rad u kombinovanom odjeljenju - islamska...
TRANSCRIPT
RAD U KOMBINOVANOM RAD U KOMBINOVANOM ODJELJENJUODJELJENJU
Mr. sc. Izet PehliMr. sc. Izet PehliććOdsjek za socijalnu pedagogiju IPF Univerziteta u ZeniciOdsjek za socijalnu pedagogiju IPF Univerziteta u Zenici
[email protected]@gmail.com
FormiranjeFormiranje kombinkombinovovanoganog odjeljenjaodjeljenja odod dvadvarazredarazreda uu praksipraksi sese provodiprovodi nana dvadva nanaččinaina::
odjeljenje se formira od uodjeljenje se formira od uččenika blienika bližžih ih razreda (Irazreda (I--II, IIIII, III--IV, IIIV, II--III. razred), III. razred),
odjeljenje se formira od udaljenih odjeljenje se formira od udaljenih razreda (Irazreda (I--III., IIIII., II--IV) , {to je u praksi IV) , {to je u praksi ččest est slusluččaj.aj.
Ima puno razloga koji idu u prilog kao i onih Ima puno razloga koji idu u prilog kao i onih koji su protiv navedenih kombinacija koji su protiv navedenih kombinacija razreda. razreda.
Praksa je pokazala da se kombinacije Praksa je pokazala da se kombinacije zasnivaju prvenstveno na zasnivaju prvenstveno na broju ubroju uččenikaenika, a , a nikako na osnovi pedago{ke vrijednosti.nikako na osnovi pedago{ke vrijednosti.
Kombiniranje susjednih razreda vodi veKombiniranje susjednih razreda vodi veććoj oj socijalizaciji usocijalizaciji uččenika i {to su manje razlike u enika i {to su manje razlike u hronolo{koj dobi, pa i u sadrhronolo{koj dobi, pa i u sadržžajima ajima (programu) nastave, tako da u(programu) nastave, tako da uččenici starijeg enici starijeg razreda ponavljaju gradivo iz prethodnog razreda ponavljaju gradivo iz prethodnog razreda za vrijeme dok se mlađi razred s razreda za vrijeme dok se mlađi razred s njim upoznaje. njim upoznaje.
Kombinacija udaljenih razreda ima tu Kombinacija udaljenih razreda ima tu prednost prednost {{to stariji razred moto stariji razred možže due dužže e samostalno raditi tako da za to vrijeme samostalno raditi tako da za to vrijeme uuččitelj moitelj možže vie vi{{e pae pažžnje pokloniti mlađem nje pokloniti mlađem razredu. razredu.
Nastavniku je oteNastavniku je otežžano raditi u ano raditi u kombinovanom odjeljenju jer istovremeno kombinovanom odjeljenju jer istovremeno mora realizirati dva ili vimora realizirati dva ili višše razlie različčitih itih programa za isti nastavni sat. programa za isti nastavni sat.
Modeli strukturiranja Modeli strukturiranja direktnog i indirektnog rada u direktnog i indirektnog rada u kombiniranim odjeljenjimakombiniranim odjeljenjima
U kombiniranim odjeljenjima neprekidno se U kombiniranim odjeljenjima neprekidno se izmjenjuju direktni i indirektni rad.izmjenjuju direktni i indirektni rad.
Iskustva su pokazala da mogu postojati Iskustva su pokazala da mogu postojati razlirazliččiti odnosi između ta dva didaktiiti odnosi između ta dva didaktiččka ka sistema rada. sistema rada.
UobiUobiččajeno je da se direktni i indirektni rad ajeno je da se direktni i indirektni rad izmjenjuju po razredima, ali su moguizmjenjuju po razredima, ali su mogućće i e i mnoge druge kombinacije koje unose vi{e mnoge druge kombinacije koje unose vi{e dinamike i motivacije u nastavni rad. dinamike i motivacije u nastavni rad.
Vje{tina nastavnika sastoji se u vje{tom Vje{tina nastavnika sastoji se u vje{tom primjenjivanju i izmjenjivanju raznovrsnih primjenjivanju i izmjenjivanju raznovrsnih kombinacija koje mu stoje na raspolaganju. kombinacija koje mu stoje na raspolaganju.
Na taj naNa taj naččin je moguin je mogućće angae angažžirati sve uirati sve uččenike enike tokom cijelog sata i postitokom cijelog sata i postićći optimalnu i optimalnu intenzifikaciju nastavnog procesa. intenzifikaciju nastavnog procesa.
Izbor određenog modela Izbor određenog modela zazavisi o vi{e visi o vi{e faktora, kao {to su: faktora, kao {to su:
pripremljenosti upripremljenosti uččenika za enika za samostalan rad, samostalan rad, tipa sata,tipa sata,planiranih zadataka i ciljeva,planiranih zadataka i ciljeva,strukture odjeljenja, od broja strukture odjeljenja, od broja razreda i uzrasta urazreda i uzrasta uččenika.enika.
1. model1. model
Direktni rad
U pojedinim nastavnim oblastima moguU pojedinim nastavnim oblastima mogućće je e je organizirati direktni rad sa svim razredima, pogotovo organizirati direktni rad sa svim razredima, pogotovo ako je odjeljenje strukturirano od uzastopnih razreda. ako je odjeljenje strukturirano od uzastopnih razreda.
To mogu biti uvodni satovi, da bi se u narednim To mogu biti uvodni satovi, da bi se u narednim aktivnostima na satovima pre{lo na diferencirani rad, aktivnostima na satovima pre{lo na diferencirani rad, na osnovi programskih zahtjeva za svaki uzrast. na osnovi programskih zahtjeva za svaki uzrast.
22. model. model
Indirektni rad
UUččenici samostalno rjeenici samostalno rje{{avaju zadatke, a nastavnik avaju zadatke, a nastavnik povremeno kontrolira i usmjerava aktivnost. povremeno kontrolira i usmjerava aktivnost.
Prema ovom modelu nastavu je moguPrema ovom modelu nastavu je mogućće diferencirati e diferencirati i individualizirati, i individualizirati, {{to je velika prednost ovog to je velika prednost ovog modela.modela.
33. model. model
Odnos stariji Odnos stariji –– mlamla||i.i.
Indirektno Indirektno ćće raditi i ue raditi i uččenici koji u svom radu primjenjuju enici koji u svom radu primjenjuju metodu umetodu uččenja putem rjeenja putem rje{{avanja problema u nastavi, ili avanja problema u nastavi, ili druge aktivne metode, podruge aktivne metode, po{{to su ti metodski postupci u to su ti metodski postupci u stanju ustanju uččenike duenike dužže samostalno angae samostalno angažžirati u radu. irati u radu.
Direktni radIndirektni rad
44. model. model
Dok se s jednim razredom radi direktno, drugi Dok se s jednim razredom radi direktno, drugi samostalno (indirektno) rjesamostalno (indirektno) rje{{ava svoje zadatke. ava svoje zadatke. U drugoj fazi ovi didaktiU drugoj fazi ovi didaktiččki sistemi rada se izmjenjuju, da ki sistemi rada se izmjenjuju, da bi se u trebi se u treććoj fazi sata preoj fazi sata pre{{lo na indirektni rad sa svim lo na indirektni rad sa svim uuččenicima.enicima.
Direktni rad Indirektni radDirektni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni radIndirektni rad Direktni rad
Indirektni radIndirektni rad
55. model. model
Sat zapoSat započčinje s direktnim radom sa oba razreda, s inje s direktnim radom sa oba razreda, s jednim se nastavlja direktni, a drugi dobiva zadatke jednim se nastavlja direktni, a drugi dobiva zadatke za indirektni rad.za indirektni rad.
Indirektni rad Direktni radIndirektni rad Direktni rad
Direktni radDirektni rad
66. model. model
Sat zapoSat započčinje s indirektnim radom sa oba razreda, inje s indirektnim radom sa oba razreda, s jednim se dalje radi indirektni, a s drugim se s jednim se dalje radi indirektni, a s drugim se nastavlja direktni rad.nastavlja direktni rad.
Indirektni rad Direktni radIndirektni rad Direktni rad
Indirektni radIndirektni rad
77. model. model
Direktni rad
Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad
U početku sata svi razredi dobivaju potrebne upute za rad, a u daljem radu nastavnik naizmjenično direktno kontaktira s oba razreda. Ima dovoljno prostora i za uvježbavanje, odnosno samostalni rad učenika.
88. model. model
Indirektni radIndirektni rad
Indirektni rad Direktni radIndirektni rad Direktni rad
Direktni rad Indirektni radDirektni rad Indirektni rad
Prema ovom modelu sat započinjemo indirektnim, samostalnim radom, a u daljem kontaktu s učenicima izmjenjuje se po dva puta direktni i indirektni rad.
99. model. model
Nastavna započinje direktnim radom, a tako se i zavr{ava. S jednim razredom direktni rad se odvija tokom cijelog jednog sata. To će, u svakom slučaju, biti uvijek s mlađim uzrastom.
Direktni radDirektni rad
Direktni rad Indirektni radDirektni rad Indirektni rad
Direktni radDirektni rad
1010. model. model
Direktan rad Indirektan rad
Direktan rad
Indirektan rad Direktan rad
1111. model. model
Direktni rad
Indirektni rad Direktni rad Direktni rad Indirektni rad
Direktni rad Indirektni rad Indirektni rad Direktni rad
Direktni rad
1212. model. model
Indirektni rad
Direktni rad Indirektni rad Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad Indirektni rad Direktni rad
Indirektni rad
1313. model. model
U sredi{njem djelu sata izmjenjuju se direktni i indirektni rad, {to znači da će jedan razred imati samostalni rad tokom cijelog sata.
Indirektni radIndirektni rad
Direktni rad Indirektni radDirektni rad Indirektni rad
Indirektni radIndirektni rad
1414. model. model
U sredi{njem djelu sata izmjenjuju se direktni i indirektni rad, {to znači da će jedan razred imati samostalni rad tokom cijelog sata.
Direktni rad
Indirektni rad
Direktni rad
1515. model. model
Direktni rad
Indirektni rad Direktni rad
Direktni rad Indirektni rad
Direktni rad
1616. model. model
Direktni rad
Indirektni rad Direktni rad Indirektni rad
Direktni rad Indirektni rad Direktni rad
Direktni rad
1717. model. model
Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad
Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad
1818. model. model
Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad
Direktni rad Indirektni rad
Direktni rad
1919. model. model
Direktni rad
Indirektni rad Direktni rad
Indirektni rad
Direktni rad Indirektni rad
2020. model. model
Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad
Direktni rad Indirektni rad
Indirektni rad Direktni rad
2121. model. model
Direktan rad Indirektan rad Indirektan rad
Indirektan rad Direktan rad Indirektan rad
Indirektan rad Indirektan rad Direktan rad
I razred
II razred
III razred
2222. model. model
I razred
II razred
III razred
Dir. rad Ind. rad Ind. rad Ind. rad
Ind. rad Dir. rad Ind. rad Ind. rad
Ind. rad Ind. rad Dir. rad Ind. rad
Ind. rad Ind. rad Ind. rad Ind. rad IV razred
Dobar nastavnik će sačiniti elastičnije faze trajanja direktnog i indirektnog rada, vodeći pri tome računa da dužina ovih faza može biti različita u odnosu na pojedine razrede.
Na sličan način moguće je sačiniti i modele za izmjenjivanje direktnog i indirektnog rada u odjeljenjima s vi{e razreda.
INTERAKCIJSKI ODNOSI U KOMBINIRANIM ODJELJENJIMA
Vrste komunikacija
Ima vi{e vrsta komunikacija, ovisno o broju subjekata uključenih u sistem komuniciranja.
Tako možemo govoriti o jednosmjernoj, dvosmjernoj, trosmjernoj itd. komunikaciji.
Primjeri jednosmjerne Primjeri jednosmjerne komunikacije komunikacije
UUNN NN UU
Primjer dvosmjerne Primjer dvosmjerne komunikacije komunikacije
UUNN
Direktna dvosmjerna komunikacija djeluje kao snažno motivacijsko sredstvo jer učenik biva direktno uključen u nastavni proces, nastavni rezultati se brzo manifestiraju itd.
Slabi su oni nastavni sati na kojim je zastupljena isključivo jednosmjerna kombinacija. Jednosmjerna komunikacija može teći u dva pravca: od nastavnika prema učeniku i od učenika prema nastavniku.
Bolje je da u nastavnom procesu komunikacija teče od učenika prema nastavniku. To znači da učenike treba stalno poticati da pitaju, razgovaraju, komuniciraju, iznose svoja mi{ljenja i sl.
N
I.
II.
N
I
II
N
I
II
N
I
II
N
I
II
N
I
II
N
I
II
III
N
I
II
III
ili:
N
I
II
III
N
I
II
III
ili:
N
I
II
III
N
I
II
III
ili:
N
I
II
III
I
II
III
N
I
II
III
N ili:
N
I
II
III
IV
N
I
II
III
IV
N
I
II
III
IV
ili:
I
II
III
IV
N
I
II
III
IV
N