publikacija "brojenje prometa na cestama republike hrvatske

BROJENJE PROMETANA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE

GODINE 2013.

ZAGREB, 2014.

Naruitelj: HRVATSKECESTEd.o.o.zaupravljanje,graenjeiodravanjedravnihcesta,Zagreb,Voninina3

Izdava: PROMETISd.o.o.Projektiranjeiistraivakorazvojniradupodrujuprometa,Zagreb,CvijeteZuzori5PravnisljednikInstitutaprometnihznanostiZagreb

BROJENJEPROMETANACESTAMAREPUBLIKEHRVATSKEGODINE2013.

Zaizdavaa direktor: MiloradBoi,dipl.ing.

Autori: MiloradBoi,dipl.ing.,DinkoKopi,dipl.ing., FranjoMihoci,dipl.ing.

Obradana raunalu: DinkoKopi,dipl.ing.

Suradnici: VladoRisek,LjiljanaMarinkovi, DraenBikup

Koordinator naruitelja: DanijelBrki,dipl.ing.

Grafiko oblikovanje: Mr.sc.NenadMarold

Fotografije: DraenBikup,flickr,CCNimages

Prijevodna engleski: JasnaBlaiko,prof.

Tisak: GorikiGrafd.o.o.,Zagreb

Urednici: MiloradBoi,dipl.ing.,DinkoKopi,dipl.ing.

Naklada: 100primjeraka

PROMETISd.o.o.,Zagreb,travnja2014.

ISBN 9789536534210

CIPzapisdostupanuraunalnomkataloguNacionalneisveuilineknjiniceuZagrebupodrednimbrojem877326

Hrvatske ceste d.o.o.. pridravaju sva prava umnoavanja ili reprodukcije ove publikacije.

Pri preuzimanju podataka obvezno je navoenje izvora.

SADRAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................................... 9

2. SUSTAV BROJENJA PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE .............................. 13

2.1. POVIJESNI OSVRT .................................................................................................................... 15

2.2. METODOLOGIJA BROJENJA PROMETA ............................................................................ 17

2.2.1. Metode brojenja prometa ...................................................................................... 17

2.2.1.1. Povremeno automatsko brojenje prometa .................................... 17

2.2.1.2. Neprekidno automatsko brojenje prometa ................................... 17

2.2.1.3. Naplatno brojenje prometa ................................................................. 18

2.2.2. Metode prikupljanja podataka ............................................................................. 18

2.2.3. Metode obrade podataka i predoavanja rezultata ..................................... 18

2.2.4. Izvori prikupljenih podataka za godinu 2013. .................................................. 21

2.3. ODABRANI PODATCI O CESTAMA I PROMETU ............................................................. 21

2.4. ANALIZA REZULTATA BROJENJA PROMETA U GODINI 2013. ................................... 23 3. PGDP I PLDP S OPIM PODATCIMA

O BROJAKIM MJESTIMA I ODSJECIMA .................................................................................. 33 4. DRAVNE CESTE I AUTOCESTE:

PGDP I PLDP SA STRUKTURAMA PO VRSTAMA I SKUPINAMA VOZILA .......................... 51 5. UPANIJSKE CESTE:

PGDP I PLDP SA STRUKTURAMA PO VRSTAMA VOZILA ..................................................... 211

6. PRIJEVOZ VOZILA TRAJEKTNIM LINIJAMA ............................................................................... 221

7. ODABRANI PODATCI O PROMETU NA MJESTIMA AUTOMATSKOG BROJENJA .......... 227

8. PRILOZI ................................................................................................................................................ 461 8.1. Kratice i znaenja

Common abbreviations and terms ........................................................................................ 463 8.2. Kartografski prikaz:

Mrea dravnih cesta, razmjetaj mjesta brojenja prometa (stanje 31.12.2013.) 8.3. Kartografski prikaz:

Intenzitet prometa na odabranim cestovnim pravcima u 2013. godini

5

POPIS TABLICA

Tablica 2.1. Struktura razvrstane cestovne mree Republike Hrvatske u 2013. godini ........................................... 22

Tablica 2.2. Struktura registriranih cestovnih motornih i prikljunih vozila u razdoblju od 2007. do 2013. godine ................................................................................................... 22

Tablica 2.3. Odabrani podatci o sigurnosti prometa na cestama u razdoblju od 2003. do 2013. godine ............... 23

Tablica 2.4. Raspodjela brojakih mjesta prema veliini prometa u 2013. godini .................................................. 24

Tablica 2.5. Brojaka mjesta s najveim PGDP-om i PLDP-om u 2013. godini ......................................................... 25

Tablica 2.6. Promet dravnih cesta 2012. 2013. godine ........................................................................................ 25

Tablica 2.7. Promet autocesta 2012. 2013. godine ............................................................................................... 26

Tablica 3.1. Prosjeni godinji i prosjeni ljetni dnevni promet s opim podatcima o brojakim mjestima, dravne ceste .................................................................... 37

Tablica 3.2. Prosjeni godinji i prosjeni ljetni dnevni promet s opim podatcima o brojakim mjestima, autoceste .......................................................................... 46

Tablica 3.3. Prosjeni godinji i prosjeni ljetni dnevni promet s opim podatcima o brojakim mjestima, upanijske ceste ............................................................... 49

Tablica 4.1.1. Razredi duljina prenosivih automatskih brojila (NC-90A) .................................................................... 53

Tablica 4.1.2. Skupine vozila stacionarnih brojila QLD 6X ........................................................................................... 54

Tablica 4.1.3. Skupine vozila stacionarnih brojila HAB-3.3 ......................................................................................... 54

Tablica 4.1.4. Skupine vozila stacionarnih brojila QLD-6CX nano ............................................................................... 55

Tablica 4.1.5. Naplatne skupine vozila ........................................................................................................................ 55

Tablica 4.2.1. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, neprekidno automatsko brojenje, dravne ceste ................................................................................. 59

Tablica 4.2.2. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, neprekidno automatsko brojenje, autoceste ........... 100

Tablica 4.3. PGDP i PLDP: Struktura po duljinama vozila, povremeno automatsko brojenje, dravne ceste ............................................................................... 103

Tablica 4.4.1. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, cestovne graevine s naplatom prolaska vozila ................................................................................. 137

Tablica 4.4.2. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Zagreb Rijeka ............................................................. 159

Tablica 4.4.3. Prolazak vozila na naplatnim postajama odsjeak AC Bosiljevo 2 arapine ................................... 167

Tablica 4.4.4. Prolazak vozila na naplatnoj postaji Karamatii ................................................................................. 17

Tablica 4.4.5. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Zagreb Macelj ............................................................ 179

4

6

POPIS TABLICA /NASTAVAK/

Tablica 4.4.6. Prolazak vozila na naplatnoj postaji Bregana odsjeak Bregana Bobovica ..................................... 185

Tablica 4.4.7. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Zagreb (istok) Lipovac ................................................ 185

Tablica 4.4.8. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Osijek Sredanci ......................................................... 190

Tablica 4.4.9. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Gorian Zagreb ......................................................... 195

Tablica 4.4.10. Prolazak vozila na naplatnoj postaji Tunel Sveti Ilija ......................................................................... 203

Tablica 4.4.11. Prolazak vozila na naplatnoj postaji Rupa ......................................................................................... 203

Tablica 4.4.12. Prolazak vozila na naplatnim postajama Istarski ipsilon ................................................................... 203

Tablica 4.4.13. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Kanfanar Uka .......................................................... 203

Tablica 4.4.14. Prolazak vozila na naplatnim postajama AC Umag Pula ................................................................. 206

Tablica 4.4.15. Prolazak vozila na naplatnoj postaji Krki most ................................................................................ 208

Tablica 5.1. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, neprekidno automatsko brojenje, upanijske ceste .......................................................................... 214

Tablica 5.2. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, povremeno automatsko brojenje, upanijske ceste .......................................................................... 219

Tablica 6.1. PGDP i PLDP: Struktura po skupinama vozila, trajektne linije ........................................................... 224

7

BROJENJE PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE GODINE 2013.

1. UVOD

Hrvatske su javne ceste razvrstane temeljem Zakona o cestama (NN 84/2011) u etiri skupine: autoceste, dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste. Uz tu podjelu, kada je u pitanju koliina prometa, jedna je od najvanijih podjela cesta prema kriteriju prometnog optereenja. Pristup temeljen na strunim i znanstvenim analizama kvantificiranog prometa omoguuje nepristranost takve podjele.

Uinkovito planiranje cestovne mree te kratkorone i dugorone aktivnosti usmjerene na razvijanje i unaprjeenje cestovnog prometa zahtijevaju iscrpne baze podataka koje, uz one o stanovnitvu i gospodarstvu, obuhvaaju i bazu podataka o prometnom sustavu i tokovima.

Jedan od najvanijih pokazatelja, ali i imbenika razvoja neke drave, izgraenost je prometne infrastrukture, koja u cestovnom prometu obuhvaa cestovnu mreu sastavljenu od cesta svih vrsta te druge cestovne graevine.

Vaan doprinos ostvarenju uinkovitog gospodarenja prometom, prometnom te, posebice, cestovnom infrastrukturom daje i publikacija Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2013.. Metodoloki i sadrajno ona je konzistentan nastavak prethodnih publikacija brojenja prometa, pruajui korisnicima odabrane rezultate obrade i analize podataka prikupljenih na hrvatskim cestama u etrdeset i treoj godini sustavnog brojenja prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujui dugoj povijesti publikacija o brojenju prometa uspjeno je dokumentirana dugorona opravdanost razvitka hrvatskog prometnog sustava. Ve krajem ezdesetih godina poinju pripremne aktivnosti ovog dugogodinjeg projekta, a prvi podatci prikupljeni su 1971. godine. Prepoznavajui brojenje prometa kao temelj prometnog prognoziranja, planiranja, projektiranja i gospodarenja prometnim sustavom i cestama, Hrvatska u sustav brojenja prometa ulae znatna materijalna sredstva.

I u 2013. godini automatsko brojenje prometa metodoloki i tehnoloki temelji se na elektro-magnetskim indukcijskim senzorima i odgovarajuim detektorima vozila, a u brojenju prometa na prometnim graevinama s naplatom uporabe oslanja se na podatke naplatnih postaja. Racionalnost prikupljanja i kvaliteta prikupljanih podataka i njihove obrade unaprjeuju se stalnim inovacijama, uvajui pritom usporedivost podataka s onima iz prethodnih godina.

Cilj je brojenja prometa sustavno prikupljanje podataka o znaajkama cestovnog prometa na to je mogue veem dijelu cestovne mree. Taj projekt u nas uspjeno usmjeravaju i koordiniraju "Hrvatske ceste d.o.o.". Planovi brojenja prometa u novijem razdoblju preteito, uz autoceste, obuhvaaju dravne ceste, ali sve ee i upanijske ceste, odnosno izabrane odsjeke upanijskih cesta, o emu svjedoi i ovogodinja publikacija.

Odlinom funkcioniranju sustava brojenja prometa nunu potporu daju i istraivaki projekti koji predviaju budue potrebe i rjeavaju pojedine probleme unutar sustava, ostvarujui tako njegov tehnoloki razvitak. Meu najsvjeijima valja istaknuti izradu metodologije motrenja brzina vozila u slobodnom toku na dravnim cestama te primjenu te metodologije i izradu prvog godinjeg izvjea o brzinskim pokazateljima za izabrana motriteljska mjesta u 2013. godini.

Brojenje prometa prilagoava se promjenama mree dravnih cesta, autocesta i cestovnih graevina s naplatom uporabe te slijedi promjene u podruju brojakih tehnologija i ureaja. Odreene promjene kontinuirano se pojavljuju i u informacijskom i statistiko-analitikom dijelu sustava.

Ovogodinja publikacija, slijedei prethodne, sadri rezultate brojenja prometa na dravnim cestama, na autocestama i cestovnim graevinama s naplatom uporabe te na upanijskim cestama, kao i podatke o

11


prijevozu cestovnih vozila na domaim pomorskim trajektnim linijama kako bi se udovoljilo potrebi za poznavanjem prometa na mjestima susreta pomorskoga trajektnog prometa i cestovnoga prometa.

Rezultati brojenja prometa u godini 2013. predoeni su standardiziranim tablinim i grafikim prikazima. Usto, u publikaciji su saeto prikazane i osnovne znaajke sustava prikupljanja, obrade i predoavanja podataka.

Sadraj publikacije podijeljen je na osam poglavlja. Nakon ovog uvodnog poglavlja, u sljedeem je saeto opisan sustav brojenja prometa na cestama Republike Hrvatske. To poglavlje najprije iznosi povijesni osvrt na brojenje, posebice vaan onim korisnicima koji ele koristiti viegodinje vremenske serije podataka, a zatim i osnovne znaajke sustava brojenja prometa i metodologije prikupljanja, obrade i predoavanja podataka za sve naine brojenja. Tu su i izabrani podatci o cestama i autocestama, registriranim motornim vozilima te cestovnim prometnim nesreama i njihovim posljedicama. Poglavlje

zavrava uopenom analizom rezultata brojenja prometa za 2013. godinu.

Tree poglavlje, pod nazivom "PGDP i PLDP s opim podatcima o brojakim mjestima i odsjecima", u nizu tablica daje temeljnu informaciju o prometu brojakih mjesta dravnih cesta, upanijskih cesta, autocesta i cestovnih graevina s naplatom prolaska vozila. U etvrtom i petom poglavlju nalaze se detaljniji podatci o PGDP-u i PLDP-u u tablinim prikazima prilagoenim razliitim tehnologijama prikupljanja prometnih podataka.

Prijevoz motornih vozila na domaim pomorskim trajektnim linijama prikazan je podatcima sadranim u estom poglavlju, a u sedmom se poglavlju nalaze grafiki prikazi odabranih podataka o prometu na mjestima neprekidnog automatskog brojenja prometa.

Osmo poglavlje, "Prilozi", sadri objanjenja koritenih kratica (s prijevodom na engleski jezik), zemljovid mree dravnih cesta i autocesta s razmjetajem mjesta brojenja prometa i zemljovid intenziteta prometa na odabranim cestovnim pravcima u 2013. godini.

12

SUSTAV BROJENJA

PROMETA NA CESTAMA

REPUBLIKE HRVATSKE

2


2. SUSTAV BROJENJA PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE

2.1. POVIJESNI OSVRT

Povijest brojenja prometa u Hrvatskoj see u pedesete godine prolog stoljea, kada su obavljana kratkotrajna povremena brojenja prometa, uglavnom na cestama u gradovima, a do uvoenja redovnog sustavnog brojenja prometa proteklo je jo dvadesetak godina.

Osnovni je zadatak brojenja prometa na cestama utvrivanje broja i vrsta vozila na izabranim poprenim presjecima cesta (brojakim mjestima) u odreenim vremenskim razdobljima. Obrada brojakih podataka, kao dva osnovna i najee koritena pokazatelja veliine prometa, daje prosjean godinji dnevni promet (PGDP) i prosjean ljetni dnevni promet (PLDP). Brojenjem se moe ustanoviti i niz drugih znaajki cestovnog prometa, koje se po provedenim obradama podataka predstavljaju razliitim pokazateljima, numeriki i grafiki

Prva publikacija rezultata brojenja prometa na hrvatskim cestama, s podatcima za 1971. godinu (Institut za saobraaj, pomorstvo i veze: Brojenje prometa na cestama S.R. Hrvatske Podaci za 1971. godinu), objavljena je u Zagrebu 1972. godine.

Najstarije je i tehnoloki najjednostavnije runo brojenje prometa. U njemu osoba prolazak vozila odreenim presjekom prometnice, odnosno broja-kim mjestom biljei u formular po smjeru kretanja, vrsti i vremenu prolaska vozila. Prvo takvo brojenje obavljeno je na 201 brojakom mjestu. Metodoloki je ono bilo utemeljeno na preporuci Odbora za unutarnji promet UNECE, Ekonomske komisije za Europu organizacije UN. Prema tadanjoj preporuci, runo brojenje se obavljalo u zadanih 14 dana kalendarske godine, a PGDP i PLDP proraunavani su predvienim formulama. Runu obradu podataka runog brojenja prometa 1973. godine zamijenila je raunalna. Smanjen je broj dana runog brojenja prometa i time smanjen troak brojenja. Zahvaljujui novim prateim formulama za procjenu PGDP-a i

PLDP-a zadrana je potrebna tonost podataka. Godine 1999. runo je brojenje prometa naputeno.

U runom brojenju prometa do godine 1992. ljetno razdoblje obuhvaalo je est mjeseci, od travnja do rujna, a od 1993. godine samo mjesece srpanj i kolovoz, kao to je to cijelo vrijeme bilo u neprekid-nom automatskom brojenju prometa i brojenju prometa na autocestama i cestovnim graevinama s naplatom uporabe.

Godina 1973. poetak je naplatnog brojenja prometa uzrokovanog uvoenjem cestarine na autocesti Zagreb Karlovac. To se brojenje oslanja na podatke naplatnih sustava, a od drugih naina brojenja prometa razlikuje se i po posebnim skupinama vozila.

Pet godina kasnije, 1978. godine, u Hrvatskoj je instalirano prvih 58 stacionarnih automatskih brojila prometa. Namijenjena neprekidnom brojenju prometa, brojila SBH/DL 2000 njemake tvrtke Signalbau-Huber, za senzor su koristila aktivne elektromagnetske indukcijske petlje poloene u gornji sloj kolnika, a vozila su registrirala u ekvivalentnim jedinicama osobnih automobila. Godine 1997. ta su brojila prepravljena, kako bi bilo koje motorno vozilo registrirala kao jedno motorno vozilo. Brojilo je podatke pohranjivalo na magnetne kazete, to je zahtijevalo njihovu mjesenu izmjenu. S tih su kazeta podatci putem konverterskog ureaja prebacivani na drugu vrstu magnetnih vrpci, pogodnih za uporabu na mainframe raunalu. Ta su brojila iz uporabe iskljuena 2005. godine.

Brojenje vozila prevezenih domaim pomorskim tra-jektnim linijama uvedeno je 1980. godine. Podatci o toj vrsti prometa preuzimaju se od brodarskih tvrtki.

Uporaba prvog prenosivog automatskog brojila prometa (amerike tvrtke Nu-metrics, model NC-90A), namijenjenog povremenom automatskom brojenju prometa, see u godinu 1997. Ta brojila razvrstavaju vozila u duljinske razrede, mogu mjeriti i registrirati brzine vozila te temperaturu i stanje kolnika (suh i mokar) i u pravilu se koriste za sedmo-dnevna razdoblja brojenja. Godine 1998., na osnovi

15


PROMETIS-ove studije Uspostava novog sustava brojenja prometa u Republici Hrvatskoj, zapoela je zamjena runog povremenim automatskim brojenjem prometa, koja je zavrena ve sljedee godine.

Racionalno koritenje prenosivih brojila na osnovi reprezentativnih vremenskih uzoraka i verificiranih prorauna preduvjet je dobivanja kvalitetnih, statistiki utemeljenih procjena PGDP-a i PLDP-a. Na brojakim mjestima povremenog automatskog brojenja prometa koja su obuhvaena planom brojenja za tekuu godinu, brojenje se izvodi tijekom jednog izvanljetnog i jednog ljetnog tjedna. Kako je koliina prijenosnih automatskih brojila prometa ograniena, pokrivenost cestovne mree brojenjem prometa uveana je time to se brojenje ne izvodi svake godine na svim mjestima povremenog automatskog brojenja.

Prva stacionarna automatska brojila s mogunou razvrstavanja vozila poela su se koristiti godine 1998. Bilo je to prvih 15 brojila ADR-2000 engleske tvrtke Peek Traffic, koja su bila programirana tako da motorna vozila razvrstavaju u pet duljinskih razreda. Godine 1999. na brojilima QLD 6X slovenske tvrtke Mikrobit eksperimentalno je testirana daljinska dvosmjerna beina GSM komunikacija izmeu brojila i informacijskog centra brojenja prometa na hrvatskim cestama, koja ubrzo postaje uobiajenim nainom najprije prijenosa podataka, a potom i nadzora brojila. Ta brojila ujedno su i prva u nas koja motorna vozila razvrstavaju u eljene skupine na osnovi magnetske slike vozila. U godini 2000. zapoela je primjena suneve energije za napajanje stacionarnih brojila, ime se znatno poveala njihova autonomnost.

Automatska brojila prometa HAB-3.3, hrvatske tvrtke Lik-elektronika, namijenjena neprekidnom brojenju prometa, koja se takoer zasnivaju na elektro-magnetskoj detekciji vozila, po prvi su puta instalirana na hrvatskim cestama 2006. godine. Ta su brojila postavljena umjesto starije vrste brojila i na novouvedenim brojakim mjestima. Brojila su uglavnom kompatibilna s drugim u nas koritenim stacionarnim brojilima, omoguuju daljinski nadzor i prikupljanje podataka i vozila mogu razvrstavati u 8+1 skupinu odnosno 15 brzinskih razreda.

Potkraj 2008. godine na 15 novih brojakih mjesta instalirana su automatska brojila prometa QLD-6CX nano, slovenske tvrtke Mikrobit. Brojila su integrirana

s komunikacijskim modulom i regulatorom napajanja te su bitno manjih dimenzija i potronje struje od prethodnih brojila. Vozila razvrstavaju u eljene skupine na osnovi magnetskih slika. U sklopu GSM standarda, prijenos podataka mogu je CSD i GPRS nainom.

Godine 1997. naputen je razvrstaj u magistralne, regionalne i lokalne ceste i uveden razvrstaj u dravne, upanijske i lokalne ceste, a kasnije su, kao posebna vrsta cesta, uvedene i autoceste.

Do 1979. godine brojaka su mjesta uzdu odreene ceste oznaavana brojem brojakog odsjeka na kojem su se nalazila. Takvo oznaavanje s vremenom se pokazalo neprikladnim pa je 1980. godine uvedeno oznaavanje brojakih mjesta jedinstvenim trozna-menkastim brojevima kojima je prva znamenka upuivala na razvrstanost ceste i nain brojenja. U 2002. godini za brojila s daljinskim beinim prijenosom podataka umjesto vodee znamenke uvedena je slovna oznaka. U sustavu oznaavanja naplatnih brojakih mjesta sa zatvorenim naplatnim sustavom odreenoj naplatnoj postaji pridruivao se troznamenkasti broj, a promet pridruen tom brojakom mjestu odnosio se na promet odreenog odsjeka.

Godine 2003. obavljena je opirna revizija brojakih mjesta, brojaka su mjesta geopozicionirana i primijenjeno je novo oznaavanje brojakih mjesta. Od tada broj brojakog mjesta ima etiri znamenke, od kojih prve dvije predstavljaju broj zemljovidnog kvadranta u kojem se brojako mjesto nalazi, a druge dvije znamenke redom se pridruuju brojakim mjestima u kvadrantu. Budui da se promet uzdu autocestovnih odsjeaka openito dobiva obradom podataka skupa naplatnih postaja, osim u sluaju elnih naplatnih postaja, a zbog zadravanja kompatibilnosti s oznaavanjem brojakih mjesta na dravnim cestama, svaki autocestovni odsjeak (dio autoceste izmeu dviju susjednih naplatnih postaja, odnosno susjednih vorova autoceste) dobiva virtualno brojako mjesto sa svojim brojem, poput stvarnog brojakog mjesta. Kao i ranije, brojaka mjesta imenuju se po najbliem pogodnom toponimu, najee imenu naselja. U voenju podataka o cestovnim vozilima prevezenim morskim trajektima nije bilo promjena pa se broj vozila prevezenih morskim trajektima vodi i predoava po domaim trajektnim linijama, a trajektne linije

16


definirane su lukama, pristanitima i brojanim oznakama.

Elektroniki zemljovid Hrvatske s novooznaenim brojakim mjestima brojenja prometa na hrvatskim cestama izveden je u Gau-Krgerovoj projekciji, u petoj zoni. U zemljovidnom prikazu brojakih mjesta svakom brojakom mjestu pridruuje se i odgovarajua grafika oznaka, koja upuuje na nain brojenja prometa.

2.2. METODOLOGIJA BROJENJA PROMETA

2.2.1. Metode brojenja prometa

2.2.1.1. Povremeno automatsko brojenje prometa

Povremeno automatsko brojenje (PAB) izvrava se u odreenim vremenskim razdobljima na nain planiran rasporedom brojenja. Prua nam solidnu osnovicu za stjecanje predodbe o mijeni prometa po:

satima u danu brojenja (za svaki tjedni dan)

tjednim danima u tjednu brojenja

tjednima obuhvaenim brojenjem.

Kao jedan od temeljnih uvjeta za reproduciranje obrazaca mijene prometa tijekom godine i/ili ljeta, pretpostavlja se stabilnost opih okolnosti. To je kljuna pretpostavka za dobivanje prihvatljivo dobrih procjena od godine do godine na temelju pravilno rasporeenog vremenskog uzorka. U postupku stvaranja rasporeda povremenog automatskog brojenja i definiranja metodologije obrade prikupljenih podataka vodilo se rauna o sljedeim zahtjevima:

(1) smanjenju trokova provedbe

(2) izvoenju brojenja u pogodnom dijelu godine kako bi se izbjegli trokovi to ih mogu izazvati nepovoljne vremenske prilike i poveala pouzdanost brojenja

(3) optimalnom iskoritenju raspoloivog broja prenosivih automatskih brojila

(4) zadravanju relativne pogreke procjene PGDP-a i/ili PLDP-a unutar prihvatljivih okvira.

Moraju se uvaavati i druga praktina ogranienja kao, na primjer, to da je izmeu dva vremenski bliska brojaka tjedna u rasporedu povremenog brojenja

nuno osigurati dovoljno vremena za postupke demontiranja brojila, oitanje podataka, pripremu i programiranje brojila za novi tjedan brojenja te njihovo postavljanje na druga brojaka mjesta.

Uvaavajui navedene zahtjeve, koritenjem metoda kombinatorike i simulacije na irokom viegodinjem uzorku brojakih mjesta neprekidnog automatskog brojenja (NAB) s, poeljno, 100-postotnom zastu-pljenou sati brojenja i vjerodostojnim podatcima, ustanovljeno je koje kombinacije i kratnosti tjedana rezultiraju najboljim procjenama PGDP-a i PLDP-a.

Slijedom tih spoznaja godinji plan povremenog brojenja prometa izvodi se na osnovi prostornih i vremenskih odrednica, raspoloivih tehnikih kapaci-teta i promjena cestovne mree.

2.2.1.2. Neprekidno automatsko brojenje prometa

Za neprekidno automatsko brojenje prometa (NAB) koriste se postavljena stacionarna automatska brojila prometa. U uporabi je nekoliko generacija i vrsta ovih brojila, a zajedniko im je to da biljee koliine prometa po zadanim vremenskim intervalima (kumulativno po satima, a u novijih i u znatno kraim intervalima) i prometnim trakovima (smjerovima kretanja vozila), neprekidno tijekom itave godine. Kako bi brojila ispravno radila i prikupila im vie podataka, nuno je njihovo redovito odravanje.

Brojenje se obavlja brojilima s aktivnim elektromag-netskim indukcijskim petljama koje su ugraene u kolnike cesta. Na svakom prometnom traku kolnika nalazi se par indukcijskih petlji spojenih na brojaki ureaj. Stacionarna brojila instalirana godine 1998. i kasnije registriraju prolazak svakog vozila iznad petlje, razvrstavajui ga u skupinu vozila odreenih karakteristika. Brojila koja su sada u uporabi vozila razvrstavaju s obzirom na elektromagnetsku sliku vozila.

Odravanje brojila zahtijeva njihovo redovito nadgledanje. Sustavnim odravanjem, preventivnim i pravovremenim interventnim servisnim aktivnostima znaajno se utjee na kakvou rezultata brojenja prometa.

Od godine 1998. na stacionarnim brojilima prometa rijeen je problem autonomnog napajanja sunevom

17


energijom. Uspostavljena je dvosmjerna komunikacija pomou GSM-modema i odgovarajuih raunalnih programa, ime su omogueni daljinsko preuzimanje podataka, trenutni uvid u intenzitet i strukturu prometa na brojakom mjestu te kontrola ispravnosti rada i stanja dijelova brojakog ureaja. U nekim sluajevima brojilo moe odaslati SMS-poruku (primjerice, dojavu o prekidu petlje, neovlatenom otvaranju ormaria, i sl.).

Stacionarna brojila novije generacije instalirana od poetka godine 1998. do kraja godine 2013., rasporeena su u skladu s usvojenim razmjetajem novih brojakih mjesta neprekidnog automatskog brojenja prometa na dravnim cestama tvorei prostorno reprezentativan uzorak.

2.2.1.3. Naplatno brojenje prometa

Koritenje nekih suvremenih cestovnih graevina (autocesta, mostova, tunela) naplauje se zbog iznimno velikih novanih ulaganja u njihovu izgradnju i odravanje.

Posebnost brojenja prometa na autocestama, Krkom mostu, naplatnoj postaji Karamatii i tunelu Sveti Ilija oituje se u tome, to se prolazak vozila biljei s podatcima o vremenu koritenja graevine, vrsti vozila (naplatnoj kategoriji) te o mjestima ulaska i/ili izlaska na naplatnoj graevini.

U ovoj se publikaciji predoavaju i podatci o prijevozu vozila na domaim pomorskim trajektnim linijama. Brojenje prevezenih vozila na trajektnim linijama posebna je vrsta naplatnog brojenja. Evidencija o prevezenim vozilima vodi se po linijama za odreeno razdoblje prema pojedinim vrstama vozila. Brojenje prometa na domaim trajektnim linijama obavljaju tvrtke koja obavljaju trajektni prijevoz.

2.2.2. Metode prikupljanja podataka

Na priloenoj slici 1. predoene su sastavnice informacijskog sustava brojenja prometa u nas i osnovni podatkovni tokovi. Kako je razvidno, rije je o sustavu s brojnim sudionicima, u kojem se prikuplja, distribuira i obrauje ogromna koliina podataka, a obrade podataka obavljaju se kako na izvornim

podatcima svakog sudionika tako i na centralno prikupljenim podatcima.

Metode prikupljanja podataka prilagoene su razliitim izvorima podataka u sustavu:

Za povremeno automatsko brojenje koriste se prijenosna brojila. Brojila se po demontiranju prenose do opreme za oitavanje gdje se koritenjem programske podrke proizvoaa opreme podatci oitavaju i pohranjuju za daljnju obradu.

Podatci sa stacionarnih brojila namijenjenih neprekidnom automatskom brojenju prometa prikupljaju se u pravilu putem dvosmjerne GSM komunikacije. Iznimno se podatci mogu oitati i lokalno koritenjem prijenosnih raunala s odgovarajuom programskom podrkom.

Podatci dobiveni naplatnim brojenjem prikupljaju se od tvrtki koje upravljaju cestovnim grae-vinama te od tvrtki koje se bave prijevozom cestovnih vozila u domaem trajektnom pomor-skom prometu. Oblik prikupljenih podataka uvelike varira od tvrtke do tvrtke i potrebno ga je prilagoditi daljnjoj obradi.

U sustavu se prikupljaju i obrauju i ostali podatci potrebni za izradu publikacija i izvjea. Radi se o statistikim i deskriptivnim podatcima prikup-ljenim od dravnih institucija (prije svega Dravnog zavoda za statistiku i Ministarstva unutarnjih poslova), Hrvatskih cesta te mnogih drugih.

Metodologija prikupljanja podataka prilagoava se i unaprjeuje sukladno tehnolokom razvoju brojake, komunikacijske i informatike opreme. Te promjene bitno utjeu, a i ubudue e utjecati, na opseg, kvalitetu i brzinu dostupnosti prometnih informacija u sustavu.

2.2.3. Metode obrade podataka i predoavanja rezultata

Obrada podataka i predoavanje rezultata brojenja prometa na hrvatskim cestama zasniva se na posebno razvijenoj metodologiji. Ona obuhvaa sve postupke izrade i primjene cjelovite programsko-raunalne podrke i stalno se unaprjeuje. Njome su obuhvaeni brojni postupci upravljanja podatcima, kao to su upis, provjeravanje vjerodostojnosti, ispravljanje i priprema za obradu podataka, stvaranje datoteka, arhiviranje podataka, obrada i analiza

18


podataka, te tekstualno, tablino i grafiko oblikovanje i predoavanje rezultata u razliitim oblicima. Kako se, osim publikacije s podatcima za itavu brojaku godinu, izdaje i publikacija s prethodnim podatcima o PLDP-u, a prema posebnim zahtjevima i pojedinani elaborati, metodologija obrade podataka morala je biti prilagoena i tim potrebama.

Spomenuta metodologija neprekidno se usavrava i usklauje kako s razvojem tehnologija brojenja prometa tako i s razvojem raunala i informatikih tehnologija. Vrlo je vano stalno kolovanje strunjaka koji se bave metodolokim i provedbenim pitanjima sustava brojenja prometa na hrvatskim cestama. Odravanje razine vrsnosti brojenja prometa na hrvatskim cestama jami da e korisnici brojenja prometa raspolagati pouzdanim podatcima na dugi rok te da e raznovrsna prometna i vezana istraivanja imati stabilan i vjerodostojan izvor podataka.

Obrada podataka o izbrojenom prometu odvija se u vie faza. Na obradu utjeu, pored ostaloga, i naini brojenja prometa i prikupljanja podataka. U osnovi, obrada zapoinje kontrolom i verifikacijom izvornih podataka. Nakon viestrukog "proiavanja" prikupljeni se podatci pohranjuju na odgovarajuim elektronikim medijima.

Postupak obrade podataka neprekidnog automatskog brojenja prometa razlikuje se u zavisnosti o stupnju popunjenosti podataka za neko brojako mjesto. Kada je brojenjem postignuta potpuna pokrivenost ili je odstupanje od toga neznatno, PGDP i PLDP se izraunavaju kao aritmetika sredina izbrojenog prometa u odnosnom razdoblju. Na temelju analize vremenskih serija primjenjivih na takva brojenja, u sluaju nedostajanja podataka za jedan smjer ili kratka vremenska razdoblja, osmiljen je postupak kojim se nedostajui podatci mogu nadomjestiti podatcima koji u obzir uzimaju podatke o prometu u ranijim razdobljima.

Nedostaju li podatci za stanovito mjesto neprekidnog automatskog brojenja prometa u toj mjeri da ine upitnim izraunavanje PGDP-a i PLDP-a kao aritmetike sredine odgovarajueg izbrojenog prometa, izvodi se procjena putem relativno sloenog statistiko-matematikog postupka. Uspjenost provoenja neprekidnog brojenja prometa uvelike utjee na pouzdanost rezultata obrade podataka

cijelog sustava automatskog brojenja prometa te je stoga provjera rada stacionarnih automatskih brojila neizostavna i trajna aktivnost izvoditelja brojenja prometa.

Postupak obrade podataka u povremenom automatskom brojenju prometa zasniva se na rezultatima prethodno izvrene obrade podataka dobivenih neprekidnim automatskim brojenjem. Analizom tih rezultata za tekuu godinu, ali i za odgovarajui broj prethodnih godina brojenja, izdvajaju se brojaka mjesta odgovarajue pokrivenosti brojenjem, zadovoljavajuom stabilnosti opih prometnih uvjeta i odgovarajue prometne uloge. Podatci takvih brojakih mjesta u daljnjem dijelu postupka imaju ulogu referentnog skupa podataka.

Bit rezultata obrade procjene su PGDP-a i PLDP-a izvedene iz brojenja koja se provode dva puta godinje u trajanju od po tjedan dana. Obrada podataka razlikuje se za brojaka mjesta na kojima je brojenje provedeno u godini za koju se vri obrada od onih na kojima je brojenje provedeno u nekoj od prethodnih godina.

Procjenjivanje PGDP-a i PLDP-a za brojako mjesto na kojem je u predmetnoj godini izvreno povremeno brojenje odvija se usporedbom prikupljenih podataka s cijelim nizom datoteka dobivenih neprekidnim brojenjem u odnosnoj i prethodnim godinama. Pritom se koriste prikladni prilagodbeni faktori, a usporeuju se iskljuivo istovrsni dani u tjednu. Za svaki par datoteka ustanovljuju se koeficijenti determinacije i maksimalnog odstupanja.

Metodologijom se ne dobivaju automatski i konani rezultati u obliku procjene PGDP-a i PLDP-a, ve se na osnovi izraunanih koeficijenata suava skup ponuenih rezultata. Svaki ponueni rezultat iz skupa i pripadajue mu koeficijente analizira struna osoba i donosi, na iskustvu zasnovan, individualni izbor.

Na brojakim mjestima na kojima je povremeno automatsko brojenje provedeno u jednoj od prethodnih godina (jednu ili dvije prije one za koju se izvodi procjena) procjena se temelji na podatcima dobivenim u odnosnoj godini brojenja te na odgovarajuim podatcima za brojaka mjesta NAB-a iz iste godine i godine za koju se izvodi procjena. Ta godina, za koju se izvodi procjena, moe se smatrati prognostikom. Metodom simulacije, nakon brojnih

19


pokuaja, ustanovljen je niz postupaka za procjenjivanje (izraunavanje) PGDP-a odnosno PLDP-a, koji je nazvan pempe model.

Spomenuti pempe model provodi se fazno. U prvoj fazi, za sva brojaka mjesta koja se namjerava obraditi tim modelom, dakle i brojaka mjesta PAB-a i brojaka mjesta NAB-a, valja prethodno ustanoviti kakva im je pokrivenost brojenjem. Zatim je za brojaka mjesta koja imaju dovoljnu pokrivenost potrebno izraunati PGDP i PLDP. Nakon toga postupkom se dobiva pet brojakih mjesta NAB-a koja se ureuju po redu od najvee prema manjoj vrijednosti koeficijenta determinacije (r2) s ciljanim brojakim mjestom PAB-a na kojem je brojenje provedeno jednu ili dvije godine prije prognostike godine. Postupak rezultira ponudom inaica prognoziranog PGDP-a ili PLDP-a od kojih korisnik pempe modela moe izabrati jednu, na temelju svog vrednovanja svake od njih.

U naplatnom brojenju prometa obrada podataka brojenja prometa na autocestama i na graevinama s naplatom uporabe temelji se na posebnim postupcima, prilagoenima tim nainima prikupljanja i oblikovanja prikupljenih podataka, kao i posebnom nainu prikazivanja rezultata obrade.

Strukturiranje i prikazivanje rezultata u proteklom su razdoblju stalno prilagoavani potrebama korisnika, uz zadravanje kontinuiteta temeljnih postavki radi lakeg snalaenja i ouvanja usporedivosti podataka u viegodinjim serijama. I u ovogodinjoj publikaciji uvedena su unaprjeenja u prikazu podataka to e olakati njihovo tumaenje. U tablicama sa strukturom prometa za brojila neprekidnog automatskog brojenja razliitim su bojama prikazani podatci razliitih tipova brojila. Za odreen tip brojila ista je boja dosljedno koritena i u kartografskom prikazu rasporeda brojakih mjesta i u tablicama s objanjenjem skupina vozila. Razliitom bojom u publikaciji su oznaeni PGDP i PLDP za neprekidno automatsko brojenje prometa kada podatci predstavljaju procjenu na osnovi nepotpunog skupa podataka ili PDP za dio razdoblja. Na priloenom kartografskom prikazu s intenzitetom prometa na odabranom dijelu cestovne mree ovakvi su podatci oznaeni zvjezdicom (*).

Metodologija prikazivanja rezultata prikupljanja i obrade podataka u ovoj publikaciji obuhvaa:

vie inaica tablinog prikazivanja strukture PGDP-a i PLDP-a uvjetovanih posebnostima razliitih naina prikupljanja podataka

grafike prikaze PGDP-a za odsjeke i prikljune ceste autocesta dobivenih obradom podataka prikupljenih na autocestama sa zatvorenim sustavima naplate

odabrane grafike prikaze rezultata obrade podataka prikupljenih na mjestima neprekidnog automatskog brojenja

informativni grafiki prikaz kretanja vrijednosti PGDP-a i PLDP-a u petogodinjem razdoblju po brojakim mjestima ili odsjecima cestovnih graevina s naplatom prolaska vozila

kartografski prikaz razmjetaja brojakih mjesta

kartografski prikaz intenziteta prometa na relevantnom dijelu cestovne mree.

U godinjoj publikaciji ne objavljuju se svi rezultati obrade, jer se pretpostavlja da ne zanimaju iri krug korisnika, nego se po zahtjevu, najee "Hrvatskih cesta", dostavljaju u obliku raunalnih tablica i/ili grafikona ili kao posebna publikacija odabranih rezultata.

Neobjavljeni podatci povremenog automatskog brojenja prometa sadre za svako brojako mjesto:

promet po danima brojenja s prometom stvarnih vozila po satima i smjerovima

sastav danjeg, nonog i prosjenog godinjeg, 24-satnog prometa s odgovarajuim prosjecima po odreenim skupinama vozila

PDP (prosjean 24-satni promet za proizvoljno vremensko razdoblje) po danima i smjerovima brojenja

strukturu vozila po skupinama i smjerovima po satima brojenja

prosjene temperature kolnika po satima brojenja.

Podatci neprekidnog automatskog brojenja koji nisu objavljeni u publikaciji mogu se, po brojakim mjestima, predoiti kao:

prosjean satni promet (prema smjeru i ukupni) za zadana vremenska razdoblja u godini te promet u vrnim satima

PDP (24-satni) po danima u tjednu (prema smjeru i ukupni)

PDP (24-satni) za radne dane, subote, nedjelje i blagdane (prema smjeru i ukupni)

raspodjela prometa u odabranim satima s najveim satnim prometom

20


promet za svaki sat brojenja te maksimalni satni promet (prema smjeru i ukupni) za svaki dan brojenja

sastav danjeg i nonog prometa.

U nekim tablinim prikazima korisnik e primijetiti oznaku ". . ." koja znai da nema podataka ili ih nema dovoljno da bi bili uvrteni u publikaciju. Oznaka "" ima malo drugaije znaenje, odnosno koristi se tamo gdje prometa uope nije bilo pa ga, naravno, nije niti mogue iskazati.

2.2.4. Izvori prikupljenih podataka za godinu 2013.

U skladu s planom i programom brojenja prometa koji Hrvatske ceste d.o.o. donose prije svake kalendarske godine, brojenje prometa u Republici Hrvatskoj i u 2013. godini obavljeno je:

na dravnim cestama

na cestovnim graevinama s naplatom prolaska vozila

na upanijskim cestama

u trajektnim pristanitima.

Brojenje prometa na upanijskim cestama u veem je dijelu rezultat prerazvrstaja odreenih dravnih cesta u upanijske ceste.

Za prikupljanje podataka o koliini i strukturi prometa, koritena su tri osnovna naina brojenja:

neprekidno automatsko brojenje brojilima instaliranim u pravilu na dravnim cestama

povremeno automatsko brojenje brojilima na dravnim cestama i manjem dijelu upanijskih cesta

naplatno brojenje na autocestama, drugim cestovnim graevinama s naplatom prolaska vozila i na trajektnim pristanitima.

U publikaciji Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2013. sadrani su obraeni podatci s 520 brojakih mjesta. Tome se pridodaju podatci o prometu na 74 odsjeka izvedeni iz podataka prikupljenih na naplatnim postajama cesta sa zatvorenim sustavom naplate. Brojaka mjesta za koja su predoeni podatci, s obzirom na njihovu raspodjelu po statusu ceste i nainu brojenja, bila su:

na dravnim cestama i autocestama 462, od kojih je na 208 promet brojen automatskim

neprekidnim brojenjem, na 159 automatskim povremenim brojenjem te na 95 putem naplate

izvedeni podatci o prometu na 74 odsjeka na cestovnim graevinama s naplatom prolaska vozila (matrini izraun) iz podataka prikupljenih na brojakim mjestima naplatnim postajama cesta sa zatvorenim sustavom naplate

na upanijskim cestama 33, od kojih je na 23 promet brojen neprekidnim, a na 10 povreme-nim automatskim brojenjem

na 25 domaih pomorskih trajektnih linija u obliku naplatnog brojenja.

Podatci o izbrojenom prometu na cestama i trajektnim linijama u 2013. godini dobiveni su iz sljedeih izvora (prema vrsti prikupljenih podataka):

PROMETIS, za podatke sa stacionarnih automatskih brojila Hrvatskih cesta

PROMETIS, za podatke s prenosivih automatskih brojila

Hrvatske autoceste, za podatke o prometu na dijelu autoceste A1 (vor Bosiljevo 2 arapine), autocestama A3, A4, A5 i A11, NP Karamatii i tunelu Sveti Ilija

Autocesta Rijeka-Zagreb, za podatke o prometu dijela autoceste A1 (Zagreb Bosiljevo 2), auto-ceste A6, NP Rupa (A7) te za Krki most

Autocesta Zagreb-Macelj, za podatke o prometu autocestom A2

BINA-Istra, za podatke o prometu autocestama A8 (Kanfanar Uka) i A9 (Umag Pula)

Jadrolinija, Rapska plovidba i Linijska nacionalna plovidba, za podatke o prijevozu vozila na domaim trajektnim linijama.

Tijekom 2013. godine uspjenost prikupljanja podataka neprekidnim automatskim brojenjem prometa iznosila je oko 98%.

2.3. ODABRANI PODATCI O CESTAMA I PROMETU

Od mnogobrojnih znaajki i statistikih pokazatelja vezanih uz cestovni promet u 2013. godini, ali i u izabranim ranijim godinama, ovdje se navodi nekoli-ko: struktura cestovne mree (duljina pojedinih razvrstanih cesta i autocesta) s osnovnim promje-nama u 2013. godini u odnosu na godinu prije, podatci o registriranim cestovnim motornim vozilima i prikolicama te o sigurnosti prometa na cestama.

21


U godini 2013. razvrstane ceste bile su utvrene Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/2013).

Gustoa razvrstane cestovne mree Republike Hrvatske u 2013. godini iznosila je 47 km cesta na 100 km2 kopnene povrine. U istoj godini Hrvatska je raspolagala sa 626 km razvrstanih cesta na stotinu tisua stanovnika. Struktura cestovne mree u 2013. godini prikazana je u tablici 2.1.

Nekoliko znaajnih dijelova cestovne mree otvoreno je za promet u 2013. godini:

8. srpnja za promet je otvoren tunel Sveti Ilija kroz Biokovo, duljine 4.248 m, smjeten na dravnoj cesti D532.

16. srpnja otvorena je za promet dionica autoceste A7 Sveti Kuzam Kriie, duga 8,5 km.

7. studenoga za promet je otvorena istona obilaznica Velike Gorice, duga 5 km.

Od 20. prosinca potekao je promet dionicama Vrgorac vor Ploe, vor Ploe Nova Sela

(granica BiH) i vor Ploe Karamatii, ukupne duljine 23,6 km, na autocestama A1 i A10.

I u 2013. godini nastavak gradnje novih dijelova cestovne mree pratila je i rehabilitacija dravnih i drugih cesta. Ti su radovi takoer znaajno utjecali na prometne tokove.

U tablici 2.2. predoena je struktura registriranih cestovnih motornih vozila i prikljunih vozila u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

U 2013. godini ukupan broj registriranih cestovnih motornih i prikljunih vozila vrlo je blago porastao, a povean je i broj vozaa. Prosjena starost voznog parka u Republici Hrvatskoj je iznad 12 godina i iz godine u godinu sve je vea. Neispravno je vie od 20% vozila koja su pristupila tehnikom pregledu.

Razni su uinci poveanja stupnja motorizacije i razvitka cestovnog prometa. U negativne se, prije

Tablica 2.1. Struktura razvrstane cestovne mree Republike Hrvatske u 2013. godini

Razvrstane ceste (km)

Ukupno razvrstane ceste Dravne upanijske Lokalne Autoceste

26.963,9 6.867,7 9.703,4 8.979,7 1.413,1*

Izvor : Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/13). *Ukljuuje planirane neizgraene autoceste te ceste koje jo nisu izgraene u punom profilu autoceste. Koncem 2013. godine Hrvatska je imala izgraenih oko 1.270 km autocesta (PROMETIS d.o.o.).

Tablica 2.2. Struktura registriranih cestovnih motornih i prikljunih vozila u razdoblju od 2007. do 2013. godine

Godina Vrsta vozila

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Mopedi 106.415 120.457 120.792 114.563 112.166 98.975 96.471

Motocikli 56.401 63.357 63.691 62.210 62.876 58.006 58.311

Osobni automobili* 1.491.127 1.535.280 1.532.549 1.515.449 1.518.278 1.445.220 1.448.299

Kombinirani automobili* 10.961 9.597 - - - - -

Autobusi 5.043 5.009 5.071 4.877 4.841 4.655 4.789

Teretni automobili i radna vozila 165.742 170.704 164.761 157.731 154.884 141.567 141.491

Traktori 106.177 108.369 108.825 105.573 107.074 106.436 110.360

Radni strojevi 7.016 7.473 7.605 7.349 7.380 7.086 7.789

Prikljuna vozila 34.986 36.227 35.257 33.644 33.434 31.221 33.260

etverocikli i laki etverocikli 1.054 1.600 1.916 1.835 1.906 1.796 1.860

Ukupno, bez prikolica 1.949.936 2.021.846 2.005.210 1.969.587 1.969.405 1.863.741 1.869.370

Izvor: "Bilten o sigurnosti cestovnog prometa", godinja izdanja 2007.-2012., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

priopenje broj 5.1.8. Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesree u 2013., Dravni zavod za statistiku, Zagreb.

* Od 2009. godine kombinirani automobili pribrojeni su osobnim automobilima.

22


svega, ubrajaju prometne nesree, pogotovu one s nastradalim osobama. Izvjea Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navode da na svjetskim cestama prosjeno dnevno strada oko 140.000 osoba, od ega vie od 3.000 smrtno, a oko 15.000 pretrpi trajna tjelesna oteenja. Ukoliko se ne pobolja stanje u prometu, do 2030. godine smrtno stradavanje u prometu postat e peto na ljestvici uestalosti uzroka smrti u svjetskoj populaciji. Stoga je Generalna skuptina Ujedinjenih naroda proglasila razdoblje od 2011. do 2020. godine desetljeem akcije za sigurnost cestovnog prometa.

Vlada Republike Hrvatske donijela je nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za to desetogodinje razdoblje. Osnovni je cilj programa do kraja razdoblja prepoloviti broj poginulih osoba u cestovnim nesreama u odnosu na 2010. godinu.

U tablici 2.3. predstavljeni su odabrani podatci stanja i razvitka osnovnih karakteristika sigurnosti cestovnog prometa u nas u razdoblju od 2003. do 2013. godine.

Iz podataka je uoljivo da je, nakon znaajnih pomaka u poveanju sigurnosti u godinama 2009. i 2010., dolo do usporenja pozitivnog trenda u sljedee tri godine. Iako je u 2013. godini dolo do poboljanja sigurnosti u svim komponentama, oito je potrebno intenzivirati aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni nacionalnim programom sigurnosti.

eljeni se rezultati najbre mogu postii usklaenim unaprjeenjima u sva tri osnovna elemenata koji tvore prometni cestovni sustav (ovjek, vozilo/cesta i propisi/kontrola/sankcije) i njihovih interakcijskih veza. Istraivanja uzroka cestovnih prometnih nesrea provedena u Europskoj Uniji potvruju kako su sudionici u prometu kljuni imbenik cestovne sigurnosti. To, dakako, ne znai da tvrtke i tijela koja skrbe o cestama i cestovnom okoliu nisu u obvezi otklanjanja nedostataka prometne infrastrukture i okolia, osobito kada je rije o crnim tokama.

2.4. ANALIZA REZULTATA BROJENJA PROMETA U 2013. GODINI

Analiza podataka dobivenih brojenjem prometa u nizu godina ukazuje da je u Hrvatskoj, nakon dugo-rone tendencije rasta cestovnog prometa, u nekoliko godina unatrag dolo do usporenja ovog trenda. Ipak, i nadalje se moe tvrditi da cestovni promet i u prijevozu putnika i u prijevozu tereta ima sve veu vanost u razvitku Hrvatske.

Kao i ranijih godina, tijekom 2013. godine velikim su dijelom redovno prikupljani podatci brojenja prometa s planom predvienih i u ovoj publikaciji zastupljenih brojakih mjesta. Publikacija sadri obraene podatke

Tablica 2.3. Odabrani podatci o sigurnosti prometa na cestama u razdoblju od 2003. do 2013. godine

Prometne nesree s nastradalim osobama Godina Broj vozaa

Ukupni broj prometnih

nesrea Sve s ozlijeenima s poginulima

Poginule osobe

Ozlijeene osobe

2003. 1.964.406 92.102 18.592 17.959 633 701 26.153

2004. 2.011.950 76.540 17.140 16.600 540 608 24.271

2005. 2.052.056 58.132 15.679 15.149 530 597 21.773

2006. 2.085.336 58.283 16.706 16.155 551 614 23.136

2007. 2.131.678 61.020 18.029 17.481 548 619 25.092

2008. 2.179.514 53.496 16.283 15.698 585 664 22.395

2009. 2.208.621 50.388 15.730 15.237 493 548 21.923

2010. 2.233.963 44.394 13.272 12.870 402 426 18.333

2011. 2.250.877 42.443 13.228 12.843 385 418 18.065

2012. 2.267.892 37.065 11.773 11.418 355 393 16.010

2013. 2.287.341 34.021 11.225 10.897 329 368 15.274

Izvor: "Bilten o sigurnosti cestovnog prometa", godinja izdanja 2003.-2012., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

broj vozaa u 2013.: podatak Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

priopenje broj 5.1.8. Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesree u 2013., Dravni zavod za statistiku, Zagreb.

23


brojenja prometa s 520 brojakih mjesta. Uz to, predoeni su i izvedeni podatci za 74 odsjeka cesta s naplatnim brojenjem prometa.

U godini 2013. prikupljeni su podatci s 231 brojakog mjesta neprekidnog automatskog brojenja prometa i sa 169 mjesta povremenog automatskog brojenja prometa. Tijekom godine brojilo se na ukupno 95 naplatnih brojakih mjesta. Na dravnim cestama nalaze se tri naplatna brojaka mjesta: Krki most na D102, Karamatii na D425 i tunel Sveti Ilija na D532. Ostala naplatna brojaka mjesta nalaze se na autocestama. Prikupljeni su i podatci o prevezenim cestovnim vozilima na 25 pomorskih trajektnih linija.

Trend smanjenja broja brojakih mjesta povremenog automatskog brojenja nastavljen je u 2013. godini. Na jednom dijelu brojakih mjesta dolo je do zamjene tehnologije i metode brojenja iz povremenog u neprekidno. Iz programa povremenog brojenja uglavnom su iskljuena mjesta koja se u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta sada nalaze na upanijskim cestama, a u program su uvedena nova brojaka mjesta na dravnim cestama.

Radovi na nekim cestama znaajno su utjecali na promet tih i okolnih cesta. U drugim sluajevima otvaranje novih odsjeaka autocesta bitno je utjecalo na promet konkurentnih dijelova dravnih cesta. Gradske cestovne obilaznice, ponekad i kao dijelovi autocestovnih prometnih pravaca, pokazuju se uin-kovitim u izdvajanju tranzitnog prometa iz gradova i dijela njihove okolice, doprinosei sigurnijem odvi-janju ne samo cestovnog nego i drugih oblika prometa.

Postoje i brojaka mjesta na kojima se objavljeni PGDP i PLDP za 2013. godinu znaajno razlikuju od onih iz prethodne godine. Radi se uglavnom o takvim brojakim mjestima na kojima se povremeno brojenje po rasporedu izvelo 2013. godine, tri godine nakon prethodnog brojenja na istim mjestima. Oito je da u trogodinjem razdoblju snanije dolaze do izraaja akumulirane promjene i preraspodjele prometnih tokova uslijed otvaranja novih cestovnih dionica.

Ovogodinja publikacija predouje obraene podatke za 33 brojaka mjesta automatskog brojenja na upanijskim cestama. Od toga su 23 brojaka mjesta neprekidnog, a 10 povremenog automatskog broje-nja. Neto vei broj brojakih mjesta na upanijskim cestama u odnosu na prolu godinu dijelom je rezultat izmjena u razvrstavanju cesta, a dijelom poetka realizacije programa nabavljanja automatskih brojila prometa kojeg provode upanijske uprave za ceste.

Rezultati brojenja prometa u godini 2013. u odnosu na 2012. ukazuju na zadravanje trenda pada PGDP-a i PLDP-a dravnih cesta, zapoetog 2011. godine. Za razliku od PGDP-a dravnih cesta, PGDP autocesta u razdoblju izmeu godina 2010. i 2013. naizmjence je padao i rastao.

Detaljnija analiza kretanja prometa u 2013. u usporedbi s ranijim godinama preputena je korisnicima publikacije u skladu s njihovim specifinim potrebama. Svrha je publikacije tim korisnicima dati potrebnu potporu kako putem podataka o prometu tako i putem grafikih prikaza tih podataka. Ovdje su dani tek neki od moguih

Tablica 2.4. Raspodjela brojakih mjesta prema veliini prometa u 2013. godini

Broj mjesta s izraunanim PGDP-om i PDP-om

PGDP / PDP Dravne ceste Autoceste upanijske ceste Sve ceste

0-500 12 0 0 12

501-1000 29 1 3 33

1001-2000 91 2 11 104

2001-3000 56 4 6 66

3001-6000 110 13 8 131

6001-9000 38 27 1 66

9001-12000 15 20 1 36

>12000 14 28 3 45

Ukupno mjesta 365 95 33 493

U tablicu nisu ukljuena brojaka mjesta na bonim naplatnim postajama autocesta.

24


pokazatelja prometnih kretanja.

Gledajui openiti odnos PGDP-a i PLDP-a brojakih mjesta u 2013. godini, PLDP je, kao i u ranijim razdobljima, vei od PGDP-a. Usporedbom po pojedinim brojakim mjestima korisnik lako moe ustanoviti razlike izmeu PGDP-a i PLDP-a koje su, u nekih cesta, naroito izraene zbog turistike i/ili tranzitne funkcije ceste. Jako povean PLDP u odnosu na PGDP bitan je imbenik smanjene razine usluge nekih cesta ili odsjeaka cesta u ljetnom razdoblju.

U tablici 2.4. prikazana je raspodjela brojakih mjesta na dravnim cestama, autocestama i upanijskim ces-tama u 2013. godini po razredima veliine prometa.

Brojaka mjesta koja su u 2013. godini imala najvei PGDP i PLDP posebno su izdvojena u tablicu 2.5.

Kako bi se usporedile osnovne znaajke prometa dravnih cesta u godinama 2012. i 2013., na usporedivom uzorku izraunan je PGDP i PLDP, kao i postotne promjene tih temeljnih pokazatelja. U

godini 2013. za PGDP taj uzorak sadri 339 brojakih odsjeaka ukupne duljine 1.467 km, a za PLDP 336 odsjeaka ukupne duljine 1.459 km. Istovrsna analiza PGDP-a i PLDP-a i njihovih promjena izvedena je posebno i za dravne ceste 1, 2, 3, 5, 7 i 8. Proraun PGDP-a i PLDP-a izveden je na osnovi ostvarenih vozilo-kilometara (vkm) u odgovarajuim godinama.

U tablici 2.6. predoeni su PGDP i PLDP spomenutih pojedinanih dravnih cesta, odnosno dijelova tih cesta u godinama 2012. i 2013., te PGDP i PLDP opisanog uzorka svih dravnih cesta. Za godine 2012. i 2013. u tablici su predstavljene i postotne promjene kako PGDP-a tako i PLDP-a. Metodoloki gledano, istovrsna analiza obavljena je i za izabrani uzorak autocesta i odgovarajuih brojakih odsjeaka tih autocesta. Ponovno, PGDP i PLDP tih autocesta, odnosno njihovih dijelova, utvren je koristei vozilo-kilometre na usporedivom uzorku autocesta duljine 1.138 km. Kljuni rezultati prorauna PGDP-a i PLDP-a izabranih autocesta i njihovih odsjeaka za obje godine predstavljeni su u

Tablica 2.5. Brojaka mjesta s najveim PGDP-om i PLDP-om u 2013. godini

Cesta Oznaka BM Brojako mjesto PGDP PLDP

D8 5422 Stobre 49.443 57.642

D8 5423 Solin 40.557 46.476

D30 2014 Velika Mlaka 37.260 35.160

A1 1916 Luko - jug 29.628 53.296

A1 1931 Zdenina - jug 29.086 53.392

A1 1920 Jastrebarsko - jug 27.169 52.188

A7 2823 Rujevica - zapad 26.174 33.063

Tablica 2.6. Promet dravnih cesta 2012. 2013. godine

PGDP PLDP Dravna cesta

2012. 2013. Godinja promjena (%) 2012. 2013. Godinja promjena (%)

1 4.203 4.143 -1,4 6.358 6.233 -2,0

2 6.187 6.129 -0,9 6.498 6.401 -1,5

3 5.640 5.530 -2,0 6.194 6.141 -0,9

5 1.869 1.901 1,7 2.117 2.110 -0,3

7 4.981 4.648 -6,7 5.400 4.894 -9,4

8 5.460 5.409 -0,9 9.917 9.640 -2,8

Sve ceste 3.558 3.433 -3,5 5.130 5.052 -1,5

Za svaku od izabranih cesta u obzir su uzeti usporedivi odsjeci u godinama 2012. i 2013, prorauni su obavljeni uzimajui u obzir vozilo-kilometre (vkm). Sve ceste: odnosi se na usporediv uzorak 339 brojakih odsjeaka ukupne duljine 1.467 km za PGDP, odnosno 336 odsjeaka ukupne duljine 1.459 km za PLDP.

25


tablici 2.7., u kojoj su dani i godinji postotci promjene kako PGDP-a tako i PLDP-a opisanog uzorka autocesta.

Na slikama 2a. i 2b. dodatno su grafiki predoeni podatci prikazani tablicama 2.6. i 2.7. Na slici 3. predoen je broj vozila koja su koristila cestovne graevine s naplatom uporabe u razdoblju izmeu godina 1996. i 2013. Zbog promjena u tehnici naplate na Krkom mostu, u novije vrijeme postoji samo podatak o godinjem broju vozila u smjeru prema otoku. Za neke graevine ne raspolae se podatkom o

prometu vozila naplatne skupine IX (vozila oslobo-ena plaanja koritenja cestovnih graevina i vozila kojih se prolazak posebno naplauje).

Na temelju usporedivog uzorka brojakih dionica koji se moe komparirati s prometom iz 2012. godine, zajedniki PGDP dravnih cesta i autocesta u 2013. godini vei je oko 1%. Istim metodolokim pristupom ustanovljen je porast PLDP-a za oko 2,2%.

PGDP dravnih cesta i autocesta u 2013. godini iznosio je 6.643 vozila, a PLDP 12.101 vozilo.

Tablica 2.7. Promet autocesta 2012. 2013. godine

PGDP PLDP Autocesta

2012. 2013. Godinja promjena (%) 2012. 2013. Godinja promjena (%)

A1 12.001 12.242 2,0 27.909 28.957 3,8

A2 11.696 12.216 4,4 21.514 22.923 6,5

A3 13.542 13.865 2,4 19.791 20.481 3,5

A4 6.657 6.749 1,4 12.286 12.750 3,8

A5 2.379 2.383 0,2 2.751 2.883 4,8

A6 11.055 11.058 0,3 19.107 19.496 2,0

A7 14.337 14.431 0,7 22.438 22.759 1,4

A8 5.839 5.992 2,6 9.147 9.402 2,8

A9 5.600 6.044 7,9 12.287 13.279 8,1

Sve autoceste 10.674 10.915 2,3 20.724 21.515 3,8

A1: Zagreb arapine; A2: Macelj Zagreb; A3: Zagreb (istok) Lipovac; A4: Gorian Zagreb; A5: Osijek Sredanci;

A6: Bosiljevo 2 Rijeka; A7: Rupa Sv. Kuzam; A8: Kanfanar Matulji; A9: Umag Pula;

Sve autoceste: 1.138 km autocesta.

26

Slika 1. Informacijski sustav brojenja prometa

GSM

PROJEKTIRANJE I ISTRAIVAKO - RAZVOJNI RAD U PODRUJU PROMETA d.o.o.

ODR AVANJE I SERVISIRANJE OPREMEPRIKUPLJANJE PODATAKA

VERIFIKACIJA, ANALIZA I OBRADA PODATAKA

Hrvatske autoceste i ostali koncesionariMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministarstvo unutarnjih poslova RHDravni zavod za statistikuupanijske uprave za ceste

Ostali

DOMA I KORISNICI

Ostali

STRANI KORISNICIUN/ECE

TEMCEMT

KORISNICI PODATAKA

EDICIJA BROJENJA PROMETANEPUBLICIRANE ANALIZE

OSTALA IZVJEA

95 objektas naplatom prolaska

NAPLATNO

brojenje prometa253 brojila

QLD-6X, QLD-6CX nano, HAB-3.3

NEPREKIDNO

automatsko brojenje prometa66 brojila

NC-90A, NC200

POVREMENO

automatsko brojenje prometa 25 trajektnih linija

TRAJEKTNE LINIJE

BROJENJE PROMETANA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE

GODINE 2009.

ZAGREB, 2010.

27


2000

4000

6000

8000

10000V

ozi

la/d

an

Slika 2a. PGDP i PLDP usporedivih odsjeaka izabranih dravnih cesta 2012. i 2013.

5000

10000

15000

20000

25000

30000

Vo

zila

/da

n

Slika 2b. PGDP i PLDP usporedivih odsjeaka izabranih autocesta 2012. i 2013.

D5

D1

D7

D8

D3

D2

0

PGDP

2012.PGDP

2013.PLDP

2012.PLDP

2013.

0

PGDP

2012.PGDP

2013.PLDP

2012.PLDP

2013.

A5

A9

A8

A4

A6

A2

A1

A3

A7

29


Brojvozila(milijuni)

Slik

a3.

Bro

jvozi

lako

jasu

korist

ilace

stovn

egra

evi

ne

snapla

tom

upora

be

6,8

5

7,4

6

9,0

6

10

,30

11

,28

11

,08

11

,53

10

,99

12

,16

14

,04

14

,86

14

,46

14

,02

14

,59

14

,18

3,6

43

,74

3,9

53

,92

3,9

0

4,2

5

4,6

4

4,9

75

,00

6,2

6

6,7

16

,54

6,4

36

,18

6,0

5

6,6

9

1,4

6

2,6

92

,86

2,8

43

,11

3,1

73

,26

3,3

03

,32

3,4

6

3,4

3

5,9

0

6,6

1

6,6

0

7,1

0

7,6

7

8,8

1

9,6

9

10

,34

10

,63

11

,16

11

,92

13

,15

13

,49

13

,12

13

,06

12

,69

4,2

54

,21

4,5

0

4,9

1

5,2

65

,08

4,7

45

,00

4,6

5

0,1

2

1,0

01

,26

1,1

61

,19

1,1

1

1,4

8

2,0

2

2,5

62

,48

2,4

3

2,5

4

2,6

4

2,5

52

,55

3,9

8

3,2

0

4,8

3

2,0

02

,14

2,1

6

2,4

92

,64

2,7

02

,90

3,0

0

2,1

7

1,6

2

1,9

2

1,7

4

1,7

41

,73

1,8

11

,75

5,9

6

6,2

9

6,6

4

7,0

1

7,4

1

8,0

8

8,9

6

1,5

11

,73

1,8

21

,89

2,0

6

2,2

2

2,3

22

,44

2,6

82

,65

2,7

63

,02

3,0

22

,93

2,8

0

1,1

0

1,5

2

1,9

4

1,7

21

,70

1,6

8

19

97

.1

99

8.

19

99

.2

00

0.

20

01

.2

00

2.

20

03

.2

00

4.

20

05

.2

00

6.

20

07

.2

00

8.

20

09

.2

01

0.

20

11

.2

01

2.

A1

,d

ioB

osi

lje

vo

-

ara

pin

eA

1/A

6,

Rij

eka

-Za

gre

bA

2,

Ma

ce

lj-

Za

gre

bA

3,

Bre

ga

na

A3

,Z

ag

reb

(ist

ok

)-

Lip

ova

c

A4

,G

ori

an

-Z

ag

reb

A5

,O

sije

k-

Sre

da

nci

A7

,R

up

aA

8,

Ka

nfa

na

r-

Uka

A9

,U

ma

g-

Pu

la

D1

02

,K

rk

im

ost

A1

,d

ioZ

ag

reb

-K

arl

ova

cA

8,

tun

el

Uka

A9

,m

ost

Mir

na

A8

iA

9:

Od

lip

nja

20

11

.u

ve

de

nje

zatv

ore

ni

sust

av

na

pla

ten

aIs

tars

ko

mip

silo

nu

Kr

ki

mo

st:

Bro

jvo

zila

ug

od

ina

ma

20

05

.-2

01

3.

od

no

sise

sam

on

asm

jer

pre

ma

oto

ku

Krk

u

Za

gre

b-

Ka

rlo

va

c:

20

02

.Z

ag

reb

-V

uko

va

Go

rica

;2

00

3.

Za

gre

b-

Bo

silj

evo

1;

za2

00

4.

ne

ma

po

da

taka

11

,11

14

,08

6,9

9

3,6

8

12

,03

4,5

9

1,1

0

2,5

6

4,0

4

5,2

6

1,7

5

02468

10

12

14

16

20

13

.

13

,28

31

PGDP I PLDPS OP IM PODATCIMAO BROJA KIM MJESTIMAI ODSJE CIMA

3


3. PGDP I PLDP S OPIM PODATCIMA O BROJAKIM MJESTIMA I ODSJECIMA

U ovom su poglavlju saeto predstavljeni podatci o PGDP-u i PLDP-u brojakih mjesta u godini 2013. zajedno s pripadnim opim podatcima o brojakim mjestima i brojakim odsjecima, redom u zasebnim tablicama za dravne ceste, autoceste i upanijske ceste. Poredak brojakih mjesta u tablicama odreen je pripadnou brojakog odsjeka pojedinoj cesti te poloajem brojakog mjesta odnosno odsjeka uzimajui u obzir voenje ceste.

Sve se ceste ralanjuju na odsjeke ili dionice. Cestovni se odsjeci (dionice), ovisno o svrsi za koju se to radi, mogu razliito definirati. U brojenju, odnosno mjerenju prometa, pod cestovnim brojakim odsjekom misli se na onaj na kojem se promet ne mijenja po svom sastavu u pogledu strukture vozila kao i u pogledu raspodjele po izvoritima i odreditima te po svrhama vonje. To zapravo znai da cestovni brojaki odsjeak odreuju dva susjedna ravalita, bez obzira na formalni status ravalita. Time se ujedno pretpostavlja da izmeu tih susjednih ravalita nema ni ulijevanja niti izlijevanja prometa. Na tako odreenom odsjeku moe se, na izabranom poprenom presjeku, uspostaviti brojako mjesto.

Rad na odgovarajuem redefiniranju cestovnih brojakih odsjeaka zapoet je studijom Uspostava novog sustava brojenja prometa u Republici Hrvatskoj. To redefiniranje je, uz stvarne promjene na samoj cestovnoj mrei, uzrok razlikama to se daju uoiti od godine do godine u iskazivanju duljina cestovnih brojakih odsjeaka. U ovoj su publikaciji svi brojaki odsjeci definirani kao odsjeci razvrstanih javnih cesta izmeu susjednih ravalita s drugim razvrstanim javnim cestama ili, u sluajevima kad je brojako mjesto smjeteno pri graninom prijelazu, graninog prijelaza i ravalita s razvrstanom javnom cestom.

Pri utvrivanju brojakih mjesta i brojakih odsjeaka teilo se ostvarenju reprezentativnog uzorka brojakih mjesta neprekidnoga i povremenoga automatskog brojenja prometa.

Na priloenom kartografskom prikazu pod nazivom Intenzitet prometa na odabranim cestovnim pravcima u 2013. godini (mjerilo 1:900.000) vidi se na koji je nain promet nekog brojakog mjesta pridruen cestovnim odsjecima.

Brojako je mjesto odreeno oznakom i nazivom. Na taj se nain olakava prepoznavanje izvora podataka. U ovoj se publikaciji koriste oznake brojakih mjesta koje su po prvi puta uvedene u publikaciji s podatcima o prometu u 2003. godini. Dakle, svako brojako mjesto oznaeno je etveroznamenkastim brojem, kojem odgovara i odabrani toponim.

Prva dva broja etveroznamenkaste oznake predstavljaju redni broj kvadranta zemljovida s tim da su granice kvadranta meridijani i paralele koji su razdvojeni za 30' zemljopisne duine odnosno irine. Preostale dvije znamenke redni su broj brojakog mjesta unutar kvadranta. Oznaka brojakog mjesta ne sadri naznaku naina brojenja prometa. Ovakvo oznaavanje korisnicima olakava primjenu sve ee rabljenih raunalnih GIS-aplikacija i pronalaenje brojakih mjesta na zemljopisnim kartama te ostvaruje potrebnu nezavisnost od promjena u razvrstaju cesta. Postoji i zaliha brojanih oznaka za brojaka mjesta koja e se uvesti u budunosti.

I u naplatnom brojenju prometa vrijedi opisani opi sustav oznaavanja brojakih mjesta, s time da se vodi rauna o vrsti naplatne postaje, pa tako elna naplatna postaja koja gradnjom autoceste postane bona dobiva i novu brojanu oznaku.

Od 2003. godine promijenjeni su i nazivi virtualnih brojakih mjesta na cestovnim graevinama s naplatom prolaska vozila. Kako bi se to irem krugu korisnika olakala uporaba podataka, nazivi virtualnih brojakih mjesta za koje se predouju podatci o prometu na pojedinim brojakim odsjecima tih graevina odreeni su nazivom naplatne postaje i jednom od etiri glavne strane svijeta prema kojoj je, u odnosu na naplatnu postaju, usmjeren brojaki

35


odsjeak. To se ne odnosi na Krki most, tunel Sveti Ilija i naplatnu postaju Rupa (ta brojaka mjesta i nisu virtualna). Virtualno brojako mjesto takvo je brojako mjesto na kojem se podatci o prometu ne dobivaju s brojila prometa smjetenog na pripadnoj brojakoj dionici, ve se izraunavaju na osnovi podataka s nekih drugih prikladnih brojakih mjesta. Naziv brojakog odsjeka odreen je prema krajnjim tokama, a ukupna duljina odsjeka iskazuje se u kilometrima.

Za pojedino brojako mjesto i njemu pripadajui brojaki odsjeak u pravilu su predoeni izraunani ili procijenjeni PGDP i PLDP, a tamo, gdje to nije bilo ili mogue ili potrebno, PDP. Podatak za mjesto neprekidnog ili naplatnog brojenja koji je procijenjen ili se radi o PDP-u posebno je oznaen razliitom bojom, a svaku tablicu prate objanjenja koritenih boja i oznaka. U tablici 3.1. su podatci za dravne ceste, u tablici 3.2. za odsjeke autocesta (prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta i prema Pravilniku o oznaavanju autocesta, njihove stacionae, brojeva izlaza i prometnih vorita i odmorita NN 73/2003) i u tablici 3.3. za upanijske ceste. Tablice sadre i podatke o nainu brojenja, te o nazivima i duljinama brojakih odsjeaka.

Podatci su u tablicama u ovom poglavlju poredani prema rastuem broju (oznaci) ceste i poziciji brojakog mjesta na dotinoj cesti, sukladno njenu opisu (nazivu).

Kao i u svim do sada izdanim publikacijama serije Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, utvrena je pripadnost svakog brojakog mjesta i pripadajueg brojakog odsjeka razvrstanim javnim cestama u skladu s vaeim odlukama o razvrstavanju javnih cesta.

U kontekstu razvrstavanja javnih cesta nije naodmet podsjetiti i na definicije autoceste i brze ceste (temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/2008). Autocesta je definirana kao javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta oznaena propisanim prometnim znakom. Brza cesta je javna cesta rezervirana za promet iskljuivo motornih vozila, koja ima sva raskrija s drugim prometnicama u dvije ili vie razina, ima jedan ili dva razdvojena kolnika traka, u pravilu nema zaustavne trakove te je oznaena propisanim prometnim znakom.

36

Tablica 3.1. PROSJENI GODINJI I PROSJENI LJETNI DNEVNI PROMET S OPIM PODATCIMA O BROJAKIM MJESTIMA DC 2013.

Oznaka Ime PGDP PLDP Poetak Kraj Duljina(km)1 1101 Macelj 1623 1879 NAB 2258 D207 8,9 1 1104 urmanec 3640 4056 NAB D207 D206 4,7 1 1122 veki 4094 4168 NAB D35 2158 2,3 1 1927 Veliko Trgovie 6406 4571 NAB D307 2217 4,5 1 1935 Gornji Stupnik 6198 7138 NAB L31102 3061 1,9 1 1929 Klina Sela 9867 11527 NAB 3106 L31143 1,7 1 1928 Izimje 6567 8228 NAB 3102 L31136 2,6 1 3114 Karlovac 21470 25076 NAB D228 D3 3,9 1 3101 Tuilovi 8350 12076 NAB 3188 L34082 3,6 1 3105 Blagaj 4894 8975 NAB L34120 L34140 11,4 1 3106 Slunj 5448 9605 NAB L34140 3258 4,7 1 4307 Vaganac 1896 2963 PAB L59026 L59024 1,8 1 4308 Prijeboj - sjeveroistok 1449 2349 NAB L59027 5201 9,3 1 4302 Prijeboj 4996 9795 PAB 5201 L59045 7,9 1 4309 Korenica 4964 9783 NAB D52 L59045 2,4 1 4304 Joan 3461 7820 NAB L59064 5195 12,3 1 4901 Mutili (Udbina) 1646 3083 NAB L59101 L59117 7,9 1 4907 Graac 1800 2647 NAB D27 L63033 3,4 1 5002 Paene 1629 2561 NAB L65008 D59 3,2 1 5418 Kijevo 1434 1920 NAB 6058 6083 18,4 1 5524 Sinj 6437 7094 NAB 6118 D219 3,3 1 5504 Brnaze 8810 10341 NAB D60 L67041 1,7 1 5523 Dugopolje 22944 29325 NAB A1 D56 3,6 2 1203 Dubrava Kriovljanska 2296 2705 NAB GP L25001 0,7 2 1208 Majerje 7565 7902 NAB 2046 2037 2,5 2 1235 Hraica 3072 3366 NAB 2252 D35 4,3 2 1210 Varadin - jug 13669 14594 NAB 2068 D3 3,0 2 1209 emovec 4199 4429 PAB 2054 L25084 2,6 2 1307 Ludbreg - zapad 6068 6132 NAB L25094 2075 1,9 2 1308 Ludbreg - istok 5312 5593 PAB D24 L25104 1,5 2 1312 Plavinac 5073 5087 NAB L26034 L26100 1,6 2 1403 urevac 5888 6013 NAB 2247 L26112 3,3 2 2201 Klotar 5078 5363 PAB 2185 L40001 3,6 2 2203 Virovitica 7556 7856 NAB L40020 4024 9,0 2 2302 Cabuna 4428 4618 NAB L40034 L40036 2,9 2 2307 Slatina obilaznica 2965 3131 NAB 4025 D34 2,1 2 2305 ainci - jug 2962 3170 NAB 4063 D314 4,4 2 2408 Ferianci - istok 3599 4114 PAB 4058 4075 2,4 2 2407 Naice 3831 4035 NAB L44044 L44045 1,7 2 2406 Bizovac - zapad 4985 5170 PAB 4067 4060 0,4 2 2508 Osijek juna obilaznica 19206 19093 PAB D7 4085 2,4 2 3701 Klisa aerodrom - sjever 4617 4664 NAB L44115 D418 1,3 2 3723 Vukovar 11076 11530 PAB D55 D57 4,3 2 3801 Sotin 3532 3857 NAB 4152 L46013 2,7 2 3809 Ilok 886 993 NAB 4199 4200 3,5

Brojako mjesto Promet Nainbrojenja

Brojaki odsjeakOznakaceste

37

Tablica 3.1. PROSJENI GODINJI I PROSJENI LJETNI DNEVNI PROMET S OPIM PODATCIMA O BROJAKIM MJESTIMA /nastavak/ DC 2013.

Oznaka Ime PGDP PLDP Poetak Kraj Duljina(km)



3 1302 Gorian 1012 1694 NAB GP 2032 1,8 3 1315 tefanec 3681 3928 PAB 2022 L20028 2,9 3 1234 akovec 7931 8176 NAB D20 2031 1,9 3 1205 Puine 10783 11330 NAB D208 L20048 3,4 3 1221 Novi Marof 6821 7107 NAB L25131 2136 1,1 3 2003 Blaev Dol 7354 7215 NAB L31036 3016 1,2 3 2032 Belovar 11169 10576 PAB 1006 L10157 1,5 3 3003 Duga Resa 9949 11039 NAB 3181 D23 3,7 3 3005 Vrbovsko 1168 1845 NAB L58032 L58037 8,3 3 2937 Skrad 1229 1788 PAB L58030 L58102 6,5 3 2905 Delnice 5695 7560 NAB D203 D32 1,8 3 2935 Gornje Jelenje 2662 3903 NAB 5032 D501 0,5 5 2202 Terezino Polje 760 1071 NAB L40009 4004 3,6 5 2214 Virovitica obilaznica sj. 780 974 NAB 4249 D2 3,7 5 2215 Virovitica obilaznica jug 1296 1580 NAB D2 4251 4,4 5 2205 Grubino Polje 2917 3011 PAB 3094 3139 2,7 5 2206 Konanica - zapad 2484 2580 NAB L37118 3138 2,3 5 2210 Kip 1853 2167 PAB 3171 L37151 4,4 5 2213 Badljevina 2178 2278 NAB 3272 L41002 0,4 5 3411 Lipik 4722 5018 PAB L41014 D47 3,1 5 3406 Cage 1451 1497 PAB L42001 3252 7,5 5 3412 Okuani 3592 3918 NAB 4241 4158 0,8 5 3410 Stara Gradika 3470 4140 NAB 4226 4227 1,0 6 1801 Jurovski Brod 2465 3096 NAB GP D228 0,2 6 1802 Ribnik 1914 2365 PAB L34023 3140 2,1 6 3108 Oki - zapad 2222 2608 PAB L34094 L34093 2,6 6 3102 Gvozd - zapad 1282 1984 NAB L33075 3186 0,8 6 3206 Maja 551 668 PAB L33094 3237 6,6 6 3210 Trgovi 388 495 NAB 3234 L33167 1,4 7 2501 Duboevica 1095 1521 NAB GP 4011 1,0 7 2503 Karanac (Beli Manastir) 5898 6370 NAB D517 D212 3,7 7 2505 eminac - sjever 4520 4995 PAB L44010 4054 3,9 7 2513 Osijek sj. obilaznica 5733 5715 NAB 4257 4068 10,4 7 2512 epin 5419 5681 NAB D2 D4247 3,5 7 3705 Vuka 4424 4543 NAB 4107 L44107 2,5 7 3606 Vrpolje 3262 3622 NAB L44138 4202 2,9 7 3615 Sikirevci - jug 2331 2752 NAB 4220 L42049 4,3 8 2801 Pasjak 5136 9690 NAB L58011 A7 3,9 8 2804 Muii 5619 6465 NAB 5016 L58015 0,9 8 2809 Pavlovac 6135 7604 PAB D66 5051 2,3 8 2917 Kostrena 4220 6143 NAB L58054 D40 2,2 8 2923 Crikvenica 7637 14768 NAB 5091 5091 3,1 8 2928 N. Vinodolski - sjever 7596 13911 PAB 5062 5064 5,6 8 2929 Senj - sjever 3938 8473 NAB 5109 L59001 13,3 8 4102 Sveti Juraj 3732 8618 PAB D23 5126 8,1

38





8 4105 Vlaka 2914 7179 NAB L59028 D405 19,0 8 4107 Prizna - sjever 1760 4208 PAB L59048 D406 25,0 8 4218 Cesarica 1166 2509 PAB D406 25 13,0 8 4207 Karlobag 1046 2270 NAB D25 L63025 35,6 8 4802 Starigrad (Paklenica) 3665 7812 NAB L63153 6008 1,5 8 4925 Posedarje - istok 4082 9814 PAB L63028 L63063 3,2 8 4810 Murvica 13056 18763 NAB 6011 L63167 3,4 8 4825 Bibinje 11971 18791 NAB D424 6039 2,8 8 4814 Sukoan 7293 11853 PAB 6040 6045 7,2 8 5305 Pirovac 4864 9898 NAB 6068 D59 2,9 8 5308 ibenik 14071 22449 NAB 6088 L65037 3,0 8 5309 Grebatica 5255 10780 NAB D58 6127 12,0 8 5407 Marina 4364 8427 NAB L65078 6130 3,6 8 5423 Solin 40557 46476 NAB 6137 6139 0,2 8 5422 Stobre 49443 57642 NAB D410 6143 3,1 8 5902 Jesenice 11155 16410 NAB 6162 L67112 2,7 8 5916 Omi - zapad 15654 20430 NAB L67120 D70 0,7 8 5909 Mimice - istok 5433 10066 PAB L67135 6167 1,8 8 5910 Brela 6173 12202 NAB D39 L67144 4,0 8 6004 ivogoe 3118 6876 NAB L67197 D412 9,1 8 6005 Gradac 3521 6294 PAB L67205 L67204 3,3 8 6010 Rogotin 8562 13127 NAB D413 L69004 3,1 8 6501 Klek 5063 10414 PAB L69029 6279 7,9 8 6503 Zaton Doli 4556 9338 NAB 6227 D414 6,1 8 6601 Zaton 7788 13831 NAB L69047 6254 9,1 8 6602 Kupari 12286 17778 NAB L69050 6243 0,6 8 6604 Gruda - jugoistok 3626 6124 NAB L69055 6241 1,6 9 6103 Metkovi 4794 6578 NAB GP D62 1,0 9 6104 Kula Norinska 9192 13498 PAB L69013 L69012 2,2

10 2008 Sveta Helena 11061 11057 NAB A4 D41 8,0 10 2030 Vrbovec obilaznica 5218 2186 NAB D41 3079 4,8 20 1319 Ivanovec 5460 6183 NAB 2022 A4 1,7 20 1305 Prelog 3776 3921 PAB 2038 2033 5,7 22 1233 Moenec 2748 2841 NAB D3 D24 2,3 22 1228 Vukovec 1147 1325 PAB L26003 L26047 2,6 22 2101 Krievci - jug 4543 4602 PAB L26069 L26125 2,0 23 3008 Belavii 2749 3441 NAB L34062 3176 6,4 23 3013 Skradnik 1782 2209 PAB 3256 3255 2,8 23 3014 Munjava (Josipdol) 1127 1485 NAB D42 L34137 0,4 23 3028 Modru 379 599 PAB L34136 L59007 15,6 23 4201 Brinje 912 1299 PAB L59015 5110 5,2 23 4101 Senj 3417 7555 NAB L59009 D8 11,0 24 1111 Bedekovina 7966 9396 PAB 2197 2166 5,5 24 1238 Poznanovec 6456 6713 NAB 2201 2168 0,8 24 1230 Konjina 3980 4130 NAB 2170 L22022 0,6

39





24 1226 Krapina Selo 2479 2430 PAB 2204 2171 6,5 24 1222 Novi Marof - zapad 2909 3519 PAB L25134 L25132 0,9 24 1237 Ljubeica 2594 2796 NAB 2136 L25150 1,6 24 1309 Leskovec Topliki 1240 1401 PAB 2111 L25154 3,6 25 4303 Buni 496 835 PAB L59064 5156 2,7 25 4206 Budak 4473 4625 PAB 5171 L59088 1,6 25 4209 Novoselo Trnovako 1118 1910 NAB 5162 5163 1,2 26 2036 Konak 2371 2590 NAB A12 L31069 3,8 26 2107 Dubrava 1993 2117 PAB L31122 2211 2,8 26 2111 azma - istok 1499 1586 PAB L37097 L37056 0,1 26 2112 Trnovitiki Popovac 1317 1361 PAB L37105 3090 3,0 26 2211 Hrastovac 1470 1562 PAB L37142 3168 3,3 27 4912 Zaton Obrovaki 1214 2382 NAB 6027 6028 6,7 27 4914 Kruevo 1864 2987 PAB 6025 L63069 3,7 27 4915 Benkovac 1387 2582 NAB 6048 L63123 10,6 27 5317 Gornje Ceranje 1530 2078 PAB 6064 6066 7,4 27 5303 Gaelezi 2118 3585 NAB D59 6071 5,4 28 2103 Sveti Ivan abno 7084 7273 NAB 3041 2229 4,1 28 2102 Predavac 8022 7983 NAB 3022 D524 0,3 28 2104 Bjelovarska obilaznica 3518 3948 PAB 3022 D43 6,7 28 2106 Prespa 5162 5129 NAB 3048 3087 0,7 28 2110 Bulinac 2259 2435 PAB 3090 3280 2,3 29 1232 Mae - istok 3147 3217 PAB 2168 2128 2,3 29 1231 Zlatar Bistrica 3163 3501 NAB D24 2202 3,4 29 2004 Kaina 2198 2331 NAB L10004 1001 1,0 30 2014 Velika Mlaka 37260 35160 NAB 3109 D408 2,0 30 2035 Velika Gorica sj. obilaz. 7958 7119 NAB D408 L31155 1,2 30 2019 Lekenik 8469 8547 NAB L33006 3230 2,2 30 2020 aina 8439 8600 NAB D36 3156 0,3 30 3208 Petrinja - sjever 4718 5306 PAB 3242 D37 1,8 30 3205 Budiina 2034 2583 PAB 3201 L33053 0,7 30 3311 Hrvatska Kostajnica 3080 3464 NAB D224 L33159 2,0 31 2016 Kurilovec 4707 5045 PAB L31157 3111 3,2 31 3209 Gornje Taborite 198 229 PAB 3194 L33029 3,2 32 1701 Prezid 695 872 PAB GP D305 8,7 32 1702 Smreje 700 847 NAB L58004 5185 7,2 32 2903 Crni Lug 575 703 PAB 5032 D3 10,7 33 5001 Knin - sjever 1165 1489 NAB L65009 6080 6,0 33 5003 Knin - jug 2879 3575 NAB D1 6056 4,0 33 5004 Vrbnik - jug 2027 2298 PAB 6056 6079 4,6 33 5412 Pakovo Selo 1862 2712 NAB 6094 L65083 6,1 33 5426 Pakovo Selo - jug 2463 3539 NAB 6093 A1 13,5 33 5322 Dubrava ibenska 7814 13058 NAB 6091 D8 1,8 34 2411 Podravska Moslavina 1986 2022 NAB 4030 4031 8,1 34 2402 Donji Miholjac - istok 3463 3729 PAB D53 L44016 9,2

40





34 2405 ag 5237 4949 NAB 4051 L44028 2,8 35 1213 Greda 5250 4936 NAB L25042 2063 1,8 35 1216 Kania - zapad 4294 4548 PAB 2084 2102 2,0 35 1123 Gornja emnica 1938 1670 NAB 2125 2122 1,6 36 1921 Orlovac 1570 1836 PAB L34043 L34045 7,3 36 1923 Pisarovina - jug 1654 1942 PAB 3106 L31187 1,0 36 2022 Letovani 1212 1557 PAB L33008 D30 4,1 36 2021 Stupno 5850 6020 PAB L33009 3203 3,0 36 3201 Novo Selo Palanjeko 2799 2967 NAB 3206 L33055 1,2 36 2117 Struec 3717 4008 PAB 3161 L33017 0,8 37 3203 Petrinja 8699 9353 PAB D224 L33051 3,3 38 3401 Pakrac - istok 907 995 PAB D5 L41017 10,5 38 3504 Pasikovci 866 931 NAB 4113 L41018 1,3 38 3505 Kuzmica 5111 5145 NAB L41054 4116 3,0 38 3507 Pleternica - istok 1196 1258 PAB 4030 L41063 7,7 38 3605 Levanjska Varo 738 793 PAB 4144 L44120 4,0 39 5511 Cista Provo 991 2086 PAB L67098 D60 6,1 39 5908 Cista Provo - jug 1339 2760 NAB L67137 6171 1,9 39 5903 Gornja Brela 2907 6372 NAB 6166 L67134 7,3 41 1401 Gola 807 1016 PAB 2116 2115 3,9 41 1310 Petranec 2347 2695 PAB 2114 2113 1,3 41 1311 Sokolovac 3717 3792 NAB L26006 L26073 3,0 41 2006 Vrboveki Pavlovac 5760 5457 PAB L31054 3052 2,4 42 3010 Sveti Petar 1210 1434 PAB L34099 3254 3,9 42 4306 Saborsko - istok 556 998 PAB L59135 5201 3,0 43 1314 Hampovica 3218 3549 NAB L26103 3049 5,1 43 2105 Markovac 2363 2461 PAB D524 L37035 2,0 43 2108 Narta - sjever 3674 3650 NAB L37071 3084 1,8 43 2015 Caginec 7025 7351 PAB 3124 3074 1,9 44 2750 Porte Porton 993 2096 PAB L50043 5209 9,4 44 2706 Fontana 2613 3596 PAB L50029 5013 2,9 44 2806 Lupoglav - sjever 3072 4753 NAB L50080 5014 3,4 45 2207 Veliki Zdenci 1340 1563 NAB 3136 3133 5,0 45 2209 Hercegovac 2052 2219 PAB 3133 3135 2,0 45 2115 Kapelica 2647 2892 NAB D26 L37138 4,0 46 3708 Stari Mikanovci 3287 3491 NAB 4133 4166 4,7 46 3709 Voinci 3255 3532 PAB 4166 4167 6,1 46 3722 Vinkovci obilaznica 1998 2061 NAB D518 D55 6,8 46 3711 Srijemske Laze 3390 3736 NAB 4150 L46027 2,8 46 3712 Orolik 2346 2701 PAB D57 D57 3,6 46 3804 Ilaa - zapad 1375 1741 PAB 4197 L46033 2,3 46 3810 Tovarnik 1166 1374 NAB 4233 GP 2,1 47 3402 Dobrovac 801 812 PAB 4236 4112 2,0 47 3306 Broice 1896 2548 NAB 3250 3253 2,0 47 3308 Slabinja 930 1151 PAB L33177 3264 13,6

41





47 3207 Hrv. Kostajnica - zapad 946 1076 PAB D30 L33165 6,6 48 2712 Tinjan 4004 5050 PAB L50096 L50099 1,1 49 3509 Batrina - sjever 1169 1312 PAB 4185 4158 4,9 50 4202 Brlog 1743 2593 PAB L59016 5127 2,9 50

publikacija "brojenje prometa na cestama republike hrvatske

Documents