razvoj zdravog uma

RAZVOJ ZDRAVOG UMA

DRUGE KNJIGE STANLEYA GREENSPANA

NA HRVATSKOM JEZIKU

Dijete s posebnim potrebama: Poticanje intelektualnog i

emocionalnog razvoja

(sa Serenom Wieder)

Zahtjevna djeca: Razumijevanje, podizanje i radost s pet tekih

tipova djece

(sa Jacqueline Salmon)

Program emocionalnog poticanja govorno-jezinog razvoja

(s Diane Lewis)

Vjetine igralita: Razumijevanje emocionalnog ivota vaeg djeteta

kolske dobi,

(sa Jacqueline Salmon)

Sigurno dijete: Kako djeci pomoi da se osjeaju zatieno i sigurno

u promjenljivom svijetu

RAZVOJ

ZDRAVOG UMA

est iskustava koja potiurazvoj inteligencije i zdravih emocija

u beba i male djece

STANLEY I. GREENSPAN, dr. med.

s Nancy Breslau Lewis

OSTVARENJE

BibliotekaRAZVOJ DJETETA

Urednica biblioteke: Ilona Posokhova

Naslov izvornika: Building Healthy Minds

Copyright 1999 Stanley Greenspan

First published in the United States by Da Capo Press,A Subsidiary of Perseus Books L.L.C.Prvi izdava je Da Capo Press, ogranak Perseus Books L.L.C

Za hrvatsko izdanje: Ostvarenje d.o.o.

Prijevod: Ilona Posokhova, prof. logoped i Gorana Horvat, prof. soc. pedagogLektura: Martina SvibenFotografija na omotu: Vladimir imuniPrijelom: Ostvarenje d.o.o.Tisak: Kratis d.o.o.I. izdanje: studeni, 2004.

Za nakladnika:OSTVARENJE d.o.o., Donji Vukojevac 12, 44272 Lekeniktel/fax: 044 732-228, 732-230http://[email protected]

ISBN: 953-6827-26-3

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 159.922.72/.73-053.3

GREENSPAN, Stanley I.Razvoj zdravog uma : est iskustava koja potiu razvoj inteligencije i zdravih emocija u beba i male djece

/ Stanley I. Greenspan s Nanacy Breslau Lewis;. - Lekenik : Ostvarenje, 2004. - (Biblioteka Razvoj djeteta)

Prijevod djela: Building healthy minds. -Kazalo.

ISBN 953-6827-26-3

1. Breslau Lewis, NancyI. Novoroenad -- Emocionalni razvoj --Savjetnik II. Novoroenad -- Kognitivnirazvoj -- Savjetnik

441018017

Mojem bratu Kennethu, koji me mnogo pouio o brizi i skrbi

tijekom naeg odrastanja.

SADRAJ

Uvod: to potie razvoj uma 1

1 Stadij 1: Postizanje smirenosti, panje i zainteresiranosti za svijet 13

2 Stadij 2: Zaljubljivanje 43

3 Stadij 3: Poetak dvosmjerne komunikacije 73

4 Stadij 4: Rjeavanje problema i formiranje osjeaja za sebe 111

5 Stadij 5: Otkrivanje svijeta ideja 169

6 Stadij 6: Stvaranje mostova meu idejama 215

7 Floor-time: Njegovanje svih est razina inteligencije i emocionalnog zdravlja istovremeno 281

8 Davati vie i oekivati vie 311

Dodatak I: Grafikon i upitnik funkcionalnog razvojnog napretka 319

Dodatak II: est osnovnih razvojnih faza i razvoj mozga 325

Dodatak III: Deset naina da svoj dom uinite sigurnim za dijete 329

O autorima 331

Kazalo 333

ZAHVALA

elio bih izraziti zahvalnost svojoj supruzi Nancy i kolegama SereniWieder i pokojnom Reginaldu Lourieu na njihovoj suradnji vezanoj uzrazumijevanje djece i roditelja; Sarah Miller i Jani Tunney za podrkudjeci i obiteljima u mojoj praksi i Merloydi Lawrence za njezineprijedloge te paljivo i otroumno ureivanje.

RAZVOJ ZDRAVOG UMA

UVOD:

TO POTIE RAZVOJ UMA

ako vae dijete razvija udesne sposobnosti da voli, razmilja, komunicira istvara, kao i da ima samokontrolu i suosjeajnost prema drugima? Mnoge teorijedjejeg razvoja usredotouju se samo na jedan dio ove slagalice, poput genetskogustrojstva djeteta, kognitivnih vjetina ili novog naina postavljanja granica.Meutim, ono to uistinu daje znaenje svim dijelovima ove slagalice i to opisujevae dijete kao ovjekoljubivo i inteligentno ljudsko bie jest njegov kontinuiraniodnos s vama. U poglavljima koja slijede pokuat emo prikazati da sve divne stvarikoje elite svom djetetu ne moraju biti preputene sluaju, intuiciji ili genetikojobdarenosti. Niti je za njih potrebno mnogo sati koritenja memorijskih kartica,gledanja obrazovnog televizijskog programa ili posebnih vjebi za uenje naraunalu. Umjesto toga, otkrit ete da postoji est bitnih vrsta iskustava kojaistovremeno podupiru razvoj djetetove inteligencije i njegov emocionalni razvoj.Neka od tih kljunih iskustava vjerojatno ve jesu oputen i ugodan dio vaegsvakodnevnog zajednikog ivota.

Visoko na popisu elja mnogih roditelja jest nada da e njihova djeca bitiuspjeni uenici koji mogu svladati obrazovne izazove i koji sa znatieljompromatraju svijet. Takoer elimo da naa djeca razviju sposobnost za tople odnose

1

K

Ed

Tay

lor

Stud

io/F

PG

Int

erna

tiona

l LL

C

i bliskost te da imaju mnogo bogatih i vrijednih iskustava. Osim toga, elimo danaa djeca imaju svjesnost o tome to sainjava prikladno ponaanje, da imajuosjeaj za pravo i krivo i da umiju mudro prosuivati u nepoznatim situacijama.Svakako elimo da imaju dobre osjeaje prema sebi te da pokazuju upornost,fleksibilnost i kreativnost. Mnotvo roditelja i edukatora trai naine kako "podiipreku" ili dovesti koritenje djetetova potencijala do najvie razine bezpotkopavanja njegove emocionalne vitalnosti i dobrobiti.

Sada razumijemo kako odravati interakciju s djetetom na naine koji enjegovati ove pohvalne ciljeve. Takoer znamo kako vjerojatnost da e dijeteprijei u negativna ponaanja i osjeaje svesti na minimum. Moemo im pomoi danaue izbjei ponaati se na bezobziran, pretjerano agresivan ili impulzivan nain idati im alate kojima e kontrolirati vlastito ponaanje. Djeca mogu razviti osjeajza suptilnost i nauiti opaati postojanje "sive boje" u ivotu, radije nego darazmiljaju po modelu "sve ili nita". Moemo im pomoi i da budu manje sklonislabim vjetinama rjeavanja problema, loem prosuivanju ili depresiji - svenavedeno moe voditi rizinim ponaanjima i problemima s drogom, alkoholom iseksualnim ponaanjem. Umjesto toga, djeca mogu nauiti pretvoriti izazove uprilike za unapreenje inteligencije, moralnih naela i emocionalnog zdravlja.

One iste kljune interakcije koje pomau izgraditi snaan um vode i do stvarnograsta neuronskih veza u mozgu. Djetetov mozak najbre raste u prve tri do etirigodine ivota i tijekom ovog perioda e dosegnuti dvije treine do tri etvrtine svojeodrasle veliine. Novije istraivanje otkriva da ivotvorne interakcije sa skrbnicimadoslovce stvaraju energijske veze u djetetovu mozgu, dopunjavajui iroke obrisegenetikog nacrta. Primjerice, vai osmijesi ispunjeni ljubavlju, glasovi i njenekretnje ne samo da ue dijete gledanju, sluanju, voljenju, ve omoguuju iformiranje veza meu neuronima u dijelovima mozga koji su zadueni zainteligenciju i socijalne vjetine. Va smirujui dodir ne samo da potpomaedjetetovu sposobnost za prisnost s vama, nego takoer i oslobaa hormone rastakoji omoguuju njegovom tijelu i mozgu da rastu. Vodee studije dobitnikaNobelove nagrade Torstena Wiesela i Davida Hubela o kritinim fazama u ranomrazvoju mozga ukazuju na to da je pruanje prilika djetetu da promatra i koristi svojvid tijekom odreenih ranih razdoblja neophodno kako bi ono razumjelo svijet okosebe te e takoer smanjiti vjerojatnost javljanja problema u vizualnom uenju.

U razvoju djetetova uma i mozga sva iskustva nisu podjednako korisna. Ujednom istraivanju, primjerice, naeno je da kada su starija djeca bila ukljuena uuenje zadataka s emocionalnim znaajem, podruja njihova mozga zaduena zauenje bila su vrlo aktivna, no kada su im bili zadani repetitivni i dosadni zadaci ilisu bili zatrpani s previe informacija, ti isti centri nisu bili primjereno aktivni.Stresni doivljaj moe stvoriti krune veze koje naruavaju razvitak snanog uma izdravog mozga.

Budui da rano iskustvo oito funkcionira kao dvosmjerna ulica, od vitalne jevanosti znati koje vrste iskustva izgrauju sposobnosti koje djeci najvie elimo.

2 RAZVOJ ZDRAVOG UMA

Tijekom preko 25 godina promatranja i istraivanja prepoznali smo est vrstakljunih iskustava, a njih i razvojna dostignua koja promiu prouit emo usljedeim poglavljima.

Tijekom prvih nekoliko mjeseci ivota pomagat ete svom djetetu da smirenoupravlja sobom dok postaje zainteresirano i uiva u prizorima, zvucima, okusima idodirima koje mu pruate. Ova e mu sposobnost pomoi da organizira osjete imotorike reakcije i stvori vrst osjeaj sigurnosti.

Tijekom drugog razvojnog stadija, kad je u dobi izmeu tri i est mjeseci, vae edijete rasti u svojoj sposobnosti ukljuivanja u prisan i brian odnos s vama. Ono edoivljavati sve vie i vie topline i zadovoljstva i druge sline osjeaje koji proizlazeiz vae ukljuenosti u zajedniki odnos.

Do dobi od devet mjeseci vae e dijete biti ve duboko u treem razvojnomstadiju i razmjenjivat e s vama geste na svrhovit nain. Uz vau e pomo svremenom moi nanizati sve vie i vie ovih emocionalnih izraza, glasova i radnji.Vai e ga smijeni izrazi lica i izazivajue radnje puno uspjenije od bilo kojeedukativne igrake ili slikovnice nadahnuti da ovlada djejom verzijom logike idvosmjerne komunikacije.

Do dobi od jedne - jedne i pol godine vae e dijete ve uiti biti osoba kojarjeava sloene probleme. Uzet e vas za ruku da vas ponuka da mu pomognete.Tijekom ovog etvrtog razvojnog stadija ono poinje shvaati kako svijetfunkcionira i moda e ve vokalizirati vlastite verzije rijei, uz nekoliko stvarnih,kako bi vam pomoglo da razumijete njegove namjere. Kada vas zgrabi za ruku ipokae prema ormaru kako bi dobilo igraku koju eli, ono ini svoj prvi pokuajsocijalnog rjeavanja problema. Kad mu na to klimnete glavom, ono e vaskretnjama pozivati sve dok ga ne podignete u naruje i ono samo moe uhvatitiigraku. Dijete nee samo biti oduevljeno i ponosno, ono e biti na putu dapostane obeavajui znanstvenik. Vae je dijete nauilo da problemi bivaju rijeeniu mnogo meusobno povezanih koraka i da je svijet, ukljuujui fiziko okruje injegovu i vau osobnost, sastavljen od obrazaca. Nijedna igraka u raznim bojamaili spravica sa zvukom i svjetlom ne moe doi ni blizu dostizanju drutvenih lekcijau rjeavanju problema koje pruate svom djetetu za vrijeme zajednike igre iukljuenosti u gestovni dijalog.

Peto sredinje iskustvo koje ete dijeliti s djetetom ukljuivat e njegovokoritenje ideja dok istrauje kreativnost. Ova e se sposobnost javiti prije kad sezajedno igrate da ste maka ili pas, ili kralj ili kraljica u prii prema izboru vaegdjeteta, nego kad se igrate igrakama u kompletu ili "hladnim" djeliima puzzle.

esti stadij ili kljuno iskustvo ukljuuje stvaranje logikih mostova izmeu idejaili analitiko miljenje. Nastaje iz razraenije igre pretvaranja kao i iz rasprava otome kad se ide na spavanje ili kad se smiju jesti kolaii, te iz ispitivanja djeteta onjegovom miljenju. Pitanja poput "Zato eli ii van?" prije e nauiti dijete dapovezuje ideje i bude logiki mislilac nego mehaniko uenje slova ili brojeva. Ustudiji provedenoj u suradnji s Arnoldom Sameroffom iz Sveuilita Michigan

3Uvod

opazili smo da djeca sa zdravom podrkom i mnotvom takvih oblika emocionalnihinterakcija imaju 20 puta veu vjerojatnost od one bez takvih interakcija da imajuinteligenciju na razini od prosjene do iznadprosjene. Takoer smo zamijetili daomoguavanje takvih vrsta iskustava moe pomoi djeci da dalje razviju svojuinteligenciju i emocionalno zdravlje i onda kada su pred njima veliki izazovi.

est temeljnih iskustava i stadiji emocionalnog i kognitivnog razvoja koji iz njihproizlaze korespondiraju s razvojem kljunih dijelova mozga. O ovim vanimvezama raspravljat emo u poglavljima koja slijede, a saete su u tabeli Dodatka II.Budui da je djetetovo svladavanje ovih est kljunih iskustava presudno vano zanjegov razvoj na tako mnogo podruja, takoer smo osmislili Upitnik ofunkcionalnom razvojnom napretku i Grafikon funkcionalnog razvojnog napretka(Dodatak I) koje moete koristiti za biljeenje djetetova nadilaenja svakeinteraktivne prekretnice i tada usporediti s oekivanim iroko definiranimstupnjem napretka.

Navedeni grafikon razvojnog napretka razlikuje se od onih razvojnih grafikonakoji sagledavaju samo motorike, jezine ili kognitivne prekretnice. Na grafikonpokazuje kako dobro dijete sastavlja i koristi svoje intelektualne i emocionalnesposobnosti kako bi zadovoljilo svoje potrebe i razrijeilo probleme. On otkrivadjeluje li "tim" mentalnih sposobnosti zajedno na integriran nain te kako teerazvoj specifinih doprinoseih initelja. Kako ete uoiti na samom grafikonunapretka i u njemu pridruenom upitniku, postignua vaeg djeteta moete unijetikako se pojavljuju i pribiljeiti javljaju li se znaajno iznad ili ispod crte oekivanja.Ovo je koristan alat koji vas, kao i zdravstvene i edukacijske djelatnike koji rade svaim djetetom moe upozoriti na razvojna podruja u kojima djetetu ide dobro ina ona u kojima bi mu mogla trebati dodatna podrka.

Unato postojanju znatnih dokaza o vanosti ranog iskustva, neki tvrde da sukasnija iskustva podjednako vana. Meutim, ne razaznaju est rano nauenihkljunih iskustava opisanih gore, koja pomau djeci da uspostavljaju odnose sdrugima, prepoznaju socijalne znakove i razmiljaju (i za ije samo djelominouenje kasnije trebaju godine terapije) od stavova, vrijednosti i akademskih vjetinakoje se stjeu tijekom cijeloga ivota. Drugi tvrde da su geni razmjerno vaniji odiskustva. Meutim, velik dio istraivanja jednojajanih blizanaca koja tvrde da jeponaanje genetiki predodreeno, ima bitne nedostatke. Budui da identiniblizanci dijele sline fizike znaajke i obiljeja temperamenta, njihovi skrbnici seprema njima obiavaju ponaati slinije nego to se prema dvojajanim blizancimaponaaju njihovi skrbnici. I budui da su tipini skrbnici skloniji reagirati slino nafizike znaajke i obiljeja temperamenta, ova opaanja mogu biti ista ak i kada suidentini blizanici odgajani u razliitim domainstvima. Stoga, gotovo identiniobrasci interakcija prije mogu biti zasluni za prikazane slinosti meu timblizancima nego identini geni. Ova mogunost obino nije uzimana u obzir umnogim istraivanjima koja sagledavaju genetike utjecaje na ponaanje.


Zapravo, na kliniki rad upuuje na to da to djetetovo nasljee predstavlja veiizazov, to je vei uinak koji na njegov razvoj moe imati njegova okolina.Primjerice, ako dijete ima niski miini tonus i obino je nedovoljno reaktibilno nazvuk ili dodir, moe biti sklonije samozaokupljenosti te pred njim mogu bitisocijalni i intelektualni izazovi jer vizualni i zvuni signali te emocionalne gestenjegovih skrbnika ne pridobivaju lako njegovu panju i ne privlae ga lako uinterakciju. Privuemo li dijete energinom i ivahnom skrbi u odnos ispunjenljubavlju u ranoj dobi njegova ivota, esto ga moemo primamiti i u zdravesocijalne interakcije i intelektualni razvoj.

Slino tome, nalazimo da su obiljeja djejeg temperamenta esto usko vezanauz fizike osobine, kao to je osjetljivost na odreenu vrstu dodira ili zvuka.Primjerice, ako je dijete neuobiajeno osjetljivo na zvuk, mijaukanje domae makemoglo bi u njegovim uima odjekivati poput lavlje rike. To e dijete razumljivoizgledati plaljivije od drugog kod kojeg je obrada zvuka uobiajena. Meutim, dokmu dajemo mnogo dodatne topline i podrke, dijete osjetljiva sluha moemopostupno izloiti irokom rasponu zvukova. Takoer, istovremeno ga moemoohrabriti da bude asertivno i napravi korak dalje, posegne visoko za igrakom ili sezaigrano hrva s nama umjesto da pasivno doputa da mu pomiemo udove dok seigramo borbe. Ukoliko neprestano podupiremo njegov asertivni duh i dajemo mudodatnu sigurnost dok polako svladava iskustva koja ga plae, ono u konanicimoe postati ekstrovertirano i samopouzdano, a istovremeno ouvati pozitivnestrane svoje osjetljivosti, poput ogromne sposobnosti za empatiju i brinost.

Primijenili smo ove principe u radu s djecom s velikim jezinim, motorikim,kognitivnim i socijalnim izazovima, ukljuujui i djecu kojoj su dijagnosticiraniautistini obrasci ponaanja. Bili smo impresionirani time kako stvaranjeinterakcija uenja zasnovanih na nainu na koji djetetov ivani sustav prima,organizira i odgovara na iskustva omoguuje ak i djeci sa znaajnim izazovima danapreduju puno vie no to smo ikad zamiljali da je mogue. Mnoga od te djecepostaju topla, brina, komunikativna i vrlo inteligentna.

Naravno, ne moe svaki obrazac biti ujednaen putem odreene vrste interakcijes okolinom. Kroz nae iskustvo, meutim, uoili smo da mnoge negativne promjenekoje vidimo u ponaanju djece mogu biti znatno poboljane, a pozitivne promjeneojaane - na nain da se djetetu ponudi prikladno interaktivno iskustvo usklaenos njegovim jedinstvenim fizikim ustrojstvom.

To znai da iako djetetova jedinstvena bioloka (prirodna) obiljeja mogupokrenuti rane interakcije roditelj-dijete u odreenom smjeru, mijenjanjedjetetova okruenja prilagoavanjem roditeljskih stilova odgajanja (skrbi) moeznaajno utjecati na ishode. Napokon, gen ne moe doi do izraaja ili imati utjecajbez svog prisnog partnera - okruenja. Osim toga, najnovije istraivanje o tomekako geni funkcioniraju u tijelu ukazuje na to da njihov izraaj ili utjecaj ovisi onjihovim interakcijama sa mnogim razliitim okruenjima, ukljuujui one ustanici, tijelu i u socijalnom i fizikom svijetu; i da te interakcije dijelom odreuju

5Uvod

kako funkcioniramo. Priroda i odgoj dakle, ini se, skladno zajedno surauju urazvojnom duetu.

Jednodimenzionalna ljepljiva objanjenja poput "Sve je u genima", "Loe sjeme","Sve to djeca trebaju jest vie discipline" ili "Biologija je sudbina" mogu nasprimamiti svojom jednostavnou, no esto vode loim rjeenjima i poveavanjupotekoa kada je rije o odgajanju djece. Novija medijska opinjenost idejom davrnjaci utjeu na djetetovu osobnost vie nego njegovi roditelji jest jo jedanprimjer takvog kratkovidnog razmiljanja. Iako vrnjaki odnosi jesu vani, oni senadograuju na rana iskustva koja dijete ima s roditeljima. Dijete na temelju ovihranih interakcija sa skrbnicima ui osnove o tome kako se ophoditi s drugima, kakokomunicirati i razmiljati. U naoj smo praksi zapazili da mnoga djeca koja nisuimala blagodat brinih roditeljskih interakcija u ranoj dobi imaju potekoa ak ikod stvaranja prijateljstava, a kamoli u svladavanju oekivanih loih i dobrihtrenutaka u vrnjakim odnosima.

Aktualne knjige koje se usredotouju na viestruko shvaanje inteligencije, iliemocionalnu inteligenciju, ili razvoj moralnih vrijednosti, dragocjene su urasvjetljavanju kako roditelji mogu djelovati u skladu s raznolikim jakim stranamau uenju i stilovima uenja svoje djece. Sada, meutim, moemo nadiinaglaavanje razliitih karakteristika djetetova uma te pomoi roditeljima dapotpomau zdrav intelektualni, etiki i socijalni razvoj djeteta aktivno i na integrirannain. Omoguavajui svim lanovima djetetova mentalnog "tima" da rade zajedno,moemo dostii najviu razinu njegovih sposobnosti. Uinke neintegriranosti jakihstrana uoavamo svakodnevno u iskustvima nadarene djece koja mogu imatiizvanredne sposobnosti u igranju aha, sviranju glasovira ili matematici, ali udarajuo zapreke ili nailaze na potekoe jer ne umiju duboko razmiljati u drugimpodrujima ili su emocionalno nezrela.

Takoer smo spoznali da veina djetetovih promjenjivih intelektualnih isocijalnih talenata, ukljuujui njegovu kreativnost i vjetine apstraktnog miljenja,nisu samo meusobno povezani, ve poivaju na zajednikim temeljima kojiiznenaujue obuhvaaju emocije. Naa vlastita svjesnost o tome bila je uzdignutakada smo promatrali djecu sa snanom samosvijeu i vjetinama refleksivnogmiljenja i shvatili da je veina njih takoer pokazala pozitivno samopotovanje,iskazala mo moralnog prosuivanja, bila analitina u svom razmiljanju te bilauspjena u koli i u odnosima s vrnjacima. Bili smo u potrazi za razumijevanjemonoga to im je pomoglo da postanu ovakvi i stoga smo razgovarali s njima i sostalom djecom koja su imala suprotne osobine. Doli smo do shvaanja da je onoto obino nazivamo inteligencijom, socijalnim vjetinama i moralnou poduprtouz pomo est vrsta emocionalnih interakcija koje bivaju svladane tijekom ranihgodina ivota.

Primjerice, kada smo nasumce izabranoj grupi osmogodinjaka postaviliapstraktna pitanja, poput to misle o pravdi ili pravednosti, njihovi su komentarivrlo puno otkrili o njima samima. Neka su djeca odgovorila navodei po sjeanju


listu ljudi koji se ponaaju "pravedno", poput jednog od roditelja ili odreenognastavnika ili televizijskog lika. Meutim, drugi su dali puno osmiljenije odgovore,poput "Pa, kada sam udario brata nakon to je on udario mene, bilo je nepotenoda ja budem kanjen, ali kada sam ja njega prvi udario, bilo je poteno da dobijemkaznu. Ako naletim na njega sluajno, nije pravedno biti kanjen, ali je pravednoako to uinim namjerno."

Nije nas iznenadilo kada smo malo paljivije promotrili dvije grupe djece i uoilida su ona djeca koja su nam dala listu po sjeanju bila uglavnom ba ona koja suprolazila kroz vie potekoa u odnosima i obavljanju kolskih dunosti. Djeca kojasu dala kreativnije i promiljenije odgovore obino su bila bolja u drutvenim iintelektualnim podrujima.

Tada smo jo jednom sagledali promiljenije odgovore i otkrili da sadre dvijesastavnice. To je bilo tono, bilo da se na test fokusirao na pravednost ili na nekudrugu apstraktnu osobinu, poput potenja, prijateljstva ili slobode. Prva sastavnicaje bila da su djetetovi odgovori uvijek zapoinjali osobnom anegdotom, prikazomproivljenog emocionalnog iskustva. Sljedea sastavnica bila je da su djeca smjestilaova iskustva apstraktnih koncepata u neku vrstu analitikog okvira i konteksta.

Kada smo kasnije postavili ista pitanja adolescentima, oni su bili kadri navestivie kategorija (primjerice, pet razliitih vrsta pravednosti) i ponudili su jo veuanalitiku okosnicu ivotne mudrosti. No u svakom sluaju, u bilo kojoj dobi, uprofinjenijim su odgovorima bile vidljive dvije sastavnice: proivljeno emocionalnoiskustvo i okvir ili kontekst. Djeca koja nisu imala puno emocionalnog iskustva -bilo zbog odgojnih ili biolokih potekoa koje su ometale interakciju, poputprimjerice potekoa s govorom - veinom su bila ona koja su odgovarala dajuikonkretne liste, radije nego prepriavala anegdote. Zanimljivo, nali smo da jenajuinkovitiji nain poduavanja te djece analitikom rasuivanju ili razmiljanjubio stvaranje prilika da imaju vie "proivljenih emocionalnih iskustava" te da onjima prosuuju. Primijetili smo da ak i djeca s velikim potekoama u razvoju,ukljuujui onu s autistinim obrascima ponaanja, mogu postati kreativnija ipromiljenija kada su izloena veem broju individualnih interakcija sa svojimskrbnicima.

Tako je postajalo sve jasnije da su odreene vrste emocionalnih iskustavaneophodne za stvaranje apstraktnih ideja ili miljenja. Ovaj zaudno jednostavankoncept bio je previen zbog toga to se vie stotina godina u zapadnoj kulturipretpostavljalo da su emocije odijeljene od inteligencije. Obino smopretpostavljali da se emocije doivljavaju kao tjelesne reakcije ili udnje koje nasvode ka iracionalnim postupcima; a u novije vrijeme smo ih vidjeli i kao znakovekoji nam omoguuju da socijalno funkcioniramo. Inteligencija se smatrala budnimdijelom naeg uma koji nam pomae da budemo racionalni i razumijemo svijet okosebe.

Naa nova promatranja upuuju na to da emocionalne interakcije igraju dalekobitniju ulogu u intelektualnom funkcioniranju. Pomau nam da idemo dalje od

7Uvod

vane ideje Howarda Gardnera o zasebnim, viestrukim vrstama inteligencije ilidalje od istraivanja Antonia Damasia koja se bave mozgom i sugeriraju da suemocije vane za rasuivanje, ali na neki nain odvojene od akademskihsposobnosti i sveukupne inteligencije. ak je i Jean Piaget, vodei kognitivnipsiholog, previdio ovu bitnu vezu. Piaget je primijetio da kada se osmomjesenodijete ve navikne na to da povlaenjem uzice privezane za zvono zauje zvonjavu,a zatim zvono i uzica budu odvojeni, dijete e nakon toga s vremenom prestatipovlaiti uzicu. Prema Piagetu, ovakva vrsta ponaanja otkrila je da dijete razmiljauzrono-posljedino jer povlai uzicu samo kada to vodi do toga da se zauje zvukzvona. Iako su Piagetova opaanja bila tona, on nije spoznao da ovo nije biladjetetova prva prilika da ui o uzronosti. Djetetova prva lekcija o uzrono-posljedinoj vezi deava se mnogo mjeseci ranije kada dijete povue niti majinog ioevog srca osmijehom koji potom uzrokuje razdragani osmijeh ili neki drugiradostan izraz na licu roditelja. Dijete nakon toga primjenjuje tu emocionalnulekciju na fiziki svijet povlaenja uzica, udaranja predmeta i slino.

Otkrili smo da na svakom sljedeem stadiju razvoja emocionalne interakcijepoput djetetova osmijeha koji vodi zagrljaju omoguuju djetetu da razumije kakosvijet funkcionira i u konanici da razmilja, rjeava probleme i savladavaakademske izazove. Emocije su zapravo unutarnji tvorci, upravljai ili organizatorinaeg uma. Govore nam kako i to misliti, to rei i kada te to uiniti. Mi neto"znamo" uei kroz doivljene emocionalne interakcije i onda primjenjujemo toznanje na kognitivni svijet.

Pogledajmo neke primjere koji pokazuju kako to funkcionira. Razmislite o tomekako dijete naui rei "Bok!" pozdravljajui druge osobe. Malo dijete ne pamti listuodgovarajuih ljudi koje e pozdraviti. Ono samo povezuje pozdrav s toplimprijateljskim unutarnjim osjeajem koji ga vodi tome da se okree prema prijaznimlicima drugih ljudi, verbalizirajui "Bok!". Ako ih pogleda i u sebi osjeti drukijiosjeaj, poput potrebe za oprezom, vjerojatno e okrenuti glavu ili se sakriti izavaih nogu.

Njegov osjeaj ili afekt je onaj koji potie odluku vaeg djeteta o tome hoe li ilinee pozdraviti stranca. Mi ohrabrujemo ovu vrstu "diskriminacije" stoga to neelimo da naa djeca kau "Bok!" prijeteem strancu u zabaenoj uliici. elimo dapozdravljaju drage ljude poput bake. Ako dijete ne eli rei "Bok!" svojoj baki, to jezato jer u sebi ne doivljava topao osjeaj. Ukoliko baku nauimo kako pobuditi tajtopao, razdragan osjeaj unutar svog unueta, ona e u konanici dobiti prijateljskiodgovor. Slino tome, ako dijete naui pozdravljati one ljude koji u njemupobuuju osjeaj topline, ono e brzo rei "Bok!" prijateljski raspoloenomnastavniku ili novom partneru za igru. Ono u sebi nosi svoje emocije, one mupomau poopavati i povezivati iskustva poznatih situacija s onima iz novihsituacija, kao i razluivati, ili odluiti kada i to rei.

Ne samo da se iz ranih emocionalnih interakcija razvija miljenje, nego takoeri osjeaj za dobro i loe. Sposobnost razumijevanja osjeaja druge osobe i skrb o


tome kako se on ili ona osjea moe proizai samo iz niza brinih interakcija kojee biti opisane u poglavljima koja slijede. ak i neto posve kognitivno poputmatematike i koncepata kvantitete zasnovano je na ranim emocionalnimiskustvima. "Puno" trogodinjaku znai vie od onoga to on eli; "malo" je manjenego to on oekuje. Kasnije, brojevi mogu sistematizirati ovaj osjeaj zakvantitetu. Djeci s tekoama u matematici moe se pomoi da postanu solidniuenici vraajui se ranim emocionalnim korijenima uenja o kvantiteti. Slinotome, koncepti vremena i prostora ue se putem emocionalnih iskustava ekanjamaminog dolaska ili traenja i pronalaenja mame u drugoj sobi.

Znaenje rijei izvodi se, takoer, iz emocionalnih interakcija - kao to doaravana primjer s tumaenjima pravednosti. Rije kao to je "pravda" zadobiva sadraji znaenje sa svakim novim emocionalnim iskustvom pravednosti i nepravednosti.Shvaanje rijei kao to je "jabuka" zasniva se na brojim emocionalnim iskustvimaukljuenim u jedenje jabuke, bacanje jabuke, davanje jabuke uitelju i slino, uzzamjeivanje oitih vanjskih obiljeja jabuke, njenog okruglog oblika i, recimo,crvene boje. ak je i naa uporaba gramatike, za koju poznati lingvist NoamChomsky i drugi vjeruju da je uvelike uroena i da su samo potrebne neke vrloopenite vrste socijalne stimulacije da se pokrene, dijelom zasnovana na vrlospecifinim ranim interakcijama. Primjerice, otkrili smo da su autistina djeca kojase prije nisu sluila pravilnom gramatikom te su ponavljala samo imenice, npr."vrata", "stol", ili "mlijeko", mogla nauiti ispravne gramatike oblike ako smo imprvo pomogli da postanu emocionalno angairana i da djeluju s namjerom / ciljem.U trenutku kada je dijete nauilo doivljavati i izraavati svoju tenju ili elju(primjerice, kad nas je povuklo do vrata kako bismo ih otvorili), poelo bi i pravilnoslagati imenice i glagole ("Otvori vrata!").

Iste smo obrasce prepoznali u djece odgajane u nekim istonoeuropskimsirotitima i u SAD-u u djece s vrlo depriviranim uvjetima obiteljskog ivota, gdjeje bilo vrlo malo prilike za "intencionalnu" interakciju. Takoer smo vidjeli da djecakoja rastu u uobiajenim okolnostima trae mnogobrojne mogunosti zaizraavanje svojih elja u namjernim interakcijama sa svojim skrbnicima (npr.dvosmjerno osmjehivanje i pokazivanje prema neemu) kako bi razvilaodgovarajue gramatike veze izmeu imenica i glagola. Ova veza izmeugramatike i iskustva vjerojatno je u prolosti bila neuoena jer je rutinskeemocionalne interakcije lako uzeti zdravo za gotovo ukoliko ne prouimo i stresnijesituacije u kojima se ne javljaju spontano.

Naalost, slaganje u odjeljke u naem postindustrijskom drutvu povuklo jemnoge od nas prema miljenju da su i nai umovi slino podijeljeni. Ako elimo datineto znanja, djeci nudimo injenice. Ako elimo pouiti ljubavi, jednostavnokaemo "Volim te" ili damo zagrljaj. Ba kao to veina nas utri u trgovinu kupitikoulju, a vie se ne sjea kako uzgajati lan, brati ga, presti ga u konac, tkati ga ulaneno platno i tada iz njega saiti odjevni predmet, tako smo zaboravili dastvaranje kreativnog, snanog uma u nae djece nije proces neprestanog kupovanja

9Uvod

preoptereenih "edukacijskih" iskustava. Kao to lanena koulja koju nosite imasvoje korijene u lanenom sjemenu posijanom u zemlju, tako se i osobnost vaegdjeteta razvija iz matrice skrbi koju ine vae interakcije s njim.

to ste vie u stanju podrati integrirani razvoj uma i mozga vaeg djeteta, bitete uspjeniji u polaganju temelja za njegovo odrastanje u inteligentnu, logiku,socijalno vjetu, suosjeajnu osobu. Te vane karakteristike izrastaju iz plodnezemlje vaih neprestanih interakcija. Dok nastavljate itati, budite uvjereni da odvas neemo traiti da si zakomplicirate ivot nagomilavanjem sve veeg i veegbroja vanjskih aktivnosti ili vjebi "kognitivne stimulacije" u va ionako ve zauzetdan. Umjesto toga, nadamo se da emo vas nadahnuti da angairate svoje dijete izajedno s njim stvorite est oblika iskustava prijeko potrebnih za razvoj snanoguma.

Ova temeljna iskustva koja vae dijete treba svladati potjeu iz nae dalekeevolucijske prolosti. U usporedbi s neljudskim primatima i drugim pripadnicimaivotinjskog carstva, ljudska bia imaju relativno dugo razdoblje ovisnosti.Primjerice, sporije nauimo hodati od veine naih ivotinjskih roaka. Ovo dugorazdoblje ovisnosti prua priliku da se mozak i um razviju do velike sloenosti, notakoer donosi i dodatnu odgovornost. Moramo se primjereno skrbiti za naepotomstvo, uz poneto pomoi od strane drugih skrbnika, i tijekom duljegvremenskog razdoblja.

Stoga imamo i predivnu priliku i obavezu obogatiti dubinu i doseg miljenja naedjece i njihovih emocija dok se oslanjaju na nas, prije nego se upute u samostalanivot. Mlaoj je djeci kroz znaajno vremensko razdoblje, danju i, ako je potrebno,nou, potrebna njega i interakcije sa stalnim skrbnicima (za razliku od onih koji semijenjaju). vrsto vjerujemo da djeca nabolje napreduju kada mogu odravatiinterakcije sa svojim primarnim skrbnicima (roditeljima) barem unutar polovicevremena u kojem su budna i kod kue. Ipak, kao drutvo ne uspijevamo zbrinutiovu potrebu.

Zato se toliki broj ljudi udaljava od pruanja ovih kljunih interakcija skrbi kojesu za nau djecu nuno potrebne? Dio odgovora mogao bi leati u nainu na kojinaa kultura vidi napredak. esto se usmjeravamo na kompetitivnu ili asertivnustranu nae prirode, koja je bila tako vana u ovladavanju naim okoliem, naemekonomskom razvitku i za na vlastiti opstanak. Meutim, ovaj jednostraninaglasak na jednoj vrsti evolucijske podobnosti uzrokovao je zanemarivanjeprobranije strane naeg evolucijskog nasljea koja se oituje u skrbi i njezi, a kojazapravo stvara alate koji nam omoguuju da ovladamo nekom vjetinom.

Dok sve vie prihvaamo individualistiku, asertivnu definiciju sposobnosti i naradnom mjestu i u obiteljskom ivotu, ne smijemo smetnuti s uma jo izazovnijupotrebu nae djece za intimnim, skrbeim, interaktivnim iskustvom. Ironino je toda djeci najvie moemo pomoi da razviju alate za dostignue ili natjecateljski duhupravo kontinuiranim pruanjem brinih emocionalnih interakcija. Ova iskustvanjege pomogla su nam stvoriti pojedince koji mogu graditi sloena, suradnika


drutva. Oni e osposobiti one koji slijede da razviju alate za prosuivanje,samorefleksiju i suradnju koji e im biti potrebni u svladavanju izazova dvadeset iprvog stoljea.

Ako budue generacije budu pasivne ili zaokupljene sobom ili podijeljene ineprijateljski raspoloene, ili ako im bude manjkalo sposobnosti da sagledaju svojeivote i s vjerom eksperimentiraju s novim idejama, morat emo ivjeti u svijetugdje se, kako je rekao Yeats, "Stvari raspadaju, sredite ih ne moe drati cijelima".Svaki puta kada uspijemo u podizanju djeteta sa zdravim, snanim umom, takoerdoprinosimo glatkom funkcioniranju demokratskog, optimistinog i ekonomskiuspjenog drutva. Poveavamo izglede da e svijet novog tisuljea biti ispunjensuosjeajnim pojedincima koji mogu raditi u skupinama, stvaraju nove oblikenapretka, postiu intelektualnu snagu te i sami podiu djecu zdravog uma.

11Uvod

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure true /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles true /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /NA /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /LeaveUntagged /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

razvoj zdravog uma

Documents