pticiji grip i sve sto treba znati o njemu!

8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!

1/63

.

.

.

.

.

SVE T O T REB AT E ZNAT I 0 PT I JOJ GRI PI

. . .

Pandemija ptije gripe je neminovna. Otkriven u Kini,gdje je napao ptice, ovaj nemilosrdan virus mogao bi

mutirati i ubiti na milijune ljudi. Koliko su tone ove

prognoze? Je li u pitanju samo panika koju stvaraju

mediji, ili istinska prijetnja protiv koje bismo se trebali

zatititi odmah? I kako bismo to mogli uiniti?

.

.

SVE TO TREBATE ZNATI O PTIJOJ GRIPI knjiga jek o j a o d g o v a r a n a o v a p i t a n ja , a l i i is t r a u j e m n o g a d r u g a :

.

P o v i je s t p a n d e m i ja - i z a t o b i o v a m o g l a b i t i r a z l i i t a S v i v e l ik i n a p a d i g r i p e t o j e v i r u s i k a k o s e i r i

K a k o r a d e a n t i v i r a l n i l i j e k o v i i c j e p i v a t o e p o d u z e t i v la d e a k o s e p o n u o s t v a r i v a t i n a j c r n j e s lu t n j e K a k o s e m o e m o z a t it it i...

.

. . . a l i i p u n o v i e o d t o g a . B i l o d a s t e z a b r i n u t i z b o g m o g u i h p o s l j e d i c ap t i j e g r i p e z a v a s i v a u o b i t e l j , i l i j e d n o s t a v n o e l i t e s a z n a t i v i e o do n o g a t o s t e u l i u m e d i j im a - o v o j e k n j ig a z a v a s .


2/63

PREDGOVOR

Imam gripu" jedna je od eih fraza u engleskom

jeziku. Naravno, veina ljudi koji to kau najvjerojat

nije uope nemaju influencu, ve samo jau prehladuili neku drugu infekciju dinog sustava. Ipak, oito je

da nam rije gripa" ne tjera stah u kosti, inae bismo

svake godine protiv nje zahtijevali cjepivo. Zato smo

onda toliko zabrinuti oko ptije gripe? Odgovor lei u

periodinoj pojavi novih vrsta influence koje uzrokuju

globalne epidemije, odnosei milijune ivota, a mi smo

poprilino sigurni da te nove vrste, ili barem neke odnjih, potjeu od ptica. Pojava smrtonosne ptije gripe

koja se ponekad prenese na ljude i ubija - stoga je vrlo

zabrinjavajua, no da bismo razumjeli rizike i odluili

to poduzeti moramo razmotriti ogroman broj faktora.

Kako se virus razvija, kako se iri, kako naa tijela na nj

regiraju, na koji nain uzrokuje bolest? Kako peradarska

industrija funkcionira u razliitim dijelovima svijeta i

kako velike ptije selidbe rasprostranjuju virus irom

zemaljske kugle? Koliko se ptija gripa treba promijeniti

da bi postala nova ljudska gripa? Kako moemo znati

Autor: John FarndonNaslov izvornika: Bird Flu: Everything You Need to Know

Digitalizacija Knjige : Equilibrium

Sve to trebate znatio ptijoj gripi

SADRAJProf. Tony Minson: Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . .2Biljeka o autoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3

Dolazi ptija gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4Obolijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

to je virus?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

Kako se tijelo bori sa zarazom?. . . . . . . . . . . . . . . .16

Obina gripa u akciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21

Virus gripe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

Velika gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29

Azijska, hongkonka i svinjska gripa. . . . . . . . . . .32H5N1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35

Izbijanje epidemije meu piliima. . . . . . . . . . . . .38

Vrijeme krize?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

Opasnost od pandemije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

Mjere opreza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47

to je s cjepivima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

to je s lijekovima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53to initi u sluaju ptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . .56

Prof. dr. sc. Ilija Kuzman: Zato se svi panino bojeptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60


3/63

hoe li nova ljudska gripa biti ubojita poput pandemije

iz 1918., ili e biti slabijeg tipa, poput onih iz 1957. i

1968.? Kako izumljavamo cjepiva protiv gripe i koliko

je vremena potrebno za stvaranje zaliha antivirusnih

lijekova i novih cjepiva?

Ako se i sami znanstvenici, doktori i veterinari s tim

toliko mue, uope ne udi to je javnost zbunjena.Prije ili kasnije pojavit e se nova pandemija ljudske

gripe, i moramo biti spremni. Knjiga Johna Farndona

govori nam ono to trebamo znati, vodei nas kroz temu

jednostavnim stilom i svakodnevnim jezikom. Njegov

zakljuak je toan: jo nismo spremni, stoga drite pal

eve.

Profesor Tony Minson, profesor virologije izamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu

John Farndon je autor brojnih popularnih prirunika

iz razliitih tematskih podruja, ukljuujui bestselere

poput Depne enciklopedije Dorling Kindersley i Collin-

sove Djeje enciklopedije. Triput je nominiran za Aventis

juniornagradu za najbolju knjigu iz podruja znanosti.

Tony Minson je profesor virologije i

zamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu.

BILJEKA O AUTORU


4/63

Dolazi ptija gripa

S obzirom na visoku stopu smrtnosti koja se pove

zuje s ovim tipom ljudske influence, pomisao na glo

balnu pandemiju je uasavajua.Urednika kolumna, The Lancet, sijeanj 2004.

Dana 22. listopada 2005., u prostorijama karantene

negdje u Velikoj Britaniji, pronaena je mrtva papiga. U

normalnim okolnostima smrt papige ne bi predstavljala

veliku vijest, no smrt ove papige istom je osvanula na

naslovnicama svih novina i postala glavna televizijska vijest. Ova papiga je, naravno, bila prva potvrena rtva

ptije influence tipa H5N1 u Velikoj Britaniji, influence

poznatije kao ptija gripa".

Ptija gripa odjednom se nala u sreditu svaije

panje. Nije vie bila neto daleko, neto to se dogaa

piliima u Aziji. Bila je ovdje, sada. Ljudi su htjeli znati

o emu se tono radi, na koji nain se mogu zaraziti,kako se mogu lijeiti ako se zaraze, i jo puno toga. Pitali

su sveenike. Novine su zahtijevale da se neto poduz

me. Proirile su se glasine da je opasno jesti pilie i neki


5/63


6/63

nabacuju brojkama." Svi se slau oko jednoga, a to je da

e sljedea velika pandemija gripe biti strana, premda

ne znamo koliko strana.

U ovom trenutku, meutim, nitko ne zna hoe

li virus H5N1 biti uzronik sljedee pandemije ili e

ostati ogranien iskljuivo na ptice. U elji da sprijee

izbijanje panike, glasnogovornici zdravstva naglasili suda je ptija gripa zapravo bolest ptica i da se stoga nema

mo ega bojati. Kako istiu, veina od to malo ljudi koji

su do sada umrli bili su siromani poljoprivrednici koji

su ivjeli u vrlo bliskom kontaktu s vlastitim piliima.

Ipak, u kolovozu 2004., od ptije gripe umrla je mlada

Tajlananka koja se zarazila od svoje keri, a ona od pili

a. Ova je ena zatim zarazu prenijela svojoj sestri kojuse lijeilo Tamifluom i koja se oporavila. Nema, dakle,

nikakve garancije da se ptija gripa nee prenositi s ov

jeka na ovjeka.

Mrtva papiga

Premda ptija gripa potjee iz jugoistone Azi je, papiga pronaena mrtva u karanteni u Velikoj

Britaniji bila je zapravo papiga amazonka naran

astih krila uvezena iz Surinama u Junoj Ameri

ci gdje ptija gripa do sada nije zabiljeena. U

Veliku Britaniju uvezena je 16. rujna 2005. kao

dio poiljke junoamerikih tropskih ptica namije

njene za prodaju u trgovinama kunim ljubimci

ma diljem zemlje. Uobiajenim postupkom prola

je kroz centar za prijam ivotinja na Heathrowu,

a zatim bila smjetena u odobreni karantenski

centar gdje je trebala provesti 30 dana. U ovom

centru papiga je bila u dodiru s 216 tajvanskih

ptica i pretpostavlja se da je gripu uhvatila od

njih. Sreom, umrla je tek nekoliko dana prije

nego to je trebala biti putena iz karantene. Da

je poivjela malo due, karantena bi moda ostala zaraena i u Velikoj Britaniji bi izbila epidemija

ptije gripe. Dakako, postavljala su se pitanja.

Kako su, na primjer, tajvanske ptice zarazile

papigu kada propisi nalau da ptice iz razliitih

zemalja u karanteni budu razdvojene? Nakon

ovog zabrinjavajueg incidenta Velika Britanija je

od Europske komisije zatraila i dobila zabranu

uvoza egzotinih ptica uhvaenih u divljini. Neki

znanstvenici, meutim, strahuju da e to prouzro

iti krijumarenje ptica, koje tako nee prolaziti

sigurnosnu prepreku karantene. U meuvreme

nu se preostalih 2000 ptica uva u karanteni dok

ne prou detaljne lijenike pretrage.


7/63

Obolijevanje

... ovjek se s boleu susree u djetinjstvu i itav ivot bolest mu je stalna poput prehrane.

Mark Twain

U ranim danima ljudskog lovako-sakupljakog perio

da zarazne bolesti vjerojatno su bile gotovo nepoznate.

Ljudi tada nisu ivjeli dovoljno blizu jedni drugima da

bi se klice mogle iriti, niti su blizu izvora vode ostajali

dovoljno dugo da bi ga zagadili. Nisu drali ni pitome

ivotinje koje su danas domaini svim moguim klicama. No, dok su ljudi kolonizirali svijet, tako su i njih

kolonizirale klice, od parazita preko bakterija do virusa.

Otkrie poljoprivrede prije 10 000 godina ljude je spa

silo od gladi i priskrbilo im stalan izvor hrane, ujedno

omoguujui eksplozivan rast populacije. No, suivot

ljudi i ivotinja stvorio je uvjete za prvo bujanje zaraz

nih bolesti.Uzgojne ivotinje izravno su prenosile svoje klice na

ljude. Stoka nam je prenijela tuberkulozu i velike bogi

nje. Od pasa smo dobili ospice. Od konja smo dobili


8/63

onaj zimski dave, obinu prehladu. A pilii ili svinje

prenijeli su nam gripu. Kako se poljoprivreda intenzi

virala, voda zagaena gnojivom omoguila je razvoj

bolesti poput djeje paralize, kolere, trbunog tifusa i

hepatitisa, dok je voda za navodnjavanje pruala ideal

ne uvjete za razvoj parazita poput uzronika bilharzije i

histosomijaze - malariju da ne spominjemo.U ovoj plimi zaraznih bolesti ljudi nipoto nisu bili

nezatieni. Sa svakom novom zarazom preivjele oso

be stjecale su nova antitijela, a prirodna imunost na

sve vei broj bolesti prenosila se s roditelja na djecu, u

maternici ili preko majinog mlijeka.

Valovi bolesti

No, kroz itavu povijest valovi epidemija irili su se

svijetom, a s porastom ljudske populacije i sve veim bro

jem selidbi postajali su sve smrtonosniji. Izmeu 165. i

180. godine, za vrijeme vladavine Marka Aurelija, kuga

je pokosila etvrtinu stanovnitva Rimskog Carstva.Oko 1300. Crna smrt (bubonska kuga koju su prenosi

le takorske buhe) zapoela je svoj pohod od Srednjeg

istoka, preko Europe i Sjeverne Afrike, i svoj vrhunac

doivjela u uasnom periodu izmeu 1346. i 1350. kad

je umrlo 20 milijuna ljudi, a itava sela bila su zbrisana.

Djevianske populacije, bez prirodnog imuniteta, pokaza

le su se osobito ranjivima u susretu s novim bolestima.Kad je panjolski osvaja Cortes 1521. pokorio Asteke,

veinu Asteka nije pokorila Cortesova otimaka druina

ve smrtonosne velike boginje koje su sa sobom donijeli.

Meutim, prva europska epidemija koja je pogodila obje

Amerike vjerojatno je bila svinjska ili panjolska gripa

koju su donijele svinje s Kolumbovih brodova. Preko

400 godina kasnije, nova epidemija svinjske gripe poka

zala se najgorom do tada. Izmeu 1918. i 1919. godine

svinjska gripa poharala je svijet jo uvijek potresen svjet

skim ratom, pokosivi 60-100 milijuna ljudi - daleko vie no to je stradalo u ratu.

Ba kao to je agrarna revolucija prije 10 000 godina

donijela sa sobom specifine bolesti, isti sluaj bio je

i s industrijskom revolucijom prije 200 godina. Prena

puenost u novim gradovima 19. stoljea omoguila je

nebrojene valove epidemije kolere. Ova bolest veinom

je odnosila ivote siromanih koji su ivjeli zbijeno,okrueni prljavtinom. Kao to se vidi iz poglavlja koja

slijede, intenzivirana urbanizacija u zemljama treeg svi

jeta ponavlja danas ovaj obrazac, nudei plodno tlo za

bolesti poput gripe.

Englesko znojenje:Tudorska gripa?

Nitko tono ne zna kad se prvi put pojavila

gripa, no po jednoj teoriji gripa je bila bolest

koja je pogodila trupe Henrika Tudora nakon to

su porazili Kralja Rikarda III. na Bosworthskom

polju u kolovozu 1485. Simptomi ove bolesti

ukljuivali su goruu e, glavobolju, bol u zglo bovima, ponekad povraanje - i uvijek uasnu

vruicu koja je bolesti priskrbila nazivengle-


9/63

skog znojenja. Bolest je trajala prilino kratko,

ubijajui svoje rtve u samo nekoliko sati, ili ih

drei bolesnima nekoliko dana prije negoli bi se

oporavili. Nakon bitke, Henrikove pobjednike

trupe bolest su sa sobom donijele u London, to

je dovelo do tako teke zaraze da je Henrikovakrunidba morala biti odgoena - usprkos potre

bi da se uvrsti njegov status bojeg izabranika.

Epidemija ove tajanstvene bolesti trajala je svega

nekoliko tjedana, a onda jednostavno nestala.

Tijekom sljedeeg stoljea opet se pojavila etiri

ili pet puta, a 1528. proirila se na Njemaku,

gdje je bila poznata kao engleska kuga.

Nove bolesti

Nove bolesti pojavljuju se neprestano. Meu njima

su HIV, ebola, SARS i, naravno, nove vrste gripe. Dakle, ono s im se danas suoavamo nije nuno neobino;

kroz itavu povijest neprestano su se pojavljivale novebolesti, rasplamsavajui se u epidemijama kad bi s njima

u doticaj stupalo sve vie ljudi, i jenjavajui kad bi pod-

loniji od njih umrli, a preivjeli razvili imunitet. Ipak,

savrenije dijagnostike tehnike identificiraju nove boles

ti, a porast u meunarodnim putovanjima pomae iriti

bolesti bre no ikad prije. Virus SARS-a se 2003. godine

proirio iz Kine u Kanadu u svega nekoliko dana.Epidemija je izbijanje bolesti koja istovremeno napa

da puno ljudi. Ponekad epidemija traje svega nekoliko

sati ili nekoliko tjedana. No, moe trajati i nekoliko

godina. Ukoliko epidemija na odreenom podruju

ostane trajno, kae se da je endemina. Ako se proiri

po itavom svijetu, nazivamo je pandemijom. U pro

losti se epidemijom nazivalo tek irenje zaraznih bolesti

poput ospica ili gripe. Danas se i pojaana uestalost

nezaraznih bolesti poput raka i sranih bolesti esto znanazivati epidemijom.

Kako se razbolijevate

Zaraznu bolest moete uhvatiti na nekoliko

naina. Prijenosne bolesti su bolesti koje se pre

nose izravnim kontaktom, poput HlV-a, prehlade, hepatitisa i, naravno, gripe. Najlaki nain

da se zarazi jednom od ovih bolesti jest dolazak

u dodir sa zaraenom osobom ili ivotinjom.

Prijenos dodirom

Bolesti poput ovih ire se uglavnom izravnim

prijenosom klica s jedne osobe na drugu. To semoe dogoditi kad osoba s klicom poljubi ili raz

mijeni tjelesne tekuine s drugom osobom. Stoga

ne iznenauje da se mnoge bolest prenose sek

sualnim kontaktom - i nije sluajno da su spolno

prenosive bolesti (STD) najuestalije od svih zara

za u SAD-u. Otprilike 3 milijuna Amerikanaca

godinje uhvati klamidiju, 650 000 imaju gono-reju, nekih 900 000 zaraeno je HlV-om, a 45

milijuna ima virus herpes simplexa, odgovoran


10/63

za genitalni herpes. Takoer se moete zaraziti

i rukovanjem. Prehladu ete esto uhvatiti kad

virus rukom prenesete na oi ili nos to je jedan

od razloga zato lijenici inzistiraju na pranju

ruku. Moete se zaraziti i preko kontakta sa ivo

tinjama. Od prerijskih pasa, primjerice, moetedobiti majmunske boginje, a od bijesnih pasa

bjesnou. U sluaju ptije gripe, dakako, presu

dan e biti prijenos bolesti s ptica na ovjeka. I

neroene bebe, preko krvi majke, mogu uhvatiti

prijenosne bolesti poput HlV-a i toksoplazmoze.

Kontakt ne mora uvijek biti izravan. Odree

ne klice moete pokupiti s povrina stolova, kva

ka i slavina, osobito klice prehlade i gripe.

Kaalj i kihanje

Kad ljudi kalju i kiu, u zrak ispuhuju kap

ljice. Ako su prehlaeni, imaju gripu ili kakvu

slinu infekciju, te kapljice sadre klice od kojih

su se razboljeli. Prije negoli padnu na tlo, kap

ljice prevale put ne vei od metra. No, ukoliko

priete dovoljno blizu, moete ih lako udahnuti

i sami se zaraziti.

Neke vrste klica mogu putovati zrakom na

tako sitnim esticama da e neko vrijeme visjeti

u zraku i mogu prevaliti vee udaljenosti. Takvi

su virus SARS-a i tuberkuloze. Upravo zato te

dvije bolesti uzrokuju toliku zabrinutost.

Prijenosnici

Prijenosnici nekih klica siuna su bia poput

kukaca koji dolaze u blizak kontakt s ljudima.

Komarci, buhe, ui i krpelji - svi oni prenose

takve bolesti. Neki komarci, naprimjer, preno

se malariju, dok buhe prenose kugu, a jelenjikrpelji prenose klicu Lyme borelioze. Prijenosnici

poput ovih nazivaju se vektori.

U mnogim dijelovima svijeta prljava voda za

pie ogroman je rizik za zdravlje. Ljudski otpad

zna dospjeti u pitku vodu, irei bakterije, namet

nike i praivotinje. Klice poput navedenih ine

dijareju jednom od najrairenijih bolesti. Klice se

takoer mogu iriti i u zagaenoj hrani. Bakteri

ja poput Escherichije coli (E. coli) moe se iriti

u slabo ispeenom hamburgeru. I salmonela se

moe iriti u mesu i jajima.


11/63

to je virus?

Virus je latinska rije koju koriste lijenici, a znai:

Znam koliko i vi.

Anonimac

Odete li lijeniku s jakom infekcijom plua ili pro

ljevom, najvjerojatnije e vam prepisati antibiotik, u

sluaju da su bakterije klice koje su odgovorne za vae

stanje. Antibiotik e, meutim, esto biti neuinkovit

jer je klica, zapravo, virus. Budui da esto uzrokuju

sline simptome, bakterije i virusi esto se trpaju u istiko. No razlikuju se kao nebo i zemlja.

Virus je oblik ivota drugaiji od svih ostalih. Zapra

vo, ima znanstvenika koji tvrde da virusi uope ni nisu

oblik ivota. Uistinu, bakterije imaju vie zajednikoga

s ljudima nego s virusima. Kao prvo, i bakterije i ljudi

- i sva ostala iva bia - imaju stanice, mikroskopske

estice u kojima se odvijaju njihovi ivotni procesi. Virusi, to je jedinstven sluaj, nemaju stanice. Nemaju ak

ni stanine strukture koje ivim biima trebaju da bi se

prehranjivala, stvarala energiju, rasla i tako dalje. Sve


12/63

to su sposobni raditi, a to nalikuje ivotu, jest reprodu

cirati se. Oni su zapravo beivotne, nepokretne kemijske

estice - dok god se nalaze izvan ive stanice. Meutim,

kad se nau unutar ive stanice, virusi se u potpunosti

mijenjaju, zaposjedajui stanicu poput kakvog poreme

enog kunog gosta. Na nau nesreu, programirani su

da ine upravo to.Svi virusi imaju jezgru nukleinske kiseline s protein

skom ovojnicom, a ponekad i ovojnicu od masti. No, ta

ovojnica razlikuje se od stanine ovojnice bakterije koli

ko i papirnata omotnica od zida kue. Razlika u veliini

takoer je prilino slina. Bakterije su u prosjeku tisuu

ili vie puta vee od virusa. Dok se veina bakterija

moe vidjeti uz pomo snanog svjetlosnog mikroskopa,da bi se vidjeli virusi, potreban je elektronski mikroskop.

Jo u 17. stoljeu nizozemski je znanstvenik Anton van

Leeuwenhoek promatrao bakterije, ili animakule, kako

ih je zvao, no tek su u 1970.-ima znanstvenici dobili

mikroskope dovoljno snane da bi promatrali bakterije.

Provaljivanje u stanicu

Proteinska ovojnica virusa i njegova masna ovojnica

virusove su provalnike alatke, a njihov je zadatak ubaci

ti virus u stanicu. Meutim, to mora biti odgovarajua

stanica. Virusna ovojnica svakog tipa virusa mora u

potpunosti odgovarati kemijskim receptorima stanice

domaina. Te stanice receptore posjeduju u svrhu nabav-ljanja potrebnih tvari, a ne virusa - no ukoliko virusna

ovojnica pronae receptor koji joj savreno odgovara,

virus upada unutra.

Upravo ova potreba za savrenim parom ono je to

virus ini daleko izbirljivijim pri napadu negoli je sluaj

s bakterijom. Veina virusa ivi u stanicama odreenih

ivotinjskih vrsta, a esto i u odreenim vrstama stani

ca kod tih vrsta. Virus hepatitisa B, naprimjer, napada

prvenstveno stanice jetre.

Kad je pronaao svoj par, virus prodire u stanicu i zapoinje s radom. Pri akutnoj virusnoj infekciji virus nije tek

nezvani gost, on je gusar. im ue u stanicu, virus u pot

punosti zaposjeda stanine mehanizme, i stanica postaje

tvornica virusa. Nije sluajno da se pojam virus" upotreb

ljava za raunalne softverske krtice, jer virusi su veoma

nalik piratskom softveru - preuzimaju glavni stanini

procesor i rabe stanini hardver za vlastite potrebe.

Ostale klice

Svijet je, uz viruse, prepun milijardi mikroskop

skih organizama, ukljuujui bakterije, gljivice i

praivotinje. Ovi organizmi nalaze se u zraku, u

hrani, vodi, na povrinama kao to su stolovi,

umivaonici i sudoperi - zapravo svugdje. Postojiak i ogroman broj ovih mikroba koji su stalni

stanovnici ljudskog tijela. Veina njih potpuno

su bezopasni, poput bakterije E. coli, koja ivi

u crijevu. No, svako malo tetni mikrobi ulaze

vam u tijelo, razbolijevajui vas tako to oslo

baaju toksine ili ometaju normalne aktivnosti

tijela. tetne mikrobe medicinska znanost nazivapatogenima - u svakodnevnom ivotu nazivamo

ih klicama. Kad se unutar vaega tijela pone


13/63

umnoavati kolonija patogena, razboljeli ste se

od zarazne bolesti.

Bakterije su klice koje uzrokuju bolestipoput kolere, difterije, hripavca, tuberkuloze itrbunog tifusa. One su najmanji ivui organizmi, uglavnom veliine par tisuitih dijelova milimetra.Postoje tisue vrsta bakterija, no sve se po oblikumogu svrstati u jedan od tri tipa: tapiasti bacili,kugliasti koki i bakterije spiralnog oblika. Neke

bakterije ive same, druge se povezuju u parove,lance, kvadrate ili druge grupacije. ive posvudana Zemlji. Neke mogu izdrati tropske vruine ili

sibirsku hladnou, druge mogu preivjeti razineradijacije smrtonosne za ovjeka. Mnogim bakteri

jama pogoduje blago stanite ljudskog tijela. Nasvakom kvadratnom centimetru vae koe nalazise otprilike 100 000 bakterija. Veina bakterija je bezopasna. U biti, jedva jedna na stotinu uzrokuje bolesti. Mnoge bakterije koje ive u vaem tijeluzapravo su korisne, poput bakterije Lactobacillusacidopholus koja vam ivi u crijevu, pomae priprobavi i ubija neke klice. Kad vam tetne bakterije uu u tijelo, istom se poinju razmnoavati, adok se razmnoavaju, one vas razbolijevaju. Neke

vas razbolijevaju tako to otputaju tvari koje sezovu enzimi, a koje, dok tijelo reagira, izazivajuupale uzrokujui simptome poput kalja, prolje

va, grlobolje, razliitih bolova i tako dalje. Druge bakterije vas razbolijevaju oslobaajui toksinekoji vam izravno oteuju tkivo. Bakterija tetanusa

oslobaa toksine koji uzrokuju snane miine

kontrakcije.

Gljivice, poput plijesni, kvasca i gljiva, su

klice koje uzrokuju bolesti kao to su kandijaza,

atletsko stopalo i gliste. Veina gljivica tek su blago patogene (uzrokuju bolesti) i mnoge ive

u vaem tijelu ili na njemu, ne radei puno tete.

Gljivice su takoer vaan izvor antibiotika poput

streptomicina i penicilina. No, ponekad mogu

uzrokovati bolesti opasne po ivot, kao to su

meningitis i pluno oboljenje, histoplazmozu.

Praivotinje su, poput bakterija, jednosta-nini organizmi, no puno su vei i ponaaju se

poput sitnih ivotinja - u potrazi su za vlastitom

hranom. Mnoge od njih ulaze u tijelo i tamo,

kao normalan dio vlastitog ivotnog ciklusa,

ive kao paraziti - ostatak ivota provode u hra

ni, tlu, vodi ili u insektima. Mnoge ive u vaim

tijelima potpuno bezopasno, no praivotinja zvana plasmodium, koju prenose komarci, izaziva

malariju, a toxoplasmosis zna biti smrtonosan za

ljude oslabljene AIDS-om ili rakom.

Oblii su vei paraziti poput crijevnih glis

ta. Kad vam ovi crvi uu u tijelo, tamo ive u

krvi, koi, crijevima, pluima, jetri ili mozgu, hra-

nei se hranjivim tvarima koje tamo pronau,

pri emu vam iscrpljuju tjelesne zalihe i ine vas

bolesnima.


14/63

Osvajanje stanice

Razliiti virusi stanicu osvajaju na razliite naine,

ovisno o nukleinskoj kiselini u vlastitoj jezgri. Nuklein-

ska kiselina je materijal za programiranje ivog svijeta.

Deoksiribonukleinska kiselina ili DNK udesna je vlak

nasta molekula uvijena unutar svake ivue stanice.Redoslijed kemijskih tvari koje se zovu baze i proteu

se njezinom golemom duinom zapravo je kod za tvor

bu odreenih proteina. Ovaj kod moe biti uputstvo za

stvaranje potpuno novog organizma - DNK u svakoj

ljudskoj tjelesnoj stanici kopija je programa za potpuno

novo ljudsko bie. Ili moe biti uputstvo za obavljanje

svakodnevnih zadataka koje stanica mora izvriti. Stvaranje potpuno novog organizma ukljuuje itavu mole

kulu DNK, no za svakodnevno programiranje stanica

tek stvara kopije odgovarajuih kratkih segmenata na

jednostavnijem obliku nukleinske kiseline zvane ribo-

nukleinska kiselina ili RNK, odnosno glasnika RNK

(mRNK). Tako dragocjena DNK nije izloena svakod

nevnom troenju i habanju.Nukleinska kiselina u virusima moe biti DNK ili

RNK, no nikad obje. DNK virusi, poput virusa herpesa,

stvaraju vlastitu mRNK kopiju, koristei se staninim

materijalom. Da bi gradila nove viruse, ova virusna

mRNK zatim preuzima stanine mehanizme za stvara

nje proteina. RNK virusi poput gripe i djeje paralize

mogu koristiti vlastitu RNK da bi izravno gradili viruse.Kod gotovo svih oblika ivota i ak veine virusa,

DNK se uvijek kopira da bi se napravila RNK, nikad obr

nuto. No, postoji jedna vrsta virusa koja ini obrnuto.

Po imenu retrovirusi, ovi virusi kopiraju svoj RNK na

DNK. Ta kopija DNK koristi se za stvaranje mRNK koja

upravlja stvaranjem novih virusa. Virus HIV-a/AIDS-a

je retrovirus.

Znai, kad virus ue u stanicu, on preuzima njezi

ne mehanizme da bi stvarao bezbrojne nove viruse. U

sluaju akutne infekcije itav proces vrlo je brz. Ve zanekoliko sati inficirana stanica prepuna je virusnih esti

ca, spremnih da se probiju vani i ire zarazu.

Provaljivanje iz stanice

Ponekad virusne estice jednostavno eksplodiraju izstanice, pritom je unitavajui. Razlog zato vas za vrije

me prehlade bole grlo i nos jest ljutenje unitenih sta

ninih membrana. U drugim sluajevima, pak, virusne

estice izbijaju iz stanice na blai nain u procesu koji

se naziva pupanje. Virus u tom sluaju stanicu naputa

umotan u komadi njezine membrane. No, u procesu

pupanja virusi se nalaze izvan stanice, poput signalakoji imunosnom sustavu daje znak da se tu nalazi zara

ena stanica koja za dobrobit tijela mora biti unitena.

Ukoliko izbjegne unitenje, stanica moe nastaviti godi

nama odbacivati virusne estice, kao to je sluaj kod

ljudi koji su nositelji" hepatitisa.

Virus ak moe i tiho boraviti u stanici, ne proizvo

dei nove virusne estice - pa ni ne uzrokujui nikakvesimptome kod domaina. Moe eruptirati svakih nekoli

ko godina, poput virusa herpesa, ili se uope ne javiti.

Znanstvenici su sad sigurni da svi imamo viruse koji


15/63


16/63


17/63

Ukoliko se patogen uspije probiti kroz ovu izvanjsku

obranu, suoit e se s impresivnim arsenalom unutar

njeg oruja. U krvi, primjerice, postoji mjeavina udes

nih tekuih proteina koja se zove komplement. Poput

keapa na prenim krumpiriima, komplement se privr-

uje uz bakterije i ini ih ukusnijima za fagocitne stani

ce tijela koje ih jedu (vidi dolje). Takoer moe unititi bakterije tako to im rasprskava stanine opne. Tu su

takoer i proteini po imenu interferoni koje oslobaaju

stanice zaraene virusom, i koje potiu susjedne stanice

da se zatite. No, glavno oruje u unutarnjem ratu tijela

protiv napadaa jesu bijele krvne stanice i antitijela.

Bijela vojska

Bijele krvne stanice daleko su raznovrsnije i sloe

nije no to moete zamisliti. Dapae, znanstvenici tek

poinju razotkrivati sve njihove tajne. Kao prvo, tu su

fagociti. Phago" dolazi iz grkog i znai jesti", i prili

no ih dobro opisuje. Fagociti su stanice koje poput mini

jaturnih usisavaa gutaju klice, a zatim ih probavljajuuz pomo enzima. Postoje dvije vrste: neutrofili kratkog

ivotnog vijeka koji lutaju krvotokom, i makrofagi koji

ive due i spremno ekaju u tkivu i organima.

Ono to je osobito udesno glede fagocita jest da su

u stanju odvojiti patogene stanice poput bakterija od

stanica tijela. ini se da patogeni imaju brojne sitne

osobine koje ih razlikuju od drugih stanica. Ove se oso bine grupno nazivaju patogenski molekularni uzorci ili

PAMP a fagociti posjeduju receptore koji im omoguava

ju da prepoznaju PAMP

Koristei se PAMP-om, fagociti se vrlo uspjeno obra

unavaju s mnogim bakterijama i gljivicama. Meutim,

ne nose se dobro s bakterijama koje imaju ovojnicu ili

toksine koji maskiraju PAMP Oni takoer ne pomau ni

protiv virusa koji se napue unutar stanice domaina pa

tako nemaju PAMP-ove koji bi ih raskrinkali.

Antitijela

Antitijela su siuni proteini u obliku slova Y.

Postoji stotine milijuna razliitih antitijela, svako

malice razliitog oblika, svako skrojeno da se

po principu klju-brava privrsti za odreeni anti

gen, kemijski identifikator na svakom patogenu.Kad god antitijelo pronae sebi odgovarajui

antigen, njegovi nastavci prikae se na antigen

po principu klju-brava, ostavljajui vani nasta

vak koji stri i slui kao signal. Postoji otprilike pet

razliitih vrsta nastavaka antitijela, poznatih kao

imunogiobulini ili Igs, a svaki djeluje na razliit

nain. IgG, na primjer, vee komplement i fago-cite na patogen, osiguravajui da se patogen

rastvori ili bude progutan. Neka se antitijela aktiv

no upliu u kemiju patogena. Neka jednostavno

identificiraju patogen tako da ga mogu slijediti

makrofagi i stanice-ubojice.


18/63

Limfociti: B-stanice i T-stanice

Ovdje nastupa jo jedna grupa krvnih stanica, a to

su limfociti. Postoje dvije glavne vrste: T-stanice i B-

-stanice. Dok su fagociti nediskriminirajue grozdovite

bombe, T-stanice i B-stanice su rakete u potrazi za topli

nom, koje ciljaju specifine patogene. Poznati kao adaptivni imunoloki sustav, limfociti su na akciju potaknuti

kad identifikacijski markeri po imenu antigeni oznae

odreene napadake stanice. Zapanjujua je injenica

da ovaj dio imunolokog sustava posjeduje sposobnost

uenja, zbog ega se i naziva adaptivnim. Nakon to ga

je odreeni patogen jednom napao, on pamti napadake

antigene i u stanju je krenuti u munjevit protunapadukoliko ga isti patogen opet napadne.

U tijelu se nalazi preko 10 milijardi ovih stanica,

a zajedno tee koliko i mozak. Premda se neprestano

obnavljaju, originali su stvoreni i prije negoli ste roeni,

spremni da se bore s infekcijom od samog poetka. ivot

provode putujui tijelom od jedne limfne lijezde do

druge, u oekivanju uljeza i spremni za napad.

L i m f n i s u s t a v

Limfni sustav je kanalizacijski sustav vaega

tijela kojim otjeu tetne tvari. Sva tjelesna tkiva

neprestano se ispiru u vodenastoj tekuini koja

dolazi iz krvi. Velika koliina tekuine istjee na

trag u krv, no ostatak, zajedno sa svim staninimotpadom poput klica i otpadnih kemijskih tvari,

otjee limfnim ilama limfotoka. Limfotok nema

pumpu kao to je ima krv, no oslanja se na ne

prestano kretanje miia tijela koje potie teku

inu. Jednosmjerni zalisci osiguravaju da limfa

tee uvijek samo u jednom smjeru. Tu i tamo du

puta nalaze se limfatika postrojenja za obradu

otpada, koja se nazivaju limfni vorovi. Limfnivorovi zapravo su filteri koji zarobljavaju klice

i drugi strani materijal koji je uao u limfu. Da

bi se obraunali s klicama, vorovi posjeduju

vojske limfocita, bijelih krvnih stanica koje mogu

neutralizirati ili unititi klice. Kad imate infekciju,

limfni vorovi znaju natei jer se limfociti mnoe

kako bi se borili s neprijateljem.

T-stanice i B-stanice djeluju na razliite naine. T-sta

nice su oruje onoga to nazivamo stanini" imunitet, i

izravno napadaju viruse i druge mikrobe skrivene u stani

cama tijela. Zaraene stanice identificiraju po kemijskim

promjenama na njihovoj povrini. T-stanice, poznate kao

ubojice, privrste se na identificirane stanice po principuklju-brava i unite ih. Druge stanice, zvane pomagai,

dovode konjicu - B-stanice i fagocite - da obave posao.

B-stanice su oruje onoga to se zove humoralni"

dio imunolokog sustava, i pri napadu na bakterije koris

te se antitijelima. U krvi se nalaze milijuni razliitih

B-stanica, i svaka posjeduje antitijela protiv odreene

klice. Obino je tek nekoliko B-stanica uz svako antiti jelo, no kad je klica detektirana, odgovarajua B-stanica

naglo se umnoava unutar limfne lijezde, proizvodei

verzije same sebe koje se zovu stanice plazme, i koje


19/63

u krvotok isputaju rijeke antitijela ne bi li pronali

neprijatelja. Antitijela se privruju na neprijateljske

bakterije po principu klju-brava i obiljeavaju ih za

unitenje kojem e pristupiti fagociti ili kemijske tvari.

Neke B-stanice, zvane memorijske stanice, nastavljaju

se umnoavati i nakon to je klica unitena - tako da

antitijela budu spremna za klicu ukoliko se vrati.Tijelo je od roenja oboruano antitijelima za klice

s kojima se nikad nije susrelo. To se naziva uroeni"

imunitet. Ukoliko se tijelo susretne s klicom za koju ne

posjeduje antitijela, ono ih brzo stvara - ostavljajui

memorijske" stanice spremne da se aktiviraju ukoliko

ista klica opet odlui napasti. To se naziva steenim"

imunitetom, i razlog je zato, primjerice, kao odraslaosoba neete oboljeti od tekog oblika ospica ukoliko ste

ih preboljeli kao dijete.

Borba protiv virusa

Virusi poput gripe vrlo su mali, i kad uu u vaetijelo, veinu vremena provode u stanicama, skriveni od

pogleda. Tako da se od njih prilino problematino bra

niti. Svejedno, vae tijelo razvilo je strategije za noenje

s njima.

B-stanice ih napadaju dok se kreu izmeu stanica,

s antitijelima se hvataju za njih po principu klju-brava,

rapidno se umnoavajui da bi stvorile ogromnu vojskuantitijela. No, ukoliko se tijelo nije ranije susrelo s tim

virusom, nagomilavanje antitijela dogaa se presporo, i

mnoge virusne estice imaju vremena uvui se u tjeles

ne stanice prije negoli se stigne okupiti vojska antitijela.

Tada borba ovisi najvie o T-stanicama.

Znanstvenici ispoetka nisu imali pojma na koji

nain T-stanice znaju u kojim se stanicama krije virus

gripe. Pretpostavljali su da T-stanice mogu prepoznati

krivce tek kad se virus umnoio ili izaao iz stanice

pupanjem ili prskanjem stanine opne. No, T-stanicena nagomilavanje virusa zapravo upozoravaju stanini

unutranji kemijski transporteri, zvani MHC-i. MHC-i

prenose kemijske tvari iz unutranjosti stanice na njezi

nu povrinu. Preuzimajui teret unutar stanice, uz uobi

ajene stanine kemijske tvari oni preuzimaju i virusne

proteine. Virusni proteini tad se iznose na povrinu

stanice i tamo bivaju izloeni, tako da se na njih moguprivrstiti sve T-stanice.

Kad su T-stanice identificirale zaraenu stanicu,

problem rjeavaju na razliite naine. T-stanice zvane

ubojice kemijskim putem probijaju rupe u stanicu i

ubrizgavaju smrtonosnu dozu enzima. To je jedini

nain obraunavanja s virusima gripe. Budui da veina

virusa gripe ne unitava stanicu domaina, sama stanicamora biti unitena. Postoji druga vrsta T-stanica zvanih

pomagai, koji djeluju tako da veu B-stanice ili fagoci-

te, ili tako da oslobaaju proteine imenom citokini koji

ih potiu na djelovanje. Premda su pomagai vani kod

nekih virusnih infekcija, u sluaju gripe presudna je ulo

ga stanica ubojica.

Postoji jo jedna kljuna stanica u borbi protiv virusa: jo jedna vrsta bijelih krvnih stanica zvanih prirodni

ubojice. Neki virusi otkrili su naine kako da sprijee

MHC-ove da izbiju na povrinu stanice i raskrinkaju ih.


20/63

Dakle, stanica bez MHC-ova na svojoj povrini najvjero

jatnije je zaraena virusom. Prirodni ubojice su stanice

ubojice koje vrebaju sve stanice bez MHC-ova i zatim ih

unitavaju. Takoer otputaju i interferon, koji upozora

va stanice da se zatite od virusa.


21/63

Obina gripa u akciji

Kad kaljete, ne moete uiniti nita da biste pres

tali, ali kad kalju drugi, oni to rade namjerno da bi

vas maltretirali.

Ogden Nash, Odavde ne moe doi do tamo (1 95 7)

Nitko pouzdano ne zna to e se dogoditi ako ptija

gripa preraste u pandemiju, no imamo prilino jasnu sli

ku o tome to se dogaa s naim tijelom kad dobijemo

obinu gripu.

Kad udahnete zrak koji sadri virus gripe, virus ne

napada vae tijelo odmah. Moe se zaustaviti u slojusluzi kojom su obloeni va nos i grlo, ili biti otpuhnut

sitnim dlaicama koje se nalaze u dinim putevima i

pokreu se tisuu puta u minuti kako bi sprijeile ulazak

nepoeljnim tvarima. No, ako se virus zakai za jednu

od vaih krvnih stanica, istog trenutka ulazi u tijelo.

Odmah napada staninu jezgru iskoritavajui njezinu

reproduktivnu sposobnost za proizvodnju vlastitih klo-nova. Deset tisua novih virusa stvara se iz jedne jedine

napadnute stanice. Ovi virusi zatim napadaju nove sta

nice i stvaraju jo novih virusa te se infekcija tako iri.


22/63

No, dok virus napada stanicu, ova alje signal upo

zorenja uz pomo MHC antigena koji prenose zaraene

proteine do povrine tijela. Ovaj signal odmah primjeu

ju T-stanice ubojice koji lutaju tijelom traei znakove

opasnosti. im primijete signal upozorenja, oblau sta

nicu toksinim tvarima, ubijajui je zajedno s virusom.

Uskoro je vae zaraeno grlo zakreno otpadom mrtvihstanica. Ulijeu makrofagi koje taj nered iste, uz pomo

histamina koji pojaava protok krvi u zaraenom podru

ju kako bi do njega doprlo vie bijelih krvnih stanica. U

tom trenutku postajete svjesni borbe koja vam se odvija

u grlu, jer nateene krvne ile pritiu receptore za bol,

a tjelesna temperatura raste za 3C dok vam tijelo poku

ava ubrzati stvaranje novih stanica u grlu.Uskoro kemijski signali koje odailje poplava makro-

faga izazivaju simptome po itavom tijelu. Za poetak,

snizuje vam se prag tolerancije na bol, pa osjeate bol

u udovima. Onda zapoinje groznica jer se podie tem

peratura cijelog tijela kako bi nove stanice bre rasle i

popravile tetu. Poinjete se tresti jer vam se miii gre

kako bi stvorili toplinu. Krvne ile u vaoj koi steu se

kako bi se krv zadrala u dubini vaeg tijela i zbog toga

osjeate hladnou, a koa vam je blijeda. Istovremeno

vam bubre krvne ile u mozgu, poveava se pritisak i

boli vas glava. Paracetamol ili aspirin ublait e groznicu

i druge simptome, no ublaavanje groznice usporit e

borbu tijela protiv virusa.

Zato klice uzrokuju bolest?

Infekcija uzrokovana bilo kojim klicama aktivi

ra imunoloki sustav tijela. Mnogi od simptoma

koje osjeate: groznica, slabost, rane, bolovi i

bolni udovi - esto su nuspojave nevjerojatne

borbe imunolokog sustava protiv stranih tijela.Ponekad se infekcija proiri cijelim tijelom, kao

u sluaju prehlade. To se naziva sistemska infek

cija. Ponekad se ograniava na jedno podruje i

tada se naziva lokalizirana infekcija. Naprimjer,

ako prljavtina ue u ranu, moe uzrokovati loka

liziranu infekciju.

U meuvremenu, virus se u vaem grlu tako brzo

razmnoava da ga stanice ubojice ne mogu pratiti i

postepeno se poinje iriti prema pluima. Sreom, mak

rofagi koji su pojeli napadnute stanice sad ve ponovo

lutaju krvotokom i prije ili kasnije proi e kroz limfni

vor ili lijezdu. Kada se makrofagi nau u limfnom vo

ru, limfociti koji se nalaze u lijezdi prepoznaju zaraznetvari koje ove nose i odmah kreu u akciju. T-stanice se

ubrzano razmnoavaju, a lijezde otiu dok ne postanu

vrlo osjetljive.

T-stanice brzaju krvotokom do bojita u vaem grlu,

gdje virus napada sve vie stanica. Vae grlo postaje toli

ko zakreno mrtvim stanicama da morate kaljati kako

biste ih se rijeili.U meuvremenu, B-stanica koja se nalazi u lijezdi

prepoznaje virusne tvari, umnoava se i poinje izluiva

ti rijeku antitijela - preko dvije tisue u sekundi. Siu-


23/63

na antitijela brzo putuju vaim tjelesnim tekuinama do

mjesta zaraze. Tamo se privrste na virus po principu

klju-brava i spreavaju njegovo kloniranje. Naposljet

ku, kombinacija antitijela, T-stanica i makrofaga poinje

iscrpljivati virus i on je poraen. Sada je vano da imu

noloki sustav prepozna da je posao obavljen. Ukoliko

se T-stanice i antitijela nastave umnoavati, mogu preplaviti tijelo, ba kao rak. Stoga T-stanice svoje toksino

djelovanje okreu protiv samih sebe i protiv B-stanica

koje se nastavljaju umnoavati. Samo nekolicina preiv

ljava, zadravajui sjeanje na bitku, spremne na borbu

sa svakom novom infekcijom.

Zimski ubojica?

Kad ele odrediti koliko je doista ubojita

obina gripa, epidemiolozi se suoavaju s pro

blemom. Mnogi ljudi koji stradaju od gripe

umiru jer dobiju upalu plua. Kako takvu smrt

moemo razlikovati od drugih smrtnih sluaje

va uzrokovanih upalom plua? Godine 1847.

William Farr, britanski matiar, shvatio je kako u

zemljama u kojima postoji zima, gripa najee

napada upravo tada. Usporeujui prosjeni

broj smrtnih sluajeva uzrokovanih upalom plu

a tijekom godine s brojem smrtnih sluajeva tije

kom zimskog perioda, mogao je prilino tono

ustvrditi koliko je smrtnih sluajeva uzrokovano

gripom. Broj smrtnih sluajeva uzrokovanih gripom jo uvijek se utvruje prema ovom porastu

smrtnih sluajeva tijekom zime. No, ovakav

nain raunanja prikriva ogroman broj smrtnih

sluajeva u tropima tijekom cijele godine.

Obina gripa ovakav uinak ima na veinu ljudi, no

ponekad je on mnogo gori, a povremeno i smrtonosan

- pogotovo za vrlo mlade, starije ili osobe s respiratornim potekoama, kod kojih gripa moe dovesti do upa

le plua. Kod djece koja prolaze dugotrajniju terapiju

aspirinom, gripa moe dovesti do bolesti jetre koja se

naziva Reyeov sindrom i koja svoju rtvu moe baciti u

komu ili je usmrtiti. Osobe koje due vrijeme uzimaju

steroide ili se lijee od raka mogu imati tako oslabljen

imunoloki sustav da se mogu teko razbolijeti, pa iumrijeti. Ovo je razlog zbog kojeg lijenici posebno

brinu da prije svake zime ljudi iz ovih rizinih skupina

budu cijepljeni protiv obine gripe.

Simptomi gripe pandemijskih

razmjeraNitko tono ne zna kakvi bi mogli biti simpto

mi gripe pandemijskih razmjera. Mogli bi naliko

vati simptomoma obine gripe ili se u potpunosti

razlikovati. No, i velika epidemija gripe iz 1918.

godine i skoranji primjeri ptije gripe nagovje

tavaju kako bi simptomi mogli biti daleko ozbilj

niji i izuzetno zabrinjavajui. Krvarenje je samo jedan od neugodnih simptoma. Daleko gori

je sindrom akutnog respiratornog poremeaja


24/63

(ARDS - Acute Respiratory Distress Syndrome)

kod kojeg se plua napune tekuinom i krvlju,

a imunoloki sustav katastrofalno je preopte

reen. Moe doi i do oluje citokina koja ima

dramatian uinak na krvne ile, dovodei do

velikog pada krvnog tlaka jer imunoloki sustav,i u ovom sluaju, pretjerano reagira izluujui

ogromne koliine citokina. Jedna od odlika veli

ke gripe iz 1918. godine bila je cijanoza, pojava

pri kojoj koa poplavi jer zaepljena plua spre

avaju opskrbljivanje krvi kisikom.


25/63


26/63

Promjenjivi virus

Iako u osnovi uvijek ostaje isti tip virusa, virus gripe

je RNK virus, to znai da je vrlo nestabilan i promje

njiv. Kada se kopira DNK, kopija je gotovo savrena.

Meutim, RNK je mnogo manje pouzdana i kopira se

s nizom pogreaka. Kada se virusi gripe umnoavaju,svaka pojedinana estica ima vlastiti niz pogreaka.

Ovo moe predstavljati velik problem za imunoloke

sustave koji se protiv njih pokuavaju obraniti. Imuno

loki sustav identificira virus gripe preko njegove ovojni

ce antigena koji odgovaraju odreenim antitijelima.

Ako pogreka u RNK znaajno promijeni omota, virus

moe postati neprepoznatljiv.Ovo se naziva antigenskim pomakom i razlog je zato

se gripa uvijek iznova pojavljuje. Druge zarazne boles

ti, poput ospica, prebolimo jednom. Vae tijelo stvori

antitijela i sposobno je otjerati virus koji prenosi ospice

tako da ih opet ne dobijete. Gripa skoro nikad nije ista,

antitijela koja stvorite jedne godine ne uspijevaju identi

ficirati virus gripe sljedee godine. Gripu stoga moetedobiti svake godine, a moda i ee. Svake godine dok

se blii sezona gripe, zdravstvene institucije i lijenici

pokuavaju identificirati tip virusa koji e te godine naj

vjerojatnije prevladati, i cijepiti rizine skupine.

Iako je svake sezone virus gripe drugaiji, nije pot

puno tono da vae tijelo nije nimalo imuno na njega.

Nasreu, virus se nije toliko promijenio da bi bio potpu

no neprepoznatljiv. Stoga vae tijelo moe organizirati

obranu i poraziti ga. Za veinu ljudi obina gripa zato

je relativno blaga bolest.

Divovski korak

No, virusi gripe znaju jo pokoji trik. Svako malo

razliiti virusi gripe koloniziraju istu stanicu. Kada se to

dogodi, njihov RNK moe zauzeti divovski dio stanice, a

virusi mogu razmijeniti osobine. Ako ove promjene uklju

e gene koji sainjavaju virusnu ovojnicu, taj proces senaziva antigenska promjena (razlikuje se od antigenskogpomaka) i moe imati dramatine posljedice. Virus koji

je imao vrstu ovojnice pogodnu samo za prodiranje u

ptije stanice, na ovaj nain moe iznenada dobiti gene

za ovojnicu kojom moe otkljuati ljudske stanice. Na

ovaj nain, zapravo, virus jednim skokom preskae bari

jeru izmeu razliitih vrsta. U tom sluaju nam se pienova pandemija.

Donedavno su se divlje ptice prilino dobro nosile s

virusima gripe. Tijekom milijuna godina patke i guske

okupljale su se svakog ljeta na sjevernim jezerima Kanade

i Sibira. Pijui jezersku vodu, ove ptice u sebe unose viruse

gripe. Kasnije se s njihovim fekalijama virusi gripe vraaju

u jezero. Za razliku od virusa ljudske gripe koji napadaju

stanice plua, virusi ptije gripe udobno su smjeteni u

crijevima ptica. Ovo je, ini se, bezopasan pakt, a znanstve

nici su identificirali desetke razliitih vrsta virusa gripe koji

ive u crijevima jednog jedinog jata ptica.

Nezgodan odnos

No, na ljude, svinje i druge sisavce, gripa nema ni

priblino tako bezopasan uinak. Gripa je vjerojatno

prilino nova bolest koja je poela napadati ljude i svi-

t k ki i bili i d i ik i D k


27/63

nje tek prije kojih pet stoljea kao direktna posljedica

zbijanja ljudi, svinja i ptica na farmama i u selima. Dok

su ivjeli daleko jedni od drugih, antigenska promjena

mogla je proizvesti bezbrojne varijante gripe sline ljud

skoj gripi, no one bi istog trena umrle bez odgovarajueg

domaina. Kad su ljudi i ivotinje poeli ivjeti blizu

jedni drugima, antigenska promjena mogla je stvoriti virus koji e lako pronai domaina, preivjeti i dalje se

razmnoavati.

Pri preskakanju barijere meu vrstama virus gripe

suoava se s jednim problemom: ljudi nisu ni priblino

tako ugodni domaini poput ptijih crijeva. Ljudski viru

si uglavnom napadaju dine puteve, a ne crijeva, i ire

se na manje pouzdan nain putem zraka kao aerosoli,umjesto kroz usta ili putem izmeta. Osim toga, poto

tek odnedavno napadaju ljude, ovi su virusi izuzetno

patogeni to znai da ubijaju svog domaina. To je loe

za domaina, no i za virus kojem je on potreban za

ivot. Domaini koji ne umiru preivljavaju jer se njihov

imunoloki sustav uspjeno obranio od virusa. U oba

sluaja, virus gubi. Zbog takvog stanja stvari, virusi suprisiljeni stalno mijenjati svoje antigene kako bi pokua

li prevariti moni imunoloki sustav ovjeka.

Prije se smatralo da su virusi ptije gripe stekli spo

sobnost napadanja ljudi preko svinja. Neobino je da

virusi ljudske, kao i ptije gripe, mogu inficirati plua

svinja. Velik broj tipova virusa koji su uzrokovali pande-

mije gripe u XX. stoljeu nastali su meusobnim izmjenjivanjem gena virusa koji su se susreli u stanicama

svinje. Mnoge su se pandemije zapravo i nazivale svinj

skom gripom jer su vjerojatno potekle od svinja. Svinje

su tako, na neki nain, bili prirodni mikseri. Do ovakvog

mijeanja moglo je vrlo lako doi na mjestima kao to

je juna Kina gdje je seoski nain ivota takav da ptice,

svinje i ljudi ive jako blizu jedni drugima. Kokoi se

uvaju u kavezima iznad svinja koje se hrane njihovim

izmetom, a izmet svinja koristi se za gnojenje ribnjaka

u kojima plivaju patke. Smatralo se kako su mnoge epidemije gripe izbile na mjestima poput ovih, ukljuujui

Veliku gripu iz 1918.-1919. No, neki znanstvenici sum

njaju u to. Neki istraivai tvrde kako je Velika gripa iz

1918. u stvari izbila na farmama pilia u Kanzasu.

Virus izbliza

Pod vrlo jakim elektronskim mikroskopom moe se

vidjeti da virus gripe nalikuje bezoblinoj omotnici. Na

masnoj ovojnici virusa nalazi se neto to izgleda poput

barunastog krzna. Rije je o proteinskim i enzimskim

nastavcima koji su izuzetno vani za identitet virusa.

Protein se naziva hemaglutinin (HA), a enzim neura-

minidaza (NA). Od prvog otkria ljudskog virusa gripe1933., znanstvenici su otkrili 24 vrlo razliite vrste ovih

proteina i enzima - petnaest vrsta HA i devet vrsta NA.

Ovojnica uvijek ima jednu vrstu H i jednu vrstu N, jer

H je protein koji se vee za stanice domaina i zauzima

ih. Uz pomo NA virus bjei. Kada se virus unutar stani

ce umnoi, HA nastavci zadravaju novonastale viruse

u staninim pupovima koje stvaraju. NA nastavci razgrauju kemijske tvari koje zadravaju viruse u stanici. Ove

kemijske tvari nazivaju se neuraminidaze (nastavak aze

oznaava enzim koji razgrauje).

Z i lji j k k j bi d


28/63

Zanimljivo je kako je upravo ova osobina nedavno

pomogla farmaceutima pronai slabu toku virusa gri

pe. Dva lijeka koja se ine djelotvornima protiv gripe

- zanamivir (Relenza) i oseltamivir (Tamiflu) djeluju tako

da imitiraju neuramine i tako spreavaju bijeg virusa.

Stoga ih nazivamo inhibitorima neuraminidaza.

Budui da se nalaze na ovojnici virusa, HA i NA nisusamo njegova putovnica za ulazak i izlazak iz domaina,

ve su i nositelji identiteta virusa antigeni na koje rea

giraju antitijela. Svaka nova kombinacija HA-ova i NA-

ova koja se pojavi postaje novi antigen za koji tijelo mora

razviti nova antitijela. Zbog toga se glavne vrste virusa

gripe A-tipa identificiraju po svojim H(A) i N(A) kom

binacijama. Stoga je virus odgovoran za Veliku gripu iz1918. godine bio H1N1, jer je posjedovao prvi identifici

rani tip HA kao i prvi identificirani tip NA. Pandemiju

gripe iz 1957. prouzroio je virus H2N2. A virus ptije

gripe koji trenutano uzrokuje toliku zabrinutost virus

je H5N1. Drugim rijeima, ima isti tip NA nastavaka

kao i virus Velike gripe iz 1918., no ima razliite HA

nastavke. Budui da su HA nastavci ti koji virusu omo

guuju prodor u stanicu, ova razlika trenutno je ono to

spreava poznati tip virusa ptije gripe da izravno zarazi

ljude. No, to bi se lako moglo promijeniti kao posljedica

ak i male promjene u obliku HA, to bi virusu omogu

ilo direktan ulaz u ljudske stanice.

Graa virusa

Pod vrlo jakim mikroskopom unutranjost vi

rusa gripe nalik je razbacanoj salati s tjesteni

nom. Virus je graen od ukupno osam spirala

koje nazivamo ribonukleoproteinski kompleksi ili

RNR Svaki RNP dio je RNK - genskog materijala virusa. Svaki kodira odreeni segment ivota

virusa. Dva najznaajnija su HA i NA kompleksi

koji kodiraju grau nastavaka hemaglutinina

(H) i neuraminidaze (N) na ovojnici, odreujui

identitet virusa i vrstu stanica koje moe zauze

ti. Ova podjela genetskog materijala virusa na

osam kompleksa omoguuje izuzetno jednostavnu razmjenu velikih genetskih segmenata meu

virusima. Kad se dva virusa nau u istoj stanici,

jednostavno mogu razmijeniti itave ribonuklein-

skoproteinske komplekse.


29/63

Velika gripa

Mrtvac nije stvaran osim ako ste ga vidjeli svojim

oima - stotine milijuna leeva o kojima svjedoi povi

jest u naoj mati nisu vie od oblaia dima.

Albert Camus, Kuga (1 946.)

U listopadu 2005. ameriki vojni znanstvenik Jeffrey

Taubenberger zajedno s kolegama izaao je u javnost s

nevjerojatnom tvrdnjom. Upravo su reproducirali ivu,

ubojitu kopiju virusa panjolske gripe iz 1918., odgovor

nog za najsmrtonosniju bolest u povijesti. Koristei se

metodom reverzibilne genetike, upotrijebili su virusni

DNK mlade ene pokopane u aljakom ledu.

Virus koji su uskrsnuli sad ivi u vrlo sigurnom

spremniku u Amerikom centru za kontrolu bolesti, a

znanstvenici su odluni da otamo nikad nee pobjei. I

bolje im je da budu. Klica koju su reproducirali prouzro

ila je tip gripe zvan H1N1. Potekao je od ptica, a podelektronskim mikroskopom njegovi hemaglutininski

nastavci (putovnice na njegovoj ovojnici) nevjerojatno

su nalik poznatom virusu ptije gripe. No, postoji jedna

l j j t d lik I i i j i im krv zbog zaepljenih plua nije bivala opskrbljena


30/63

mala, no vjerojatno presudna razlika. Ima iri procjep istoga je sliniji virusima gripe koji napadaju ljude. Zato

je bio u stanju zaraziti ljude. Misli se da je ovu sposobnost napadanja ljudi stekao koristei svinje kao prijelazni oblik, pa je zato nakon tridesetih godina dvadesetogstoljea ova bolest postala poznata kao svinjska gripa.

No, neki znanstvenici danas vjeruju kako su ljudi bilizaraeni prije svinja - to moe biti prilino uznemiru jue kad je rije o poznatom virusu ptije gripe.

Bez obzira na to kako je razvio svoje osobine, H1N1iz 1918. bio je bez sumnje najsmrtonosniji virus u povi

jesti. U manje od godinu dana pokosio je vie ljudi negoto je to uinila kuga tijekom etverogodinjeg vrhuncau XIV stoljeu. Ubio je vie ljudi u 24 tjedna no to je

to uinio AIDS tijekom 24 godine. Tvrdi se da je umrlo izmeu 20 i 40 milijuna ljudi, no neki strunjacismatraju kako broj umrlih prelazi 100 milijuna. Gripa

je bila izuzetno zarazna i vjerojatno je zarazila treinusvjetskog stanovnitva. Bila je i vrlo opasna, ubijajui 1od 20 oboljelih osoba, to je osam puta vie od drugihepidemija gripe. Iznenaujue je to rtve ovog virusa

nisu bili ni vrlo stare ni mlade osobe, ve osobe u cvijetumladosti, one izmeu dvadeset i etrdeset godina.

Plava smrt

No, moda i stravinija od broja rtava bila je nevjerojatna brzina kojom se bolest irila, kao i njena uasava-

jua priroda. Nije nimalo nalikovala obinoj gripi. rtvesu patile od uasnih bolova i stravinih rebrolomnihnapadaja kalja, a koa, oi i ui obilno su im krvarili.Najgore od svega bilo je to to bi potpuno poplavili jer

im krv, zbog zaepljenih plua, nije bivala opskrbljena

kisikom (to se naziva cijanoza). U vrlo kratkom vremenu, za nekoliko sati ili, u najboljem sluaju, nekoliko

dana, doslovno bi se uguili jer bi im se plua ispunilatekuinom i krvlju (lijenici ovu pojavu nazivaju sin

drom akutnog respiratornog poremeaja - ARDS). Uprizorima jezivo nalik srednjovjekovnoj epidemiji kuge,

kola s konjima obilazila su ulice Philadelphije dok su vozai vikali: Iznesite mrtve!", a zatim odvozili leeve

na ukop u masovnim grobnicama

Uas koji je uzrokovala ova epidemija doveo je dopucanja normalnih odnosa unutar zajednice. Gradovi

su postali obitavalita duhova. Ljudi su bili previe prestraeni da bi brinuli o bolesnim susjedima. Neki boles

nici i njihova djeca pomrli su od gladi u bogatim dijelovima grada jednostavno zato to im nitko nije pomagao.

U izvrsnoj knjizi o ovoj pandemiji naslovljenoj Velika

gripa John Barry citira lijenika koji nije uspio pridobiti niti jednog dragovoljca: ini se da ih nita ne dira.

Djeca umiru od gladi, a oni se i dalje dre po strani."Situacija se toliko pogorala da su je neki doivjeli kao

kataklizmu. U listopadu 1918. ameriki kirurg Victor Vaughan izjavio je: Ako epidemija nastavi eksponen

cijalno rasti, civilizacija bi u par tjedana jednostavnomogla biti zbrisana s lica zemlje."

Uas se iri

Nazivali su je panjolska gripa, ili panjolska Gospa,

zbog pogrenog uvjerenja da je izbila u panjolskoj. No,

zapravo je neutralna panjolska, u atmosferi tajnovitosti

d lj di t il d ki t k d i l j j t


31/63

zavrnih mjeseci Prvog svjetskog rata, bila jedina zemlja

spremna priznati da su ljudi poeli umirati. No, Velika

gripa nije izbila ni na seoskim imanjima u Junoj Aziji,

kako su neki strunjaci dugo tvrdili. Zapravo je prvi put

izbila u Fort Funstonu u Kanzasu. U oujku 1918. tamo

je od gripe oboljelo 200 vojnika, od kojih je 50 umrlo.

Epidemija je izbila na jo par mjesta u SAD-u, poputDetroita, gdje su radnici iz tvornice automobila Ford

poslani kui na oporavak. No, sve se stialo nakon kojih

mjesec dana i slubenici zdravstva zanemarili su itavu

stvar.

No, u meuvremenu je virus preao Atlantski ocean.

Tamo su trupe jo bile stisnute u prljavtini rovova, to

je bilo savreno plodno tlo za irenje gripe. Do rujna je bolest procvala i irila se svijetom poput umskog poa

ra. Premda je panja javnosti bila usmjerena na smrtne

sluajeve ratom iznurenih vojnika u Europi, Azija je

bila jo tee pogoena. U Aziji se bolest susrela s ljudi

ma na rubu gladi, nakon oskudnog ljeta, zbijenima u

nehigijenskim ivotnim uvjetima u vrijeme dolaska

monsunskih kia. Prema nedavnim procjenama NiallaJohnsona i Juergena Muellera, ne puno manje od 20

milijuna ljudi umrlo je samo u Indiji, a moda gotovo

10 milijuna u Kini. No, nijedna zemlja nije bila pogoe

na vie od Irana, gdje je pomrla gotovo etvrtina itavog

stanovnitva.

Slubenici zdravstva oajniki su i na sve naine

pokuavali zaustaviti plimni val smrti. No, nije posto jalo cjepivo ni lijek koji bi zaustavili napredak gripe.

inilo se da samo osnovne zdravstvene mjere opreza

imaju nekakav uinak. U Americi je masovna kampanja

od ljudi traila da svaki put kad izlaze na javna mjesta

preko lica nose maske, a oni koji to nisu radili bili su

ostracirani. No, sve to su lijenici zapravo mogli uiniti

bilo je ekati da se uas iscrpi sam od sebe.

Konano, u proljee 1919., nakon est razornih mje

seci, upravo se to i dogodilo - bolest je nestala jednako

iznenadno i neobjanjivo kao to se i pojavila. U biti, virus je pobio sve domaine iji imunoloki sustav nije

bio dovoljno otporan i vie nije imao koga zaraziti. No,

njegovi su se potomci udomaili u tijelima svinja, tako

da su tijekom posljednjih 85 godina ovi virusi gripe

povremeno znali inficirati ljude, uzrokujui epidemije

i pandemije.


32/63

Azijska, hongkonka isvinjska gripa

Bolje je imati cjepivo bez epidemije, nego epide

miju bez cjepiva.

dr. Edward Kilbourne (1976.)

Sjeanja na Veliku gripu poela su blijediti, a razlii

ti tipovi virusa pritajili su se u tijelima ivotinja poput

svinja i ptica. Ljudi su poeli misliti kako je pandemija

gripe izuzetak koji se nikad nee ponoviti.

Usprkos tome, kada su vojnici ponovo bili stijenjeni

u barakama tijekom etrdesetih godina prolog stoljea

za vrijeme Drugog svjetskog rata, lijenici su se zabrinu

li da bi ovakvi uvjeti mogli uzrokovati novu epidemiju.

U SAD-u je osnovana Komisija za gripu pod vodstvom

Thomasa Francisa s ciljem pronalaska cjepiva. Uz po

mo asistenta Jonasa Salka Francis je razvio prvo cjepi

vo protiv gripe. Ono ega tada nisu bili svjesni bilo je

da e cjepivo biti djelotvorno samo protiv oblika gripe za

koju je napravljeno. Francis-Salk cjepivo temeljilo se na

blagim oblicima gripe koji su se pojavili tridesetih godi

na dvadesetog stoljea. Kada je 1947. ekstremna mutaci-

j ( ti k k t j dij ti k j ) lijenici su u ovom razdoblju ve imali na raspolaganju


33/63

ja (antigensko skretanje, radije no antigenska promjena)

virusa H1N1 proizvela novi zarazni tip gripe, cjepivo

se pokazalo potpuno neuinkovitim. Nasreu, novi tip

virusa H1N1 nije imao ubojitu mo svoga pretka. Iako

je zarazio milijune ljudi irom svijeta, umrlo je tek neko

liko osoba.

No, od tog trenutka postalo je jasno da cjepiva zagripu moraju biti krojena prema tonom modelu. Iako

se puno manje znalo o virusu gripe no to se zna danas,

bilo je jasno da virus mutira toliko esto da tvorci cje

piva moraju razviti cjepivo na osnovu najnovijeg tipa

virusa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uspos

tavila je istraivaki institut u londonskom Mill Hillu,

i laboratoriji iz cijelog svijeta poeli su u London slatiuzorke gripe radi identifikacije.

Pandemije u Aziji i Hong Kongu

Ipak, zbog relativne blagosti epidemija gripe vlade

veine zemalja nisu se osjeale primoranim ozbiljnoulagati u programe cijepljenja. No, preslagivanje gena

hemaglutinina (HA) i neuraminidaza (NA), vjerojatno

kod svinja u jugoistonoj Kini, stvorilo je 1957. novi

oblik virusa nazvan H2N2, koji je bio kombinacija pti

jeg i ljudskog virusa. Veina zemalja nije imala cjepivo

koje bi moglo pomoi u borbi protiv ovog virusa. Sre

om, nova pandemija nazvana azijska gripa nije bila ni

priblino smrtonosna poput virusa H1N1 koji je uzroko

vao Veliku gripu, a nije izazivala ni cijanozu ni sindrom

akutnog respiratornog poremeaja (ARDS). Osim toga,

lijenici su u ovom razdoblju ve imali na raspolaganju

antibiotike uz iju pomo su mogli lijeiti sekundarne

bakterijske infekcije. Usprkos svemu, umrlo je 2 miliju

na ljudi irom svijeta.

Jedanaest godina kasnije, 1968., pojavio se najnoviji,

trei pandemijski tip gripe - novi ptiji HA geni pri

druili su se N2 iz 1957. godine, i stvorili virus H3N2.Ova vrsta gripe nazvana je Hongkonka gripa jer je prvo

primijeena u Hong Kongu, no vjerojatno je nastala na

seoskim imanjima u Guangdongu u Kini. H3N2 virus

bio je nevjerojatno zarazan i, poput pandemije iz 1957.,

brzo se proirio na zapad preko Azije u Europu - ili pre-

letio na drugu stranu svijeta zajedno s avionskim putni

cima. Sreom, bio je relativno bezopasan.Stoga veina zapadnjaka nije bila ozbiljno zabrinuta

kad se 1976. proulo kako, opet u Kini, postoji opas

nost od etvrte pandemije uzrokovane virusom gripe. U

Europi je ova gripa pronaena kod svinja, no nije imala

znaajnog utjecaja i nije se smatrala pandemijom. Svinj

ska gripa (kako su je nazvali) u Americi je prouzroila

najneugodniju politiku epizodu u karijeri predsjednika

Geralda Forda.

Fijasko svinjske gripe

Dana 5. veljae 1976. David Lewis, vojni regrut u

Fort Dixu, osjeao je umor i slabost. Sljedeeg dana,

nakon mara od osam kilometara, onesvijestio se i umro.Uskoro su jo etiri vojnika zavrila u bolnici. Dva tjed

na nakon smrti Davida Lewisa lijenici su objavili da je

ik ti bi H1N1 i i j k i d


34/63

uzronik smrti bio H1N1, virus svinjske gripe, navodno

identian virusu koji je prouzroio Veliku gripu.

Uspanieni predstavnici javnog zdravstva zahtijevali

su hitno djelovanje ne bi li se sprijeila velika pande-

mija. Uvjeren kako e mu to donijeti glasove u prediz-

bornoj utrci, predsjednik Ford pojavio se na televiziji

najavljujui hitnu akciju cijepljenja svakog mukarca,ene i djeteta u Sjedinjenim dravama". Dvije godine

prije toga farmaceutska tvrtka Wyeth izgubila je parnicu

na sudu, optuena zbog uasnih nuspojava cjepiva pro

tiv djeje paralize. Uz to, cjepiva nikad nisu donosila

previe novaca farmaceutskim tvrtkama. Predsjednik

Ford morao je stoga financijski poduprijeti farmaceute

ne bi li ih potaknuo na proizvodnju cjepiva. Programcijepljenja neprestano je bio odlagan i prekidan, a uz to

je farmaceutska tvrtka Parke-Davis proizvela nekoliko

milijuna doza cjepiva za pogrean tip virusa.

U meuvremenu se inilo da od smrti vojnika Davi

da Lewisa nitko nije dobio svinjsku gripu, a Svjetska

zdravstvena organizacija nije zabiljeila nijedan sluaj

smrti od gripe nigdje u svijetu. Svemu usprkos, pred

sjednik Ford odluno je podupirao program cijepljenja i

1. listopada 1976., na dravnom sajmu u Indiani, poelo

je cijepljenje protiv svinjske gripe. Deset dana kasnije od

rijetkog neurolokog poremeaja zvanog sindrom Guil-

lain-Barrea umrlo je nekoliko starijih osoba koje su tom

prilikom primile cjepivo, a njihove smrti bile su povezane

s cjepivom koje su primili. Kad je Jimmy Carter pobijedio

Forda na izborima, akcija cijepljenja iznenada je zaustavljena. to se tie svinjske gripe, njezina karijera inila se

svrenom kao i Fordova.

Mnogima se inilo da je vrijeme pandemije gripe

prolo, a vlade i farmaceutske tvrtke izgubile su zanima

nje za praenje ove bolesti. Onda se, meutim, 1997. u

Hong Kongu dogodilo neto uznemirujue...


35/63

problem No u svibnju te iste godine trogodinji djeak pokolj svih 1 6 milijuna pilia koliko ih je bilo u Hong


36/63

problem. No, u svibnju te iste godine trogodinji djeak

iz Hong Konga doveden je u bolnicu sa simptomima

gripe. Njegovi simptomi ubrzo su se stravino pogorali

kad je prvo dobio sindrom akutnog dinog poremeaja

(ARDS), a zatim i Reyeov sindrom. Nakon toga su mu

otkazali jetra i bubrezi, i umro je za manje od tjedan

dana. Kad je virus koji ga je ubio poslan u laboratorijeSvjetske zdravstvene organizacije irom svijeta, isprva

nitko nije mogao otkriti o emu se radi. Istraivai u Ro-

tterdamu odluili su onda testirati virus H5N1, za koji

se do tada mislilo da napada iskljuivo ptice. Rezultati

su pokazali kako se radi upravo o njemu.

Pronai krivca

Nitko nije mogao shvatiti kako je virus H5N1 uspio

zaraziti djeaka. inilo se da to osporava sve teorije koje

su strunjaci za gripu gradili godinama. inilo se nemo

guim da ptiji virus zarazi ljudsko bie, osim u sluaju

dramatine antigenske promjene. No, injenice se nisu

mogle poricati. Zabrinuti istraivai pokuali su otkritikako se djeak zarazio. No, osim to su pronali antiti

jela kod nekolicine osoba koje su dole u bliski dodir s

djeakom, ali nisu oboljeli, nisu mogli pronai nita dru

go. Nitko drugi vie nije obolio, pa je sve djelovalo kao

nesretan dogaaj.

Meutim, u studenom i prosincu 1997. dvije mla

de osobe sa slinim simptomima umrle su od virusaH5N1. Ljudi u Hong Kongu poeli su se brinuti. Tog

prosinca, H5N1 je iz sve snage navalio na ogromnu

hongkonku populaciju pilia. Vlasti su istom naredile

pokolj svih 1.6 milijuna pilia koliko ih je bilo u Hong

Kongu. Bio je to stravian in, no inilo se da djeluje.

Neko se vrijeme inilo da je gripa poraena.

Ptija juha

Sljedee ljeto kineske vlasti dozvolile su hongkokim

istraivaima da provedu istraivanja u Guangzhou u

junoj Kini, odakle je, bili su uvjereni, potekao zlokobni

virus. Glavni grad Guangdonga, Guangzhou, jedan je

od najbre rastuih urbanih centara na svijetu. Ovdje

ve sad ivi 40 milijuna ljudi, na podruju manjem od

Los Angelesa. Uskoro bi se itava regija mogla spojiti,

stvarajuu najvee urbano podruje koje je svijet ikad vidio, nadmaujui ak i Tokio. S brzom urbanizacijom

stigli su i svojstveni joj problemi: zagaenje, prenapu

enost i bolesti. Ljudi trebaju hranu i jedu jako puno

piletine. Guangzhou ima doista nevjerojatno veliku

populaciju pilia koja dosee brojku od 700 milijuna.

Stoga ne udi to se znanstvenici boje da bi ovaj grad

mogao postati plodno tlo za viruse gripe.Hongkonki istraivai ovdje su pronali apsolutno

nevjerojatnu raznolikost virusa gripe - preko 500 razlii

tih tipova virusa. Jo je vie uznemiravala injenica da

su pronalazili ne samo gripu vodenih ptica kod pilia,

ve i pileu gripu kod vodenih ptica. Pretpostavljalo

se kako patogeni virusi mogu prei s vodenih ptica na

pilie, no ne i obrnuto. No, ova izmjeninost sa sigurnou je utvrena prosinca 2002. kada su patke, guske,

plamenci i mnoge druge ptice poele umirati od virusa

H5N1 u parkovima Hong Konga.

Hongkonko istraivanje uz ostale nalaze virusa pti


37/63

Hongkonko istraivanje, uz ostale nalaze virusa ptije gripe H9N2, za koji se inilo da je u stanju zaraziti ljude poput H5N1, pokazalo je da geni ubrzano mutiraju,i pojavljuju se novi oblici virusa koji preskau barijeruizmeu vrsta. Nakon to je H5N1 odnio jo nekolikoljudskih rtava, strunjaci su poeli strahovati da je nova

smrtonosna pandemija gripe neizbjena.


38/63

Izbijanje epidemije meupiliima

Ako Tajlanani ne jedu tajlandsku piletinu, kako

moemo oekivati da e je itko drugi kupovati?

Predsjednik Bangkoka, oglas, veljaa 2004.

Uvjeti ivota u Guangdongu tjeraju na pretpostavku

da je ptija gripa vjerojatno tamo zapoela. No, divlja

poput patki i gusaka lete svuda po svijetu i gotovo svu

gdje se susreu s piliima. Nevjerojatan porast u svjet

skoj potranji za piletinom koja se tijekom posljednjih

25 godina gotovo podvostruila zapravo je potakao

nain uzgajanja pilia pri kojem se okuplja ogroman broj pilia za potrebe industrijske proizvodnje.

U proljee 2002., dok su se strunjaci za gripu kon

centrirali na Hong Kong i junu Aziju, deseci milijuna

pilia u kalifornijskom Central Valleyu zarazili su se

virusom H6N2. iroko podruje oko velikog centra za

preradu piletine u Turlocku postalo je arite goleme

epidemije koja se proirila po cijelom podruju, stogaprozvanom Trokut zle kobi." Samo to nitko izvana nije

za to znao. Prema kasnijem objanjenju Medicinskog

instituta u opem izvjetaju o gripi, Trokut zle kobi"


39/63

instituta u opem izvjetaju o gripi, Trokut zle kobi

zatakan je od strane rukovoditelja korporacija koji su

se bojali da e potranja naglo opasti ukoliko javnost saz

na da kupuju zaraeno meso i jaja." Slijedila su izbijanja

zaraze u Teksasu, Pennsylvaniji, New Jerseyju, British

Columbiji i raznim drugim mjestima.

Sljedee godine, dok je svijet bio zaokupljen virusom SARS-a, pilii u nizozemskom gradu Gelderlandu

zarazili su se virusom H7N7 od vodene divljai koja se

okupljala oko oblinjih kanala. Pilii koji su se mogli

slobodno kretati zapravo su prvi skupili bolest. No, ona

se brzo proirila u gusto napuenim tvornicama pilia.

Pod pritiskom itave Europe nizozemska vlada naredi

la je ubijanje 30 milijuna pilia - treine svih pilia u

Nizozemskoj.

Virus SARS-a

U veljai 2003., u vrijeme kad su iz Kine ve

dolazili izvjetaji o nekoliko smrtnih sluajeva

uzrokovanih virusom H5N1, lijenik iz Guang-

zhoua stigao je u hongkonki hotel Metropole. Ve je bio zaraen virusom kojeg je uspio preni

jeti na esnaestero gostiju s istog kata u hotelu.

Meu zaraenim gostima bili su i lanovi avion

ske posade. U tek nekoliko dana zaraza se proi

rila svijetom i ljudi su teko obolijevali u Torontu,

Frankfurtu, Hanoiu i raznim drugim mjestima.

Lijenici su strahovali da je ova smrtonosna bolest zapravo ptija gripa koja je konano stek

la sposobnost prenoenja meu ljudima. Zbog

simptoma koje je bolest izazivala, Svjetska zdravstvena organizacija nazvala ju je teki akutnirespiratorni sindrom (SARS - Severe Acute Respiratory Syndrome). to god da je bolest bila, sve

vie sluajeva oboljelih irom svijeta izazivalo jestrah koji je graniio s panikom. to je najgore

od svega, bolniko osoblje inilo se iznimnopodlonim infekciji.

Svjetska zdravstvena organizacija poela je vriti pritisak na Kinu iz koje je zaraza potekla.

No, Kinezi nisu poduzimali nita sve dok Svjetska zdravstvena organizacija nije savjetovalaizbjegavanje putovanja u Kinu. Tek je onda u

Guangdongu pokrenuta masovna javna higijenska kampanja u kojoj je nevjerojatnih 80 milijunaljudi mobilizirano da iste ulice i kue, a sva selastavljena su u karantenu. Premda ekstremna, inilo se da kampanja djeluje. inilo se da je irenjeSARS-a u Kini zaustavljeno. I na drugim mjestimanastojanja da se virus zaustavi postepeno su raala plodom, i do lipnja je epidemija zaustavljena.

Dotad su istraivai ve otkrili da SARS nije virusgripe. Radilo se o korono virusu - vrsti virusa kojiuzrokuje obinu prehladu. Otkriveno je da viruspotjee od ivotinja iz Guangdonga kao to sucibetka i tvor, koje se koriste u kineskoj medicini.Ironino je to da cibetke navodno brane od gripe. Premda je kriza prola, epizoda sa SARS-om

na zastraujui nain je pokazala to bi se moglodogoditi ukoliko bi smrtonosni oblik ptije gripeikad stekao sposobnost irenja meu ljudima.

Kriza na Tajlandu uri preraditi pilie prije no to se pojavi veterinarska


40/63

j

Krajem 2003. slian proces izazvao je jo veu katas

trofu na Tajlandu i u Kambodi, ovaj put vezano uz

zastraujui virus H5N1. Ove epidemije stajale su pera-

darsku industriju velikih novaca, a ini se da je i u ovom

sluaju elja da se izbjegne financijska katastrofa, kao usluaju epidemije u Kaliforniji, uzrokovala opasno odga

anje. Prema izvjetaju asopisa New Scientist od 23.

sijenja 2004., kombinacija slubenog zatakavanja i

problematinih praksi uzgajanja pilia omoguila je izbi

janje najnovije epidemije". Prema ovom izvjetaju, kata

strofa je zapoela nespretnim pokuajem seljaka u junoj

Kini da potajno cijepe pilie. To je potpomoglo izbijanjeizuzetno zaraznog tipa virusa H5N1, nazvanog genotip

Z ili GenZ, koji se zatim preko divljih ptica selica ili kri

jumarene peradi proirio na Tajland i Vijetnam.

Kada su u studenom 2003. na Tajlandu poeli

umirati pilii, seljaci su pokuali obavijestiti vlasti, no

pomo nisu dobili. Jo je vie zabrinjavala injenica

da je tvornica za preradu pilia Centaco, u vlasnitvu

ogromne tvrtke CP (koje itavu Aziju opskrbljuje proiz

vodima Kentucky Fried Chickena), zapravo poveavala

proizvodnju. U lanku u Le Mondeu novinarka Isabelle

Delforge navodi ono to su radnici u tvornici kasnije

izjavili za Bangkok Post. Jedan radnik je izjavio: Do stu

denog smo preraivali oko 90 000 pilia dnevno. No,

od studenog do 23. sijenja morali smo ubijati 130 000

pilia dnevno." Drugi radnik je izjavio: Oito se radilo

o bolesnim piliima: organi su im bili natekli. Nismo

znali o kojoj bolesti je rije, no razumjeli smo da uprava

p p p j p j

inspekcija. Piletinu smo prestali jesti u listopadu." Sva

ova zaraena piletina u golemim koliinama isporuena

je na inozemna trita.

Tek nakon to je epidemija GenZ-a meu tajland

skim piliima harala preko dva mjeseca, a dva seoska

mladia umrla od gripe, tajlandska vlada i CP konanosu priznali da neto nije u redu. Glasnogovornik vlade

izjavio je za Guardian: Radilo se zapravo o pogrenom

tumaenju pravila, a ne o zatakavanju. Najbolja rije

za ovo to se dogodilo je zaser". EU-ov povjerenik za

zdravstvo David Byrne posjetio je Tajland par dana rani

je i reeno mu je da je sve u redu. Kasnije je za tisak

izjavio da se osjea osramoeno". EU je istog trena

zabranila sav uvoz piletine s Tajlanda. Na Tajlandu je

zapoelo masovno ubijanje pilia, no zanimljivo je da su

pilii u CP-ovim tvornicama bili poteeni.

Do tada se izbijanje ptije gripe i masovno ubijanje

ptica proirilo po cijeloj junoj Aziji - u Kambodi,

Vijetnamu, Indoneziji, Kini i Hong Kongu. Onda su s

Tajlanda stigle vijesti o prvom prelasku virusa s jednog

ovjeka na drugog.

Jako puno problema

Kada ujemo da neka vrsta ptije gripe poga

a samo pilie, uasno je lako smetnuti s uma

da o njima ovise ivoti proizvoaa pilia - od

industrijskih divova poput Tysona do siromanihseljaka u junoj Aziji. Kada se pokolju pilii velike

tvrtke u odreenoj zemlji, ta e se tvrtka moda


41/63

moi osloniti na vlastite zalihe drugdje u svijetu.

No, za mnoge seljake ptija gripa ravna je tra

gediji. Na seoskim imanjima u bogatijim dijelo

vima Europe ptija gripa moe unititi plodove

ivotnog rada. Za siromane seljake u junoj Aziji

uzgoj pilia jedini je nain preivljavanja. Oni

toliko strahuju da se nee moi prehranjivati, i

esto oajniki ele sprijeiti vlasti da njihove pili

e proglase zaraenim i pobiju ih, pa e riskirati

vlastite ivote i ivote svoje djece ne bi li prikrili

pojavu bolesti.

Tuna pria iz Japana ocrtava osoban danak

koju plaaju ljudi na svim razinama. Nakon izbi

janja ptije gripe u zapadnom Japanu u oujku

2004., Hajimu Asada (67) i njegova ena Chisa-

ko pronaeni su objeeni na drvetu. Gospodin

Asada bio je predsjednik male peradarske tvrtke

Nosan Asada, koja je bila kritizirana jer je tjedan

dana odugovlaila s priznavanjem smrti tisua

pilia. Na oprotajnoj poruci je pisalo: Prouzro

ili smo jako puno problema."


42/63

Vrijeme krize?

Ljudi su uzrujani, no bolje je da ugibaju ptice nego

da umiremo mi. Uvijek moemo uzgojiti vie.

Komentar rumunjskog poljoprivrednikana pokolj peradi, listopad 2005.

Dana 28. rujna 2004. tajlandsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je djevojka, preminula tjedan prije,

vjerojatno prvi sluaj prenoenja virusa H5N1 s ovjekana ovjeka. Iako je 30 ili vie ljudi u junoj Aziji ve bilopreminulo od tog virusa, inilo se da su svi zaraeni bili

u kontaktu s pticama. Ovaj je sluaj tako bio prvi znakda se virus moe iriti meu ljudima.

Preminula djevojka bila je 26-ogodinja PraneeThonchan. Pranee je ivjela u selu Ban Srisomboon,tipinom tajlandskom selu u kojem je uzgoj piliaosnovna ivotna djelatnost. U kolovozu 2004. pilii supoeli ugibati, najvjerojatnije od ptije gripe. Potom,

kako navode razliiti izvori, ili oajni seljani nisu vlastiobavijestili o izbijanju zaraze, odluni u ouvanju vlastitih sredstava za ivot, ili nemarni vladini dunosniciizvjetaje nisu uzeli u obzir.


43/63

Do ljeta 2005. zabiljeeno je najmanje 60 sluajeva je mrtvu patku. Istovremeno su lokalni pilii poeli ugi


44/63

ljudi umrlih od ptije gripe - no moda ih je bilo i mno

go vie meu onima iji uzrok smrti nije mogao biti

tono ustanovljen. Ipak, vie nije ustanovljen nijedan

sluaj prenoenja virusa s ovjeka na ovjeka. Svejedno,

samo irenje zaraze znailo je opasnost i za ivotinje.

U listopadu 2005., primjerice, tajlandske vlasti objavile

su vijest o smrti 23 zatiena bengalska tigra uginulih

od ptije gripe u zoolokom vrtu Sriracha, nakon to su

se zarazili konzumacijom sirove piletine. Na isti nain

zarazile su se i domae make, kao i mnoge druge divlje

ivotinje.

Novi tipovi

Posebno uznemirujua bila je injenica da su se

u Vijetnamu, koji se smatrao sreditem epidemije, uz

GenZ pojavili i novi tipovi virusa. Uz to, u nekim slua

jevima ljudi su prenosili zarazu i bez da bi oboljeli, dok

su drugi pokazivali simptome koji se prije nisu povezi

vali s ptijom gripom, to je rezultiralo krivom dijagnozom. U svibnju 2005. Svjetska zdravstvena organizacija

izdala je izvjetaj u kojem je zakljueno: Izgledno je

da se obrazac zaraze izmijenio sukladno s mogunou

pojave njezinog prijenosa s ovjeka na ovjeka."

U meuvremenu ptice selice su ptiju gripu irile po

itavom svijetu. Nova arita su se, preko Azije, sve vie

pribliavala Zapadu. Konano, u listopadu 2005., ptijagripa pojavila se u Europi. Dana 7. listopada, na seos

kom jezeru na delti Dunava, rumunjski ribar pronaao

bati od bolesti od koje bi im, kako je jedan od vlasnika

opisao, glave natekle i prsnule. U roku od samo nekoliko

dana irom delte pronaeno je sve vie uginulih ptica.

Rumunjske vlasti promptno su izolirale itavo podruje

delte i zapoele s istrebljenjem pilia. Nedugo potom,

17. listopada, ptija gripa ustanovljena je na farmi puri-

ca u Grkoj. Istom je nastupila zabrana izvoza peradi iz

tih zemalja - i ostala na snazi sve do danas. Meutim,

ti napori vjerojatno su uzaludni s obzirom da su divlje

ptice te koje ire zarazu. Nekoliko dana kasnije zaraza

je ustanovljena i kod peradi u Hrvatskoj, da bi potom,

25. listopada, bila pronaena na zapadu Njemake kod

uginulih divljih gusaka, kasnije pozitivno testiranih na

virus H5N1. Velika je vjerojatnost da su i ptice u Britaniji ve zaraene.


45/63

Opasnost od pandemije

To je zdravstveni neprijatelj broj jedan. Na vrhu je

nae liste prioriteta... medijsko izvjetavanje ne pod-

razumijeva histeriju.Sir Liam Donaldson, ef slube zdravstva Ujedinjenog

kraljevstva, u intervjuu za Observer, 16. listopada 2005.

H5N1 je jo uvijek tek bolest ptica. Moe prijei sptice na ovjeka, no ne i dalje. Ipak, neto manje od stotinu ljudi ve je preminulo od tog virusa, a veina njih

bila je u vrlo bliskom kontaktu sa zaraenim pticama

- bilo u izravnom dodiru s njihovim tjelesnim tekuinama, ili konzumirajui sirovo meso zaraenih ptica.Meutim, nema sumnje da ptija gripa ima razarajueposljedice za ptiju populaciju, kao i za peradarskuindustriju. tovie, veina strunjaka smatra da sa svakim novim izbijanjem zaraze raste mogunost da virusmutira u oblik koji se moe iriti medu ljudima.

Sve je jasnije koliko ozbiljno vlade i zdravstvenidjelatnici poinju shvaati ovu prijetnju. Dana 1. stude

nog 2005. Sir David Nabarro, UN-ov dunosnik zadu

en za pripremanje svijeta na pandemiju, podastro je

dokaze odboru za znanost i tehnologiju Gornjeg doma Nitko ne zna koliko bi ljudi moglo umrijeti u sljedeoj


46/63

britanskog parlamenta. On je uvjeren da bez provedbe

odreenog koordiniranog plana postoji realna opasnost

od potpunog kolapsa u meunarodnoj komunikaciji, jer

bi vlade mogle zatvoriti granice u namjeri da sprijee

irenje zaraze. Velike multinacionalne kompanije ve

su zapoele s izradom vlastitih procjena i planiranja rizi

ka... Smatram ih izrazito zastraujuima. U njima se

spominju obustava, tednja, zatvaranje, ograniavanje

potronje na mjesec ili dva... njihov udio u dionicama

Tamiflua." Nabarro je siguran da e u sluaju izbijanja

pandemije kontrolu preuzeti vojska.

Neke pandemije su blage, no simptomi koje je H5N1

do sada pokazao upuuju da e u sluaju prijenosa viru

sa s ovjeka na ovjeka posljedice biti kobne. Procjene

smrtnosti virusa bezglavo variraju. Pandemija gripe iz

1918. usmrtila je 2,5% zaraenih. Izgleda da je virus

H5N1 do sad usmrtio 50% zaraenih. Smatra se da je

razlog ovom visokom postotku smrtnosti to to mnogi

koji su preivjeli zarazu nisu bili identificirani kao rtve

virusa H5N1. Drugi

pticiji grip i sve sto treba znati o njemu!

Documents