racunovodstvo

28 |

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

2.4 Izvjetaj o novanom tijeku Izvjetaj o novanom tijeku je financijski izvjetaj koji prikazuje promjene u financijskom poloaju poduzea. Informacije o novanim tijekovima poduzea prikazuju izvore i upotrebu novca. Takve informacije omoguuju menadmentu procjenu uspjenosti upravljanja novcem kao i procjenu buduih tijekova novca kako bi se, eventualno, izbjegle blokade transakcijskog rauna. Uz navedeno, izvjetaj o novanom tijeku slui za informiranje menadera, investitora, ali i kreditora o priljevima i odljevima novca tijekom jednog obraunskog razdoblja. Slikovito moe se rei da je novani tijek novanik svakog poduzetnika u koji se slijeva novac od naplata potraivanja i odlijeva novac uslijed plaanja razliitih obveza.

Prema MSFI osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju u izvjetaju o novanim tijekovima su:

novac obuhvaa novac u blagajni i novac na raunima u bankama (depoziti po vienju)

novani ekvivalenti predstavljaju visoko likvidna, kratkotrajna ulaganja koja se brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod znaajnim utjecajem rizika promjene vrijednosti s dospijeem: tri mjeseca ili manje od datuma stjecanja

novani tijekovi priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata

Financijski izvjetaji bilanca i raun dobiti i gubitka ne prikazuju izvore i koritenje novca. Bilanca prikazuje stanje novca na 31.12., meutim, ne prikazuje zato je dolo do promjene novca u odnosu na poetnu bilancu. Raun dobiti i gubitka prikazuje poveanje ili smanjenje neto imovine (dobit/gubitak) uslijed prodaje robe ili pruanja usluga za iznos vei/manji od njihovih trokova. Upravo izvjetaj o novanom tijeku prikazuje izvore i koritenje novca te u interakciji s ostalim financijskim izvjetajima zapravo prikazuje pravu sliku zdravstvenog stanja poduzea. Sposobnost generiranja novanih tijekova i upravljanje njima presudni su za uspjeh poduzea. Profitabilno poduzee moe imati problema s novcem. Navedeno proizlazi iz injenice da se u raunu dobiti i gubitka prihodi i rashodi evidentiraju prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja, a to znai da se evidentiraju onda kad su nastali, a ne kad je uslijedio primitak ili

| 29


izdatak novca. Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i primitak novca, isto tako, nastanak rashoda ne predstavlja uvijek izdatak novca. Razumijevanje razlika izmeu primitaka i prihoda te rashoda i izdataka kljuno je za razumijevanje izvjetaja o novanom tijeku.

Razlike izmeu prihoda i primitaka nastaju radi:

vremenske nepodudarnosti (kupac nije platio u razdoblju isporuke tj. nastanka dogaaja)

rizika transformacije (kupac uope nije platio)

U praksi postoje slijedee mogunosti nastanka prihoda i primitaka a to su:

prihod prethodi primitku (prodaja na kredit)

primitak prethodi prihodu (prodaja uz predujam)

prihod je istovremeno i primitak (prodaja za gotovinu)

Analogno navedenom mogunosti nastanka rashoda i izdataka su slijedee:

izdatak prethodi rashodu (kupnja dugotrajne imovine i obraun amortizacije)

rashod prethodi izdatku (obraun trokova plaa i naknadna isplata) rashod je istovremeno i izdatak (kupnja goriva za gotovinu)

Vrlo je bitno prepoznati razliku i ne zanositi se eventualnim dobrim rezultatima iz rauna dobiti i gubitka uz istovremeno slab novani tijek. Mnogo je primjera iz prakse u kojima je poduzee prikazalo dobit poslovanja, a istodobno bankrotiralo iz razloga manjka novca uslijed nemogunosti naplate potraivanja. Ovakva vrsta neposredne opasnosti posebno je izraena danas u Hrvatskoj i gotovo da nema poduzea koja moe zanemariti vanost upravljanja likvidnim sredstvima.

2.4.1 Novani primici i izdaci iz aktivnosti poduzea U izvjetaju o novanom tijeku aktivnosti se svrstavaju u tri osnovne kategorije: poslovne, investicijske te financijske aktivnosti. Po svakoj navedenoj aktivnosti promatraju se ukupni primici i ukupni izdaci te se utvruje njihova razlika ili isti (neto) novani tijek. Dakle, osnovni elementi izvjetaja o novanom tijeku su: primici, izdaci i isti (neto) novani tijek.

30 |


Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti vezani su uz glavne aktivnosti poduzea koje najvie pridonose ostvarivanju prihoda poduzea i neto dobiti. U tablici 2.18 prikazani su najei primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti.

Novani primici od: Novani izdaci:

1. Prodaje proizvoda, robe i usluga 1. Dobavljaima za nabavu sirovina, robe i izvrene usluge

2. Primljenih kamata na dane kredite* 2. Za plae i naknade zaposlenima

3. Povrata poreza 3. Za poreze

4. Kupaca za predujmove 4. Za dane predujmove

5. Primljenih dividendi* 5. Za plaene kamate kreditorima**

6. Provizija, naknada i sl. 6. Za kupnju vrijednosnih papira za trgovanje, plaene premije osiguranja

7. Isplata po policama osiguranja

* mogu se svrstati u primitke iz investicijskih aktivnosti ** moe se svrstati u izdatke iz financijskih aktivnosti

2.18 Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti

Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti vezani su uz stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja. U tablici 2.19 prikazani su najei primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti.

| 31


Novani primici od: Novani izdaci za:

1. Prodaje dugotrajne imovine 1. Kupnju dugotrajne imovine

2. Prodaje vrijednosnih papira (dionica, obveznica) drugih poduzea

2. Kupnju vrijednosnih papira drugih poduzea

3. Povrata danih kredita, zajmova, predujmova drugima

3. Dane kredite, zajmove, predujmove drugima

4. Temeljem futures, forward, swap, opcijskih ugovora

4.Temeljem futures, forward, swap, opcijskih ugovora

2.19 Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti

Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti vezani su uz financiranje poduzea, obuhvaaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza. U tablici 2.20 prikazani su najei primici i izdaci iz financijskih aktivnosti.

Novani primici od: Novani izdaci za:

1. Izdavanja dionica 1. Stjecanje vlastitih dionica

2. Izdavanja obveznica, primljenih kredita i drugih kratkoronih ili dugoronih primljenih pozajmica

2. Vraanje posuenih iznosa

3. Plaene dividende*

* moe se svrstati u izdatke iz poslovnih aktivnosti

2.20 Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti

Neke primitke i izdatke mogue je razliito razvrstati. Primjerice to su kamate (primljene i plaene) i dividende. Kamate i primljene dividende obino se svrstavaju u poslovnu aktivnost, jer utjeu na visinu neto dobiti. Meutim kamate na dane kredite i primljene dividende se mogu svrstati kao primici iz investicijskih aktivnosti jer su posljedica ulaganja, a kamate na primljene kredite kao izdatak iz financijskih aktivnosti jer su trokovi dobivanja resursa. Radi navedenog vano je da poduzee donese pravilo o razvrstavanju pojedine pozicije novanog tijeka i da takvo pravilo i dosljedno primjenjuje.

32 |


Jedna poslovna transakcija moe obuhvatiti novane tijekove koji se razliito klasificiraju. Primjerice kod novane otplate kredita se kamata evidentira kao izdatak iz poslovne aktivnosti, dok se otplata glavnice evidentira kao izdatak iz financijske aktivnosti.

2.4.2 Metode izvjetavanja Postoje dvije osnovne metode prema kojima se sastavlja izvjetaj o novanom tijeku:

direktna ili neposredna metoda koja prikazuje ukupne primitke i izdatke novca prema osnovnim aktivnostima (poslovnim, investicijskim, financijskim); pokazuje uvid u bruto tijekove novca i novanih ekvivalenata po aktivnosti

indirektna ili posredna metoda koja novani tijek od poslovnih aktivnosti ne iskazuje kao bruto primitke i bruto izdatke novca, ve se dobit ili gubitak usklauju za uinke transakcija nenovane prirode, te promjene u kratkotrajnoj imovini (osim novca i novanih ekvivalenata) i kratkoronim obvezama; novani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti ostaju isti kao i kod direktne metode.

Direktna metoda prua informacije koje mogu biti korisne u procjenjivanju buduih novanih tijekova, a koje nisu raspoloive prema indirektnoj metodi. S obzirom da je za veinu korisnika izvjetaj o novanom tijeku sastavljen po direktnoj metodi razumljiviji, u pravilu se sva suvremena rjeenja zalau za primjenu direktne metode (ager K. et al., str. 85).. U nastavku e se navesti primjer sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku po direktnoj metodi.

Sastavite izvjetaj o novanom tijeku za poduzee A za razdoblje od 1.1.20xx. do 31.12.20xx.

Naplaeno je potraivanje od kupaca za prodanu robu u visini 75.000 kn Naplaeno je potraivanje od kupca vezano uz prodanu opremu u

vrijednosti 35.000 kn

Primljen je dugoroni kredit od banke 60.000 kn Plaeno je dobavljaima sirovine 15.000 kn Isplaene su plae radnicima 25.000 kn Kupljene su dionice poduzea Z za 30.000 kn Isplaene su dividende dioniarima 40.000 kn

| 33


Plaen je porez 20.000 kn Plaene su kamate banci 3.000 kn Otplaen je dio glavnice kratkoronog kredita 27.000 kn

Poduzee A

IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU

za razdoblje od 1.1.20xx. do 31.12.20xx.

A) POSLOVNE AKTIVNOSTI

I PRIMICI:

naplata potraivanja od kupaca 75.000 II IZDACI:

isplate dobavljaima (15.000)

isplate plaa (25.000) isplate porez (20.000)

isplate kamata (3.000) III Neto novani tijek iz poslovne aktivnosti 12.000

B) INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

I PRIMICI:

prodaja opreme 35.000 II IZDACI:

kupnja dionica (30.000) III Neto novani tijek iz investicijske aktivnosti 5.000

C) FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

I PRIMICI :

primljeni dugoroni krediti 60.000 II IZDACI :

isplata dividendi (40.000)

otplata kratkoronog kredita (27.000) III Neto novani tijek iz financijske aktivnosti (7.000)

UKUPNO NETO NOVANI TOK 10.000 NOVAC NA POETKU RAZDOBLJA 5.000

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 15.000

34 |


Primjenom indirektne metode neto dobit ili gubitak se usklauje za efekte promjena na ostalim pozicijama bilance. Radi lakeg razumijevanja izvjetaja o novanom tijeku u nastavku e se navesti osnovne kategorije koje uzrokuju promjene novca. Poznato je da je novac sastavni dio imovine. Osnovni parametri o kojima ovisi promjena novca prikazati e se postupkom ralanjivanja imovine i izvora imovine. POLAZITE: I = O + K (1) KI + DI = O + K (2) N + KI + DI = O + K (3) N = O + K - KI DI (4)

N = O + K - KI DI (5) Tumaenje simbola: I = imovina DI = dugotrajna imovina K = kapital KI = kratkotrajna imovina O = obveze KI = kratkotrajna imovina novac

N = novac = promjene Jednadba 5 pokazuje da su promjene na novcu posljedica promjena (poveanja ) ili smanjenja () navedenih kategorija. Dakle, to znai da poveanje (primici) novca nastaju na osnovi poveanje obveza i poveanja kapitala te smanjenje ostale nenovane imovine. Izdaci se mogu opisati na suprotan nain (tablica 2.21.). To je osnova za razumijevanje sastavljanja izvjetaja po indirektnoj metodi.

PRIMICI IZDACI

Poveanje obveza

Poveanje kapitala

Smanjenje kratkotrajne imovine

Smanjenje dugotrajne imovine

Smanjenje obveza

Smanjenje kapitala

Poveanje kratkotrajne imovine

Poveanje dugotrajne imovine

2.21 Nastanak primitaka i izdataka novca

| 35


Izvjetaj o novanom tijeku sastavljen po indirektnoj metodi sastavlja se na sljedei nain: NOVANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija 3. Poveanje kratkoronih obveza 4. Smanjenje kratkotrajnih potraivanja 5. Smanjenje zaliha 6. Ostalo poveanje novanog tijeka I Ukupno poveanje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti 1. Smanjenje kratkoronih obveza 2. Poveanje kratkotrajnih potraivanja 3. Poveanje zaliha 4. Ostalo smanjenje novanog tijeka II Ukupno smanjenje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti A. NETO NOVANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI NOVANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH I FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (isto kao kod direktne metode)

2.4.3 Izvjetaj o promjenama kapitala Sukladno HSFI izvjetaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene na kapitalu koje su se dogodile izmeu dva datuma bilance. Izvjetaj o promjenama kapitala prikazuje promjene na svim pozicijama kapitala (vlasnike glavnice), a to su:

Promjene uloenog kapitala (dodatna ulaganja vlasnika) Promjene zaraenog kapitala (neto dobit razdoblja, visina izglasanih

dividendi)

Izravne promjene u kapitalu (mimo rauna dobiti i gubitka) - revalorizacijske rezerve

Uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika ...

Kapital poduzea sastoji se od uloenog kapitala i zaraenog kapitala, a sukladno bilannoj shemi ukupni kapital je ralanjen na est potpozicija.

36 |


Struktura kapitala je sljedea:

I. Temeljni (upisani) kapital II. Kapitalne rezerve (premije na emitirane dionice) III. Revalorizacijske rezerve IV. Rezerve iz dobiti

zakonske

statutarne

rezerve za otkup vlastitih dionica V. Zadrana dobit ili preneseni gubitak VI. Dobit ili gubitak tekue godine

Sukladno MSFI poslovni subjekt treba iskazati:

ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujui odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima manjinskih udjela

za svaku komponentu kapitala, uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-8

za svaku komponentu kapitala, usklaenje izmeu iznosa na poetku i na kraju razdoblja, zasebno iskazujui promjene koje su rezultat

o dobiti ili gubitka o ostale sveobuhvatne dobiti i o transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu kao vlasnika,

prikazujui odvojeno uplate uloga vlasnika i raspodjele vlasnicima

Izvjetaj o promjeni kapitala ponekad se u praksi prikazuje u skraenoj formi, a sve ostale informacije o promjenama na kapitalu prikazuju se u biljekama uz financijske izvjetaje.

2.4.4 Biljeke uz financijske izvjetaje Biljeke uz financijske izvjetaje sadravaju dodatne i dopunske informacije o financijskim izvjetajima. Biljeke predstavljaju detaljniju razradu i dodatna objanjenja najznaajnijih pozicija iz bilance, rauna dobiti i gubitka, izvjetaja o promjenama kapitala i izvjetaja o novanom tijeku (tekstualni i numeriki oblik).

Sadraj biljeki odreen raunovodstvenim propisima (standardima) obuhvaa:

| 37


Informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama

Informacije koje nisu prikazane drugdje u financijskim izvjetajima Dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim

izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvjetaja

Biljeke uz financijske izvjetaje moraju minimalno sadravati (zahtjevi za male poduzetnike):

1. naziv, adresu poduzetnika, pravni oblik poduzetnika, dravu osnivanja (ako nije objavljeno drugdje)

2. opis vrste poslovanja poduzetnika i glavne aktivnosti 3. informacija o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja 4. saetak znaajnih raunovodstvenih politika 5. informacije prema zahtjevima HSFI koje nisu predoene u temeljnim

financijskim izvjetajima 6. broj i nominalnu vrijednost, ili ako ona nije dostupna knjigovodstvenu

vrijednost dionica 7. ako postoji vie klasa dionica, broj i nominalna vrijednost ili ako ona nije

dostupna, knjigovodstvenu vrijednost dionica svake klase dionica 8. postojanje svih potvrda o sudjelujuim interesima, konvertibilnim

zadunicama ili slinim vrijednosnim papirima, zajedno s podacima o njihovom broju i pravima koja se po njima priznaju

9. iznos predujmova i kredita odobrenih lanovima administrativnih, upravnih i nadzornih tijela poduzetnika, zajedno s podacima o kamatama, stopama, glavnim uvjetima i otplaenim iznosima, te obvezama preuzetim u njihovo ime po osnovi bilo kakvih garancija prikazan u ukupnom iznosu za svaku kategoriju

38 |


2.5 Metode vrednovanja elemenata financijskih izvjetaja Postoje razliite osnove za mjerenje pozicija financijskih izvjetaja, koje ukljuuju:

Povijesni troak (troak nabave) Tekui troak Ostvariva (utriva) vrijednost Sadanja vrijednost

Kod vrednovanja po povijesnom troku:

imovina se prikazuje u visini novca ili novanih ekvivalenata plaenih za tu imovinu ili fer vrijednosti protuusluge dane u trenutku nabave te imovine

obveze se prikazuju u vrijednosti sredstava koja smo primili i vezano uz koje je nastala obveza.

Kod vrednovanja po tekuem troku:

vrijednost imovine predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata koji bi za tu istu imovinu trebali platiti kad bi je nabavljali sada (u trenutku vrednovanja)

vrijednost obveza predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata koje bi trebali imati sada ako bi obveze odmah eljeli podmiriti.

Kod vrednovanja po ostvarivoj vrijednosti:

vrijednost imovine predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata koji bi za tu istu imovinu dobili kad bi je sada prodali (u trenutku vrednovanja)

vrijednost obveza predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata koji oekujemo da emo platiti za podmirenje obveza u redovnom tijeku poslovanja.

Kod vrednovanja po sadanjoj vrijednosti:

| 39


imovina se vodi po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih priljeva novca za koje se oekuje da e ih ta stavka imovine generirati u redovnom tijeku poslovanja

obveze se vode po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih odljeva novca za koje se oekuje da e biti potrebni za podmirenje te obveze u redovnom tijeku poslovanja

Primjenom razliitih osnova za mjerenje dolazi se do razliitih vrijednosti stavki iskazanih u temeljnim financijskim izvjetajima. Vrednovanje u visini troka nabave je najee koritena osnovica mjerenja vrijednosti imovine i obveza.

2.6 Literatura: International Accounting Standards Board (IASB), International Accounting Standard 1, Presentation of Financial Statements, http://eifrs.ifrs.org/eifrs/bnstandards/en/2014/ias1.pdf, datum pristupa: 19.3.2015.

International Accounting Standards Board (IASB), International Accounting Standard 18, Revenue,http://eifrs.ifrs.org/eifrs/bnstandards/en/2014/ias18.pdf, datum pristupa: 19.3.2015.

International Accounting Standards Board (IASB), The Conceptual Framework for Financial Reporting, http://eifrs.ifrs.org/eifrs/bnstandards/en/2014/conceptual_framework_unaccompanied.pdf, datum pristupa: 6.3.2015.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja, NN 130/10

Zakon o raunovodstvu, NN 109/07, NN 54/13

Zakon o reviziji, NN 146/05

ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L. (2008). Analiza financijskih izvjetaja. Masmedia Zagreb.

racunovodstvo

Documents