> > > p u t o p i s

134 MOTO PULS

GrËka

GrËka PriËaNeke predaje govore kako je legendarni pjesnik Orfej vjerovao da je najprije nastalo Vrijeme. Iz Vremena je izaπao Kaos,

ogroman prostor koji je sadræavao NoÊ, Izmaglicu i gornje slojeve zraka. Po nareenju Vremena, Izmaglica se zavrtjela u

zraËnom prostoru strahovitom brzinom, pa se masa, dobivπi oblik ogromnog jajeta, na kraju razdvojila na dvije polutke. Ljubav je

izaπla iz sredine jaja, a polovice su postale Nebo i Zemlja. Svakako sam poæelio vidjeti tu dobru staru zemlju - GrËku. Dok smo

supruga i ja surfali inernetom i gledali mjesta koja bismo mogli posjetiti, za oko nam je zapeo krajnji jug Peloponeza, odnosno

utvreno mjesto po imenu Vatheia. To je bio cilj naπeg putovanja i toËka do koje Êemo voziti u jednom smjeru

PI©E: MATIJA STOJANOVI∆FOTO: MARIJA STOJANOVI∆

B io je 6. mjesec u Zagrebu i bi-lo je jako vruÊe, toliko vruÊeda je pogled dalje od par me-

tara ispred mene imao obrise fatamor-gane, a asfalt je bio uæaren i podsjeÊaona daleke prerije.

Sedam dana kasnije, u Zagrebu, pe-tak naveËer, posloæili smo stvari na mo-tor i Ëekali rano ujutro. To je bio poËe-tak naπeg putovanja tog ljeta. Dan po-laska osvanuo je u nevremenu i kiπi,vidljivost par desetaka metara, jednomrijeËju 'abyss' na zemlji. Udari vjetra,prolomi, grmljavina, ali niπta πto bi naszaustavilo na putu premajugu Hrvatske i `start`prema GrËkoj. SljedeÊihpar dana odmarali smopo Peljeπcu, dubrovaË-kom primorju, Konavli-ma - uæivali smo u blago-datima lijepog vremena imirisali ljeto. Sve dodat-ne pripreme za nastavakputa tekle su po planu inakon dva dana smo kre-nuli dalje u æeljene pus-topoljine. Dogovoreno jeda prvi dan vozimo πtodulje, da pokuπamo pri-jeÊi oko 600km i uemoduboko u Makedoniju,te smo u tu svrhu izabra-li cestu preko Crne Gore,Kosova i Makedonije, jer

smo htjeli napraviti krug - na povratkuÊemo proÊi Albaniju.

Krenuli smo iz Konavala oko 9 uju-tro. Dan je bio prekrasan, ali se veÊ ujutarnjim satima osjeÊala vruÊina i svenam je viπe bilo jasno da Êe tako biti isljedeÊih dana, a iπli smo joπ juænije, najug Europe. U Crnu Goru smo uπli na-kon pola sata, bez zastoja, bilo je jutroi joπ nije bilo kolona turista u tranzitu.Gradovi i mjesta lagano su se nizali,sunce je bilo sve jaËe, crnogorske uvalebile su pune kupaËa, a okolo prekrasnapriroda. Proπli smo Budvu i sv. Stefan,trenutno najmondenija ljetovaliπta natom dijelu Jadrana, doπli do Petrovca iskrenuli za Podogoricu.

To je cesta koja se penje visoko iznadrazine mora i prolazi kraj Skadarskogjezera. U Podgorici se zaustavljamo nabenzinskoj crpki, lagani odmor i ciga-reta - jer Ëeka nas popriliËno teæak dioceste koji se kanjonom rijeke MoraËepenje prema Kolaπinu, Roæaju i daljeprema Kosovskoj Mitrovici i Priπtini.Na ulasku u Kosovo doËekala nas jepoznata slika - vojska i policija. Uspr-kos loπoj cesti, ovaj prvi dio Kosova jepredivan, redom se niæu kanjoni i zele-ne poljane. Nakon priliËno duge voæ-nje zavojitim usjecima, velikih tempe-ratura, patrola, kolona i vojske, dolazi-mo u Kosovsku Mitrovicu. Sa stranapoËinju poznate TV slike UN kolona,

plavih kaciga, tenkova, bodljikave æice,natpisi 'the dog', 'the cat', a okolo osta-ci rata, zapaljene tvornice i 'vozni park'koji pripada minulom vremenu. Uspr-kos vidnom nedostatku standarda ljudisu i preljubazni u odreenim trenuci-ma. SliËna slika prati nas skroz do ma-kedonske granice, na koju dolazimokasnije popodne. Smiraj je dana i sveodiπe nekim Ëudnim mirom. Prolazi-mo predgraem Skopja, sve je punoljudi, oko ceste su nepregledni πtando-vi, vika, ljudi pretrËavaju cestu, guævaje popriliËna.

Sunce lagano pada, daleko smo - sadme tek uhvatio 'feeling' putovanja, ma-da smo veÊ umorni jer smo prevalili veÊ

GrËka PriËa

GrËka cesta

Delfi i Proskinitariji

ObalePaglijeEpidavros

Crna Gora

> > >

135MOTO PULSbr. 69/6./2006.

500 km po velikoj vruÊini i nemilimuvjetima. U Veleπu se smjeπtamo za noÊi motor parkiramo na recepciji. SutraÊemo dolinom Vardara prema Gevgeli-ji (istoËna granica izmeu Makedonijei GrËke), pa dolinama sjeverne GrËkeprema Koufalji, prijevojima Veroie iKozanija, dalje na Kalampaku - posje-titi jedan od najljepπih krajolika na svi-jetu - Meteore!!!

Jutro je osvanulo predivno, sunËano;spavali smo snom pravednika. Gleda-mo rijeku s prozora i Veleπ koji se kupau jutarnjoj svjetlosti. Spremamo stvari inakon doruËka kreÊemo dalje. Sat vre-mena kasnije bili smo u GrËkoj. Tem-peratura je veÊ laganih 35, a joπ je jutro.Sjeverni gradovi GrËke su 'svi na istuforu', πiroka ulica i niske kuÊe sa strane;a Grci uæivaju u hladu, vrte mantre ikartaju. VruÊina je sve veÊa, nalazimose u udolini i razgledavamo sjevernugrËku pokrajinu 'Macedoniju', dok seredom niæu gradovi Veroia, Kozani…Fino je; daleko smo i osjeÊaj je neopisiv.

Ceste su πiroke, po sredini je dvostrukacrta - ali ljudi imaju finu naviku, svi sevoze desno, i motorima je po srediniuvijek otvoren prolaz - i tako je kroz ci-jelu zemlju. Grci voze brzo, no nisu lu-di kao naπi balkanski prijatelji, poπtujupromet. Sa strana mi se niæu stotineznakova, πiroka prostranstva; a u dalji-ni naznake planina i prijevoja - tu ÊemoproÊi; bar Êe vruÊina malo opasti kad sepopnemo na veÊu visinu. ProlazimoKozani, lagano se uspinjemo prema br-dima; ravniËarska vegetacija ostaje zanama i πuma je sve guπÊa. Temperatura

pada za koji stupanj, πto se jako osjeti uovim uvjetima - ipak je sredina srpnja istupanj osvjeæenja itekako pomaæe. Is-pod nas se proteæu doline, vidici se mi-jenjaju, prometa uopÊe nema. Zamje-Êujemo jednu pojedinost - svugdje okonas, sa strane uz ceste bile su male zav-jetne kuÊice (sliËno kao u Hrvatskoj).Jako nas zanima πto su one - valjda Êenam netko na ovom putovanju to i ob-jasniti, jer kasnije se ispostavilo da ih jepuna cijela GrËka. SpuπtajuÊi se premaGraveni ugledali smo znak 'Bridge ofPasha'; most na staroj otomanskoj ces-ti prema Ionnini (koju Êemo posjetitipar dana kasnije) - lokalitet iz vladavi-ne Otomanskog carstva, izgraen kra-jem 18. stoljeÊa, a uniπtili su ga Britan-ci 1941. Makadamom vozimo nekih 5km; prolazimo kroz usjeke rudiment-nih stijena koje izgledaju kao neki dru-gi planet i pronalazimo sruπeni kamenimost u usjeku potoka. Avantura je po-Ëela - izgleda odliËno. InaËe se palimona povijest. Mjesto odiπe Ëudnim mi-

rom. Ponovno se zaustavljamo i skida-mo uæareni goretex; odmaramo na sti-jeni ispod mosta. Dalje u kanjonu vidi-mo lokalne mjeπtane koji se kupaju nabrzacima. Zamiπljamo otomanske ka-ravane koje prolaze tim spaljenim pred-jelom; zamiπljamo kako im je vruÊe; za-miπljamo kako prebacuju svoj teπki te-ret preko kamenog mosta, kako tjerajumazge, kuhaju Ëaj, moæda sjede na is-tom mjestu kao mi i priËaju o tisuÊumilja koje su odjahali i prohodali. Zatosmo u GrËkoj - da zamislimo takav svi-jet; da osjetimo zemlju i njenu bogatu iturbulentnu povijest; da posjetimo sliË-ne lokalitete i vidimo πto viπe. I namaÊe biti vruÊe; i mi Êemo tjerati svog ko-nja kanjonima; mi Êemo biti naπa'osobna' karavana; priËat Êemo o tisu-Êama milja koje smo odjahali - æelimocestu i meditaciju prohujalog vremena.To je naπ cilj.

VruÊina se nesmiljeno nastavljala; bi-li smo praπni od makadama i asfalta.Mirisi centralne GrËke su opijajuÊi, bi-

Dolazak pred Meteore

Prema Graveni

Jutro u Gerolimenasu

Pitijini stupovi

Prema Priπtini Makedonska granica Jutro u Veleπu

Kroz Skoplje

Kosovska slika

Ulice Ionnine

> > > p u t o p i s G r Ë k a

136 MOTO PULS br. 69/6./2006.

nim Delfima, posjetiti mjesto gdje susve 'ikone' starog svijeta traæile proroËi-cu Pitiju i njene savjete...

TreÊi dan miriπemo jutro u Meteori-ma, ludo, ludo. SinoÊ to nismo doæiv-jeli u ovakvom svjetlu - odliËno je; sti-jene su smee i naranËaste. Buenje je

zaista ugodno na ovom mjestu. Spre-mamo stvari na motor i odlazimo nadoruËak u obliænju tavernu. Uæivamo ujutarnjoj kavi, baπ je dobro tu! Upozna-jemo mladi braËni par iz Italije naBMW-u; stigli su trajektom u Igoume-nitsu i plan putovanja im je isti kao naπ!

Zajedno komentiramokartu. Nakon doruËkaodlazimo uskom cestomiza Kalampake obiÊi `sti-jene`. Mitovi kaæu da suto okamenjeni divovi ilitajno mjesto na kom jebog Zeus mogao Ëuvatisvoje munje. Prvi nase-ljenici, koji su traæili uto-Ëiπte u peÊinama i klisu-rama oko Meteora, doπlisu joπ prije nekoliko tisu-Êa godina. Gradnju ma-

lje spaljeno neprekidnom vrelinom,ljetna kiπa koja je natopila zemlju πirimiris blata i trave; okolo je prazno - dje-luje utopijski - joπ nekih 100-120 doKalampake i ugledati Êemo Meteore.

Popodne dolazimo u taj mirni gra-diÊ u podnoæju klisura koje se diæu vi-soko nad njim. Kalapmaka je smjeπte-na na granici s pokrajinom ̀ Tessalija` -poznatijom kao trbuh zemlje. Izgleda-lo je zaista dobro - mjesec se veÊ laga-no pojavio iznad klisura. Vrijeme smopoËeli brojiti u kilometrima... ''ah da,to je bilo prije 700 km, ma ne, ne, pri-je 1000 km.''

Sutra ujutro Êemo posjetiti Meteore,uæivati u jedinstvenom pogledu jednogod najljepπih krajolika na planetu i nas-taviti nepreglednim ravnicama Tessali-je, preko Lamije i prijevoja Gravie iAmffise, dalje prema 350 km udalje-

Na cesti prema Gevgeliji

Veroia Ulice Gravene

Koufalja Bridge of Pasha

> > >

137MOTO PULSbr. 69/6./2006.

nastira na vrhovima zapoËeli su opatikoji su u 14. st., nakon sloma Bi-zantskog carstva pobjegli pred turskimosvajaËima.

S vrha vidimo poËetak Tessalijskeravnice kako se kupa u æutoj svjetlosti ilagano nam otvara svoja vrata; pravcidugi kilometrima, iz ko-jih proviruje fatamorga-na jutarnje vreline. Po-tom smo redom projuri-li gradove Trikalu i nes-nosno vruÊu Lamiu testigli u Graviu - mali gra-diÊ u kojem se zaustav-ljamo i traæimo priklad-no mjesto za ruËak. Ina-Ëe, Gravia je poznata poËuvenoj bitci iz 1821. g.,iz vremena grËkog rata zanezavisnost i mjesto je

kojeg se Grci rado i s ponosom sjeÊaju.Lokalni stanovnici, poznatiji kao Sul-iotsi, nisu dopustili prolaz sultanskojvojsci Omera Vrionisa, koja je tad bro-jila nekoliko desetaka tisuÊa vojnika inapredovala prema Peloponezu. Lokal-ni voa otpora Androutsos okupio je

oko sebe 120 pobunjenika, ukljuËujuÊii njihove æene, i iz lokalnih utvrda hra-bro pruæao otpor, zaustavivπi pri tomnapredovanje sultanske vojske tolikodugo dok se okolna grËka plemena ni-su udruæila i krenula u odluËujuÊu bit-ku, te 1822. slomila otomansku vojsku

i izborila svoju dræavu. Gravia je posta-la simbolom 'grËkog otpora' bilo kak-vom ugnjetavanju. Nakon odmora iruËka kreÊemo prema Delfima. Prediv-ni pejzaæi otvaraju se pred nama; s vrhabrda ponovno vidimo more i ravnice ukojima rastu masline.

Kalampaka Oko Meteora

Stara Kalampaka Tessalijska dolina

Meteori i Manastiri

> > > p u t o p i s G r Ë k a

138 MOTO PULS br. 69/6./2006.

ævakala sveto lovorovo liπÊe i... padala utrans. Svetiπte Delfi uniπteno je i op-ljaËkano tijekom prodora Kelta u 3. st.prije Krista.

Sat i pol kasnije bili smo ponovno nacesti. Vozit Êemo joπ tako dugo doksunce ne zae za horizont - æelimo stiÊiπto bliæe Korintskom tjesnacu. SunceveÊ lagano zalazi i nakon skoro 500 kmod Kalampake i Meteora, veÊ 150 odPitijinih savjeta i Delfa, vidim natpis`hotel` i gradiÊ Vilia. Grad je odliËan,pravi grËki: taverne, stari ljudi koji u ru-kama vrte mantre, ugodan osjeÊaj. Mi-riπe hrana; predivni drvoredi - tu je naπodmor veËeras. Raspremamo se u hote-lu, tuπiramo i izlazimo na veËeru u grad.

Dan Ëetiri i predivan osjeÊaj daljine.Probudili smo se kao ptice, uz glasan

zvuk cvrËaka. Ovaj dio GrËke je odli-Ëan, podsjeÊa me na hrvatske otoke.Od Vilie prema Korintskom tjesnacupostoji mala uska cesta koja prolaziobroncima obraslim borovom πumom.©ire se mirisi smole spræene jutarnjimsuncem. Pakiranje!!! Odlazak! Ponovokilometri! KonaËno vozimo uz more.Ponovo osjeÊamo ljeto u pravom smis-lu rijeËi. Napuπtamo pokrajinu Attica.S obronaka gledamo malo mjesto AnoAlephori na obalama zaljeva Kolpos.No, kako dolazimo bliæe, Alephori isljedeÊa mjesta podsjeÊaju nas na zabo-ravljeni grËki turizam, nema nikoga,sve je prazno i ne baπ Ëisto.

Idemo prema gradu Loutraki na is-toËnoj strani Korintskog tjesnaca - od-mah preko je Korint i ruπevine starog

drevnog grada. Nekoliko kilometaraiza Loutrakija zaustavljamo se za jutar-nju kavu i doruËak. Na Korintski kanalstiæemo nakon pola sata - ludnica, kojavisina, kako je Ëovjek to mogao prok-opati!? PriËa o Korintskom kanalu pot-jeËe joπ iz doba Stare GrËke, toËnije skraja 7. st. prije Krista, kad je stanovni-cima starog antiËkog grada Korintha si-nula ideja o gradnji Diolkosa - poplo-Ëane ceste po kojoj su na drvenim valj-cima vukli manje brodove, a koja jespajala dvije obale na najuæem djelukopna. Bilo je to lakπe i bræe nego plo-viti okolo Peloponeza. No, kad su bro-dovi postali preteπki, cijeli proces jepostao nezamisliv bez gradnje kanala.Infrastruktura za napraviti neπto takonije postojala sve do druge polovice 19.

U Delfi dolazimo oko 16 h popod-ne, 350 km je za nama. Dolazimo predarheoloπke iskopine Delfi - pa to izgle-da zaista ludo; pada mi na pamet hedo-nizam starih Grka iz doba Antike - lju-di su zaista znali uæivati! Delfi su Ëuve-no starogrËko svetiπte pod obroncimaplanine Parnas. Planinski masiv Parnasprema grËkom mitu posveÊen je Apo-lonu, Dionizu i muzama. Apolon jeinaËe jedan od najveÊih grËkih bogova,bog je sunca, muzike i poezije. U nje-govom hramu proroËica Pitija bi dava-la dvosmislene odgovore na pitanja πtosu ih pojedinci (Ahil, Odisej ...), grado-vi ili dræave postavljali u vaænim prili-kama (npr. pred odlazak u rat). Sjedilabi na tronoπcu omamljena plinovimakoji su izvirali iz pukotine ispod nje, te

Kroz Lamiju Proskinitariji

Prema Viliji

Delfi

Na cesti zaljeva Kolpo Kroz Loutraki

> > >

139MOTO PULS

st. naπe ere, kad su Francuzi poËeli ra-dove. Kanal je dovrπila grËka kompani-ja 1893. godine. Danas je dug oko 6,5km, dubok 8 m, πirok do 30 m, a klisu-re sa strana su visoke oko 65 m. Sluæi zaprolaz svim brodovima kojima to gaba-riti dozvoljavaju. Dvije obale danas suspojene dvama mostovima na rubovi-ma kanala.

Fotografiramo i uæivamo! InaËe, da-naπnji grad Korint je bezvezan - manjeviπe svi grËki gradovi (osim Kalampakei Vilie) su mjesta koja me baπ nisu pri-vukla; inaËe se trudim izbjegavati aglo-meracije, masovna okupljanja, uskenesimpatiËne ulice - pogotovo jer jesve zaguπeno prometom - a takav je iKorint! Kolone i kolone. Bezuspjeπnotraæimo neki znak koji bi nam pokazaoput prema ruπevinama starog grada izdoba antiËke GrËke, a isti pronalazimtek nakon ljubaznih uputa lokalne po-licije. Arheoloπki lokalitet tad smopronaπli s lakoÊom! Izgledao je impo-zantno! Okolo su ulice koje kao daodiπu 'trenucima' iz 'starog' vremena -izrauju se glinene vaze, suveniri...okolo su masivni zidovi `antiËkog gra-da`. Stari Korint bio je vaæno pomor-sko i trgovaËko srediπte AntiËke GrËke,a takoer i centar keramiËke proizvod-nje. Pretpostavlja se da su ga utemelji-li stari Dorani u 9. st. prije Krista. UKorintu se nalazi i najveÊi Apolonovhram na svijetu, koji datira iz 6. st. pri-je Krista. U prvom stoljeÊu nove ereapostol Pavao utemeljio je krπÊansku

opÊinu iz koje je KorinÊanima uputiodvije poslanice s obiljem podataka oæivotu helenistiËkog doba - poznatijekao Poslanice KorinÊanima!!! Jedankuriozitet tog podneblja je da su sadaπ-nji stanovnici okolnog podruËja, u ko-jem se nalaze ruπevine drevnog grada,zaista znanstveno dokazani potomcistarih Dorana iz onog vremena - tisu-Êama godina nisu se 'navodno' pomi-jeπali ni sa bizantinskim pridoπlicama,a ni ostalim plemenima.

Nakon dobrog vremena koje smoproveli uæivajuÊu u okolici kreÊemodalje. Idemo juænije, prema Paglii Epi-davros, voziti Êemo do 14h popodne,naÊi kamp i ostatak dana posvetiti od-moru! Bit Êe to najkraÊa dosadaπnjaruta: cca. 250 - 300 km od Vilie. Stigli

da se povremeni kupaËi jedva naziru udaljini - pravo mjesto za intimu i uæi-vanje. SimpatiËan mali gradiÊ s ugod-nim ljudima. Kako smo vozili veÊ sko-ro Ëetiri dana, donosimo spasonosniplan - ne samo da Êemo ovdje provestipopodne i noÊ, veÊ Êemo ostati i sutra-dan - tek Êemo prekosutra skupiti πatori uputiti se u skoro 400 km udaljenijug Peloponeza i Vatheiu. No, sutra Êe-mo krenuti na jutarnji izlet, posjetitiobliænje ruπevine Mikene, Atrejev grobi najveÊi teatar antiËkog svijeta, Epi-davros, otprilike 150 - 200 km cestov-ne idile. Na poËinak se tog dana povla-Ëimo jako rano!

U rano jutro petog dana, slijedimocestu prema Mikeni. Usput se malovozimo po uskim stranputicama imaslinicima i razgledavamo ostatkestarih mikenskih mostova na starojantiËkoj cesti prema Mikeni. Po po-vratku na glavnu cestu prolazimo po-red starih srednjovjekovnih utvrdaNapflia i Argosija i bacamo oko nastari Tirint - civilizaciju koja je zajed-no sa Mikenjanima æivjela u doba pri-je starih Grka! U Mikenu i lavlja vratadoπli smo rano, veÊ oko 10 h ujutro.Posjetili smo Ëuveni 'Atrejev grob' apotom odradili i `turu` po Mikeni.FantastiËno! Grad ispod boæjeg brda!

Mikena je bila antiËki grad-dræava.Otkrivena je 1870. g. u pokrajini Ar-golidi. Nosioci Mikenske kulture nepotjeËu iz egejskog podruËja kao osta-li. Oni su Indoeuropljani koji su na

smo na Pagliu Epidavros i obale Egeja,podigli πator i vidjeli da je mjesto zais-ta O.K. Kampovi su smjeπteni u boro-voj πumi i meu maslinama; pjeπËanaplaæa duga nekoliko kilometara prote-æe se cijelim zaljevom. Toliko je πiroko,

Mostovi stare Mikene

Pitijino svetiπte Atresova grobnica

Mikena Mikena

Mikenska Lavlja vrata

Napflio

Atresova grobnica

br. 69/6./2006.

> > > p u t o p i s G r Ë k a

140 MOTO PULS br. 69/6./2006.

poËetku 2. tisuÊljeÊa prije naπa ere iz-nikli u GrËkoj i tu postali vladari do-maÊeg puËanstva. Svoj najveÊi procvatkultura doæivljava oko 1600. g. prijenaπe ere, a uniπtenje i katastrofa za Mi-kenu slijedi na kraju 13. st. Prije naπeere, kada upadaju nova plemena noπe-na seobom. Ostatke grada Ëine kraljev-ska palaËa i nekropola, opasana jakimkiklopskim zidovima, s monumental-nim ulaznim vratima - poznatijim kao`Lavlja Vrata`! Nedaleko izvan zidinanalazi se Atrejeva riznica, tj. grobnica,s kupolom i dugim prilaznim hodni-kom. U takve grobnice pohranjivali bi

tacije i predstave. Rano je popodne,vremena je na pretek! Tek sutra se pla-niramo voziti istoËnim obroncima Pe-loponeza, uz obalu Egeja, prema Spar-ti i Menelaji - vidjeti mjesto odakle jekrenuo napad na Troju!

©esti dan donio je predivno jutro iosjeÊaj odmora koji nismo imali od ka-da smo krenuli na put. Lagano smospakirali stvari, pospremili πator, te sje-li na jutarnju kavu. Kroz razgovor sgazdom, koji iznenaujuÊe dobro go-vori engleski, konaËno smo doznali iπto su male kuÊice sa strane ceste kojihima kroz cijelu GrËku - zovu se ̀ proski-

nitariji` i zavjetna su mjesta ljudi kojisu imali prometnu nesreÊu. Redovitoih odræavaju obitelji unesreÊenih. Na-kon doruËka kreÊemo prema gradiÊuLeonido na jugoistoku poluotoka, kojije raskriæje za unutraπnjost juænog Pelo-poneza prema Sparti i Menelaji. Po do-lasku u Leonido otkrivamo da je cestaprema Sparti jako loπa i zahtjevna, pu-na pijeska i izbrazdana utorima. Ali sveu svemu, prolazimo kroz prave grËkepejzaæe. Vozimo se kanjonima u kojimaraste rogaË i miriπemo Mediteran. Umjestaπcu Kosmas se zaustavljamo nakavi. Kosmas je visoko iznad razine

se balzamirani leπevi poglavara, um-otani u plahte, za zlatnom maskom nalicu. Mikenska arhitektura se zboggrubo klesanog kamena slikovito opi-suje kao kiklopska, zamiπlja se da sugraditelji imali ogromnu snagu. Mike-njani su pokorili i staru Minojsku kul-turu na Kreti... kulturu koja je uæivalasamo mediteranske blagodati i nijepoznavala pojam rata.

Puni dojmova iz Mikene jurimoprema teatru Epidavros (iz 4. st. prijeKrista) koji je imao 14.000 sjedeÊihmjesta i bio najveÊi u antiËkom svije-tu, a i danas sluæi za kulturne manifes-

Teatar Epidavros

> > >

141MOTO PULSbr. 69/6./2006.

mora, okruæen je crnogoriËnom πu-mom i podsjeÊa nas na scene iz filmaMediterraneo - vriska djece koja trËenaokolo, bake koje u dugim opravamasjede ispod drvoreda, ËiËe koje puπe lu-le i oslanjaju se na iskrivljene πtapove...jako slikovito.

Dalje smo nastavili dolinom srediπ-njeg juga Peloponeza vozeÊi se proplan-cima maslina, te smo na Menelaju i do-linu Sparte stigli ranije popodne. Uæi-vali smo u samoÊi koju nam je mjestoponudilo - na vrhu nije bilo nikoga, πtonije ni Ëudo, jer do vrha brda vodi ma-la neugledna makadamska pasica, kojanam je zadala popriliËne muke doksmo gore penjali 230 kg teπkog Suzuki-ja. Vjetar u granama borova budio jeproπla vremena i odisao starom Anti-kom. Zamiπljamo starog kralja Mene-laja kako se tu zavjetuje prije svog po-

hoda na Troju u potrazi za Helenom.Menelaj je, prema grËkom mitu, spar-tanski kralj, sin mikenskog kralja Atre-ja i Europe, Agamemnonov brat. UHomerovoj Ilijadi bio je jedan od naj-hrabrijih junaka. Sparta je u to doba bi-la grad-dræava. Osnovana je u 10. st.prije Krista. Bila je Ëuvena po svojojvojsci i tzv. 'spartanskom' odgoju djece,koju su pretvarali u kasnije okrutnevojnike. U 5. stoljeÊu prije Krista u Pe-loponeπkom ratu su pobijedili Atenu,tada najjaËu pomorsku silu stare Anti-ke. Uniπtena je u 2. stoljeÊu prije Kris-ta, kada su Rimljani poharali GrËku.Tad Sparta gubi svoju vaænost.

UdiπuÊi zrak prohujale Antike kreÊe-mo dalje - prolazimo dolinom Sparteprema Aeropolisu. Preko AeropolisaotiÊi Êemo na krajnji jug Peloponeza upotragu za Vatheiom, utvrenim gra-

Menelaja Sparta Ulice Aeropolisa

Na cesti prema Sparti

> > > p u t o p i s G r Ë k a

142 MOTO PULS br. 69/6./2006.

Ugodno ribarsko mjestos ugodnim ljudima i pre-divnim hotelom iz kojegpuca pogled na uvaluomeenu klisurama. Na-kon olakπavanja od teπke'moto-uniforme' odlazi-mo na kasno kupanje iuæivanje u lokalnoj gas-tronomiji. Okolica iugoaj su pun pogodak.NoÊ polako pada.

Sedmi dan; nakonobilnog doruËka, kojinam svakako treba uovim vruÊim danimasparine i ceste, kreÊemodalje. Ovo je prvi dannaπeg povratka na sjever.

Opraπtamo se od Gerolimenasa i kreÊe-mo prema obliænjoj Kalamati. Danaπ-nji plan je voziti πto dalje, nekih 600km, projuriti zapadnim obalama Pelo-poneza preko novog mosta kod gradaPatras, koji spaja poluotok i glavno grË-ko kopno, te nastaviti dalje prema Am-filochii. Ovo je samo cestovni dan, ne-ma razgledavanja, nikakvih lokaliteta,samo okretaji, vjetar, znoj ispod kacige,daljina, horizonti. Idemo πto dalje -projuriti Êemo kroz cijelu `zapadnu`GrËku. Sa strana se niæu prostranstvamandarina, poljoprivreda je u zamahu;cestom prolaze kombiji nakrcani jefti-nom radnom snagom tamnije puti. Vo-zeÊi se oko Zuchara na cesti prema Py-

rgosu, za oko mi zapinje duga pjeπËanaplaæa koju gledam veÊ nekih 10 minu-ta i æelim biti tamo. To je Ionsko morei sigurno je dobro i osamljeno?! Po do-lasku vidimo da plaæa zapravo nemakraj; toliko je velika, da su na njoj ljudiu fatamorgani, a more je totalno plavo- otvoreni Mediteran - divota. Provodi-mo nekoliko sati uæivajuÊi u pijesku,suncu i okolnim trstikama.

Oko 18h bili smo na mostu, umornismo, ali vozit Êemo joπ oko 150 km. UAmfilochii se smjeπtamo u obliænjemhotelu i upijamo dojmove prohujalogpopodneva - dobro smo to odradili -Peloponez je veÊ davno za nama.

Plan osmog dana je otiÊi i posjetitijezero Pamvotis i grad Ioninnu, staribizantski centar regije koji je poprimioobiljeæja svojih kasnijih osvajaËa iz

Turske; popeti se u sjeverne grËke pla-nine, voziti se tromeom Albanija -GrËka - Makedonija prema Konitsi, je-zeru i gradu Kastorii, Fiorini, uÊi u Ma-kedoniju ispod Bitole, te kasnije nave-Ëer doÊi u Ohrid. Ujutro oko 9 h kre-nuli smo u ispunjenje nauma. Ionninaje zaista O.K., stari grad smjeπten jeunutar zidina obrambene kule, uskihslikovitih ulica i sa znamenitom dæami-jom u centru grada. Zidine odzvanjajuorijentalnom glazbom sa uliËnih πtan-dova. Sjeverne grËke planine koje su sli-jedile i prijevoji nakon Konitse i Kasto-rie zaista su mjesta koja se ne smije za-obiÊi - ugodna temperatura i nepre-gledno zelenilo svuda okolo. Cijelo po-podne nam je proteklo u voænji i krsta-renju kantonom Epirus. Nakon plani-na slijedile su nizine, pa ponovno pla-dom - ciljem naπeg putovanja. Pejzaæ se

postupno mijenja - vegetacija je spalje-na suncem, a lokalni poæar koji je mjes-timiËno poharao krajolik samo pojaËa-va dojam. Naime, jug Peloponeza pro-πaran je mjestaπcima s jedinstvenom ar-hitekturom iz doba dok su taj dio na-padali gusari. Tako su lokalni stanovni-ci radi lakπe obrane gradili kuÊe u obli-ku utvrenih kula, a isti naËin gradnjezadræao se do danaπnjih dana. Takva jei Vatheia, koju smo konaËno ugledalinakon pet i pol dana voænje. VeÊ smoodvalili viπe od 2000 km i uæivamo uvidicima prema puËini Mediterana -dolje je Kreta!!! Svoje noÊenje planira-mo u obliænjem mjestu Gerolimenas.

Prema Vatheii

Jug Peleponeza

Ulice Gerolimenasa

Pogled s Vatheie

Patras

Albanski susret Albanski vidici

Gerolimenas - pogled is hotela

143MOTO PULSbr. 69/6./2006.

tar albanskog nacionalizma u doba vla-davine otomanskog carstva. Prema Ti-rani se penjemo visoko u brda, prekoprijevoja. Pogled nam puca na albanskedoline i nepreglednu prazninu. Cesta jetotalno loπa, a opet - okolo su restoranikoji su kao iz nekog drugog vremena (ujednom od njih se i zaustavljamo), valj-da su ih izgradili bogatiji povratnici.Ljubazni konobari govore talijanski, panam je odmah lakπe, jer su nam objas-nili kuda i kako dalje. Nakon ruËka i50-tak kilometara koji su potom slije-dili dolazimo pred Tiranu. Grad je tokoji se ne moæe opisati rijeËima. Tiranaje mjeπavina 17. i 21. stoljeÊa; mogu jeopisati samo slike ili doæivljaj uæivo: li-jevo su zaprege, a desno su Lexusi, lije-vo su siromaπtvo i koËije, a desno je no-vac; a onda se to sve odjednom zamije-ni i viπe nema kraj ni poËetak. Teπkommukom pronalazimo cestu dalje premaSkadru i otkrivamo da je taj dio cestekroz Albaniju potpuno nov i ravan, na-seljen jedino brojnim, malim benzis-kim postajama - oko 100 km ugodnogasfalta. Doduπe, Marija se kune da je sastrane vidjela kako djeca πeÊu s piπtolji-ma. Vozili smo popriliËno brzo, a gdje

nine, pa nizine, pusti pejzaæi crvenihstijena, totalno napuπtena mjesta okoFiorine - ostavljena joπ u doba drugogsvjetskog rata; utopijske slike voænje,malaksalosti od vruÊine i inih zadovolj-stava dva kotaËa. GrËko - makedonskagranica ispod Bitole, iz smjera kojimsmo mi doπli, je sve samo ne granica.Prolazi se okuÊnicama mjeπtana i cesta-ma koje se zapravo tako i ne mogu naz-vati (sa strana su joπ uvijek putokazi'Yugoslavija'); ali uspijevamo i kasnijepopodne nam ponovno donosi smirajMakedonije. U Ohrid dolazimo oko20 h naveËer, umorni. U dva dana smoodvalili oko 1300 km. Mislim da samumoran! Ohrid je pun ljudi, turista, iteπkom mukom nalazimo mjesto zaspavanje. Spremamo motor u dvoriπtedomaÊina i nakon lagane πetnjice i ve-Ëere odlazimo na zasluæeni poËinak.Odmor nam jako treba, jer je sutra zad-nji i veliki dan, dan povratka i dan pro-laska kroz Albaniju!!!

Dan devet i zaËuujuÊe hladno ju-tro. Magla s Ohridskog jezera stvaravlagu, ceste su prazne, zapravo okolonema nigdje nikog. Na albanskoj gra-nici je hrpa ljudi, veÊ zamiπljam kako

tu stojimo i Ëekamo satima. No, nijebilo tako; albanski carinici pozivaju lju-de valjda onako kako im se tko svidi.Bili smo meu prvih pet. Hrpa papi-rologije, 20 E osiguranja za dvije osobe,carinik lijevo, carinik desno, peËat,potpis i albanski horizonti su pred na-ma. Istina je da je okolo sve naËiËkanobunkerima i odiπe vremenom EnveraHodæe, ali nije tako loπe kako se priËa.Albanija je zemlja krajnosti. U nekoli-ko metara susretnu se i koËije i noviMercedesi, izmijene se bogate vile idrvene straÊare. Bila je nedjelja, a uzemlji je to dan za svadbe, pa je pjesmai veselje odzvanjalo na svakom koraku.I svakako - kolone automobila standar-da boljeg nego u nekim zapadnim zem-ljama. PopriliËno smo iznenaeni. El-basan je prvi grad u koji smo doπli i od-mah ugledali potpuni kontrast zemlje -popriliËno je prljav, loπa cesta, odjeÊa seprodaje s ceste, s hrpe; blato i konjskezaprege ... ulice bez putokaza.... Elba-san je danas centar albanske industrije,a ima sasvim drugaËiju povijest. Pozna-tiji je po turskim kupeljima iz 17. sto-ljeÊa, koje nismo posjetili jer smo biliu tranzitu, a saznali smo da je bio i cen-

god smo stali, svi su bili ljubazni i sus-retljivi, bez presedana! Kontrasti!!! Nerazumijem pozadinu zemlje, pa sam to-talno pasivan i vjerujem da bih je uvi-jek izabrao kao najkraÊi pravac premaGrËkoj i Turskoj. I hoÊu, jer Albanija jejako privlaËna sama po sebi. U Skadarsmo stigli oko 15h popodne, prokrsta-rili gradom i uputili se na Muriqan - al-bansko - crnogorsku granicu udaljenu15-tak kilometara. I to bi bilo to. CrnuGoru smo nazad odvozili u komadu,proπli Debeli Brijeg i naπli se u ugodnoji poznatoj nam ljepoti naπeg cilja - Ko-navala. U skoro 9 dana odvozili smooko 4000 km, na temperaturama od 40stupnjeva; uæivali u prerijama CrneGore, Kosova, Makedonije, GrËke i Al-banije. Posjetili smo lokalitete o kojimsmo sanjali kao djeca, te se druæili s bo-govima i cestama. A dogodine - tko zna- idemo joπ dalje!!! Moæda Êe nekomenaπa tura izgledati prebrza i prekratka, imoæda Êe netko reÊi da smo malo zabo-ravili pisati i druæiti se s lokalnim sta-novniπtvom; no mi smo odradili onoπto smo naumili i vidjeli πto smo htjeli.Svatko od nas ima drugaËije prioritete iæelje - a naπe su usliπane, za sada! n

* * *

Glavni trg u Tirani Skadar Skadarski æivot

Gerolimenas

Plaæe Zuchara Stara Ionnina

Topovi Ionnine Ulice Ionnine

Planine kantona Eppirus