Radnopravni izazovi rada turističkih agencija u uvjetima izvanrednih okolnosti

Dunja Šarić, dipl. iur. HZRIF

Novonastale okolnosti

• Protuepidemijske mjere Stožera civilna zaštite zbog izvanrednog stanja izazvanog širenjem virusa Covid – 19

• Brojne restrikcije života koji smo poznavali

• Pitanje kako organizirati rad u novonastalim okolnostima?

• Kako organizirati rad u smjenama, sa što manjom količinom radnika u uredima, rad od kuće pojedinih ili svih radnika, rad sa radnicima izoliranim kao kliconoše, ...

Izvori radnog prava

• Zakon o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13)

• Zakon o radu (NN 93/14., 127/17., 98/19.) na snazi od 7. 8. 2014.

• Uz njega su se mijenjali i drugi propisi iz područja radnog zakonodavstva (Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakon o tržištu rada, Ovršni zakon, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o zaštiti na radu…)

Sloboda ugovaranja

Čl. 9. Zakona o radu

• Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno

• Ugovor o radu temelj je zasnivanja radnog odnosa

• Smatra se sklopljenim kad su se ugovorne strane suglasile o bitnimsastojcima ugovora o radu - pisani oblik!

• Ugovor dvostranoobvezni ugovor po kojem svaka ugovorna stranaima obveze prema drugoj

• Svaka promjena ugovora o radu predstavlja suglasnost voljaugovorenih strana sa svim formalnostima koje ugovor o radu zahtijevamora se poštivati propisana pisana forma

• Ograničenja ugovornih sloboda, ugovor o radu čini posebnim uusporedbi s ostalim privatnopravnim ugovorima

• U slučaju potrebe izmjene pojedinih uglavaka poslodavac radniku mora ponuditi aneks ugovora o radu ili novi ugovor o radu

• Na radniku je da li će isto prihvatiti

• U slučaju radnikova neprihvaćanja ponuđene izmjene ugovora o radu, poslodavac može i dalje nastojati izmijeniti ugovorne uglavke

• Poslodavac tada radniku nudi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora u skladu s procedurom propisanom u članku 123. Zakona o radu

Mišljenje MRMS, 15. svibnja 2020.

Skrećemo pozornost i na plaće poslodavaca koji su korisnici mjera potpora za očuvanje radnih mjesta. Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID – 19), mjere su Vlade RH kojima je cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca čije djelatnosti su pogođene epidemijom bolesti Covid-19, dok je plaća radnika jedan od obveznih podataka iz ugovora o radu. Dakle, i u ovim posebnim okolnostima radnik ostvaruje pravo na plaću u visini i na način kako to propisuju odredbe Zakona o radu, neovisno o činjenici da li njegov poslodavac koristi ili ne predmetne potpore.

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

• Radnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca

• Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove

• Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao

• Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika

Mišljenje MRMS 20.ožujka 2020.

Međutim, u slučajevima bitno izmjenjenih okolnosti, a koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti niti spriječiti... poslodavac i radnik bi mogli na određeno vrijeme sporazumno izmijeniti odredbe ugovora o radu o mjestu rada, odnosno u daljnjem razvoju takve izvanredne situacije, poslodavac bi, postupajući u skladu s odredbom članka 7. stavka 2. Zakona o radu, mogao pobliže odrediti mjesto rada i način obavljanja rada u prostoru koji nije prostor poslodavca, već neko drugo mjesto, ali isključivo samo dok traju navedene okolnosti. (evidencija, zaštita na radu)

Zdravstveno stanje radnika

• Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima

• Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir

• Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju

• Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu

• Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od 3 dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao

Izolacija po nalogu epidemiologa

• Naknada plaće osiguranik podnosi zahtjev HZZO u

• Naknadu isplaćuje HZZO izravno radniku

• Osnovica je plaća koja je osiguraniku isplaćena u prethodnih 6 mjeseci prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje i naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada, godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad koja se isplaćuje na teret pravne i fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen

• Visina naknade je 100% od osnovice, ali uz ograničenje najvišeg iznosa u svoti od 4.272,28 kuna

(izolacije po nalogu poslodavca, izolacije po odluci radnika)

Oboljenje od bolesti Covid - 19

• Naknada plaće za prva 42 kalendarska dana bolovanja (za invalide za prvih 7) isplaćuje se na teret poslodavca u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a najmanje u visini 70 % osnovice prosjećne plaće isplaćene u zadnjih 6 mjeseci

• Od 43 kalendarskog dana bolovanja naknada plaće se isplaćuje na teret HZZO, odnosno poslodavac isplaćuje, a Zavod refundira

• Oboljenje od bolesti Covid - 19 kao profesionalne bolesti

Mišljenje MRMS, Službeno 21. prosinca 2020. godine

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je upit u svezi bolovanja u slučaju pozitivnog nalaza na COVID-19.

Radnik na vlastiti zahtjev želi raditi od kuće jer nema jake simptome bolesti, a pitanje je može li mu se to pravo omogućiti ili postoji pravna obveza obaveznog otvaranja bolovanja... Napominjemo da obveza privremene nesposobnosti za rad nije propisana radnim zakonodavstvom. Zdravstvena sposobnost kao preduvjet mogućnosti obavljanja rada (i od kuće) procjena je liječnika opće prakse u dogovoru s pacijentom.

Organizacija rada

• Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno

• Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena

• Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređen

• Stanka, dnevni i tjedni odmor

• Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima

• Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju tijekom jednog razdoblja može trajati duže tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena

• Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ako nije na taj način o istome će odlučiti poslodavac pisanom odlukom (7 dana unaprijed, osim prijeke potrebe)

Nejednako raspoređeno radno vrijeme

• Razdoblje rasporeda ne može biti kraće od 1 mjesec niti duže od 1 godine (ne GO ili spriječenost)

• O rasporedu radnik mora biti obaviješten najmanje 7 dana ranije, osim u slučaju prijeke potrebe

• Radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati (uključujući prekovremeni rad) do 60 ako kolektivni NE

• Radnik u svakom razdoblju od 6 uzastopnih mjeseci, ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno (uključujući prekovremeni rad)

• Može KU urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ova dva ograničenja ali ukupan fond sati (uključujući i prekovremeni rad) ne može biti veći od prosječnih 45 sati tjedno u razdoblju od 4 mjeseca

• Sve više smatrat će se prekovremenim rad

• Referentno razdoblje na nivou godine u kojem moguća preraspodjelana duže / kraće / radnik uopće ne radi od punog ili nepunogradnog vremena (priroda posla)

• Prosječno radno vrijeme u tom razdoblju ne duže od punog/nepunog

• Razdoblje u kojem RV traje dulje od punog/nepunog max 6 mj.

• Preraspodjela ne duže od 60 sati tjedno (+izjava) ili 48 sati tjedno(-izjava, ne smije trpjeti štetu)

• Ako postoji u KOL ne mora se izvijestiti Inspektorat

Preraspodjela radnog vremena

Stanka

• Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno

• Radnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca ukupno dnevno RV kod svih poslodavaca traje najmanje 6 / 4.5 sati (maloljetni radnik), pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu

• Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme

Dnevni/tjedni odmor

• Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno

• Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor (12)=36 sati

• Koristi se nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi ako ne može, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu

Prekid rada

• Poslodavac taj koji organizira dar, radno vrijeme radnika i poslovanje kao takvo može donijeti odluku i o prestanku rada

• Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran

• Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca

• Poslodavac je dužan voditi evidencije o radniku i radnom vremenu u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (Nar. nov., br. 73/17.)

• Prekid rada će evidentirati pod sate zastoja, prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran

Godišnji odmor

• Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu

• Radnik ima pravo (ništetan je sporazum o odricanju) poslodavac omogućuje korištenje

• Ako je radno vrijeme raspoređeno na 5 dana u tjednu, najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora 20 radnih dana, ako raspoređeno na 6 radnih dana tjedno, najkraće trajanje 24 radna dana

• Raspored korištenja utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja

• Pri utvrđivanju rasporeda moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima

• Poslodavac je dužan radnika izvijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja

• Radnik je dužan izvijestiti poslodavca o pravu na korištenje 1 dana godišnjeg odmora po svojoj želji najkasnije 2 dana prije korištenja

• RAZMJERNI DIO

• KORIŠTENJE U DIJELOVIMA

• RASPORED KORIŠTENJA

NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

• Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj KU, pravilnikom ili ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca

NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GO

• U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja

Plaćeni dopust

• Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe

• Osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji

• Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici

• Radnik ima pravo ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje

• Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu

• Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu

• Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan (koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno)

Neplaćeni dopust

• Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust

• Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno

• Npr. KU za graditeljstvo (Nar. nov., br. 134/15., 49/18., 93/20., 104/20.) radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima njege člana obitelji, gradnje ili popravka kuće ili stana, liječenja na vlastiti trošak, obrazovanja i slično

Prestanak radnog odnosa

• Ugovor o radu prestaje:

1)smrću radnika

2)smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima

3) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

4) kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore

5) sporazumom radnika i poslodavca

6) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad

7) otkazom

8) odlukom nadležnog suda

• Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanom obliku

Vrste otkaza

• Redoviti i izvanredni

• Postoje zakonski neopravdani razlozi za otkaz

• Otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme – posebnost

• Postupak prije otkazivanja pisano upozorenje i omogućiti radniku da iznese svoju obranu

Redoviti otkaz

• Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog:

1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)

4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)

Izvanredni otkaz

• Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno/određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog/ugovorenog otkaznoga roka ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć

• Moguće je samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji

• Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza

Oblik, obrazloženje i dostava

• Otkaz mora imati pisani oblik

• Poslodavac mora obrazložiti svoju odluku o jednostranom raskidu(radnik ne mora)

• Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje

• Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu

Otkazni rok

• Ne teče za vrijeme trudnoće / rodiljnog / roditeljskog / posvojiteljskog dopusta / rada s polovicom punog radnog vremena / rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta....

• Ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (ako je došlo do prekida tijeka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu)

• Teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno

• Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze radaposlodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka

• Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (skrivljeno ponašanje radnika) otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom

• Ako radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok utvrđuje se u dužini otkaznih rokova utvrđenih zakonom

(osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana)

Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu

• Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću te je dužan o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu

Dostava

• Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza radnika neposredno se uručuju radniku ili dostavljaju preporučenom poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu

„Ukoliko se pismeno poslodavca upućeno radniku na adresu prijavljenu poslodavcu od strane radnika vrati nedostavljeno zbog odbitka primitka ili nepoznate odnosno netočno prijavljene adrese, pismeno će se objaviti na oglasnoj ploči u prostorijama Poslodavca, a ugovorne stranke su suglasne da se time smatra da je dostava radniku uredno obavljena”

• Poslodavac je radniku dužan dostaviti primjerak prijave (8) i odjave (15) na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje

• Prilikom odjave dužan je radniku vratiti sve njegove isprave te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa (15)

• Poslodavac je dužan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

• Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo izradnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom jepovrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava,zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava

• Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika neudovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 danazahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom

• Zastara - potrebno bilo ujednačiti s općim rokom zastare obveznogprava! (5 godina)

• Nadležan sud nadležan za radne sporove općinski radni

Inspekcija rada

• Državni inspektorat obavlja inspekcijske i druge stručne poslove upodručju rada i zaštite na radu

ponešto izmijenjen način djelovanja u cilju veće učinkovitosti i jačegpreventivnog djelovanja

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI