Njega zdravog i bolesnog djeteta

Pravilna njega djeteta je neophodna za normalan rast i razvoj djeteta, kao i ouvanje njegova zdravlja. Obzirom da je pedijatrija nauka o zdravom i bolesnom djetetu od roenja do kraja adolescencije, znai medicina razvojne dobi, medicinska sestra treba dobro poznavati osnovna naela zdravstvene njege u raznim razvojnim razdobljima djejeg organizma.

Ulogu medicinske sestre definirala je Virginija Henderson 1966.g. Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu, bolesnom i zdravom u obnovljanju onih aktivnosi koje pridonose zdravlju ili oporavku. Aktivnosti medicinske sestre su usmjerene na zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta i to su zapravo osnovni postulati njege:

1. pomo pri disanju,2. pomo pri uzimanju hrane i tekuine,3. pomo pri eliminaciji,4. pomo pri odravanju poeljnog dranja tijekom hodanja, sjedenja i leanja, te pri promjeni poloaja,5. pomo pri odmoru i spavanju,6. pomo pri odijevanju, svlaenju i izboru odgovarajue odjee,

1. pomo pri odravanju normalne tjelesne temperature,2. pomo pri odravanju osobne higijene, te zatiti koe i sluznice,3. pomo pri izbjegavanju opasnosti koje prijete iz okolia,4. pomo pri komunikaciju sa drugima radi izraavanja potreba i osjeaja,5. pomo u prakticiranju svoje religije i postupanju sukladno vlastitom shvaanju dobra i zla,6. pomo u radu ili produktivnoj aktivnosti,7. pomo pri rekreativnim aktivnostima,8. pomo pri uenju.

Odgovornost medicinske sestre je velika i u velikoj mjeri odreuje zdravlje budue generacije.. U pedijatriji vai pravilo da zdravlje poinje u kui, i da je kua posebno znaajna za zdravlje i napredak djece. Zato je uloga medicinske sestre iroka, jer osim neposrednog provoenja zdravstvene njege, mora nauiti i roditelje kako e pravilno njegovati, hraniti, postupati sa djecom.

Uloga medicinske sestre zapravo zapoinje od momenta zaea preko prenatalne dijagnostike, bilo neinvazivne ili invazivne, a naroito je odgovorno vidljiva neposredno po roenju djeteta, odnosno u postupku sestre sa tek roenim djetetom, tzv. postupak u raaoni (aspiracija, primarno presijecanje pupkovine, odreivanje Apgara, stavljanje narukvice, prvo pranje djeteta, sekundarno presijecanje pupkovine, ponovna procjena Apgara, prvi orijentacijski pregled koji obuhvata procjenu gestacije, prilagoenosti disanja, traganje za poroajnim tragovima i kongenitalnim malformacija, te vaganje mjerenje tjelesne teine i visine djeteta, obima glave i grudnog koa, te davanje K vitamina).

Sve ove radnje se rade pod infracrvenom grijalicom, potom se dijete oblai, te daje majci u naruje i stavlja na prsa radi prvog podoja. Praenje i posmatranje novoroenata tokom prva 24-sata , zbog kontrole pupka radi krvarenja, tjelesne temperature, eventualnog povraanja, odnosno aspiracije i guenja, disanja, te kontrole izbacivanja mekonijuma, mokrenja, uz davanje prvog obroka i kontrolu refleksa takoe spada u nadlenost medicinske sestre. Tokom ranog neonatalnog perioda je osobito vano da medicinska sestra obrati panju na njegu pupka, njegu koe i previjanje.

U dojenakom periodu je jako vano poznavati osnovne principe pravilne njege jer propusti dovode do tekih poremeaja. Posebno je potrebno obratiti panju na higijenu osobe koja njeguje dijete, higijenu predmeta sa kojima dojene dolazi u dodir i higijenu prostora u kojima dojene boravi. Pridravanje ovih principa je zapravo sprjeavanje infekcija. Pravilna njega mora poivati na odreenom redu koji je u krajnjoj liniji i poetak odgoja djeteta. Lina higijena djeteta poiva na svakodnevnom kupanju uz osiguranje potrebne temperature, pribora za kupanje, te previjanja, odijevanja, etnje, ali i vanjskih uslova ivotne sredine djeteta.

U ovom periodu posebno treba obratiti panju na reakcije trudnoe, te na bolesti koje nastaju kao posljedica loe higijene (sor, tjemenac, ojedi). Jaanje otpornosti djeteta poiva na pravilnom dojenju, iznoenju, vjebama, te razvijanju osjeaja za igru (igrake) odnosno osiguranju uslova za odmor i san djeteta. Osim pomenutih postupaka jako je vano znati osnove pravilne ishrane, te provoenje vakcinacije uz potovanje optih i specifinih kontraindikacija za vakcinaciju.

Njega predkolskog djeteta je nastavak njege dojenakog perioda sa teitem na linu higijenu (istoa ruku i lica, svakodnevno veernje kupanje, podrezivanje noktiju, pranje zuba, kontrolu stolice i mokrae). Djeca bi trebala da imaju posebnu odjeu, osim odjee za spavanje, adekvatnu konu obuu, uz spavanje jedan do dva sata poslije ruka i barem dvanaest sati nou. Obzirom da imaju intenzivan psiholoki razvoj vanoi ih je usmjeriti prema igri.

U kolskom periodu dijete je sve vie samostalno, uz dalji razvoj navika i veu samostalnost, te razvijanje uenja. Medicinska sestra u svakom momentu mora biti koordinator i vodea aktivnost u ovim postupcima.

Njega bolesnog djeteta U principu dijete se moe lijeiti kui ili u bolnici.Medicinska sestra mora poznavati sve potrebe djeijeg razvoja kako bi mogla pravilno utvrditi potrebe djeteta i probleme koji se pojavljuju i neprestano miejnjaju, te planirati zdravstvenu njegu bolesnog djeteta.Medinska sestra mora biti svjesna nesposobnosti djeteta da shvati bolest i njezino lijeenje. Odrasli sudjeluju u donoenju odluka o vlastitoj njezi, iznose svoje potrebe i osjeaje. Dijete najee ne moe izraziti svoje potrebe i osjeaje i zato potpuno zavisi od medicinske sestre, koja mu mora omoguiti zadovoljavanje njegovih potreba iz podruja zdravstvene njege.Pravo na najbolje mogue lijeenje osovno je pravo, posebno za djecu.

Djeca trebaju biti primljena u bolnicu samo ako im se pomo koju trae ne moe jednako dobro pruiti kod kue ili ambulantnoDjeca u bolnici trebala bi imati pravo da sve vrijeme imaju uza sebe roditelje ili njihovu zamjenuSvim roditeljima trebalo bi ponuditi smjetaj i trebalo bi im pomoi i ohrabriti ih da ostanu uz dijete. Trokovi lijeenja ne bi smjeli biti faktor koji utie na ovo. Radi sudjelovanja u njezi svog djeteta, roditelji trebaju biti informirani o rutinskim poslovima na odjelu i ohrabreni na suradnju sa medicinskim oboljenjima.

Djeca i roditelji imaju pravo da budu informirani na nain koji odgovara njihovoj doi i razumijevanju. Treba poduzeti korake za smanjenje fizikog i psihikog stresaDjeca i roditelji imaju pravo informiranog sudjelovanja u odlukama koje se odnose za njihovu zdravstvenu zatitiu. Svako dijete treba biti zatieno od nepotrebnoga medicinskog tretmana i ispitivanja.Djecu treba zbrinjavati zajedno sa drugom djecom koja imaju iste razvojne potrebe i ne smiju smjetati u odjelu za odrasle. Ne smije biti dobnih ogranienja za posjete djetetu u bolnici.

Djeca moraju imati potpunu mogunost igre, rekreacije i edukacije sukladno njihovoj dobi i stanju i trebaju biti u ambijentu koji je planiran, namjeten i opremljen tako da zadovoljava njihove potrebe Djecu bi trebalo zbrinjavati osoblje kojem obrazovanje i vjetina omoguuje da zadovolje fizike, emocionalne i razvojne potrebe djece i obitelji. Kontinuitete zatite treba biti osiguran putem tima koji zbrinjava djecu Djeca trebaju biti tretirana sa taktom i razumijevanjem i njihova osobnost treba biti potovana u svako vrijeme.

Osnovni zadaci medicinske sestre na djejem odjelu jesu:

- Struna njega i briga o bolesnoj, iznemogloj i drugoj djeci kojoj je potrebna pomo u skladu s njihovim fizikim, emocionalnim i socijalnim potrebama-Zdravstveni odgoj djece i njihovih roditelja-Promatranje, praenje i pronalaenje subjektivnih i objektivnih faktora koji utjeu na zdravstveno stanje djeteta-Suradnja sa ostalim lanovima zdravstvenog tima u planiranju i provoenju zdravstvene zatite djeteta-Odovornost za redi i istou djejeg odjela, organiziranje i kontroliranje rada pomonog osoblja

Svaka stacionarna djeja ustanova mora zadovoljiti potrebe djece u pogledu psiholokog aspekta, fizikog komfora i sigurnosti djece, medicinskog tretmana, njege bolesnog djeteta i ishrane bolesnog djeteta.

Osnovna naela njege bolesnog djeteta ukljuuju:

1. strunu njegu,2. prevenciju intrahospitalnih infekcija,3. zatitu od povreda djeteta,4. sprjeavanje hospitalizma.

Medicinska sestra mora ovladati sljedeim zadacima i obavezama, koji su zapravo njen svakodnevni rad, a koji predstavljaju sutinu njege bolesnog djeteta.

- Primanje djeteta u bolnicu - Rad sa djetetom- Hitni prijem- Ishrana bolesnog djeteta- Posmatranje bolesnog djeteta- Uzimanje biolokih uzoraka na labaratorijske analize- Provoenje terapije- Otputanje iz bolnice

Postoje posebne grupe mladih pacijenata koje zahtjevaju specijalnu njegu i dodatne aktivnosti sem standardnih. Za njih postoje posebne preporuke i ovladavanje vjetinama njege, dijagnostikim, terapeutskim metodama je preduslov za uspjeno lijeenje.. To se uglavnom odnosi na pacijente sa sljedeim bolestima:

-Bolesti respiratornog djeteta- Poremeaji ishrane- Konvulzije- Reumatske bolesti- Oboljeli od eerne bolesti- Oboljeli od hipertrofine stenoze pilorusa- Nefroloka oboljenja- Trovanja- Strana tijela- Opekotine- Febrilnost