijentima, korištenjem ljudskih i tehničkih resursa banke, ali bez izravnog angažovanja novčanih sredstava (pružajući usluge ne pojavljuje se plasman u aktivi banke).

10. Kad se vrši oprihodovanje rezervisanja za rizike?Ukidanje rezervisanja za rizike tj.oprihodovanje rezervisanja će nastati poslije naplate potraživanja za koje je prethodno izvršeno rezervisanje ili smanjenje rezervisanja kod ponovne procjene rizika (tj. prenosa plasmana u neku drugu rizičnu skupinu)

11. Specifičnosti i razlike prihoda i rashoda kod banke?Osnovni prihod banke čine aktivne kamate, dok je operativni rashod pasivna kamata. Banka mora da vrši rezervisanja za kreditne rizike pa se po tom osnovu javljaju rashodi po osnovu rezervisanja, te prihodi po osnovu rezervisanja u slučaju kad je potraživanje naplaćeno, ova rezervisanja se vrše na sve date kredite po načelu opreznosti odmah po odobrenju kredita se vrši rezervisanje opštih rezervi

5

2%. Banka ova rezervisanja mora preispitivati na kraju svakog izvještajnog roka kako bi utvrdila da li je postojeće rezervisanje odgovarajuće ili ga treba preklasificirati tj. povećati.

6

INTERNE KONTROLE I INTERNA REVIZIJA KOD BANAKA

Sistem interne kontrole prvenstveno obuhvata računovodstveno i finansijsko poslovanje banke, uključujući posebnu kontrolu finansijskog plana i planiranja, standardnih i nestandardnih troškova, statističkih analiza i njihovu objavu, periodičnih operativnih i poslovnih izvještaja te programa obuke za poboljšanje izvršnih funkcija svih službenika banke i ima usku vezu sa internom revizijom koja: • vrši nadzor nad funkcionisanjem sistema interne kontrole banke• odboru za reviziju i upravi pruža pravovremenu informaciju o njegovoj adekvatnosti i efikasnosti.

Interna revizija i interni revizor Interna revizĳa je dio tekućeg nadgledanja sistema internih kontrola i interne procedure banke o procjeni kapitala, jer se time obezbjeđuje nezavisna procjena adekvatnosti i usaglašenosti sa politikama i procedurama koje je banka ustanovila. Interni revizor - lice koje rukovodi organizacionim dijelom za internu reviziju

Eksterna revizija i eksterni revizor Eksterna revizija je postupak ispitivanja i ocjenjivanja poslovanja preduzeća koga provode stručni, neovisni i za taj posao ovlašteni revizori.Eksterni revizor - lice koje rukovodi organizacionim dijelom za eksternu reviziju

Nadležnosti nadzornog odbora koje su vezane za internu kontrolu: • osigurati da je sistem interne kontrole banke pod stalnim nadzorom interne i povremenim

nadzorom eksterne revizije;• da donese plan za stalni nadzor i periodičnu kontrolu funkcionisanja sistema interne kontrole od

strane odbora za reviziju kao i program za njegov razvoj i unapređenje.

Kao minimum kontrolnog aspekta interne kontrole banke treba osigurati izvještavanje odbora za reviziju o sljedećim pitanjima:

a) likvidnosti banke;b) adekvatnosti kapitala banke;c) kvalitetu i klasifikaciji aktive banke;d) dospjelim nenaplaćenim kreditima;e) svim novim plasmanima i novim vanbilansnim stavkama;f) novim velikim izlaganjima kreditnom riziku pojedinačno;g) novim kreditnim izlaganjima prema licima povezanim sa bankom;h) transakcijama sa vrijednosnim papirima;i) transakcijama u platnom prometu;j) bilansu stanja banke;k) prihodima i rashodima odnosno bilansu uspjeha banke;l) realizaciji finansijskog plana banke;m) izvještaju interne i eksterne revizije banke;n) poziciji banke u odnosu na strateški plan banke.

Sistem interne kontrole banke sadrži: administrativnu i racunovodstvenu kontrolu

Administrativna kontrola obuhvata:• uspostavu, praćenje, razvoj i kontrolu organizacione strukture odnosno šeme banke• kontrolu procedura i evidencija vezanih za procese donošenja odluka o odobravanju poslovnih

transakcija banke od strane različitih nivoa rukovodstva.

7

Administrativna kontrola predstavlja polaznu tačku u uspostavljanju rač kontrole.

Računovodstvena kontrola mora osigurati da:• se poslovne transakcije banke izvršavaju u skladu s općim ili posebnim odlukama odnosno

odobrenjima nadležnog rukovodstva banke;• se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evidentiraju bez odlaganja i tačno;• se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evidentiraju u skladu sa zakonom i na način da je

moguća izrada finansijskih izvještaja u skladu sa usvojenim računovodstvenim principima, međunarodnim računovodstvenim standardima i ostalim kriterijima koji se primjenjuju na finansijsko izvještavanje;

• se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evidentiraju na način da je odgovornost za aktivu banke prepoznatljiva i transparentna;

• je pristup aktivi banke dozvoljen samo u skladu sa odobrenjem nadležnog rukovodstva; • se knjigovodstvene evidencije aktive provjeravaju i upoređuju sa stvarnim stanjem aktive u

određenim, najmanje propisanim, vremenskim intervalima i da se, u slučaju bilo kakvih razlika, preduzimaju odgovarajuće mjere i aktivnosti.

Sistem interne kontrole po pitanju organizacione strukture banke treba osigurati da:• se u banci provodi kadrovska politika na način da se radnici zapošljavaju na radna mjesta koja

odgovaraju njihovim stručnim kvalifikacijama, sposobnostima i odgovarajućem radnom iskustvu;• se provodi sveobuhvatna, kontinuirana i uspješna obuka radnika banke;• se provodi kontinuirana kontrola i ocjena kvaliteta poslova izvršenih od strane svakog zaposlenog

radnika banke;• je u banci obezbjeđeno razdvajanje obavljanja nespojivih poslova tako da jedno lice ne može

istovremeno imati dužnosti vezane za zaštitu aktive i dužnosti vezane za njeno knjigovodstveno evidentiranje odnosno ne može istovremeno obavljati određene poslovne aktivnosti i imati ovlaštenje za kontrolu tih istih aktivnosti, a naročito u sljedećim slučajevima: npr. kreditni službenik ne smije da vrši isplatu sredstava kredita.

Sistem interne kontrole mora osigurati da nijedno lice zaposleno u banci ne može biti u poziciji da učini značajne greške ili počini prekršaje utvrđene zakonom, drugim propisima i internim aktima banke, a koji se u kratkom roku ne mogu otkriti. Nadležnosti nadzornog odbora vezane za internu reviziju:

• imenuje nezavisnog internog revizora banke, određuje visinu njegove plate i druge uslove koji treba da osiguraju najviše standarde u realizaciji odgovornosti internog revizora;

• u pisanoj formi donese (usvoji) adekvatan program interne i eksterne revizije banke, osigura uslove za njegovo provođenje i uspostavi funkciju nezavisne interne revizije u banci.

Svaka banka treba imati stalnu internu reviziju koja može imati samo jednoga internog revizora ili ipak biti cijela služba koja ima direktora, voditelje i interne revizore. Zaključci internog revizora moraju biti formalizovani u pisanim izvještajima koji sadrže i prijedloge za neophodne korektivne aktivnosti.Interni revizori dužni su sastavljati izvještaje o svom radu (pravovremene, jasne, sažete) svakih 6.mjeseci upravi i nadzornom odboru banke.Internom revizoru i odjelu interne revizije mora biti osiguran slobodan i potpun pristup svim poslovnim knjigama, informacijama, podacima i dokumentaciji banke koji su neophodni za potpuno i kvalitetno obavljanje interne revizije banke. Utvrđeni rezultati interne revizije moraju biti u kratkoj formi evidentirani u zapisnicima sa sjednica odbora za reviziju, na kojima su prezentirani. Uz internog revizora banke, za poslove interne revizije, nadzorni odbor može angažovati i vanjskog konsultanta ili saradnika sa zadatkom pružanja dodatne stručne pomoći internom revizoru.

8

Interna vs eksterna revizija Što se tiče eksterne revizije, osobe koje je provode ne mogu biti zaposleni u preduzeću niti biti u bilo kakvoj vezi sa tim preduzećem gdje obavljaju reviziju jer bi se tim narušilo načelo neovisnosti.Eksternom revizijom se prvenstveno ispituje objektivnost i realnost temeljnih finansijskih izvještaja, odnosno najčešće se bave revizijom finansijskih izvještaja. Za ovu vrstu revizije veoma je važno postojanje instituta za reviziju ili računovodstvo koji između ostalog donosi revizijske standarde i kodeks profesionalne etike revizora, te izdaje certifikate o revizorskim zvanjima.Revizija finansijskih izvještaja ili eksterna revizija, koju provode neovisni eksterni revizori najčešće je usmjerena ispitivanju finansijskih izvještaja s ciljem izražavanja mišljenja o njihovoj realnosti i objektivnosti. Dok primarni cilj interne revizije je ocjena cjelokupnog poslovanja preduzeća i posebno uvid u računovodstveni sistem i sistem internih kontrola te ispitivanje finansijskih i drugih poslovnih informacija za potrebe upravljanja a manje je značajno samo izražavanje o realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja.

Odnos interne revizije sa supervizijom Supervizija je ta koja procjenjuje i ocjenjuje rad interne bankine revizije, i tek tada kad ocijeni da je rad interne revizije zadovoljavajući, može se pouzdati u nalaze interne revizije.

Rizici kojima je banka izložena i kojima treba upravljati jesu sljedeći: • rizik likvidnosti • kreditni rizik • tržišni rizici (kamatni, devizni i dr.) • rizik izloženosti • rizik kapitalnih ulaganja • operativni rizik

Principi interne revizije: Nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost, profesionalna kompetentnost, obim aktivnosti, konsultantske aktivnosti, pravilnik o internoj revizijiNezavisnost: Sektor interne revizije mora da bude nezavisan od svakodnevnog procesa interne kontrole. Nezavisnost od ostatka organizacĳe je od suštinskog značaja za internu reviziju. To je zato što revizor ponekad mora da komentariše loše procedure, i ako revizor nije nezavisan od oblasti revizije, na njega se odatle može vršiti pritisak da ne saopšti nezadovoljavajuće nalaze.Objektivnost i nepristrasnost: Sektor interne revizĳe treba da bude objektivan i nepristrasan, što znači da treba da bude u poziciji da obavlja svoje zadatke bez pristrasnosti, predrasuda, ometanja i sukoba interesa.Revizori ne treba da obavljaju reviziju posla za koji su na prethodnom poslu bili na neki način odgovorni. Politika sektora revizije treba da bude takva da revizor ne obavlja reviziju odjeljenja u kojem je radio, recimo, bar šest mjeseci nakon što ga je napustio.Profesionalna kompetentnost: Kao minimum, interni revizori treba da: • Imaju odgovarajuće obrazovanje i iskustvo. • Imaju organizacione i tehničke sposobnosti koje odgovaraju povjerenoj odgovornosti. • Budu vješti u usmenoj i pisanoj komunikacĳi. • Razumiju računovodstvene i revizorske standarde, principe i tehnike. • Prepoznaju i procjene materĳalnost i značaj odstupanja od zdrave poslovne prakse. • Priznaju postojeće i potencijalne probleme i prošire procedure u mjeri u kojoj je to primjenljivo.

Obim aktivnosti : Odgovarajući obim revizorskog posla ostvaruje se:• Obezbjeđenjem pouzdanosti informacija• Obezbjeđenjem usaglašenosti sa procedurama• Obezbjeđenjem zaštite sredstava• Obezbjeđenjem efikasnog korištenja resursa

Konsultantske aktivnosti

9

Interni revizori ne treba da se isključe iz analize ili kritikovanja internih kontrola koje su postavljane od strane ili po direktivi višeg rukovodstva, čak iako revizor pruža savjete višem rukovodstvu o internim kontrolama koje treba da se uvedu.Interni revizori su sve više odgovorni za davanje poslovnih savjeta ili za konsultovanje u vezi sa novim proizvodima ili uslugama. Konsultativni tipovi usluga mogu koristiti ukupnom projektovanju novih politika i procedura i poboljšati kontrole koje su im svojstvene.

Pravilnik o internoj revizijiPravilnik posebno treba da definiše inicĳativu i ovlaštenje internih revizora kod pristupa evidenciji, datotekama ili podacima, uključujući informacione sisteme menadžmenta i zapisnike sa sastanaka odbora/komiteta, potrebne za efektivno proučavanje aktivnosti banke. U pravilniku o revizĳi treba da budu navedeni ciljevi i obim funkcĳe interne revizĳe; pozicĳa sektora interne revizĳe unutar organizacĳe, njegova ovlaštenja i odgovornosti; odgovornost direktora sektora interne revizĳe. Pravilnik treba da odobri više rukovodstvo, a potom da ga potvrdi upravni odbor kao dio svoje nadležne uloge.

Metodologija rada revizije - Interna revizĳa uključuje sastavljanje plana revizĳe, ispitivanje i procjenjivanje raspoloživih informacĳa, komunikacĳu o rezultatima i praćenje ostvarivanja preporuka i izdavanje izveštaja.

Plan revizĳe - Plan revizĳe se bazira na ocjeni rizika kontrole i obuhvata pregled ključnih internih kontrola u okviru svake značajne poslovne aktivnosti, vrijeme i dinamiku planiranih poslova interne revizĳe, i budžet resursa. Plan revizĳe je zasnovan na metodološkoj procjeni rizika kontrole.

Ciklusi revizĳe - treba da identifikuje učestalost revizĳe. Obično nije praktično da se na godišnjem nivou obavi revizija svake oblasti ili poslovanja. Revizorski ciklusi su dugi od dvije do pet godina.

Radni programi revizĳe - za svaku oblast revizĳe treba da utvrde obim i vrijeme procedura revizĳe, obim testova, uključujući kriterĳume za odabir stavki koje će se testirati i osnovu za zaključke.

Vrste interne revizije:finansĳske revizĳe - cilj da ocjeni pouzdanost sistema računovodstva i informacĳe i godišnje račune koji su iz toga proizašli;revizĳa usaglašenosti - cilj da ocjeni pridržavanje zakona, propisa, politika i procedura; operativna revizĳa - cilj da ocjeni kvalitet sistema i procedura i da li su odgovarajuće, da kritički analizira organizacione strukture i da ocjeni adekvatnost metoda i resursa u odnosu na zadatak; revizĳa upravljanja - cilj da procjeni kvalitet funkcĳe upravljanja u okviru ciljeva banke.

Koju reviziju provesti?Da li je to centralna aktivnost banke? Da li će greška/gubitak narušiti ugled banke? Da li greška/gubitak mogu predstavljati kršenje zakona? Da li će greška/gubitak imati materĳalni uticaj na račune banke? Kakav je kvalitet kontrola u sistemu? Koliko je star sistem? Da li je ranĳe dolazilo do grešaka/gubitaka? Koji je kvalitet menadžmenta i zaposlenih koji upravljaju sistemom?

Ključevi uspješne revizije su:• pažljivo planiranje,

10

• shvatanje sistema u kojem se obavlja revizĳa, • tačna ocjena rizika i kontrole, • dobra komunikacĳa, i • detaljna dokumentacĳa.

Izvještaji o revizĳi treba da kažu upravnom odboru, odboru za reviziju i menadžmentu da li se odjeljenje, sektor ili aktivnost pridržavaju politika, procedura i važećih zakona ili propisa, da li su poslovni procesi i interne kontrole efektivni i koje je korektivne mjere banka preduzela ili mora da preduzme.

Postoje dva tipa izvještavanja o revizĳi:Izvještaji o individualnoj internoj revizĳi za aktivnosti obuhvaćene revizĳom treba da budu strukturisani tako da odgovaraju potrebama funkcĳe interne revizĳe banke i oblastima obuhvaćenim revizĳom. Izvještaji upravnog odbora ili komiteta za revizĳu koji treba da budu pripremljeni kao dio redovnog izvještavanja menadžmenta (preporučuje se najmanje kvartalno) i razgovora direktora interne revizĳe sa odborom za revizĳu.

Izvještaji o revizĳi treba da budu u nekoj formi klasifikacĳe. Klasifikacĳe mogu biti: Dobro: Kontrolisano okruženje u i oko procesa koji je predmet revizĳe je potpuno zadovoljavajuće i na osnovu viđenih dokaza dobro posluje.Zadovoljavajuće: Kontrolisano okruženje u i oko procesa koji je predmet revizĳe je adekvatno za zaštitu organizacĳe od neprihvatljivih rizika i na osnovu viđenih dokaza posluje bez velikih grešaka.Nezadovoljavajuće: Postoje značajne slabosti u projektu ili poslovanju kontrolisanog okruženja u i oko procesa koji je predmet revizĳe što organizaciju izlaže neprihvatljivim rizicima.

Direktor interne revizĳe treba:• efikasno da upravlja funkcĳom interne revizĳe kako bi se osiguralo stvaranje dodate vrijednosti

banci;• da ustanovi planove, koji se baziraju na rizicima, u cilju utvrđivanja prioriteta interne revizĳe, a u

skladu sa ciljevima banke;• da bude odgovoran za obezbjeđenje da se sektor pridržava dobrih principa interne revizĳe i

utvrđene metodologĳe rada;• da obezbjedi pridržavanje Standarda za profesionalno obavljanje interne revizĳe; • da bude odgovoran za ocjenu rizika u kontroli, planove revizĳe, programe revizĳe i izvještaje o

revizĳi;• nadgleda obavljanje revizĳe i rukovodi i usmjerava primjenu i monitoring politika, praksi,

programa i procesa revizĳe. • da nadgleda interne revizore koji su određeni da obavljaju poslove interne revizĳe i treba da

utvrdi politike i procedure za usmeravanje internih revizĳa za revizĳu.

Razvojna bankaRazvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine (RB FBiH).Organi Banke su:

• Skupština,• Nadzorni odbor,• Uprava i• Odbor za reviziju.

Odluku o članstvu u društvima i organizacijama iz ovoga članka donosi Nadzorni odbor Banke.Kapital Banke je u 100% vlasništvu Federacije. Kapital će se uvećati za iznos od 400.000.000,00 KM iz proračuna Federacije. Banka ima tajnika koga imenuje i razrješava Nadzorni odbor na prijedlog predsjednika Uprave, po prethodno objavljenom javnom natječaju. Tajnik je ovlašten za provođenje

11

odluka Nadzornoga odbora, Odbora za reviziju i predsjednika Uprave. Tajnik je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika Nadzornoga odbora i Odbora za reviziju. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje i razrješava Nadzorni odbor. Odbor za reviziju: • odgovoran je za provođenje vanjske revizije; • prezentira Nadzornom odboru financijska izvješća; • nadgleda poslove interne revizije i • vrši reviziju financijskoga poslovanja Banke na zahtjev Nadzornog odbora i o tome dostavlja

izvješće Nadzornom odboru.Interna revizijaBanka ima Službu interne revizije kojom rukovodi Glavni interni revizor. Odluku o imenovanju i razrješenju internog revizora donosi Nadzorni odbor. Interni revizor je odgovoran za identifikaciju, praćenje i ocjenu rizika u poslovanju, provjeru da li je u Banci uspostavljen odgovarajući sustav interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na način kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru, praćenje usklađenosti poslovanja Banke sa zakonom, drugim propisima i općim aktima, te praćenje i ocjenu učinkovitosti uspostavljenih poslovnih operacija u Banci. U provođenju svojih mjerodavnosti interni revizor mora imati ovlasti za neograničen i neometan rad. Interni revizor surađuje s Odborom za reviziju, a za svoj rad odgovara Nadzornom odboru. Plaća i druga materijalna primanja internog revizora utvrđuju se ugovorom zaključenim između Nadzornoga odbora i internog revizora.

ZaključakInterna revizĳa je nezavisna funkcĳa u okviru banke. Njen zadatak je da ispita rizike sa kojima se banka suočava, da provjeri adekvatnost internih kontrola koje se obavljaju radi zaštite od tih rizika i da verifikuje da kontrole funkcionišu kako je planirano. Rizik u organizacĳi je polazna tačka revizora. Funkcĳa revizĳe predstavlja velik trošak i zato je važno da revizori koncentrišu svoje resurse na oblasti najvećeg rizika. Za banku su to oblasti za koje su najveći rizici gubitak novca ili ugleda.

PITANJASistem interne kontrole? prvenstveno obuhvata računovodstveno i finansijsko poslovanje banke, uključujući posebnu kontrolu finansijskog plana i planiranja, standardnih i nestandardnih troškova, statističkih analiza i njihovu objavu, periodičnih operativnih i poslovnih izvještaja te programa obuke za poboljšanje izvršnih funkcija svih službenika banke i ima usku vezu sa internom revizijom koja vrši nadzor nad funkcionisanjem sistema interne kontrole banke i odboru za reviziju i upravi pruža pravovremenu informaciju o njegovoj adekvatnosti i efikasnosti.

Definisati internu reviziju? Interna revizĳa je dio tekućeg nadgledanja sistema internih kontrola i interne procedure banke o procjeni kapitala, jer se time obezbjeđuje nezavisna procjena adekvatnosti i usaglašenosti sa politikama i procedurama koje je banka ustanovila.

Nadležnosti nadzornog odbora koje su vezane za internu kontrolu? To su: da donese plan za stalni nadzor i periodičnu kontrolu funkcionisanja sistema interne kontrole od strane odbora za reviziju kao i program za njegov razvoj i unapređenje, osigurati da je sistem interne kontrole banke pod stalnim nadzorom interne i povremenim nadzorom eksterne revizije.

Nabrojati principe interne revizije!Principi interne revizije su:

• Nezavisnost • Objektivnost i nepristrasnost • Profesionalna kompetentnost • Obim aktivnosti • Konsultantske aktivnosti • Pravilnik o internoj reviziji

12

Revizija finansijskih izvještaja ili eksterna revizija, koju provode neovisni eksterni revizori najčešće je usmjerena ispitivanju finansijskih izvještaja s ciljem izražavanja mišljenja o njihovoj realnosti i objektivnosti. DA

Vrste revizije su:• finansĳske revizĳe, revizĳa usaglašenosti i operativna revizĳa • finansijska i revizija upravljanja• finansĳske revizĳe, revizĳa usaglašenosti, operativna revizĳa i revizĳa upravljanja

Rizici kojima je banka izložena i kojima treba upravljati jesu sljedeći:• rizik likvidnosti • kreditni rizik • tržišni rizici (kamatni, devizni i dr.) • rizik izloženosti • rizik kapitalnih ulaganja • operativni rizik

Administrativna kontrola obuhvata: uspostavu, praćenje, razvoj i kontrolu organizacione strukture odnosno šeme banke kontrolu procedura i evidencija vezanih za procese donošenja odluka o odobravanju poslovnih transakcija banke od strane različitih nivoa rukovodstva.

Ključevi uspješne revizije su:• pažljivo planiranje, • shvatanje sistema u kojem se obavlja revizĳa, • tačna ocjena rizika i kontrole, • dobra komunikacĳa, i • detaljna dokumentacĳa.

Kapital Banke (RB FBiH) je u 100% vlasništvu Federacije. DA

IZVJEŠTAJ O ADEKVATNOSTI KAPITALA I MINIMALNI STANDARDI ZA UPRAVLJANJE KONCENTRACIJOM RIZIKA BANAKA

Adekvatnost kapitala U širem smislu adekvatnost kapitala pokazuje sposobnost banke da pokrije gubitke, tj. što je viši kapital banke veći je kapacitet za pokriće gubitaka nastalih lošim plasmanima. Tako definiran, moglo bi se reći da adekvatnost kapitala štiti povjerioce banke, prije svega štediše, od loših platiša. Adekvatnost kapitala (capital adequancy ratio - CAR) je odnos između kapitala i ponderirane aktive.Adekvatnost kapitala = kapital / ponderirana aktivaJedan od najvažnijih pokazatelja snage i adekvatnosti kapitala banaka jeste koeficijent adekvatnosti kapitala, izračunat kao odnos neto kapitala i rizikom ponderisane aktive.Zakonom propisana minimalna stopa adekvatnosti kapitala iznosi 12%.Adekvatnost kapitala se može posmatrati sa stanovišta minimalnog iznosa kapitala koji se traži prilikom osnivanja banke i sa stanovišta koeficijenta adekvatnosti kapitala koji se traži u odnosu na procijenjeni stepen rizičnosti plasmana banaka i drugih angažovanja sredstava.

Koeficijent adekvatnosti kapital

13

1.Bruto kapital Osnivački fond:

a) U novčanom oblikub) U naturalnom obliku

Rezerve banke Revalorizacione rezerve Ostali fondovi Dugoročna rezervisanja Neraspoređena dobit iz ranijih godina Dobit u tekućem poslovanju Bruto kapital – ukupno2. Ulaganja u preduzeća Nepokriveni gubici iz ranijih godina Gubitak iz tekućeg poslovanja

3.Kapital (1-2) Rezervacije i potencijalni gubici (A)4.Neto kapital (3-A) Rizična aktiva Ukupna bilansna rizična aktiva (B) Ukupna vanbilansna rizična aktiva (C) Ukupna rizična aktiva (B + C) Umanjena za: Ulaganje u preduzeća, banke Nepokriveni gubitak iz prethodnih godina Gubitak iz tekućeg poslovanja Rezervacije za potencijalne gubitke5.Neto rizična aktiva

Pod rizičnom aktivom podrazumijeva se zbir rizične bilansne aktive i rizičnih vanbilansnih stavki, umanjen za iznos formiranih rezervi za identifikovane gubitke i pomnoženih određenim ponderima rizika. Koeficijenti rizika određeni su od 0% do 100% prema predpostavljenoj rizičnosti odovarajuće kategorije aktive bilansa. Pod rizičnim vanbilansim stavkama banke podrazumijeva se zbir knjigovodstvenih vrijednosti vanbilansih stavki umanjenih za dio formiranih rezervi za identifikovane gubitke po vanbilansim stavkama i pomnoženih faktorima kreditne konverzije.Uobičajena je preporuka da za rizičnije poslovanje banaka mora angažovati veći kapital, tj.”većem stepenu procijenjenog rizika odgovara veća stopa kapitala.” Prioritetan zadatak većine banaka u sistemu je daje jačanje kapitalne osnove, a u fokusu su velike banke u sistemu, sto je nužno za jačanje stabilnosti i sigurnosti banaka i ukupnog bankarskog sistema, posebno zbog promjena u poslovnom i operativnom okruženju u kojem banke FBiH posluju, te djelovanja i uticaja finansijske i ekonomske krize, te negativnih efekata koje ta kriza ima na bankarski sektor i ukupnu ekonomiju BiH. Odluka o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka - propisuju se minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i provodi u izlaganju rizika naplate odnosno riziku mogućih gubitaka po datim kreditima,drugim plasmanima, izvršenim ulaganjima i potencijalnim vanbilansnim obavezama.

Nadzorni odbor banke je odgovoran osigurati da banka preuzima samo rizik kojim može uspješno upravljati i ispunjavati uslove iz odredbi Zakona o bankama i drugih propisa Agencije za bankarstvo FBiH.

Nadzorni odbor je dužan da: Upravi banke naloži da mu kontinuirano podnosi na usvajanje prijedloge za donošenje

unapređenje akata banke u skladu sa ovom odlukom; Donese program za upravljanje koncentracijom rizika banke sa politikama za upravljanje

koncentracijom rizika banke , procedure za uspostavu i primjenu procesa praćenjakoncentracije rizika banke, te planove tekućih i budućih potreba banke za kapitalom vezanim za takve koncentracije;

Periodično ponovo procjenjuje program, a najmanje jedanput polugodišnje; Ocjenjuje stavke kreditnog portfelja koje predstavljaju velika izlaganja kreditnom riziku

banke Ocjenjuje kredite koje je banka dala svojim službenicima ili kredite koji su od njih

garantovani, uključujući s tim vezane politike;

14

Ocjenjuje kredite date članovima nadzornog odbora ili firmama u kojima oni imaju značajan vlasnički interes ili kod kojih oni mogu da vrše značajan uticaj i kredite koji su od njih garantovani, uključujući s tim vezane politike;

Ocjenjuje kredite date firmama u kojima banka ima značajan vlasnički interes ili u kojima ostvaruje značajan uticaj, uključujući s tim vezane politike;

Ocjenjuje kredite koje je banka dala dioničarima koji imaju značajan vlasnički interes Ocjenjuje deponovana sredstva, date kredite i ulaganja u povezane banke; Definira glavne elemente sadržaja i učestalost izvještavanja nadzornog odbora o koncentraciji

rizika prema različitim vrstama dužnika-korisnika i grupama povezanih lica.

Uprava banke je odgovorna da osigura provođenje ograničenja koncentracije kreditnog rizika banke.Uprava banke je dužna, kao minimum, da:

Kreira i predlaže nadzornom odboru program, politike, planove i procedure; Provodi program, politike, procedure i ostale akte banke vezane za koncentraciju

kreditnog rizika i obezbjeđuje da se njihovo provođenje prati i kontroliše u okviru Zakona Obezbjeđuje primjenu i razvoj odgovarajućih izvještajnih sistema o koncentraciji

kreditnog rizika banke u okvirima elemenata koje utvrđuje nadzorni odbor; Održava uspješan metod koji omogućava sagledavanje i grupisanje informacija o izlaganju

banke kreditnom riziku kod jednog dužnika-korisnika ili grupe povezanih lica, po vrstama kreditnih instrumenata odnosno kreditni portfelj, industrijskim granama, geografskim regionima, vrstama kolaterala, finansijskim garantima, itd.

Najmanje kalendarski tromjesečno detaljno izvještava Odbor i FBA o značajnim koncentracijama rizika odnosno VIKR, njihovom sastavu i obliku. Ukupno izlaganje kreditnom riziku (UIKR) banke prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica predstavlja zbir svih već nastalih (u stavkama bilansa) i svih potencijalnih (u stavkama vanbilansa) izlaganja kreditnom riziku prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica i obuhvata ukupno knjigovodstveno stanje:

svih potraživanja od korisnika ili grupe povezanih lica po osnovu glavnice datih kredita odnosno drugih plasmana, dospjelih i nedospjelih;

svih obračunatih dospjelih kamata i naknada korisnika ili grupe povezanih lica; svih vrijednosnih papira (dužničkih i vlasničkih) izdatih od strane korisnika ili grupe povezanih

lica; svih vrsta neopozivih obaveza za plaćanje ili izvršenje koje je banka preuzela u ime i/ili za

račun korisnika ili grupe povezanih lica, a u korist trećih lica; i drugih elemenata koje posebno utvrdi FBA.

Ukupno izlaganje kreditnom riziku banke ne odnosi se na: novčana sredstva na računu rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, potraživanje od Centralne banke Bosne i Hercegovine i centralnih banaka zemalja zone A i

potraživanja obezbijeđena njihovim bezuslovnim garancijama plativim na prvi poziv; potraživanja od Vlade BiH, Vlade FBiH i Vlade RS, vrijednosni papiri emitovani od strane Vlade

BiH, Vlade FBiH i Vlade RS i potraživanja obezbijeđena njihovim bezuslovnim garancijama plativim na prvi poziv, uz uslov da ukupno izlaganje po ovom osnovu ne smije da prelazi 300% osnovnog kapitala;

plasmane ili dio plasmana i potencijalnih obaveza banke koji su obezbijeđeni kolateralom u obliku novačanog depozita kod iste banke, uz uslov da je ugovorom regulisano da je sve do naplate potraživanja banke ili prestanka potencijalne obaveze banke novčani depozit kao kolateral vezan za konkretan kreditno – garancijski posao.

15

Velika izlaganja kreditnom riziku banke (VIKR) predstavlja svako ukupno izlaganje kreditnom riziku banke koje prelazi 15% iznosa osnovnog kapitala. Ukupna izloženost kreditnom riziku (UIKR) prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pređe iznos od 40% iznosa kapitala banke koji predstavlja najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku (NIKR). UIKR banke ne uključuje akreditive i garancije pokrivene u novčanom obliku do iznosa njihovog pokrića. Banke ne smiju deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukpnom iznosu većem od iznosa 25%, niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala. Banka je dužna da o svojoj izloženosti kreditnom riziku FBA dostavlja kvartalne izvještaje. Kvartalne izvještaje banka je dužna da dostavlja na obrascu koji posebnom odlukom propisuje FBA u roku od 30 dana od posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Izvještaj za zadnji kvartal prethodne godine , priremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Izvještaj pripremljen na osnovu konačnih podataka banka je dužna da FBA dostavi najkasnije 5. marta tekuće godine.Izvještaji banke moraju biti potpisani od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke.Propisani izvještaj banke treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora banke i dostavljen FBA u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koji banka dostavlja Agenciji za bankarstvo FBiH.

Pitalice 1. Šta pokazuje adekvatnost kapitala u širem smislu?Adekvatnost kapitala u širem smislu pokazuje sposobnost banke da pokrije gubitke

2. Adekvatnost kapitala predstavlja odnos ismeđu:a) Ponderirane aktive i kapitalab) Kapitala i ponderirane aktivec) Rezervi banaka i ponderirane aktive

3. Što je niži kapital banke veći je kapacitet za pokriće gubitaka koji nastaju lošim plasmanom. NEŠto je viši kapital banke veći je kapacitet za pokriće gubitaka koji nastaju lošim plasmanom.

4.Adekvatnost kapitala štiti dužnike banke NEAdekvatnost kapitala štiti povjerioce banke, prije svega štediše.

6. Zakonom propisana minimalna stopa adekvatnosti kapitala iznosi: 12%

6 Šta propisuje odluka o minimalnim standadima za upravljanje koncentracijom rizika banaka?Propisuju se minimalni standardi koje je banka dužna da osigura provodi u izlaganju riziku naplate odnosno riziku mogućih gubitaka po datim kreditima,drugim plasmanima, izvršenim ulaganjima ipotencijalnim vanbilansnim obavezama

7. Šta je onovna odgovornost nadzornog odbora banke?Nadzorni odbor je odgovoran osigurati da banka preuzima samo rizik kojim može uspješno upravljati i ispunjavati uslove iz odredbi Zakona o bankama i drugih propisa FBA.

8. Šta je UIKR? Ukupno izlaganje kreditnom riziku banke prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica predstavlja zbir svih već nastalih (u stavkama bilansa) i svih potencijalnih (u stavkama vanbilansa) izlaganja kreditnom riziku prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica.

9. Kvartalni izvještaj banka je dužna dostaviti u roku od: 30 dana od poslj dana izvjestajnog kvartala

10. Izvještaj banke treba da bude usvojen od strane uprave. NE

16

Izvještaj banke treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora

EKSTERNA REVIZIJA BANAKA PREMA ZAHTJEVIMA AGENCIJE ZA BANKARSTVO, UPRAVLJANJE KAPITALOM U BANKAMA

Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (Zakon o RiR)Materijalnost predstavlja jedan od najvažnijih koncepata na kojima se zasniva revizija, pri čemu se informacija smatra materijalnom, ako bi njenim izostavljanjem ili pogrešnim iskazivanjem, uticali na korisnike finansijskih izvještaja.Kapital banke- zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke.Adekvatnost kapitala (engl. capital adequacy) je sposobnost pružanja bankovnih usluga javnosti sve dok se održava zakonski zahtijevani odnos kapitala prema ukupnoj aktivi. Koncept materijalnosti

• Materijalnost pruža prag, ili tačku razgraničenja u postupku revizorskoh rasuđivanja i predstavlja prvensteveno kvantitativni konecpt.

• Materijalnost se koristi prilikom sljedećih revizorskih aktivnosti:• Definisanja prirode,vremena i obima revizorskih procedura• Procjene efekata pogrešnih iskazivanja u finansijskim izvještajima

Definicija nezavisne revizije U MSR ne postoji posebna definicija termina revizija, ali u okviru MSR 200 se precizira da je cilj revizije finansijskih izvještaja da omogući revizoru da izrazi mišljenje o tome da li su svi finansijski izvještaji pripremljeni, u svim materijalno bitnim aspektima, u skladu sa određenim okvirom za finansijsko izvještavanje. Formulacije koje se koriste za izražavanje mišljenja revizora su „daje isitnitu i objektivnu sliku“ ili „pravilno pokazuje, u svim bitnim aspektima“, sto su ekvivalentni termini.

Potreba revizije finansijskih izvještaja Primarni razlog za postojanje nezavisne revizije je postojanje potencijalnog konflikta, odnosno suprotnosti interesa između menadžmenta klijenta i korisnika finansijskih izvještaja.Revizija pruža razumno uvjerenje da su tvrdnje menadžmenta o ekonomskim aktivnostima ispitane i potvrđene od strane spoljnih nezavisnih eksperata.Revizija- veza koja stvara povjerenje između menadžmenta, koji priprema i podnosi temeljne finansijske izvještaje, i korisnika informacija sadržanih u tim izvještajima. Revizija povećava vjerodostojnost finansijskih izvještaja, a informacije sadržane u revidiranim finasijskim izvještajima predstavljaju kvalitetnu podlogu za poslovno odlučivanje. Pri tome, informacije trebaju biti za sve korisnike neutralne,korektne za odlučivanje i dostavljene na profesionalan način. Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor provođenja i angažiranje vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. Odbor za reviziju će nadzornom odboru i skupštini prezentirati kompletnu reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja. Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidirani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja preduzeća, te finansijski izvještaji pravnih lica čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitovanje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira.„Odluka o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama“

17

Odlukom se bliže propisuje obavezni minimum standarda interne i eksterne revizije koje je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano provodi i održava. Osnovni cilj interne i eksterne revizije je sprječavanje nastajanja gubitaka banke, osiguranje višeg nivoa objektivnosti i tačnosti finansijskih izvještaja i otkrivanje uslova unutar banke koji mogu negativno uticati na njeno poslovanje i samoodrživost. Nadzorni odbor i supsidijarna lica banke su, uz prethodno pribavljeno odobrenje FBA, dužni da imenuju nezavisnog eksternog revizora koji, kao minimum, obavlja slijedeće aktivnosti: 1. banci daje savjete o primjeni računovodstvenih standarda; 2. vrši reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i odboru za reviziju podnosi izvještaj sa mišljenjem da li

finansijski izvještaji daju potpun, tačan i vjerodostojan pregled finansijskog stanja banke u skladu sa odredbama Zakona o bankama i propisima FBA; i

3. informiše odbor za reviziju banke o nezakonitim poslovima, aktivnostima, nepravilnostima i nedostacima u upravljanju i poslovanju banke i/ili njenih supsidijarnih lica koji im mogu uzrokovati gubitke, a posebno po pitanju:

a) kvaliteta i efikasnosti sistema interne kontrole, računovodstvenih politika i procedura i kvaliteta dokumentacije banke; i

b) adekvatnosti programa i efikasnosti interne revizije banke, 4. u godišnjem izvještaju daje komentare nadzornom odboru, odboru za reviziju, upravi banke i FBA o efikasnosti internog revizora i sistema internih kontrola.

Primarna odgovornost rukovodstva banke predstavlja priprema finansijskih izvještaja banke i njihova prezentacija. Primarna odgovornost nezavisnog eksternog revizora predstavlja izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima banke. U svom izvještaju nezavisni eksterni revizor je dužan da navede da li su finansijski izvještaji banke prezentirani u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i da li pružaju pouzdane informacije o aktivi i obavezama banke. Nezavisni eksterni revizor je dužan da u procesu revizije obuhvati naročito slijedeće finansijske izvještaje: bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u dioničkom kapitalu i izvještaj o novčanim tokovima. Proces nezavisne eksterne revizije podrazumijeva planiranje i provođenje revizorskih procedura koje na najbolji mogući naćin pružaju razumnu sigurnost da su iz finansijskih izvještaja otklonjene materijalne greške. Proces iz stava 1. ovog člana uključuje vlastitu i nezavisnu ocjenu korištenih računovodstvenih principa i ocjenu svih značajnijih stavki i elemenata izvještaja koji su predmet revizije, sveobuhvatnu i opću ocjenu finansijskih izvještaja, a revizorski radni materijal i dokaze koji predstavljaju podršku kvantifikacija i kvalifikacija navedenih u finansijskim izvještajima. Nezavisnost eksternog revizora podrazumijeva da je savjestan i objektivan i da u toku angažmana od strane banke ne može imati: 1. bilo kakav direktan ili indirektan finansijski interes u banci ili kod bilo kog povezanog lica sa bankom; ili 2. bilo kakav drugi odnos koji može kompromitovati njegovu nezavisnu ocjenu. Mišljenje izraženo u izvještaju nezavisnog eksternog revizora može biti samo: 1. pozitivno ili neuslovljeno odnosno mišljenje da su finansijski izvještaji banke tačno i objektivno

sačinjeni, da su potpuno u skladu sa propisima FBA i međunarodnim računovodstvenim standardima i da je revizija u potpunosti obavljena;

2. uslovljeno odnosno mišljenje da postoje određeni problemi vezani za izvještaje banke kao što su nedostatak dokaznog materijala, odstupanje finansijskih izvještaja ili njihovih dijelova od propisa FBA i međunarodnih računovodstvenih standarda, ograničenja u obimu postupka revizije, itd.;

3. negativno odnosno mišljenje da finansijski izvještaji banke nisu tačno i objektivno sačinjeni i da nisu u skladu sa propisima FBA i međunarodnim računovodstvenim standardima; i 4. suzdržano odnosno suzdržavanje od davanja mišljenja o finansijskim izvještajima banke kada revizor zakljući da postoji ozbiljna sumnja u sposobnost banke za daljnje uspješno poslovanje, i sadrži napomenu da revizor ne preuzima nikakvu odgovornost za tačnost i objektivnost izvještaja koji su bili predmet postupka revizije.

18

Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnji finansijski izvještaj u roku od 75 dana, a izvještaj vanjskog revizora u roku od pet mjeseci od isteka te poslovne godine na koju se izvještaj odnosi. Banka je dužna da izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku, u roku 15 dana po njegovom prijemu, objavi u jednom ili više od dnevnih novina na teritoriji Bosne i Hercegovine i o tome, uz dostavu kopije objave, izvjesti Agenciju.

Elementi standardnog revizirskog izvještaja • Uvodni odlomak u kojemu se identificiraju finansijski izvještaji koji su revidirani i ukratko opisuju

odgovornosti menadžmenta i odgovornsoti revizora u odnosu na finansijske izvještaje.• Odlomak o obuhvatu koji pokazuje da je revizija bila adekvatna kako bi se stvorilo mišljenje o

izvještajima i ukratko opisuje šta je to revizija.• Odlomak o mišljenju koji naznačava da finansijski izvještaji korektno predstavljaju, u svakom

materijalnom pogledu, finansijski položaj datog preduzeća zaključeno na dan sastavljanja bilanse, kao i rezultate poslovanja datog preduzeća i novčane tokove za razdoblje koje je završilo s datim datumom, u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima.

Upravljanje kapitalom u banakama“ODLUKAO MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KAPITALOM BANAKA” Ovom odlukom se bliže utvrđuju minimalni standardi kapitala i minimalni standardi za kreiranje i provođenje programa za upravljanje kapitalom koje je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano održava i provodi. Nadzorni odbor banke u smislu člana 2. ove odluke je, kao minimum, dužan da: 1. Izvršava nadležnosti i snosi odgovornosti iz zakona, drugih propisa i statuta banke, da donese

program za upravljanje kapitalom banke sa politikama vezanim za kvantitet i kvalitet kapitala kojeg je banka dužna da obezbijedi i održava, kao i da utvrdi procedure za kreiranje i razvoj metoda za praćenje tekućih i planiranje budućih potreba banke za kapitalom;

2. Obaveže upravu banke da uredno i pravovremeno podnosi prijedloge za donošenje odluka;3. Upravi banke odredi sadržaj i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala, ali najmanje

tromjesečno, te osigura usklađenost izvještajnih politika iz ove oblasti s odredbama ove odluke;4. Obezbijedi sva potrebna sredstva za ostvarivanje Programa i politika banke vezanih za pitanja

kapitala banke, u skladu sa svojim općim aktima i ovom odlukom;5. Odlučuje po prijedlozima i sagledava izvještaje uprave banke;6. Prati i razmatra periodični plan kapitala banke, ali najmanje dva puta godišnje; 7. Razmatra i odlučuje po izvještajima, prijedlozima i zahtjevima, odnosno aktima FBA.

Uprava banke, kao minimum, je dužna da: 1. Izvršava nadležnosti iz Zakona, drugih propisa i statuta banke, utvrđuje i nadzornom odboru

podnosi na usvajanje prijedloge Programa, politika i procedura vezanih za upravljanje kapitalom banke;

2. Provodi Program, politike i procedure vezane za upravljanje kapitalom banke;3. Kontinuirano prati da li stanje i struktura kapitala banke obezbjeđuje zadovoljavanje minimalnih

standarda iz Zakona i ove odluke;4. Detaljno i u utvrđenim rokovima izvještava nadzorni odbor o adekvatnosti kapitala banke, ali

najmanje u skladu s izvještajnim zahtjevima utvrđenim ovom odlukom; i5. Za nadzorni odbor banke najmanje dva puta godišnje priprema prijedlog periodičnog plana

kapitala banke za ocjenu i usvajanje. Zbog toga što kapital predstavlja rijedak ekonomski i strateški resurs upravljanje kapitalom mora da čini jednu od najbitnijih komponenata opreznog, efikasnog i strateškog planiranja i upravljanja bankom. Kako se elementi opreznog programa upravljanja kapitalom, zavisno od prirode i složenosti pojedinačnih aktivnosti i preuzetog rizika banke razlikuju, svaka banka je dužna da donese svoj posebni Program u pisanom obliku.Program banke mora da sadrži naročito:

19

1. Oprezne politike za obezbjeđenje i održavanje kvantiteta i kvaliteta kapitala najmanje na nivou minimalnih standarda iz ove odluke; i

2. Definisane jasne i efikasne procedure za stalno praćenje tekućeg stanja i potreba banke za kapitalom na nivou standarda iz ove odluke i zadovoljenje njenih budućih potreba zavisno od složenosti i rizičnosti njenih sadašnjih i planiranih budućih aktivnosti.

Kapital banke čine iznosi osnovnog kapitala definisanog članom 8. i dopunskog kapitala definisanog članom 9. ove odluke, a neto-kapital iznos kapitala umanjen za odbitne stavke iz člana 10. ove odluke.

Osnovni kapital banke predstavlja razliku između ukupnog iznosa:1. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih

dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;2. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih

dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke; 3. emisionih ažia ostvarenih pri uplati dionica banke;4. općih zakonskih rezervi banke;5. ostalih rezervi koje se ne odnose na procjenu kvaliteta aktive; i6. zadržane odnosno neraspodijeljene dobiti banke iz prethodnih godina;

umanjenog za ukupan iznos: • nepokrivenih gubitaka prenesenih iz prethodnih godina; • gubitka iz tekuće godine; • knjigovodstvene vrijednosti vlastitih (trezorskih) dionica u posjedu banke bez obzira na način

kako ih je stekla; i • nematerijalne imovine: patenti, licence, koncesije, ulaganja u istraživanje tržišta, trgovačko

ime, trgovački znak, goodwill i sl.

Dopunski kapital banke sastoji se od:1. Dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih

po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;2. Dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih

po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke;3. Općih rezervi banke za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao kategorija A-

Dobra aktiva u skladu sa cl. 10. i 11. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 u daljem tekstu: Odluka o klasifikaciji aktive);

4. Obračunate dobiti u tekućoj godini i kursne razlike;5. Iznosa dobiti za koju je FBA izdala rješenje o privremenoj obustavi raspodjele;6. Subordinisanih dugova (uzeti krediti, izdate obveznice), a najviše do 50 % iznosa osnovnog

kapitala banke7. Hibridnih odnosno konvertibilnih stavki-instrumenata kapitala do najviše 50% iznosa osnovnog

kapitala banke8. Stavki-obaveza trajnog karaktera bez obaveze banke za vraćanje (trajni namjenski ili

nenamjenski depoziti i slične stavke), na čije se angažovanje u aktivnim poslovima primjenjuju politike i procedure banke, pod uslovom da je prethodno pribavljena saglasnost FBA u pisanoj formi. U svrhu obračuna adekvatnosti kapitala iznos dopunskog kapitala ne može biti veći od iznosa osnovnog kapitala banke.

Neto kapital (usklađeni kapital) banke odnosno iznos koji služi za obračun stope adekvatnosti kapitala banke, predstavlja razlika iznosa kapitala iz člana 7. ove odluke i odbitnih stavki koje čine:1. Dio uloženog dioničkog kapitala koji po ocjeni FBA predstavlja razliku između realno primljene i

uknjižene precijenjene vrijednosti;

20

2. Ulozi (investicije) banke u kapital drugih pravnih lica koji prelaze 5% visine osnovnog kapitala banke;

3. Sva potraživanja od dioničara koji posjeduju značajan vlasnički interes u banci (preko 10% dionica sa pravom glasa odnosno glasova) odobrena od banke suprotno odredbama Zakona, propisa FBA i poslovne politike banke;

4. Sva velika izlaganja banke kreditnom riziku (preko 15% iznosa osnovnog kapitala banke) prema dioničarima sa značajnim vlasničkim interesom u banci, izvršena bez prethodne saglasnosti FBA u pisanoj formi. Prilikom izdavanja saglasnosti, u smislu ove odredbe, FBA se neće upuštati u ocjenu kvaliteta kreditnog zahtjeva nego samo provjeru da li je banka poštovala propise i svoje interne akte vezane za procedure odobravanja takvih kredita;

5. Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke po regulatornom zahtjevu.

Funkcije bankarskog kapitala Bankarski kapital ima značajne funkcije sa gledišta jedne banke kao i ukupnog bankarskog sistema. Stoga je adekvatan nivo kapitala od posebnog značaja kako za menadžmente banaka tako i za regulatorne vlasti. 1. Elementarna funkcija bankarskog kapitala sastoji se u apsorbovanju potencijalnih gubitaka koje

banka ima u svom poslovanju.2. Bankarski kapital štiti deponente i druge kreditore banke.3. U savremenim tržišnim ekonomijama uvedeni su državni mehanizmi osiguranja depozita kod

banaka od strane određene zvanične institucije. 4. Kapital banke ograničava rast aktive i depozita konkretne banke.

Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000 KMBanka ne može smanjiti kapital niti pogoršati njegovu strukturu otkupom vlastitih dionica, bez prethodnog pismenog odobrenja Agencije.Uplaćenim dioničkim kapitalom ne može se smatrati onaj iz:

1. sredstava kredita koji je odobrila banka 2. u čiji kapital se vrši uplata; 3. kredita koji je druga banka odobrila za drugu namjenu; ili za čiji porat je garantovala banka u

čiji kapital se vrši uplata.

Adekvatnost kapitala Adekvatnost kapitala (engl. capital adequacy) je sposobnost pružanja bankovnih usluga javnosti sve dok se održava zakonski zahtijevani odnos kapitala prema ukupnoj aktivi. Adekvatnost (stopa adekvatnosti) kapitala banke predstavlja odnos neto-kapitala definisanog odredbom člana 7. stav 2. ove odluke i visine ukupnog rizika aktive definisanog članom 14. ove odluke. Ukupan rizik aktive banke predstavlja zbir proizvoda (množenja) odgovarajucih stopa (pondera) rizika i stavki aktive odnosno kreditnih ekvivalenata vanbilansnih stavki izloženih riziku, u skladu sa pregledom kako slijedi.. Zona A zemalja obuhvata slijedeće zemlje: Austrija, Australija, Belgija, Kanada, Danska, Finska,Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Luksemburg, Novi Zeland, Norveška, Holandija, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i USA. Banka je dužna da kvartalno (kalendarski) izvještava FBA o stanju i strukturi svog kapitala, na obrascu kojeg posebnom odlukom propisuje FBA, a najkasnije jedan mjesec (kalendarski) nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Izvještaj iz člana 16. ove odluke je predmet pregleda i ocjene od strane eksternog revizora banke i njegov izvještaj treba da pruži informaciju o slijedećem:da li izvještajni sistem banke pruža tačne informacije o adekvatnosti kapitala banke; i

21

da li su podaci o adekvatnosti kapitala sadržani u izvještaju banke sa stanjem na dan 31. decembra izvještajne godine korektni i realni, uzimajući u obzir kvalitet kreditnog portfelja banke i drugih relevantnih rizičnih kategorija. Banka je dužna održavati dionički kapital i neto kapital, u skladu sa odredbama člana 20. ovog zakona, i istovremeno najmanje u iznosu od 12% ukupne rizikom ponderisane aktive, pri čemu najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se sastoji od osnovnog kapitala.Adekvatnost kapitala u BiH sa 30. junom 2012. iznosi 16,9 %

PitalicePojam revizije finansijskih izvjestaja?Revizija finansijskih izvjestaja je ispitivanje finansijskih izvjestaja radi davanja misljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno znacajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Medjunarodnim racunovodstvenim standardima i Medjunarodnim standardima finansijskog izvjestavanja.

Za nadzor nad provodjenjem i angaziranje revizorske firme odgovoran je: upravni odbornadzodni odbor odbor za reviziju

Ko podlijeze obaveznoj reviziji finansijkih izvjestaja?Obaveznoj reviziji podlijezu finansijski izvjestaji i konsolidirani finansijski izvjestaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja preduzeca, te finansijski izvjestaji pravnih lica cijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrsi priprema za njihovo emitovanje na organizovanom trzistu vrijednosnih papira.

Primarna odgovornost nezavisnog eksternog revizora predstavlja priprema finansijskih izvještaja banke i njihova prezentacija? DA/NE Primarna odgovornost nezavisnog eksternog revizora predstavlja izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima banke.

Koje aktivnosti obavlja eksterni revizor? • banci daje savjete o primjeni racunovodstvenih standarda; • vrši reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i odboru za reviziju podnosi izvještaj sa mišljenjem da

li finansijski izvještaji daju potpun, tacan i vjerodostojan pregled finansijskog stanja banke u skladu sa odredbama Zakona o bankama i propisima FBA; i

• informiše odbor za reviziju banke o nezakonitim poslovima, aktivnostima, nepravilnostima i nedostacima u upravljanju i poslovanju banke i/ili njenih supsidijarnih lica koji im mogu uzrokovati gubitke

• u godišnjem izvještaju daje komentare nadzornom odboru, odboru za reviziju, upravi banke i FBA o efikasnosti internog revizora i sistema internih kontrola.

Šta čini osnovni kapital banke?Osnovni kapital banke čine iznosi:

1. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;

2. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke;

3. emisionih ažia ostvarenih pri uplati dionica banke;4. općih zakonskih rezervi banke;5. ostalih rezervi koje se ne odnose na procjenu kvaliteta aktive; i6. zadržane odnosno neraspodijeljene dobiti banke iz prethodnih godina

22

Šta mora da sadrži Program banke?Program banke mora da sadrži naročito:

1. Oprezne politike za obezbjeđenje i održavanje kvantiteta i kvaliteta kapitala najmanje na nivou minimalnih standarda iz ove odluke; i

2. Definisane jasne i efikasne procedure za stalno praćenje tekućeg stanja i potreba banke za kapitalom na nivou standarda iz ove odluke i zadovoljenje njenih budućih potreba zavisno od složenosti i rizičnosti njenih sadašnjih i planiranih budućih aktivnosti.

Banka je dužna održavati dionički kapital i neto kapital najmanje u iznosu od 12% ukupne rizikom ponderisane aktive, pri čemu najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se sastoji od osnovnog kapitala. DA

Šta je adekvatnost kapitala?Adekvatnost (stopa adekvatnosti) kapitala banke predstavlja odnos neto-kapitala i visine ukupnog rizika aktive definisanog odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka.

Koliko je često banka dužna da (kalendarski) izvještava FBA o stanju i strukturi svog kapitala:PolugodišnjeGodišnjeKvartalno

VANBILANSNA EVIDENCIJA BANAKA

Kontni okvir- klasa 9 (Prihodi, rashodi, poslovni rezultat i vanbilansna evidencija) Obrazac Vanbilansne evidencije - Obrazac BS-VB banke obuhvata grupe računa koji u sebi sadrže mogućnost, nižeg ili višeg stepena, da će određena prava ili potencijalne obaveze banke biti prenešeni odnosno uknjiženi u njen bilans stanja. One se smatraju vanrednom aktivom (prava) i vanrednim obavezama (potencijalnim) zbog toga što će se, ili bi se mogle, realizirati samo nakon izvršenja ili neizvršenja neke aktivnosti ili dostizanja nekog stanja. Najčešće stavke vanbilansnih evidencija su garancije i akreditivi. Kada se radi o garanciji, samo u slučaju propuštanja plaćanja ili propuštanja izvršenja neke druge obaveze od lica za koje je dala garanciju, banka će (može) biti pozvana da sama izvrši isplatu sredstava. Ovu isplatu banka može izvršiti: a) sa računa klijenta za kojeg je dala garanciju ako postoji takva mogućnost; ili b) iz svojih sredstava pri čemu istovremeno kreira (formira) i novu stavku aktive (potraživanje) u svom bilansu stanja. Akreditiv postavlja banku u središte trgovinske transakcije kao osiguranje da će korisnik biti isplaćen ako ispuni dokumentom postavljene uslove. I u ovom slučaju banka može izvršiti isplatu: a) sa računa klijenta za kojeg je otvoren akreditiv ako takva mogućnost postoji; ili b) iz svojih sredstava pri čemu kreira (formira) novu stavku aktive (potraživanje) u svom bilansu stanja. Drugi oblici vanbilansnih evidencija (računi- grupe računa) koji su svojevrsne zabilješke- podsjetnici banke koji služe kao podsjetnik, kao kontrolne evidencije i kao osnova- podloga za izvođenje podataka i informacija širokog spektra, ne uključuju se u ovaj obrazac.

Neopozive obaveze za davanje kredita Stavke ove pozicije predstavljaju preuzetu obavezu izvještajne banke da će dati kredit, izvršiti finansiranje po lizing poslu, kupiti potraživanje ili dio potraživanja po datom kreditu od neke druge banke i izvršiti druge slične transakcije koje je izvještajna banka već ranije odobrila i čije se odobrenje

23

ne može poništiti. U slučaju obaveza po konzorcionalnim (sindikacionim) kreditima, u ovaj obrazac- izvještaj se unosi samo proporcionalna obaveza izvještajne banke.

Kupljena potraživanja po datim kreditima U ovu poziciju se unosi ukupno stanje svih kupljenih potraživanja ili kupljenih dijelova potraživanja po datim kreditima od drugih banaka.

Krediti osigurani instrumentom za obezbjeđenje naplate (kolateralom) U ovu poziciju se unosi ukupan iznos datih kredita i izvršenih finansiranja po lizing poslovima od strane izvještajne banke, kupljenih potraživanja po datim kreditima od drugih banaka i sličnih stavki u aktivi bilansa stanja izvještajne banke, a koji su osigurani kolateralom.Krediti osigurani posebnim depozitom- u ovoj stavci se prikazuje ukupan iznos stavki ove pozicije čija je naplata osigurana posebnim depozitom.Krediti osigurani nekretninama- u ovoj stavci se prikazuje ukupan iznos stavki ove pozicije čija je naplata osigurana hipotekom na nekretnine.Krediti osigurani drugim kolateralom- u ovu stavku se unosi ukupan iznos stavki ove pozicije koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkama.

Vrijednosni papiri u trezoru U ovu poziciju se unosi ukupan iznos nominalne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u trezoru.

a) Vrijednosni papiri koji se drže za račun izvještajne banke; b) Vrijednosni papiri koji se drže za račun drugih lica.

Vrijednosti u trezoru U ovu poziciju se unosi ukupan iznos svih vrijednosti koje izvještajna banka drži u trezoru uključujući i vrijednosne papire iz pozicije 4. ovog obrasca. Vrijednosti u trezoru kao kolateral- u ovu stavku se unosi iznos vrijednosti koje izvještajna banka drži kao kolateral za svoja potraživanja. Ostale vrijednosti u trezoru- u ovu stavku se unosi iznos vrijednosti u trezoru koje izvještajna banka ne drži kao kolateral.

Strani čekovi poslani na naplatu U ovu poziciju se unosi ukupan iznos čekova koje je izvještajna banka poslala na naplatu svojim korespondentskim bankama u inostranstvu. Ovom pozicijom se olakšava banci da prati i kontroliše naplate koje su u toku po ovom osnovu, a FBA da prati očekivane novčane tokove banke. Po prijemu novčanih sredstava banka vrši obrnuto knjiženje i klijentu isplaćuje iznos bez troškova i provizije.

Neopozivi dokumentarni akreditivi izdati za plaćanja u inostranstvu U ovoj poziciji se prikazuje ukupan iznos tekućih i neiskorištenih izdatih ili potvrdenih neopozivih komercijalnih i sličnih akreditiva, bez standby akreditiva (koji se prikazuju u poziciji garancija). Putnički akreditivi i ostali akreditivi koje je u svrhu isplate novca ili novčanih ekvivalenata izdala izvještajna banka se prikazuju kao obaveza po depozitima po viđenju u obrascu BS - bilans stanja.

Ostali akreditivi izdati za plaćanja u inostranstvu U ovu poziciju se uključuje ukupno stanje iznosa opozivih akreditiva.

Izdate garancije U ovu poziciju se unosi ukupno stanje garancija izdatih od strane izvještajne banke.Izdate plative garancije - U ovu stavku se unosi ukupan iznos plativih garancija koje je izdala izvještajna banka i koje predstavljaju njenu obavezu da izvrši isplatu trećem licu korisniku garancije ako klijent za kojeg je garancija izdata ne izvrši plaćanje po određenoj ugovornoj obavezi.

24

Izdate činidbene garancije - Ovom stavkom se obuhvataju garancije koje je izdala izvještajna banka i koje neopozivo obavezuju banku da izvrši isplatu trećem licu ako klijent banke za kojeg je garancija izdata ne izvrši određenu nefinansijsku radnju odnosno obavezu.Ostale vrste garancija

Izdate mjenice i dati avali U ovu poziciju se unosi ukupan iznos mjenica i avala koje je izdala izvještajna banka i čija je isplata pod određenim uslovima u budućnosti neopoziva.Izdate mjenice - Ovom stavkom se obuhvata iznos svih mjenica koje je izdala izvještajna banka.Dati avali - Ovom stavkom se obuhvata iznos svih avala koje je izvještajna banka dala.

Nostro finansijske aktivnosti vezane za proces naplate U ovu poziciju se unosi ukupan iznos svih naplata koje su u toku.Naplata finansijskih instrumenata - Ovom stavkom se obuhvata iznos svih finansijskih instrumenata koje je izvještajna banka poslala na naplatu i za koje se očekuje uplata na račune banke.Ostale aktivnosti naplate u toku

Tekući ugovori za transakcije sa devizama U ovu poziciju se unosi iznos protuvrijednosti u KM svih neopozivih obaveza za prodaju određenog iznosa jedne valute za određeni iznos druge valute na određeni budući dan nakon izvještajnog dana. Obuhvataju se tekuće promptne (spot; koje se imaju obaviti u roku 2 dana nakon izvještajnog dana) i terminske (forward; koje se imaju obaviti nakon duže od dva dana nakon izvještajnog dana) transakcije. Prikazane vrijednosti moraju biti u visini protuvrijednosti strane valute po kursu na izvještajni dan.

Promptna prodaja deviza - Ovom stavkom se obuhvata protuvrijednost u KM tekućih ugovora za prodaju deviza u roku 2 dana nakon izvještajnog dana.Promptna kupovina deviza - Ovom stavkom se obuhvata protuvrijednost u KM tekućih ugovora za kupovinu deviza u roku 2 dana nakon izvještajnog dana.Terminska prodaja deviza - Ovom stavkom se obuhvata protuvrijednost u KM tekućih ugovora za prodaju deviza nakon duže od 2 dana nakon izvještajnog dana.Terminska kupovina deviza - Ovom stavkom se obuhvata protuvrijednost u KM tekućih ugovora za kupovinu deviza nakon duže od 2 dana nakon izvještajnog dana.

Ostale stavke vanbilansne izloženosti banke U ovu poziciju se unosi ukupan iznos stavki vanbilansnih obaveza izvještajne banke koje nisu obuhvaćene spomenutim pozicijama.

25

rb materijal za ii parcijalu

Documents