1. za spit stečajno pravo osim steČajnog zakona treba ... stprav… · 1. za spit stečajno pravo...

1

1. za spit stečajno pravo osim STEČAJNOG ZAKONA treba znati i ove

2.Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja Ovim se Zak osniva se Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca utvrđuje njezina djelatnost i način upravljanja i obavljanja djelatnosti utvrđuju pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca Ovim se Zakonom u pravni poredak R H prenosi Direktiva Eu parlamenta. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca Koja se provodi se osiguranjem i isplatom dijela stečajnih potraživanja iz sredstava Agencije Postupak je hitan i provodi se po pravilima općeg upravnog postupka PRAVA RADNIKA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA radnici ostvaruju pravo na isplatu: 1) neisplaćene plaće do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, 2) neisplaćene naknade plaće za bolovanje 3) neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor 4) otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, 5) pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu (2) ova Primanja su u cijelosti su izuzeta od ovrhe. Agencija je dužna obračunati i uplatiti doprinose Prava radnika mogu se naslijediti.

II.a PRAVA RADNIKA U SLUČAJU BLOKADE RAČUNA POSLODAVCA radnici u slučaju blokade računa poslodavca: 1) do tri neisplaćene plaće odnosno naknade, u visini do iznosa minimalne plaće i 2) do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje

III. AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIČKIH POTRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA

Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, Agencija se upisuje u sudski registar, a njezino sjedište je u Zagrebu.

(1) Djelatnost Agencije 1) rješavanje o pravima radnika u slučaju stečaja poslodavca 2) rješavanje o pravima radnika u slučaju blokade računa poslodavca 3) osiguravanje zakonitosti ostvarivanja prava radnika, 4) pružanje stručne pomoći radnicima pri ostvarivanju prava 5) usmjeravanje i upravljanje sredstvima osiguranim za namjenu po ovom Zakonu, 6) ostvarivanje procesnih prava steč vjerovnika za potraživanja radnika koja je isplatila,i 9) prava ovrhovoditelja u ovršnom postupku, u visini isplaćenih sredstava,. (1) Agencija ima Statut (2) Statut Agencije donosi Upravno vijeće (3) Agencijom upravlja Upravno vijeće. koje imenuje Vlada Vlada može razriješiti člana Upravnog vijeća 1) ako član sam to zahtijeva, 2) ako svojim radom teže povrijedi propise 3) ako svojim radom prouzroči štetu Agenciji, 4) ako je u obavljanju svoje djelatnosti u sukobu interesa s djelatnosti Agencije i

2

Upravno vijeće: 1) donosi Statut uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, 2) donosi opće akte Agencije, 3) donosi poslovni i financijski plan Agencije, 4) donosi godišnji obračun Agencije, 5) donosi odluku o unutarnjem ustroju Agencije, 6) odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenim Statutom Agencije. (3) Ravnatelj Agencije se imenuje na četiri godine, a nakon isteka mandata ravnatelj može biti ponovno imenovan, bez ograničenja broja mandata. Ravnatelj Agencije: 1) upravlja i rukovodi poslovanjem Agencije, 2) predstavlja i zastupa Agenciju, 3) odgovara za zakonitost rada i materijalno-financijsko poslovanje Agencije, Vlada može razriješiti ravnatelja: 1) ako sam to zatraži, 2) ako ne postupa po propisima i općim aktima Agencije, 3) ako neosnovano odbije izvršiti odluke Upravnog vijeća Agencije 4) ako svojim radom prouzroči Agenciji veću štetu, 5) ako učestalo zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti (1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona, osiguravaju se u državnom proračunu. (2) Nadzor nad zakonitošću obavlja ministarstvo nadležno za rad

IV. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA

(1) Kada je stečajni postupak otvoren radnik može prava ostvariti 1.ako mu je potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku i ako zahtjev za osiguranje potraživanja podnese u roku i na način utvrđen ovim Z. Iznimno ne mogu ostvariti članovi uprave trgovačkog društva, (2) Prava po ovom Zakonu mogu ostvariti i radnici stranog poslodavca, (1) Postupak za ostvarenje prava pokreće se na zahtjev radnika u roku od 30 dana. (3) Rok počinje teći: kada je stečajni postupak otvoren 1), od isteka osmoga dana od dana objave sudskog rješenja o utvrđivanju tražbina 2) kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi, od isteka 8 dana od objave sud rješenja o zaključenju stečajnog postupka 3) kada je vjerovnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu za utvrđivanje potraživanja, od dana primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina potraživanja i isplatni red. (4) Iznimno, radnicima stranog poslodavca u roku od 30 dana od dostave akta o utvrđivanju tražbina. (1) Zahtjev podnosi se na posebnom obrascu. (2 obrascu propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad. (3) Stečajni upravitelji, poslodavci dužni su Agenciji dostaviti podatke potrebne za provedbu postupka osiguranja potraživanja u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. (2) O žalbi protiv rj,odlučuje ministarstvo rada u roku od 30 dana od podnošenja žalbe. (3) Protiv rješ. ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Agencija je dužna u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja izvršiti uplatu

3

(1) U stečajnim postupcima nad poslodavcima koji imaju zaposlenih radnika stečajni upravitelji su dužni otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih potraživanja radnika na temelju ovoga Zakona. (2) Najkasnije u roku od osam dana po uplati stečajni upravitelj je dužan izvršiti, uplatu priznatih potraživanja radnicima, stečajni upravitelj je dužan dostaviti Agenciji dokaze o izvršenoj uplati, (4) Troškovi otvaranja i zatvaranja računa smatraju se troškovima stečajne mase (5) iznimno, u slučaju brisanja iz registra pravnih osoba Agencija će vršiti radnicima izravnu isplatu

POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA U SLUČAJU BLOKADE RAČUNA POSLODAVCA

(1) Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću dužan prvog sljedećeg radnog dana dužan je za svakog radnika dostaviti FINI zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun kojim zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće u korist radnika, uvećan za zakonsku zateznu kamatu (2) Zahtjev za prisilnu naplatu i obračun neisplaćene plaće poslodavac je dužan dostaviti Fini za svaki mjesec za koji nije isplatio plaću (3) Zahtjev se smatra se osnovom za plaćanje (4) Zahtjev može povući s prisilne naplate samo Agencija. (5) U slučaju blokade računa poslodavac je dužan najkasnije u roku od tri dana, podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće. (6) Uz zahtjev članka poslodavac je dužan priložiti: 1) poimenični popis radnika kojima nije isplatio plaću 2) poimenični popis radnika kojima je djelomično isplatio plaću 3) naloge za prijenos ispunjene prema specifikaciji i JOPPD obr. 4) podatke o isplaćenoj plaći odnosno naknadi plaće za mjesec za koji se traži isplata minimalne plaće, ako je plaća odnosno naknada plaće djelomično isplaćena i 5) potvrdu Financijske agencije da ima evidentiranu i neizvršenu osnovu za plaćanje (7) Na zahtjev poslodavca, Financijska agencija dužna je izdati potvrdu da poslodavac ima neizvršenu osnovu za plaćanje te da su mu računi blokirani, (8) Zahtjevi podnose se na posebnim obrascima.. (11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na poslodavca koji je djelomično isplatio plaću određenom radniku za određeni mjesec u iznosu minimalne plaće. (1) O zahtjevu Agencija odlučuje rješenjem (2) Rješenjem utvrđuje se da Agencija po uplati iznosa iz rješenja preuzima potraživanje radnika prema poslodavcu za uplaćeni iznos te se nalaže poslodavcu isplatiti Agenciji taj iznos u roku od sedam dana od dana uplate Agencije.. (4) Rješenje donosi Agencija u roku od sedam dana od dana. (5) Rješenje Agencija dostavlja poslodavcu. (6) na adresu sjedišta, a obavit će se stavljanjem rješenja na oglasnu ploču Agencije. (7) O žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo za rad za rad u roku od 30 dana od dana podnošenja (8) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (9) Protiv rješenja članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (10) Agencija je dužna u roku od sedam dana od dana izvršnosti rješenja izvršiti uplatu iznosa utvrđenih rješenjem na račun radnika. (11) Agencija je dužna obavijestiti poslodavca o danu uplate. (12) Poslodavac je dužan obavijestiti Agenciju o eventualnom namirenju potraživanja iz obračuna neisplaćene plaće odnosno naknade plaće (1) Agencija je dužna rješenje dostaviti FINI odmah nakon izvršnosti dijela rješenja kojim se nalaže poslodavcu isplatiti Agenciji iznos koji je uplatila, uz zahtjev za izravnu naplatu. (2) Uz rješenje Agencija će dostaviti Financijskoj agenciji nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu za iznos tražbine koji je namirila umjesto poslodavca, uz specifikaciju iznosa poimenično za svakog radnika

4

(1) MF -PU dužno je o činjenici neisplate plaće a obavijestiti MIN.RADA (2) Agencija je dužna obavijestiti MR Službu za nadzor o primjeni propisa o radu o činjenici da je poslodavac kojem je blokiran račun podnio Agenciji zahtjev 4) Ako poslodavac nije podnio Agenciji zahtjev smatra se da je time učinjena vjerojatnom opasnost da će poslodavac spriječiti ili znatno otežati izvršenje utvrđene obveze (7) Rješenje je ovršna isprava. (8) Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. V. PRIJENOS POTRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA (1) Potraživanja koja isplati Agencija prelaze na Agenciju danom uplate (2) Danom prijenosa potraživanja Agencija preuzima sva procesna prava stečajnog vjerovnika u odnosu na preuzeta potraživanja. (3) O preuzimanju procesnih prava stečajnog vjerovnika Agencija obavještava nadležni stečajni sud, uz dokaz o ispunjenju dijela potraživanja. VI. PREKRŠAJNE ODREDBE (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se poslodavac stečajni upravitelj, odgovorna osoba poslodavca koji na zahtjev Agencije ne dostavi zatraženu dokumentaciju VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (1) Zahtjevi za ostvarivanje prava osiguranja potraživanja u slučaju stečaja poslodavca podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema ovom Zakonu. Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2015.

kraj

5

3. Zakon o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, broj 159/13. i 19/15.) XX. LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE

Pokretanje postupka redovne likvidacije Članak 250.

(1) odluku o prestanku kreditne institucije. može donijeti Glavna skupština dioničara (2) Prije su dužni obaviti konzultacije s HNB. (3) Likvidatori kreditne institucije dužni su o prestanku obavijestiti Hrvatsku NBH

(4 dostaviti nalog za prijenos sredstava s računa KI na račun otvoren u drugoj kreditnoj instituciji.

(2) Nakon prijenosa sredstava HNB zatvorit će taj račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.

(5) likvidatori su dužni Odluku bez odgode objaviti u »nn« i bar dva dnevna lista u RH.

Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji Članak 251.

(1) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora.

(2) Likvidatorom može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje.

Dužnosti likvidatora Članak 252.

Likvidatori su dužni okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu podmiriti obveze

Utvrđivanje postojanja stečajnog razloga od strane likvidatora

čim procijene da je nastupio neki od razloga iz Stečajnog zakona likvidatori su dužni podnijeti prijedlog za otvaranje stečajna I tome odmah obavijestiti HNB Kreditna institucija koja je pokrenula postupak likvidacije ne može promijeniti djelatnost

PRISILNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE Pokretanje postupka prisilne likvidacije

(1) odluku o pokretanju prisilne likvidacije KI donosi HNB ako je u sanacijskom planu utvrđeno da sanacija te kreditne institucije nije u javnom interesu i to u sljedećim slučajevima: 1) ako je kreditnoj instituciji ukinuto rješenje kojim je dano odobrenje za rad, 2) ako ocijeni da provođenje redovne likvidacije može izazvati štetu za vjerovnike KR.IN. (2) s donošenjem odluke o ukidanju rješenja kojim je dano odobrenje za rad HNB će istodobno donijeti i odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije. (4) Odluka mora sadržavati dan, sat i minutu pokretanja postupka prisilne likvidacije,

Pravno sredstvo protiv odluke o prisilnoj likvidaciji Članak 256.

o tužbi protiv rješenja NBH o pokretanju prisilne likvidacije odlučit će Nadležni upravni sud hitno, najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.

Objava odluke o prisilnoj likvidaciji Članak 257.

(1) NBH odluku o prisilnoj likvidaciji kreditne institucije dostavit će Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, i to istog dana kada je odluka i donesena. (2) Odluku će objavit će u »Narodnim novinama« i najmanje dva dnevna lista (3) Likvidator KI dužan je odmah po imenovanju objaviti odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije na mrežnim stranicama kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji.

6

Likvidatori u postupku prisilne likvidacije Članak 258.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je u roku od 24 sata od primitka odluke imenovati dva ili više likvidatora.

Likvidator je dužan u roku od tri dana od imenovanja podnijeti prijavu za upis u sudski registar te odluke i prijavu promjene osoba ovlaštenih za zastupanje. (2) Likvidatorom može biti imenovana samo osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije (4) Likvidatori su dužni postupati po nalozima i uputama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

(5) Likvidatori su dužni bez odgode obavijestiti Državnu agenciju i HNB o svim okolnostima koje mogu negativno utjecati na postupak prisilne likvidacije.. Državna agencija može razriješiti likvidatora i imenovati novog

Pravne posljedice prisilne likvidacije Članak 259.

(1) Danom dostave odluke o imenovanju likvidatora prestaju sve ovlasti članova uprave i čl nadzornog odbora KI te ovlasti glavne skupštine dioničara. (2) Te ovlasti nastavlja izvršavati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. (3) prestaju svi ugovori o radu članova uprave u toj kreditnoj instituciji.

Privremene zabrane nakon donošenja odluke o pokretanju prisilne likvidacije Čl. 259.a

(1) Odluka o pokretanju prisilne likvidacije ima sljedeće posljedice: 1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne institucije 2) privremenu zabranu obavljanja plaćanja i primanja uplate na svoje račune 3) privremenu zabranu da pruža platne usluge za svoje klijente 4) privremenu zabranu da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata. (2) Iznimno, dopuštene su uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema KI 1) gotovinske uplate 2) uplate na račun koji kreditna institucija vodi kod druge KI (3) Iznimno likvidator može izvršiti gotovinske uplate. na račun koji se vodi kod druge KI (4) Iznimno HNB provodi na računu KI konačnu namiru obračunatih platnih transakcija preko drugog platnog sustava do trenutka otvaranja ST. postupka (5) Iznimno za sve uplate na račune koje kreditna institucija ima otvorene u drugim kreditnim institucijama, dužna je izvršiti povrat novčanih sredstava platitelju. Novčana sredstva koja su primljena na ovaj način ne ulaze ni u likvidacijsku, ni u stečajnu masu 6.HNB dužna je obavijest o odluci o pokretanju prisilne likvidacije objaviti na svojim mrežnim stranicama Obavijest mora sadržavati podatke o danu, satu i minuti (9) Likvidator ovlašteni su pobijati sve platne transakcije izvršene protivno zabranama (10) Iznimno, likvidator može uz suglasnost Državne agencije vršiti plaćanja iz gotovinskih sredstava samo ako su takva plaćanja nužna radi očuvanja imovine kreditne institucije. (11) Zabrane prestaju zatvaranjem računa koji se vodi u HNB j otvaranjem stečaja. (12) Ako sud odbaci prijedlog za otvaranje stečajna, privremene zabrane prestaju istekom roka od dva radna dana od dana kada je i dostavljeno rješenje o odbacivanju prijedloga.

Dužnosti likvidatora Članak 259.b

(1) Likvidator je dužan sljedeći dan od imenovanja otvoriti transakcijski račun KI u prisilnoj likvidaciji i o tome odmah obavjestiti HNB i dužnike

(2) Kreditna institucija kod koje zatraži otvaranje računa otvara taj račun na temelju odluke HNB o pokretanju prisilne likvidacije i odluke o imenovanju likvidatora i prije njihova upisa u sudski registar.

Nakon provedenog upisa likvidacije u sudski registar, KI u prisilnoj likvidaciji dužna je dostaviti rješenje o upisu kreditnoj instituciji kod koje je otvorila i račun. (3) Likvidator je dužan najkasnije u roku od 15 radnih dana izraditi početnu likvidacijsku bilancu i na temelju

7

pregovora s vjerovnicima izraditi procjenu provedivosti likvidacije te ih bez dostaviti HNB i Državnoj agenciji

4.ako nije nastupila nedostupnost depozita, HNB može na zahtjev likvidatora produžiti ovaj rok za dodatnih 15 radnih dana.

(5) Likvidator može procijeniti da je likvidacija provediva samo ako je potkrijepljena obvezujućim sporazumom koji je likvidator sklopio s vjerovnicima čije su tražbine presudne za provedbu likvidacije i ako je za takvu procjenu dobio prethodnu suglasnost Drž agencije za osiguranje št uloga i sanaciju banaka.

Nastavak prisilne likvidacije Članak 259.c

(1) Ako je procijenio da je likvidacija provediva, likvidator je dužan provesti prisilnu likvidaciju po odredbama Zakona o trgovačkim društvima (2) U tom slučaju likvidator je, uz procjenu da je likvidacija provediva dužan HNB dostaviti nalog za prijenos sredstava s računa KI na novootvoreni transakcijski račun kod druge KI.

(3) Ako likvidator nije u roku od pet radnih dostavio banci nalog a nije podnesen prijedlog za otvaranje steča HNB izvršit će prijenos sredstava s računa te KI koji se vodi u HNB na račun kod druge kreditne institucije ,te nakon toga zatvoriti račun te institucije koji se vodi u HNB

Izvješće o tijeku postupka prisilne likvidacije Članak 260.

Na zahtjev Hrvatske NB likvidatori su dužni dostaviti izvješće o tijeku postupka likvidacije.

Utvrđivanje postojanja stečajnog razloga od strane likvidatora Članak 261.

Likvidatori su dužni podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka 1) ako utvrde postojanje nekog od stečajnih razloga tj utvrde neprovedivost likvidacije,. (2) likvidatori su dužni bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. (3) Vjerovnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka iz razloga navedenih u Stečajnom zakonu, ali tek nakon isteka roka u kojem je to mogao ili trebao učiniti likvidator

Primjena odredbi ovoga Zakona i Zakona o TD tijekom provođenja prisilne likvidacije Čl 262.

(1) Na kreditnu instituciju nad kojom se provodi postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o trg.dr.I odredbe ovoga Zakona.

Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji Članak 262.a

Kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije ne može promijeniti djelatnost, mora završiti postupak likvidacije i brisanje u sudskom registru.

Donošenje odluke o pokretanju postupka prisilne likvidacije za članice grupe kr institucija Čl 262.b

(1) o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga ZAKONA.

XX.3. LIKVIDACIJA PODRUŽNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREĆE ZEMLJE Primjena odredbi Zakona tijekom provođenja likvidacije nad podružnicom KI iz treće zemlje Čl263. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

XXI.1. STEČAJ KREDITNE INSTITUCIJE Primjena odredbi Stečajnog zakona Članak 264.

Na stečaj kreditnih institucija primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona,

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka Članak 265.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo HNB ako 1) je sanacijskim planom utvrđeno da KI neće biti sanirana, 2) je Državna agencija odlučila da ne postoje uvjeti za provođenje sanacije te KI

8

Donošenje odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ako je sanacijsko tijelo za grupu Hrvatska narodna banka Članak 265.a

(1) HNB donosi odluku o namjeri podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad matičnom kreditnom institucijom u EU-u sa sjedištem u RH ako

utvrdi da ta kreditna institucija propada ili će propasti i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: 1) ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija te kreditne institucije nije nužna u javnom interesu i da ta kreditna institucija neće biti sanirana već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije ili 2) ako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odlučila da ne postoje uvjeti za provođenje postupka sanacije te kr.institucije.

Donošenje odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ako Hrvatska narodna banka nije sanacijsko tijelo za grupu Članak 265.b

Ako HNB nije sanacijsko tijelo - HNB donosi odluku o namjeri podnošenja prijedloga za otvaranje stečajna KI koja je društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU-u

1) ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija te kreditne institucije nije nužna u javnom interesu i ako je sanacijskim planom predviđeno da ta kreditna institucija neće biti sanirana 2) ako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odlučila da ne postoje uvjeti za provođenje postupka sanacije te kr.institucije. (2) O odluci će bez odgađanja obavijestiti sanacijsko tijelo za grupu grupu. Obavijest mora sadržavati sljedeće informacije: 1) da kreditna institucija koja je kći u grupi KI u EU-u propada ili će vjerojatno propasti i 2) da HNB namjerava podnijeti prijedlog za pokretanje ste. postupka nad tom KI

(3) i (4) Savjet Hrvatske narodne banke donijet će samostalnu odluku I odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajna te obavijestiti druge članove sanacijskog kolegija.ako je HNB kao sanacijsko tijelo za grupu procijenila da KI propada ili će vjerojatno propasti te da otvaranje stečaja nad matičnom KI u EU-u sa sjedištem u RH neće utjecati na to da bilo koja članica grupe u drugoj državi članici zbog toga ispuni uvjete za pokretanje sanacije odnosno otvaranja stečajnog postupka,

(5) Ako je sanacijsko tijelo za grupu procijenilo da otvaranje stečajnog postupka nad KI institucijom koja je društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU-u utječe na to da jedna ili više članica grupe u drugoj državi

članici zbog toga ispunjava uvjete za pokretanje sanacije odnosno otvaranje stečajnog postupka, te ako je u roku od 24 sata predložilo program sanacije za grupu koji uključuje sanaciju kreditne institucije

koja je društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU-u Državna agencija sudjelovat će u donošenju zajedničke odluke o programu sanacije za grupu.

Stečajni razlozi Članak 266.

1) ako je imovina kreditne institucije manja od njezinih obveza

2) ako kreditna in nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću

(2) Smatra se da je nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze

1) ako je Hrvatska narodna banka donijela rješenje o nedostupnosti depozita, 2) ako je račun kreditne institucije po nalogu FINE u blokiran duže od dva radna dana 3) ako kreditna institucija ne ispunjava uvjete vezane uz regulatorni kapital 4) ako HNB po svojim supervizorskim ovlastima ocijeni da je sposobnost KI za pravodobno ispunjenje novčanih obveza ugrožena i da postoji vjerojatnost da KI neće biti sposobna ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.

9

Privremene zabrane Članak 267.

(1) U skladu sa Zakonom o HNB Savjet HNB donosi odluku o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom Odluka mora sadržavati dan, sat i minutu njezina donošenja. (2) Odluka Savjeta HNB o prijedloga za otvaranje stečaja ima sljedeće posljedice: 1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa KI i na teret računa klijenata te KI 2) privremenu zabranu da obavlja plaćanja i da prima uplate na sve svoje račune

3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge za svoje klijente

4) privremenu zabranu da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata.

(3) Iznimno, dopuštene su Uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema KI

1)gotovinske uplate kreditnoj instituciji i 2) uplate na račun koji kreditna institucija vodi kod druge kreditne institucije (4) Iznimno posebna uprava može izvršiti gotovinske uplate. (5) Iznimno, HNB provodi na računu KI konačnu namiru obračunatih platnih transakcija preko drugog platnog sustava do trenutka otvaranja postupka nad tom KI zbog insolventnosti (6) Iznimno za sve uplate izvršene protivno odredbama ovog zakona kreditna institucija dužna je izvršiti povrat novčanih sredstava platitelju (7) Iznimno dopuštena su plaćanja iz obveza sudionika u sustavu poravnanja (8) HNB dužna je obavijest o prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad KI odmah objaviti na svojim mrežnim stranicama. U obavijesti navesti dan, sat i minutu donošenja odluke. tu obavijest objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske (9) Dan, sat i minuta navedeni u odluci Savjeta jest trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom (10) Obavijest je dužna je bez odgode dostaviti FINI , i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i kreditnoj instituciji (11) Stečajni upravitelj KI i stečajni vjerovnici ovlašteni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvršene protivno privremenim zabranama (12) Ako je u trenutku donošenja odluke O prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad KI i ako je u toj KI bila imenovana posebna uprava ona nakon dostave obavijesti nastavlja s radom s dužnostima po odredbama ovoga Zakona. VIDI Dužnosti posebne uprave (13) Ako nije bila imenovana posebnu upravu istodobno će imenovati HNB (14) HNB može povući prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(15) Pravne posljedice odluke Savjeta HNB o podnošenju prijedloga za otvaranje stečaja prestaju: 1) danom, satom i minutom otvaranja stečajnog postupka ili 2) istekom roka od dva radna dana od dana kad je HNB dostavljeno rješenje o odbacivanju prijedloga, rješenje o obustavi ili rješenje o odbijanju otvaranja stečajna. (16) Iznimno posebna uprava može uz suglasnost HNB vršiti plaćanja iz gotovinskih sredstava KI i s računa samo ako su takva plaćanja nužna radi očuvanja imovine KI (17) Za trajanja privremenih zabrana ako kreditna institucija nema dovoljno gotovinskih sredstava, sva plaćanja nužna radi očuvanja imovine KI u ime i za račun KI podmirit će HNB (18) KI kod koje je kreditna institucija zatražila otvaranje računa otvara taj račun po obavijesti i odluke o imenovanju posebne uprave i prije njihova upisa u sudski registar.

Dužnosti posebne uprave Članak 268.

Posebna uprava dužna je: 1) zaštititi i održavati imovinu kreditne institucije 2) nastaviti s vođenjem poslova kreditne institucije 3) ispitati mogu li se imovinom kreditne institucije pokriti troškovi stečajnog postupka i 4) otvoriti i odrediti transakcijski račun kod druge kreditne institucije primanja dozvoljenih uplata, te o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

10

Prijedlog Hrvatske narodne banke za otvaranje stečajnog postupka Članak 269.

(1) HNB dužna je trgovačkom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke Savjeta HNB

(2) navest će činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje kojeg od stečajnih razloga

(3) Kada HNB podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ne provodi se prethodni postupak. Stečajni sudac dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište za raspravu o uvjetima za otvaranje stečajnoa. (4) Stečajni sudac dužan je u roku 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje steča donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog

Izjava o pristupanju dugu Članak 270.

Na postupak otvaranja stečaja ne primjenjuju se odredbe SZ kojim se uređuje pristupanje dugu.

Pozivanje Hrvatske narodne banke Članak 271.

za otvaranje stečajnog postupka HNB, stečajni će sudac na sva ročišta u prethodnom postupku pozvati i HNB radi očitovanja

Imenovanje stečajnog upravitelja Članak 272.

(1) Za stečajnog upravitelja KI može se imenovati osoba koja osim uvjeta predviđenih SZ ima i znanje i iskustvo iz područja bankarskog poslovanja.

Povrat sredstava obvezne pričuve Članak 273.

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravitelj dužan je, u roku tri dana od otvaranja podnijeti zahtjev HN banci za povrat sredstava obvezne pričuve. (2) HNB dužna je postupiti po zahtjevu to pri prvom sljedećem obračunskom razdoblju.

Tražbine stečajnih vjerovnika viših isplatnih redova Članak 274.

(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika

(2) U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze tražbine HNB.

(3) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda ulaze tražbine osiguranih depozita i tražbine Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

(4) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikropoduzeća te malih i srednjih.

(5) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema KI osim onih:

– koje su razvrstane u niže isplatne redove i – kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika

(6) Nakon namirenja tražbina vjerovnika prvog I drugog višeg isplatnog st upravitelj dužan je provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika trećeg višeg isplatnog. (9) Stečajni upravitelj dužan je voditi računa o tome da se iz stečajne mase: – osiguraju sredstva za namirenje predvidivih obveza stečajne mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza

– izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine 1 I 2 reda stečajnom upravitelju podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja

11

Obavješćivanje Hrvatske narodne banke Članak 275.

rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad KI Stečajni sudac dostavlja i HNB

Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u stečaju Članak 275.a

Kreditna institucija nad kojom je otvoren stečajni postupak ne može promijeniti djelatnost već mora završiti stečajni postupak i provesti brisanje u sudskom registru.

XXI.1.a STEČAJ KREDITNE INSTITUCIJE U SANACIJI Članak 275.b

(1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom u sanaciji može podnijeti samo Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo 2) O podnošenju prijedloga Drž agencija dužna je obavijestiti HNB telefaksom ili elekt.poštom. (4) Državna agencija može zahtijevati od stečajnog upravitelja kreditne institucije koja je prije otvaranja stečajnog postupka bila u sanaciji, korištenje prostora i opreme te nastavak pružanja onih usluga koji su potrebni društvu primatelju za obavljanje poslova koji su na njega preneseni tijekom sanacije. (5) Stečajni upravitelj dužan je stečajni postupak provesti u razumnom roku, (6) Državna agencija može od suda, zatražiti da na primjereni rok odredi mirovanje stečajnog postupka, (7) Državna agencija može povući prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Privremene zabrane za kreditnu instituciju u sanaciji Članak 275.c

(1) Nakon primitka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka HNB će objaviti informaciju o nastupanju privremenih zabrana

a Objava. ovoga ima sljedeće posljedice: 1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne INS. 2) privremenu zabranu KI da obavlja plaćanja za svoje potrebe i da prima uplate na svoje račune

3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge za svoje klijente 4) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s računa klijenata. (3) Iznimno dopuštene su uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema KI u sanaciji

Stečajni upravitelj kreditne institucije koja je prije otvaranja stečajnog postupka bila u sanaciji i stečajni vjerovnici ovlašteni su pobijati sve isplate, izvršene protivno privremenim zabranama

Pravne posljedice objave Hrvatske narodne banke prestaju: 1) danom, satom i minutom otvaranja stečajnog postupka ili 2) istekom roka od dva radna dana od dana kad je Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dostavljeno rješenje o obustavi postupka ili odbacivanju prijedloga za otvaranje stečaja nad KI

Dužnosti sanacijske uprave Članak 275.d

Sanacijska uprava dužna je: 1) zaštititi i održavati imovinu kreditne institucije u sanaciji 2) nastaviti s vođenjem poslova kreditne institucije u sanaciji 3) na zahtjev stečajnog suca ispitati mogu li se imovinom pokriti troškovi stečaja 4) otvoriti transakcijski račun kod druge institucije za potrebe primanja dozvoljenh uplata

XXI.2. STEČAJ PODRUŽNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREĆE ZEMLJE Primjena odredbi ovoga Zakona na stečaj podružnice kreditne institucije iz treće zemlje Čl276.

Na stečaj podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje stečaj kreditne institucije.

12

XXVIII. REORGANIZACIJSKE MJERE, LIKVIDACIJSKI I STEČAJNI POSTUPCI S MEÐUNARODNIM ELEMENTOM XXVIII.1. OPĆE ODREDBE Opća odredba Članak 329.

Odredbe Stečajnog zakona kojim se uređuje međunarodni stečaj primjenjuju se i u slučaju stečajnog postupka otvorenog nad kreditnom institucijom

Značenje pojedinih izraza Članak 331.

Pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: – »upravitelj« je osoba koje je postavila upravna vlast ili sudovi« radi radi provođenja reorganizacijskih mjera – »likvidator« označuje osobu koje je imenovala vlast, radi provođenja likvidacije– »likvidacijski postupak« je postupak koji se vodi s ciljem unovčenja imovine – »stečajni upravitelj« označuje osobu imenovano od strane suda ili vjerovnika, da upravlja stečajnom masom i unovčava

– »stečajni postupak« označuje postupak koji je otvorio sud a čija je posljedica zapljena imovine dužnika i imenovanje stečajnog upravitelja, čiji je cilj skupna namira vjerovnika stečajnog dužnika

,– »reorganizacijska mjera« označuje mjeru čija je svrha očuvati ili obnoviti financijsko stanje KI

XXVIII.2. REORGANIZACIJSKE MJERE Pravni učinci odluke o reorganizacijskim mjerama Članak 332.

Reorganizacijske mjere koje su upravna vlast, agencija naložili kreditnoj instituciji iz druge države članice, a koja ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, provode se prema pravu matične države članice i imaju pravni učinak na području Republike.

Obavještavanje nadležnih tijela država članica domaćina Članak 332.a

(1) Ako se u R H kao matičnoj državi članici donosi odluka o uvođenju reorganizacijske mjere nad KI, ili njenom nad podružnicom HNB dužna je o toj odluci, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina

Javno obavještavanje Članak 332.c

(1) Ako bi provođenje reorganizacijskih mjera u R H kao matičnoj državi članici nad KI koja ima podružnicu u drugoj državi članici moglo utjecati na prava trećih u državi članici domaćinu HNB objavit će obavijest o odluci o uvođenju reorganizacijske mjere u Službenom listu Europske unije i u dva dnevna lista svake države članice domaćina (2) Obavijest o odluci HNB u najkraćem će roku dostaviti Uredu za publikacije Europske unije kao i u dva dnevna lista svake države članice domaćina. XXVIII.3. LIKVIDACIJSKI I STEČAJNI POSTUPCI nad KI sa sjedištem u R Hrvatskoj i KI iz druge države članice Međunarodna nadležnost za otvaranje likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka

Kada je HNB donijela odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije, Ili kada je trgovački sud u RH donio odluku o otvaranju stečajnog postupka nad KI koja ima podružnicu u drugoj državi, ti će se postupci provoditi i u podružnici KI koja posluje na području druge države članice i imat će pravni učinak prema trećim osobama.

Poseban stečajni postupak Članak 334.

Nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice u Republici Hrvatskoj nije dopušteno otvoriti poseban stečajni postupak

Priznanje odluke o otvaranju likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka Članak 335.

Odluka o otvaranju likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka nad kreditnom institucijom iz druge države priznat će se u R H bez daljnjih postupaka i pravni učinci te odluke nastupit će u R H istodobno s nastupanjem pravnih učinaka u matičnoj državi članici.

13

Obavještavanje drugih nadležnih vlasti Članak 336.

(1) Ako se u RHrvatskoj kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, HNB dužna je o toj odluci, ODMAH obavijestiti nadležno tijelo države članice

Javno obavještavanje Članak 337.

Ako se u R H kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka nad KI koja ima podružnicu u drugoj državi članici, objavit će odluku o otvaranju postupka likvidacije, u Službenom listu EU i u dva dnevna lista svake države članice domaćina, i to na službenom jeziku, države članice domaćina.

Obavještavanje poznatih vjerovnika Članak 338.

(1) Ako se u R H donosi odluka o otvaranju likv., ili st. postupka nad KI koja ima podružnicu u drugoj državi članici, likvidator, i će sud odmah će o toj odluci obavijestiti i poznate vjerovnike iz drugih država članica. (2) U obavijesti posebno će se naznačiti rokovi koji se moraju poštivati, koje su posljedice propuštanja rokova, kome se tražbine prijavljuju, što prijava mora sadržavati, koje se isprave prilažu prijavi (3) obavijest se šalje na jeziku države članice u kojoj vjerovnik ima prebivalište,

Pravo na prijavu tražbina stranih vjerovnika Članak 339.

Vjerovnici iz druge države ovlašteni su u st postupku koji se vodi u RH prijaviti svoju tražbinu. (2) tražbinama vjerovnika postupa se na isti način i one imaju isti isplatni red kao i vjerovnici koji svoje prebivalište, boravište ili sjedište Imaju u RH

(3) Vjerovnici prijavljuju tražbinu u skladu s uputama dobivenima u obavijesti od suda

(4) Vjerovnik može svoju tražbinu prijaviti na jeziku, članice u kojoj ima prebivalište

Redovito obavještavanje vjerovnika Članak 340.

Likvidator dužan je redovito u pisanom obliku obavještavati vjerovnike o tijeku likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka.

Mjerodavno pravo Članak 341.

(1) Likvidacijski, odnosno stečajni postupak nad kreditnom institucijom iz druge države članice provodi se u skladu s propisima matične države članice u kojoj je takav postupak otvoren, (2) Pravo matične države članice osobito uređuje: 1) koje imovinske vrijednosti pripadaju masi 2) ovlaštenja kreditne institucije i likvidatora, odnosno stečajnog upravitelja 3) pretpostavke za valjanost prijeboja 4) kakav učinak ima otvaranje postupka 6) koje se tražbine mogu prijaviti u likvidacijski, odnosno stečajni postupak i kako treba postupati s tražbinama koje su nastale nakon otvaranja dotičnog postupka 7) prijavu, ispitivanje i utvrđivanje tražbina 8) isplatni red tražbina i prava diobu utrška dobivenog unovčenjem imovine institucije,

Činidbe u korist kreditne institucije Članak 342.

Ako Osoba koja kreditnoj instituciji koja ima podružnicu u drugoj državi članici, a nad kojom je otvoren likvidacijski, odnosno stečajni postupak, izravno podmiri svoju obvezu, takvim će ispunjenjem biti oslobođena svoje obveze ako joj otvaranje dotičnog postupka nije bilo poznato.

Aktivnosti u postupku likvidacije, odnosno stečaja Članak 343.

Ako je pokrenut postupak likvidacije, odnosno otvoren stečajni postupak i donesena odluka o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji iz druge države članice koja ima podružnicu na području Republike

14

Hrvatske, takva odluka ne sprječava daljnje obavljanje određenih aktivnosti podružnice te kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ako je to nužno ili primjereno za svrhu likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka.

Učinci postupka tijekom redovne likvidacije Članak 344.

Ako propisi matične države članice ne sprječavaju da se u kreditnu instituciju iz druge uvedu reorganizacijske mjere ili da se otvori stečajni postupak nad njom, uvođenje reorganizacijskih mjera, odnosno otvaranje stečajnog postupka imat će isti pravni učinak i na podružnicu te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.

XXVIII.3.2. Likvidacija i stečaj nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje Podružnica kreditne institucije iz treće zemlje Članak 345.

(1) Ako HNB ili trgovački sud u RH namjerava donijeti odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije, otvaranju stečajnog postupka nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje u RH, o toj će odluci bez odgode obavijestiti nadležno nadzorno tijelo matične države treće zemlje. (2) Ako se u R H donese odluka o otvaranju stečajnog postupka nad podružnicom KI iz treće zemlje koja ima podružnicu i u nekoj drugoj državi članici, nadležni trgovački sud u RH dužan je o toj odluci bez odgode obavijestiti HNB, koja će tu obavijest bez odgode dostaviti nadležnom nadzornom tijelu matične države kreditne institucije iz treće zemlje i nadzornom tijelu te druge države članice, i to prije otvaranja tog postupka, (3) Hrvatska narodna banka, odnosno nadležni trgovački sud, likvidatori, odnosno stečajni upravitelji nastojat će surađivati i uskladiti radnje s drugim nadležnim nadzornim tijelima.

XXVIII S STEČAJNE POSTUPKE NAD KREDITNIM INSTITUCIJAMA IZ DRŽAVA ČLANICA Pravni učinci na određene ugovore i prava Članak 346.

Glede pravnih učinaka neke reorganizacijske mjere ili otvaranja stečajnog postupka na: 1) ugovore o radu i r odmjerodavno je pravo države članice koje je mjerodavno za ugovor o radu 2) ugovore koji ovlašćuju na korištenje ili stjecanje neke nekretnine mjerodavno pravo države članice na čijem se području ta nekretnina nalazi

3) prava na nekoj nekretnini, brodu ili zrakoplovu, a koji se upisuju u javnu knjigu, mjerodavno je pravo države članice pod čijim se nadzorom ta javna knjiga vodi.

Stvarna prava trećih Članak 347.

Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka ne utječe na stvarno pravo vjerovnika ili na materijalnoj ili nematerijalnoj, pokretnoj ili nepokretnoj imovini KI

(2) Pravima smatraju se osobito: 1) pravo da se unovči predmet založnog prava ili hipoteke te da se iz utrška namiri, posebno 2) isključivo pravo naplatiti tražbinu, posebno na temelju založnog prava na tražbini ili na temelju cesije te tražbine radi osiguranja 3) pravo zahtijevati predaju određenog predmeta od svakog koji taj predmet posjeduje ili se koristi njime protivno volji ovlaštenika te 4) stvarno pravo uživanja plodova iz određenog predmeta. Pridržaj prava vlasništva Članak 348.

(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, ili stečajnog postupka u odnosu na KI iz R H ili druge države članice koja kupuje neku stvar ne utječe na prava prodavatelja

(2) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno stečajnog nije osnova za, pod uvjetom da je dostava već uslijedila, raskid ili prestanak kupoprodajnog ugovora te ne sprječava stjecanje vlasništva.

15

Prijeboj Članak 349.

(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka ne utječe na ovlaštenje vjerovnika da prebije svoju tražbinu s tražbinom KI ako je taj prijeboj dopušten prema pravu koje je mjerodavno za tražbinu kreditne institucije. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne priječi isticanje ništavosti, pobojnosti ili relativne ništavosti neke pravne radnje ako je to zakonom matične države članice dopušteno.

Mjerodavno pravo za vlasničkopravne odnose ili druga prava na instrumentima Čl350

Tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, ili stečajnog postupka nad KI iz R H ili druge države članice za izvršavanje prava vlasništva ili drugih prava na instrumentima čije postojanje ili prijenos pretpostavlja upis u neku javnu knjigu ili depozitarni sustav koji vodi neka država članica ili koji se nalazi u nekoj državi članici mjerodavno je pravo u kojoj se ta javna knjiga, Ugovor o prijeboju i ugovor o netiranju Članak 351. Tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili druge države članice za ugovore o prijeboju i ugovore o netiranju mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve ugovore.

Upravitelj, likvidator, stečajni upravitelj Članak 352.

(1) Ako je u drugoj državi članici imenovan upravitelj, likvidator, svoje imenovanje dokazuje u ovjerenim prijepisom izvornika strane odluke kojom je imenovan

(2) Upravitelj, likvidator, imenovan u drugoj državi članici, ima sva ovlaštenja koja mu pripadaju prema pravu države članice te može imenovati osobe za provođenje postupka i zastupanje.pri izvršavanju svojih ovlaštenja dužne su poštivati zakone i propise R H

Upis u javne knjige Članak 353.

(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka u drugoj državi članici, upisat će se u R H na prijedlog upravitelja, likvidatora, odnosno stečajnog upravitelja u sudski, odnosno obrtni registar

(3) Troškovi upisa smatraju se troškovima i izdacima postupka.

Radnje kojima se oštećuje ukupnost vjerovnika Članak 354.

ne primjenjuje se pravo RH o ništavosti, pobojnosti ili relativnoj ništavosti pravnih radnji kojima se oštećuje ukupnost vjerovnika ako osoba u čiju je korist pravna radnja poduzeta dokaže da

1) za pravnu radnju nije mjerodavno pravo R Hrvatske, već pravo druge države članice 2) da se ta pravna radnja u prema pravu te druge države članice ne može pobiti.

Zaštita trećih Članak 355.

(1) Kada se kreditna institucija iz R H namiruje prodajom nekretnine, tada se pravni učinak te pravne radnje određuje prema pravu države članice na čijem se području nalazi nekretnina.

Parnice u tijeku Članak 356.

mjerodavno je pravo države članice u kojoj se parnica vodi.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. rujna 2015. . KRAJ

4. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, broj 75/08. i 54/13.) i to: 4.

ustroj Hrvatske narodne banke (članak 41.)

Tijela Hrvatske narodne banke Tijela Hrvatske narodne banke su Savjet Hrvatske narodne banke i guverner Hrvatske narodne banke.

16

5 . Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15. i 82/15.) i to: kratko

opće odredbe (članci 2. do 6.) ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova (članci 14. do 28.)

Članak 2. Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom. Članak 3. (1) Sudovi štite Ustavom, i zakonima utvrđeni pravni poredak R Hr te osiguravaju primjenu prava,. (2) Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i propisa, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.

Članak 4.

(1) Svatko ima pravo da sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili optužbi zbog kažnjivog djela. (2) Odlučivanje u pojedinim pravnim stvarima se može povjeriti arbitražnim sudovima. (3) Svatko ima pravo podnijeti predstavku predsjedniku suda na rad suda ili suca zbog odugovlačenja postupka nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja suca i zaposlenika u službenim odnosima sa strankom i dobiti odgovor na njih. Predsjednik suda dužan je odgovoriti na predstavku najkasnije u roku od 30 dana

Članak 5.

Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava. Članak 6.

(1) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka. (2) Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom. (3) Svatko u R H dužan je poštivati pravomoćnu i ovršnu I izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti. (4) Rad sudova je javan, osim kada je Ustavom ili zakonom isključeno sudjelovanje javnosti.

II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA1. Ustrojstvo sudova Članak 14. (1) U RHj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud RHrvatske. (2) Redovni sudovi su općinski sudovi i županijski sudovi. (3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, prekršajni sudovi, VTS RH, Visoki upravni sud R H i Visoki prekršajni sud R (4) Najviši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske. (5) Zakonom se mogu za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi. Članak 15. (1) Općinski i prekršajni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova (2) Županijski, trgovački i upravni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više županija (3) Visoki trgovački sud R H, Visoki upravni sud RH i Visoki prekršajni sud R H ustanovljavaju se za područje R H sa sjedištem u Zagrebu. (4) Vrhovni sud R H ima sjedište u Zagrebu.

Članak 16. (1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu. (2) Općinski, županijski, trgovački, upravni i prekršajni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima.

17

(3) Stalna služba i odjel su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda. (4) Sudovi sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta. (5) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pr. (6) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda. (7) Prijedlog za donošenje odluke mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

2. Djelokrug i nadležnost sudova Članak 17. Nadležnost sudova određuje se ovim Zakonom i drugim zakonima.

Članak 18. općinski sudovi: 1. rješavaju izvanparnične i ovršne predmete, 2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige, 3. odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova, 4. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, 5. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Eu iz svoje nadležnosti.

Članak 19. županijski sudovi: 1. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju 2. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima I poslova javnih bilježnika 3. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, 4. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama Eu u postupcima svoje nadležnosti, 5. provode izvršenje strane kaznene odluke Članak 20. Vrhovni sud Republike Hrvatske: 1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, 2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom, 3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u RH 4. rješava o sukobu nadležnosti, 5. razmatra pitanja sudske prakse, analizira potrebe za str.usavršavanjem sudaca savjetnika i vježbenika

Članak 21.

, trgovački sudovi: 1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre, 2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti 3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trg.društva, 4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, 8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke 5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima, 6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni, 7. određuju mjere osiguranja u postupcima kojima su inače nadležni, 9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,.

Članak 22. Upravni sudovi: 1. odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela, 2. odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela, 3. odlučuju o tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela 4. odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora, 5. odlučuju u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Članak 23.

(1) Prekršajni sudovi: 1. sude u prvom stupnju o prekršajima, osim ako nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela, 2. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti (2) Zakonom se može odrediti jedan prekršajni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga prekršajnog suda s područja više prekršajnih sudova.

18

Članak 24.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o žalbama protiv odluka koje su u prvom stupnju donijeli trgovački sudovi, 2. rješava sukob mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova

Članak 25. Visoki upravni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja protiv kojih je dopuštena žalba, 2. odlučuje o zakonitosti općih akata, 3. odlučuje o sukobu nadležnosti između upravnih sudova,

Članak 26. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova i tijela drž uprave vođena u prvostupanj.postupak 2. rješava sukob nadležnosti između prekršajnih sudova, 3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom, 4. obavlja druge poslove određene zakonom.

Članak 27.

(1) Viši sud dužan je nižem sudu ukazati na nedostatke koje je uočio prigodom odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način. (2) Viši sud može tražiti od nižeg suda podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se javljaju u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse, a može izvršiti i neposredan nadzor nad radom tog suda i pojedinih sudaca, kao i organizirati zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih pitanja. (3) Vrhovni sud R H će radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova. Zaključci sa sastanka objavit će se na internetskoj stranici Vrh suda R H. (4) Viši sud prigodom provedbe ovlaštenja ne smije ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu suda nižeg stupnja u donošenju odluke u pojedinom predmetu.

Članak 28.

(1) Predsjednik neposredno višeg suda odredit će u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci neposredno višeg suda određeni od predsjednika tog suda. (2) Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa.

KRAJ

19

6. Zakon o javnom bilježništvu (»Narodne novine«: osnovne odredbe (članci 1. do 3.) kratko

Glava prva OSNOVNE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. 1. stranka je svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva:

– sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima sudjeluje

- sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili u prisustvu javnog bilježnika, – izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik,

– poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika.

2. sudionik je stranka koja kod javnog bilježnika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika (zastupnici i punomoćnici, svjedoci svjedoci akta, tumači, osobe povjerenja, vještaci i dr.).

Javno bilježništvo i javni bilježnici Članak 2.

(1) Javno bilježnička služba sastoji se

- u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava,

u službenom ovjeravanju privatnih isprava,

u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te

u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom.

i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom.

(2) Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalne i neovisne službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja.

(3) J bilježnici obavljaju svoju službu kao isključivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni.

Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava Članak 3.

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (2) akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici

(javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (3) Javnobilježničke isprave imaju snagu javnih isprava,

(4) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom

kraj

20

7. Zakon o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91.,

STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI Članak 77.

Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Parnični sud može priznati svojstvo stranke i drugim oblicima udruživanja ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, udovoljava uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha. Protiv rješenja kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna žalba.

Članak 78.

Kad je državni odvjetnik ovlašten pokrenuti parnični postupak može poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlasti.

Članak 79. Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku Punoljetna osoba kojoj je djelomično ograničena poslovne sposobnosti može sama obavljati radnje u granicama svoje poslovne sposobnosti. Maloljetnik u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Članak 80. Stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnoga tijela

Članak 81.

Zakonski zastupnik može poduzimati sve radnje u postupku; ali ako je za podnošenje ili povlačenje tužbe, određeno da zastupnik mora imati posebno ovlaštenje, on može te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlaštenje. Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev suda to dokazati Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik. ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestit će o tome centar za socijalnu skrb. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod skrbništvom, sud će zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zas.

Članak 82. sud će, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku.

Članak 83. -Kad sud utvrdi da osoba ne može biti stranka u postupku pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi. -kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika zatražit će da nadležni centar za socijalnu skrb postavi staratelja parnično nesposobnoj osobi -Sud može odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog čije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku. -Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti a takve su prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku i odbaciti tužbu -Protiv rješenja kojim se naređuju mjere za otklanjanje nedostataka nije. dopuštena žalba.

Članak 84.

sud će tuženiku postaviti privremenog zastupnika. osobito u ovim slučajevima: 1) ako tuženik nije parnično sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2) ako postoje suprotni interesi tuženika i njegova zakonskog zastupnika; 3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika; 4) ako je boravište tuženika nepoznato, a tuženik nema punomoćnika; 5) ako se tuženik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika u R H, nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti. O postavljanju privremenog zastupnika sud će bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb, a i stranke kad je to moguće. Sud može privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi, Ako se tijekom postupka u odnosu na tužitelja ostvare razlozi zbog kojih je moguće tuženiku postaviti privremenoga zastupnika, sud će privremenoga zastupnika postaviti i tužitelju.

Članak 85.

Privremeni zastupnik ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika. Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik vrši sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

21

Članak 86. Ako je privremeni zastupnik postavljen stranci sud će izdati oglas koji će objaviti u NN na oglasnoj ploči suda, Oglas treba da sadrži: naznaku suda, zakonsku osnovu, ime stranke kojoj se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegov osobni identifikacijski broj, prebivalište, te upozorenje da će zastupnik zastupati stranku u postupku sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojavi pred sudom

Članak 88. Parnična sposobnost stranog državljanina pred sudom u R H procjenjuje se prema zakonu države čiji je državljanin. Strani državljanin koji nije parnično sposoban prema zakonu države čiji je državljanin, a parnično je sposoban prema zakonu Republike Hrvatske, može sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik može poduzimati radnje u postupku samo dok strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vođenje parnice.

PUNOMOĆNICI Članak 89.

Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika, ali sud može pozvati stranku koja ima punomoćnika da se pred sudom osobno izjasni o činjenicama koje treba utvrditi u parnici. Stranka koju zastupa punomoćnik može uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog punomoćnika.

Članak 89.a Stranku kao punomoćnik može zastupati samo odvjetnik, osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna. srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.

Članak 90. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja ne može biti punomoćnikom sud će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome obavijestiti stranku. Žalba protiv rješenja o uskrati zastupanja ne zadržava provedbu rješenja. Ako utvrdi da punomoćnik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dužnost, sud će upozoriti stranku na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.

Članak 91.

Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit.

Članak 91.a Stranka može podnijeti reviziju preko opunomoćenika koji je odvjetnik. Iznimno može sama podnijeti reviziju ako ima položeni pravosudni ispit, za nju može reviziju podnijeti osoba kao opunomoćenik iako nije odvjetnik – ako ima položen pravosudni ispit. Stranka, dužni su uz reviziju priložiti potvrde o položenom pravosudnom ispitu

Članak 92.

Radnje u postupku što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Članak 93.

Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomoćnika na ročištu na kome je izjava dana. na ročištu kome stranka nije prisustvovala ili je koju činjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud će cijeniti obje izjave .

Članak 94.

Opseg punomoći određuje stranka. Stranka može ovlastiti punomoćnika da poduzima samo određene ili da poduzima sve radnje u postupku.

Članak 95.

Ako je stranka izdala odvjetniku punomoć a nije pobliže odredila ovlaštenja odvjetnik je ovlašten -obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek 1) stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati radnje u povodu takva zahtjeva; 3) od protivne stranke primiti dosuđene troškove; 4) punomoć prenijeti na drugog odvjetnika Za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomoć, ako je od pravomoćnosti odluke proteklo više od šest mjeseci.

22

Odvjetnički vježbenik bez položenoga pravosudnog ispita može zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima čija vrijednost predmeta spora nije veća od 50.000,00 kuna. a s položenim pravosudnim ispitom može zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ograničenja.

Članak 95.a Ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje. Privremeni zamjenik je dužan sudu podnijeti rješenje o postavljanju za privremenog zamjenika. Ako odvjetnik prestane obavljati odvjetništvo, tada je preuzimatelj njegova ureda dužan bez posebne punomoći zastupati stranku najdulje šest mji od dana kada je odvjetnik prestao obavljati odvjetništvo. Preuzimatelj ureda dužan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa.

Članak 96.

Ako stranka u punomoći nije pobliže odredila ovlaštenja punomoćnika, punomoćnik koji nije odvjetnik može, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno ovlaštenje za povlačenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe, za odustanak od pravnog lijeka za prenošenje punomoći na drugu osobu te za podnošenje izvanrednih pravnih lijekova.

Članak 97. Stranka izdaje punomoć pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda. Stranka koja nije pismena stavit će na pismenu punomoć otisak kažiprsta. Ako se punomoć izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je prisutnost dvojice svjedoka koji će se potpisati na punomoći. sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoć. Protiv rješenja nije dopuštena žalba.

Članak 98. -Punomoćnik je dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoć. -Sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoć, ali će istovremeno narediti toj osobi da naknadno određenom roku podnese punomoć. -Dok ne protekne rok za podnošenje punomoći, sud će odgoditi donošenje odluke. Ako taj rok bezuspješno protekne, sud će nastaviti postupak, ne uzimajući u obzir radnje što ih je obavila osoba bez punomoći. -Sud je dužan u tijeku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik nije ovlaštena za zastupanje, ukinut će parnične radnje što ih je ta osoba poduzela ako radnje nije stranka naknadno odobrila.

Članak 99.

Stranka može u svako vrijeme opozvati, a punomoćnik je može u svako vrijeme otkazati. punomoć -otkaz punomoći mora se saopćiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik. - otkaz punomoći važi za protivnu stranku od časa kad joj je saopćen. Poslije otkaza punomoći punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

Članak 100.

Ako je punomoćniku dano ovlaštenje da može obavljati sve radnje u postupku, a stranka izgubi parničnu sposobnost, punomoćnik je ovlašten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali novi zakonski zastupnik može opozvati punomoć. -opunomoćniku koji nije odvjetnik u navedenim situacijama uvijek prestaju ovlaštenja koja se u punomoći moraju izričito navesti (iz Članak 96).

Članak 101. Smrću fizičke osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala. U slučaju stečaja punomoć koju je izdao stečajni dužnik prestaje kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, Iznimno, punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu.

23

DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

Način dostave Članak 133.

Pismena se dostavljaju preko pošte ili preko određenoga sudskog službenika, preko nadležnoga tijela uprave, preko javnoga bilježnika ili neposredno u sudu Ako se dostava ne obavlja preko pošte, osoba koja obavlja dostavu dužna je osobi kojoj se dostava obavlja, dokazati svoje svojstvo ovlaštene osobe. Osobe kome dostavu treba obaviti dužne su, dokazati svoju istovjetnost. dostavljač je ovlašten zatražiti pomoć policije radi utvrđivanja istovjetnosti Troškovi koji time nastanu ulaze u troškove postupka.

Članak 133.a Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi troškove, sud može rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome bilježniku. U tom će slučaju sud pismeno koje zajedno sa svojim rješenjem staviti u posebnu omotnicu. javni bilježnik ima prava i dužnosti sudskoga dostavljača. O primitku pismena j b sastavit će zapisnike. Ovjerovljeni prijepis zapisnika o poduzetim radnjama javni bilježnik dostavit će odmah sudu. -Troškove stranka izravno podmiruje javnom bilježniku. Jb kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan dostavu obaviti, o čemu će sastaviti zapisnik i obavijestiti sud. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u parnične troškove.

Članak 133.b -Ako se tuženik prije podnošenja tužbe sudu u pisanom sporazumu s tužiteljem suglasio da mu se dostava u sporovima obavlja na određenoj adresi u R H, tužba i druga pismena u postupku tuženiku će se, na prijedlog tužitelja, dostavljati na toj adresi ili toj osobi. Smatrat će se da je dostava tuženiku obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznačenoj u sporazumu. -Ako se dostava nije mogla obaviti sud će odrediti da se daljnje dostave tuženiku obavljaju putem oglasne ploču suda. Dostava je obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Tužitelj je dužan uz tužbu priložiti sporazum ako nije predložio da se dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma može i kasnije tijekom postupka to predložiti. Sporazum može se sklopiti glede određenog spora ili glede budućih sporova. - Ako je tuženik fizička osoba Sporazum je valjan samo ako je na njemu potpis tuženika javno ovjerovljen. Ako tuženik nakon što mu je tužba dostavljena zatraži da mu se dostava obavlja na novoj adresi dostava će mu se obavljati na toj adresi. O zahtjevu tuženika za obavljanje dostave na novu adresu sud odlučuje rješenjem nakon što tužitelju omogući da se o tom zahtjevu izjasni. Dok sud ne odluči o zahtjevu dostava će se obavljati na adresu, iz sporazuma. Protiv rješenja suda kojim zahtjev za promjenu adrese žalba nije dopuštena. Troškove izazvane prijedlogom tuženika snosi tuženik bez obzira na ishod spora.

Članak 133.c Ako se stranke s time suglase, sud će odlučiti da pismena stranke izravno upućuju jedna drugoj podneske i to preporučeno preko pošte uz povratnicu. Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizička osoba s registriranom djelatnošću, pismena mogu joj se predati izravno u njezinom sjedištu uz potvrdu o preuzimanju ovjerovljenu njenim pečatom. -U parnici u kojoj obje stranke zastupaju odvjetnici sud može odrediti da zastupnici izravno upućuju podneske jedni drugima poštom uz povratnicu ili da ih izravno predaju uredu,ili pisarnici.

Članak 134.

Dostava državnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje ili radniku koji se zatekne u poslovnoj prostoriji. državnom odvjetništvu, dostava se obavlja predajom pismena njegovoj pisarnici.

24

Članak 134.a

Pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu navedenu u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Ako je adresa upisanog sjedišta pravne osobe adresa navedena u tužbi, dostava ovog članka neće se ponoviti, već će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.

Članak 134.b

Ako se, dostava obavlja u sudu, pismena polažu se u posebne pretince u za to određenoj prostoriji suda. Dostavu obavlja službena osoba suda. Predsjednik suda može rješenjem odrediti da svi odvjetnici javni bilježnici koji imaju pisarnicu na području sudska pismena primaju preko pretinaca. Protiv toga rješenja odvjetnik, javni bilježnik, odnosno pravna osoba ima pravo izjaviti prigovor u roku od osam dana. žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana. Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu. dostavljaju se u zatvorenim omotnicama. Kod uzimanja moraju se preuzeti sva pismena iz pretinca. Na svako pismeno koje se dostava obavlja u sudu naznačit će se dan kada je položeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja. Te osobe su dužni pismeno podići iz pretinca u roku od osam dana na način zakonom . Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču Valjana je dostava umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom predviđen način. Predsjednik suda povući će odobrenje ako utvrdi da osoba kojoj je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave.

Članak 135.

Vojnim osobama dostavlja preko njihova zapovjedništva Članak 136.

osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima, koji uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim putem, to se može učiniti preko nadležnoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog predstavnika R H koji obavlja konzularne poslove u toj stranoj državi. Takva dostava pravovaljana je samo ako osoba kojoj se dostavlja pristane da ga primi.

Članak 137.

Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora,

Članak 138. Kad stranka ima zakonskog zastupnika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku

Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

Članak 139. Dostava odvjetniku može se obaviti i predajom osobi koja radi u odvjetničkom uredu.

Članak 140.

Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu Dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostavlja Ako ocijeni da je to potrebno, sud će odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat će se primjerak rješenja suda kojim je ona određena. To rješenje ne mora biti obrazloženo.

Članak 141. Ako se fizička osoba ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom nekome od njezinih poslovno sposobnih članova kućanstva, koji je dužan primiti pismeno. Može se predati kućepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane primiti pismeno. Predaja drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik Osobe kojima se dostava obavi umjesto osobi kojoj se ima dostaviti, dužne su pismeno predati toj osobi.

25

Članak 142. Fizičkoj osobi tužba, platni nalog, presuda i rješenje protiv kojeg je dopuštena posebna žalba te pravni lijek, dostavit će se osobno ili njezinom zakonskom zastupniku odnosno opunomoćeniku. Ostala pismena dostavit će se osobno kada sud smatra da je zbog priloženih isprava potrebna veća opreznost. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavljač će se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zateći i ostaviti joj pisanu obavijest da radi primanja pismena bude u određeni dan i sat u svom stanu odnosno na svome radnom mjestu.

Članak 143. Ako se osobama dostava ne uspije obaviti, dostava će im se iznova pokušati obaviti na adresi prebivališta koja će se pribaviti iz evidencija MUP Ako dostava ne uspije obaviti pokušati još jednom obaviti nakon trideset dana. Ako se ni ta dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti stavljanjem na oglasnu ploču suda.. Ako prema podacima iz evidencija MUP proizlazi da je osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu dostava će se toj osobi pokušati obaviti na adresi njezina upisana boravišta,

Članak 143.a

Svaka fizička osoba, ovlaštena je zatražiti od policijske uprave da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju na određenoj adresi ili određenim osobama na određenoj adresi Kao osoba kojoj se može obavljati dostava, može se naznačiti određeni javni bilježnik, odvjetnik ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe. Takva pravna osoba može biti i pošta. Fizička osoba dužna je uz izjavu priložiti i izjavu s ovjerenim potpisom osobe o tome da pristaje obavljati poslove preuzimanja pismena u sudskim postupcima za tu fizičku osobu, osim ako takvu izjavu daje javni bilježnik, odvjetnik ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe. Ako osoba odbije primiti pismeno, dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.

Članak 143.b Od policijske uprave se, uz predočenje dokaza o postojanju pravnog interesa, može zatražiti podatak o prebivalištu osobe kojoj je potrebno izvršiti dostavu u parničnom postupku.

Odbijanje primitka Članak 144. Kad osoba, bez zakonitog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač će to naznačiti na pismenu i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama gdje ta osoba radi, odnosno u sandučiću će ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s upozorenjem da će se dostava obaviti preko oglasne ploče suda.

Promjena adrese Članak 145.

Stranka ili njezin zastupnik dužni obavijestiti sud o svakoj promjeni svoje adrese. najkasnije do isteka roka od šest mjeseci nakon pravomoćnosti prvostupanjske odluke protiv koje žalba nije izjavljena, odnosno nakon dostave drugostupanjske odluke Ako protiv pravomoćne odluke bude izjavljena revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke kojom se revizija odbacuje ili pobijana odluka preinačuje. Ako je protiv pravomoćne odluke unutar roka 6mj podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produžava do isteka roka od šest mjeseci nakon pravomoćnosti Ako u povodu izvanrednoga pravnoga lijeka pravomoćna odluka bude ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, smatrat će se da rok nije ni počeo teći. Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud će odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priopće sudu svoju novu adresu. Dostava se smatra obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Kad zastupnik za primanje pismena promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud će imenovati drugoga zastupnika za primanje pismena kojemu će dostavu obaviti. sud može novčano kazniti zastupnika za primanje pisma zbog povrede dužnosti obavještavanja o promjeni adrese.

26

Zastupnik za primanje pismena Članak 146.

Tužitelj ili zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, dužni su već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u R Hrvatskoj . Ako oni tako ne postupe, sud će tužbu odbaciti. sud će već kod dostave prvoga pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomoćnika za primanje pismena u R H, uz upozorenje da će u suprotnom sud tuženiku na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena iz reda odvjetnika ili javnih bilježnika i preko toga zastupnika obavijestiti tuženika o tom postavljenju. Stranci koja opozove punomoć punomoćniku za primanje pismena a ne postavi drugog punomoćnika, sud će dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, Punomoćnik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci otkazao punomoć i priložio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj otkaz, dužan je za stranku i dalje primati pismena sve dok ne protekne trideset dana od dana kojega je sudu priložio taj dokaz. Ako stranka u roku od trideset dana od dana primitka otkaza punomoći ne obavijesti sud o imenovanju novoga punomoćnika za primanje pismena, sud će dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, sve dok ta stranka ne postavi drugoga punomoćnika za primanje pismena. Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada zastupnika tuženika za primanje pismena dužan je predujmiti tužitelj na temelju rješenja suda protiv kojega nije dopuštena posebna žalba. Ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rješenju, sud će tužbu odbaciti.

Članak 147.

Ako više osoba zajednički tuže, a nemaju zajedničkoga zakonskog zastupnika sud ih može pozvati da u određenom roku imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Istovremeno sud će obavijestiti tužitelje koga će od njih smatrati zajedničkim punomoćnikom

Utvrđivanje adrese Članak 148.

Ako stranka ne može sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud će nastojati od nadležnog tijela uprave ili na drugi način dobiti potrebne podatke.

Dostavnica Članak 149

Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji će na njoj napisati datum primitka. primatelj je dužan uz potpis otisnuti i pečat ili štambilj tog tijela Dostavljač je dužan naznačiti na dostavnici zašto prigodom dostave tom tijelu ili osobama pečat ili štambilj nije otisnut. Ako je primalac nepismen dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka te staviti napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis. Ako primalac odbije da potpiše dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena na dostavnici dostavljač će se pored potvrde o primitku pismena naznačiti da je prethodila pismena obavijest. Kad je pismeno predano drugoj osobi, dostavljač naznačiti odnos između osobe kojoj je pismeno predano i osobe kojoj je trebalo biti predano Ako dostavu ne obavlja državnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavljač će od osobe kojoj pismeno predaje, a koju osobno ne poznaje, zatražiti da dokaže svoju istovjetnost. Dostavljač će na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznačiti ako osobno poznaje, ili broj isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost Dostavljač je dužan na dostavnici napisati svoje ime i prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati. Ako je to potrebno, dostavljač će o dostavi sastaviti zapisnik i priložiti ga uz dostavnicu. Ako je na dostavnici netočno naznačen datum dostave, smatrat će se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i na drugi način.

27

Članak 149.a Osobu koja neopravdano, odbije dokazati svoju istovjetnost ili primiti pismeno te osobu koja na neki drugi način ometa dostavu sud može novčano kazniti Stranka može u tom postupku zatražiti od suda da osudi kojoj je osobu koja je ponašanjem prouzročila dodatne troškove u postupku, te joj naknadi te troškove, neovisno o tome je li je novčano kaznio ili nije. O takvom zahtjevu sud je dužan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rješenja dopuštena je posebna žalba, ali se ovrha na temelju njega može tražiti prije njegove pravomoćnosti.

Članak 149.b Dostavljača koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga dođe do znatnijeg odugovlačenja postupka sud može novčano kazniti, Stranka kojoj je dostavljač nesavjesnim obavljanjem svoje dužnosti prouzročio dodatne troškove u postupku, može u tom postupku zatražiti od suda da dostavljača koja za njega odgovara osudi da joj te troškove naknadi. O takvom zahtjevu sud je dužan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rješenja dopuštena je žalba, ali se ovrha na temelju njega može tražiti i prije njegove pravomoćnosti. Zahtjev za naknadu troškova stranka može postaviti u roku od petnaest dana od saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do pravomoćnosti, odnosno okončanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka.

Razmatranje i prepisivanje spisa Članak 150.

Stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju.

Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. Kad je postupak u tijek u dozvolu daje sudac a kad je postupak završen - predsjednik suda ili sudac koga on odredi.

PREKID I OBUSTAVA POSTUPKA Članak 212.

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre, 2) kad stranka izgubi parničnu sposobnost a nema punomoćnika u toj parnici, 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati 5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, 6) kad se stranka nađe na području odsječeno od suda, zbog izvanrednih događaja (poplava 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu, 8) kad je to drugim zakonom određeno.

Članak 213. Sud će prekid postupka odrediti i ako je: 1) odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju 2) odlučio podnijeti zahtjev Evr.sudu o tumačenju prava Eu o valjanosti akta koje su donijele institucije E u Sud može odrediti prekid postupka ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je. li učinjen prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna.

Članak 214.

Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku; ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja gl. rasprave sud može na temelju rasprave donijeti odluku. Parnične radnje što ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak.Njihov učinak počinje tek nakon što postupak bude -nastavljen

Članak 215. Postupak koji je prekinut nastavit će se kad pravni sljedbenici preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

28

Postupak koji je prekinut nastavit će se kad stranka preuzme postupak ako se nalazila na području koje je zbog izvanrednih događaja odsječeno od suda ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učini. Ako-je sud prekinuo postupak iz razloga čekanja odluke u drugom postupku i postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred sudom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak. U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se čim prestanu razlozi prekida na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti. Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka.

Članak 215.a U slučajevima u kojima dolazi do zastoja postupka primjenjivat će se odredbe o prekidu postupka.

Članak 215.b Postupak se obustavlja kad umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike. sud će rješenje o obustavi postupka dostaviti protivnoj stranci pravnim sljednicima Sud će nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati. Rješenje o obustavi postupka zbog toga što je pravna osoba prestala postojati dostavit će se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrđen, a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud će, na prijedlog protivne stranke ili po sl dužnosti, rješenje o obustavi postupka dostaviti drž.odvjetništvu. Dok se postupak u povodu rješenja o obustavi pravomoćno ne završi, glede rokova za poduzimanje pravnih radnji primijenit će se na odgovarajući način pravila o prekidu postupka, U rješenju o obustavi postupka sud će odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove u postupku koji je prethodio donošenju rješenja o obustavi. Troškove postupka snosi ona stranka koja je dala povoda za provedbu tog postupka.

Članak 218. Žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja. Ako je sud odbio prijedlog za prekid postupka i odlučio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena posebna žalba

SUDSKA NAGODBA Članak 321. Stranke mogu tijekom cijelog postupka zaključiti nagodbu o predmetu spora, pa i tijekom postupka pred drugostupanjskim sudom do donošenja drugostupanjske odluke u povodu žalbe. Nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Sud će u tijeku postupka upozoriti stranke na mogućnost sudske nagodbe i pomoči im da zaključe nagodbu. ne može zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati Kad sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat će se s postupkom dok to rješenje ne postane pravomoćno. Nagodbu stranke mogu zaključiti pred sudom koji je proveo prvostupanjski postupak, odnosno pred drugostupanjskim sudom ako se održava sjednica vijeća uz sudjelovanje stranaka Ako stranke hoće zaključiti nagodbu pred prvostupanjskim sudom nakon donošenja prvostupanjske odluke dok je postupak u povodu žalbe u tijeku pred drugostupanjskim sudom, prvostupanjski će sud bez odgode zatražiti –od drugostupanjskog suda da ga se obavijesti o tome je li već odlučeno u povodu žalbe te obavijestiti taj sud da stranke namjeravaju zaključiti sudsku nagodbu. Prvostupanjski sud će dopustiti zaključenje nagodbe nakon što ga drugostupanjski sud obavijesti da još uvijek nije odlučeno u povodu žalbe i da je zastao postupkom dok se postupak zaključenja nagodbe ne dovrši.

29

Ako stranke zaključe nagodbu nakon donošenja prvostupanjske odluke, a prije donošenja drugostupanjske odluke u povodu žalbe, sud pred kojim je nagodba zaključena rješenjem će ukinuti odluku prvostupanjskog suda i utvrditi da je tužba povučena, osim ako stranke nisu drukčije riješile to pitanje u zaključenoj nagodbi.

Članak 322. Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zaključena kad stranke potpišu zapisnik. Strankama će se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika

Članak 323. utvrdi li Sud u tijeku postupka da se parnica vodi o predmetu o kojemu je već zaključena sudska nagodba, odbacit će tužbu.

Članak 324.

Tko namjerava podići tužbu može preko nižeg suda prvog stupnja pokušati da postigne nagodbu. Sud kojemu je takav prijedlog upućen pozvat će protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. Troškove tog postupka podmiruje podnosilac prijedloga.

SUDSKA NAGODBA

Područje primjene

Članak 488. U postupku pred trgovačkim sudovima primjenjivat će se odredbe ovog zakona ako nije što drugo određeno.

Članak 489. Pravila o postupku pred trgovačkim sudovima primjenjuju se u sporovima nihove nadležnosti osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka.

Nadležnost i sastav suda Članak 492.

U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u sporovima radi naknade štete zbog neispunjenja ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuženik dužan ispuniti ugovor.

Podnesci u elektroničkom obliku Članak 492.a

U postupku pred trgovačkim sudovima podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku. mora biti potpisan naprednim elektroničkim potpisom Takav podnesak smatrat će se vlastoručno potpisanim. podnosi se na propisanom obrascu na način da se elektr putem pošalje središnjem informacijskom sustavu. sustav automatski potvrđuje primitak podneska podnositelju. Dan predaje informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen. Ako podnesak nije prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajući format), sud će elektroničkim putem obavijestiti podnositelja o propisanom obliku formata i naložiti da podnesak ispravi. Ministarstvo pravosuđa uspostavlja jedinstveni informacijski sustav. Sadržaj i oblik obrasca propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Dostava elektroničkim putem Članak 492.b U postupku pred trgovačkim sudovima dostava se može obaviti elektroničkim putem. -Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog sustava. Stranka može zatražiti da joj se dostava pismena elektroničkim putem obavlja dostavom u siguran elektronički poštanski pretinac, čiju će adresu navesti u svom zahtjevu, Navedena adresa sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca jednako vrijedna je adresi sjedišta stranke. Ako stranka pismeno uputi sudu sigurnim elektroničkim putem, smatrat će se, da je suglasna da joj se dostava obavlja sigurnim elektroničkim putem. Ako sud utvrdi da dostava u siguran elektronički poštanski pretinac nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu.

30

Ministar pravosuđa propisuje što je siguran elektronički put i koji se podnesci šalju tim putem. Iznimno dostava državnim tijelima, odvjetniku, javnom bilježniku, sudskom vještaku, sudprocjenitelju, sudskom tumaču, stečajnom upravitelju i drugim osobama kojima se zbog prirode posla može očekivati. viši stupanje pouzdanosti uvijek se obavlja elektroničkim putem u siguran elektronički poštanski pretinac Popis osoba i tijela iz prethodnog stavka određuje i objavljuje Ministarstvo na svojoj internetskoj stranici Obvezni sudionici moraju otvoriti siguran poštanski pretinac i Ministarstvu priopćiti svaku promjenu adrese

Članak 492.c Dostava pismena sigurnim elektroničkim putem obavlja se putem informacijskog sustava posredovanjem organizacije koja obavlja djelatnost elektroničke dostave. Informacijski sustav automatski šalje adresatu u njegov siguran elekt poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od petnaest dana, Informacijski sustav istodobno s uručenjem pismena šalje automatski i poruku u kojoj ga obavještava da je pismeno u informacijskom sustavu te da ga adresat mora preuzeti u roku od petnaest dana Adresat pismeno preuzima iz informacijskog sustava da uz napredni elektronički potpis dokaže svoju istovjetnost, obavi uvid u sigurni elektronički poštanski pretinac i (naprednim) elektroničkim potpisom potpiše dostavnicu. Smatrat će se da je dostava obavljena danom kada adresat preuzme pismeno. Ako se pismeno ne preuzme u roku od 15 dana, smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u siguran elektronički poštanski pretinac. Informacijski sustav o dostavi obavještava sud koji je dostavu odredio s dostavnicom u elektobliku. Na način određen sigurnim elektroničkim putem mogu se dostaviti i ona pismena koja imaju izvornike u fizičkom obliku, ako je elektronički (skenirani) i prijepis u fizičkom obliku potpisan naprednim elektroničkim potpisom suda potvrđen kvalificiranim certifikatom.

• Članak 492.d dostava obavljena sigurnim elektroničkim putem smatra se Osobnom dostavom

Članak 495. U hitnim slučajevima ročište se može zakazati telefonom, brzojavom, elektroničkim putem O tome će se sastaviti službena bilješka, ako o zakazivanju ročišta, nema drugog pisanog dokaza.

Članak 495.a Ako prvostupanjski sud ne utvrdi vrijednost predmeta spora najkasnije do zaključenja glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost spora 100.000,00 kuna.

Članak 497.a

Revizija u postupku pred trgovačkim sudovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne drugostupanjske presude ne prelazi 500.000,00 kuna.

Članak 499. U postupku pred trgovačkim sudovima sud može strankama naložiti da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji. Ako s pripremnog , prvog ili nekoga kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će ročište odgoditi, a ako ni na novo ročište ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.

Članak 500.

U postupku pred trgovačkim sudovima važe ovi rokovi: 1) rok od trideset dana za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje 2) rok od osam dana za žalbu protiv presude odnosno rješenja, a rok od tri dana za podnošenje odgovora na žalbu, 3) rok od osam dana za ispunjenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok.

Članak 501. U postupku pred trg.sudovima stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora biti priložena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlašteni tijelo pravne osobe.

31

• Članak 501.a

U postupku povodom prigovora protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi, sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, osim ako iz navoda u prigovoru i priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.

Članak 502.

U postupku pred trgovačkim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu I koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu od 50.000,00 Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi od 50.000,00

KRAJ

8. Ovršni zakon (»Narodne novine«, broj 112/12. i 93/14.) i to: Značenje pojedinih izraza Članak 1. Članak 2. (NN 93/14)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:

1. izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,

2. izraz »ovrhovoditelj« označava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,

3. izraz »predlagatelj osiguranja« osobu koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke tražbine te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,

4. izraz »ovršenik« označava osobu protiv koje se tražbina ostvaruje,

5. izraz »protivnik osiguranja« označava osobu protiv koje se tražbina osigurava,

6. izraz »stranka« označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja i protivnika osiguranja,

7. izraz »sudionik« označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,

8. izraz »rješenje o ovrsi« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen ovršni prijedlog ili kojim se ovrha određuje po službenoj dužnosti,

9. izraz »rješenje o osiguranju« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje,

10. izraz »sudski ovršitelj« označava sudskoga službenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja,

11. izraz »poljodjelac« označava osobu kojoj je poljoprivredna proiz.pretežni izvor prihoda,

12. »banka« označava banku i drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa,

13. izrazi »javno ovjerovljena isprava« ili »ovjerovljena isprava« označavaju ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima,

14. izraz »Financijska agencija« (u daljnjem tekstu: Agencija) označava pravnu osobu koja provodi ovrhu prema odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

32

8. Ovršni zakon

osnovne odredbe (članci 2. do 21.)

Glava prva OSNOVNE ODREDBE

Sadržaj Zakona čl.2

(1) Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava te postupak po kojemu provode osiguranje tražbina

(2) Ovim se Zakonom uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja.

Pokretanje postupka Članak 3.

(1) Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja.

(2) Kad je zakonom određeno tijelo ili osoba koja nije nositelj određene tražbine ovlaštena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku položaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.

(3) Ovršni postupak pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom određeno.

(4) Ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, ta osoba može u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja,ali ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka

(5) ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije je tražbine postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka mora dati u roku od petnaest dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlačenju prijedloga ili namjeri da se postupak obustavi.

(6) Kad je po zakonu neko dužan dostaviti sudu neku određenu ovršnu ispravu ili obavijest o razlogu za pokretanje ovršnoga postupka po službenoj dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.

Sredstva i predmet ovrhe i osiguranja Članak 4.

(1) Sredstva ovrhe i osiguranja su ovršne radnje, kojima se tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava.

(2) Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja.

(3) Ovršne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovršenika, protivnika osiguranja

(4) Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, ni stvari za koje je to posebnim zakonom određeno.

(5) Predmet ovrhe ne mogu biti tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.

(6) Predmet ovrhe ne mogu biti objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani te namijenjeni radu jedinica lokalne i područne samouprave i pravosudnih tijela.

(7) Može li nešto biti predmet ovrhe, ocjenjuje se prema okolnostima koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnoga prijedloga,

Ograničenje sredstava i predmeta ovrhe i osiguranja Članak 5. (NN 93/14)

(1) Sud određuje ovrhu,na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu, (2) Ako je predloženo više sredstava, sud će, na prijedlog ovršenika, ograničiti ovrhu, samo na neka od tih sredstava, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine.

(3) Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novi predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu po tom rješenju. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.

(4) Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog za novo sredstvo ovrhe , ovrha će se obustaviti.

(5) Smatrat će se da se ovrha ne može provesti ako na računima ovršenika nema novčanih sredstava potrebnih za naplatu tražbine ovrhovoditelja određene u ovrsi na novčanoj tražbini po računu.

33

Ako ovrhovoditelj predloži novo sredstvo ili predmet ovrhe, a ne povuče ovršni prijedlog pravomoćno rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini po računu ostaje upisano u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje.

(6) Žalba protiv novoga rješenja o ovrsi ne može se izjaviti iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijašnjeg rješenja o ovrsi.

(7) Žalba nakon proteka roka protiv novoga rješenja o ovrsi može se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena kad se više nisu mogli iznijeti u roku za žalbu protiv prethodnoga rješenja

(8) Glede sudskih pristojbi, izmjene predmeta ovrhe ne smatraju se novim prijedlogom i rješenjem.

(9) ali Određivanje ovrhe novim sredstvom te njezina provedba smatrat će se prigodom vrednovanja obujma sudačkoga rada novim ovršnim predmetom.

Zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja Članak 6.

Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, te na to da ovrha, za njega budu što manje nepovoljni.

Podnesci, ročišta i spisi Članak 7. (NN 93/14)

(1) U ovršnom i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena.

(2) Sud održava ročište kad je to Z određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

(3) umjesto zapisnika, sudac može sastaviti službenu bilješku.

(4) Sud će izvan ročišta saslušati stranku u postupku ako je to predviđeno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja i očitovanja o nekom prijedlogu stranke.

(5) Izostanak sudionika s ročišta, ne sprječava sud da i dalje postupa.

(6) Podnesci se podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostava Članak 8. (NN 93/14) ( vidi veza zakon o parnicama)

(1) dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.

(2) Odredbe primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi

(3) Odredbe primjenjuju se i na fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost

(4) Fizičkoj osobi dostava se obavlja na adresi prebivališta prema podacima o prebivalištu

(5) Iznimno na adresi njezina boravišta, prijavljenom u MUP.

(6) Ako dostava ne uspije pokušati će se obaviti još jednom, u roku ne kraćem od 30 do 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem e-oglasna Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja na e-oglasna (7) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave dostava se može obaviti javnom bilježniku koji odlučuje u postupku.

(8) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, ili državno tijelo nije poznato, vratit će molbu.

molba za davanje pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika u tom mjestu

(9) dostava preko javnoga bilježnika, obavljaju se tako da bilježnik, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, kojega će dostaviti j osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.

(10) u svezi s dostavom preko javnih bilježnika stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.

(11) Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača.

Prekid postupka Članak 9.

U slučaju prekida ovršnoga postupka ili postupka osiguranja sud će, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranki zbog koje je nastao razlog zbog kojega je došlo do prekida, a postupak će nastaviti i prije nego što taj razlog prestane.

34

Sastav suda i odluke Članak 10. (NN 93/14)

(1) Ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, ako Zakonom nije određeno da odluke donosi j. bilježnik u drugom stupnju odluke donosi sudac pojedinac višeg suda,

(2) Zakonom se može propisati da,drugom stupnju odluke donosi vijeće jednog ili više općinskih sudova.

(3) Ako se o prisilnom ispunjenju tražbina odlučuje u parničnom, ili kaznenom postupku, odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak.

(4) Odluke donose se u obliku rješenja ili zaključka.

(5) Zaključkom sud izdaje nalog sudskom ovršitelju ili Agenciji za provedbu pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom

Pravni lijekovi Članak 11. (NN 93/14)

(1) Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba, (2) Protiv rješenja može se podnijeti prigovor.

(3) Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, (4) Žalba ne odgađa provedbu rješenja,

(5) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

(6) Ako je protiv rješenja dopuštena žalba, sud će, spis sa žalbom dostavit drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o žalbi, prvostupanjski sud poduzimat će one radnje koje je ovlašten poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja,

Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje Članak 12. (NN 93/14)

revizija U ovršnom postupku i postupku osiguranja se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovno pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,

Ponavljanje postupka nije dopušteno,

Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.

Hitnost i redoslijed postupanja Članak 13.

(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud je dužan postupati hitno.

(2) Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

Troškovi postupka Članak 14. (NN 93/14)

(1) Troškove postupka prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.

(2) Ovrhovoditelj, je dužan troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, ako troškovi ne budu predujmljeni Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje, ta se radnja neće provesti.

(3) Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti predujmljuje sud iz svojih sredstava.

(4) Ovršenik dužni su ovrhovoditelju, naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili.osiguranje

(5) Ovrhovoditelj je dužan ovršeniku, naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se u roku od trideset dana od dana završetka postupka.

(7) O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i određuje,na prijedlog Ovrhovoditelja (8) Ovrhovoditelj, mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi ovrha protiv ovršenika,

(9) Ako ovrhovoditelj, u ovršnom prijedlogu zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u prijedlogu posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun

Jamčevina Članak 15. (NN 93/14)

(1) jamčevine se daje u gotovom novcu. Iznimno,sud može odobriti davanjeu obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira čiju se vrijednost može utvrditi i koje se mogu brzo unovčiti.

(2) R H, općine, gradovi i žup te drž tijela nisu dužni dati jamčevinu kad sudjeluju kao stranke.

35

(5) Na stvarima koje su predane u sudski polog protivna stranka stječe zakonsko založno pravo. Ako su kao jamčevina ponuđeni nematerijalizirani vrijednosni papiri sud će izjavu osobe koja daje jamčevinu bez odgode dostaviti središnjem klirinškom depozitarnom društvu, radi upisa založnog prava, uz točnu naznaku količine i vrste vrijednosnica, te založnog dužnika i vjerovnika.

(4) Ako sud u ovršnom postupku odluči o pravu protivne stranke na naknadu štete ili troškova postupka u svezi s radnjom zbog poduzimanja koje je jamčevina dana, na njezin će prijedlog istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđene tražbine iz te jamčevine.

Novčana kazna i kazna zatvora Članak 16.

(1) Kad je ovim Zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Zatvorska kazna predviđena ovim Zakonom izriče se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka može istoj osobi izreći više zatvorskih kazni za različita kažnjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ne može prijeći šest mjeseci.

(2) Ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.

(3) sud će izricati nove kazne sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.

(4) Ako fizička osoba ne plati tu kaznu, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom Ukupan zbroj zatvorskih kazni ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci,

(5) Kad se zatvorska kazna može izreći kao sredstvo ovrhe, ta se kazna može pojedinačno izreći u trajanju do tri mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinačno izrečenih zatvorskih kazni u istome ovršnom postupku ne može prijeći šest mjeseci,

(6) Sud može zaprijetiti novčanom ili zatvorskom kaznom,i odgovornoj osobi u pravnoj osobi

1. ako određene radnje poduzmu s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika 2. ako poduzmu čine nasilja kojima mogu oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku,

3. ako čine radnje koje mogu dovesti do štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,

4. ako poduzmu radnje koje ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja,

(7) Zatvor može, na temelju jedne odluke, trajati najduže trideset dana. Tijekom istoga postupka može se, u slučaju potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne može biti duže od šest mjeseci.

(8) Sud će kazniti novčanom kaznom do 5.000,00 kuna fizičku osobu, a do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeđanje suda.

(9) Zatvorska kazna izvršava se na način propisan za izvršenje u kaznenom postupku.

(10) troškovi izvršenja zatvorske kazne padaju na teret državnoga proračuna.

(11) kazna je bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba u ovršnom postupku, ali će se kazna izrečena uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.

(12) Sud može zaprijetiti novčanom ili zatvorskom kaznom osobama i u slučaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizička osoba mogla počiniti kažnjivu radnju, (13) Sud će pri odabiru kazne, primijeniti blažu kaznu ako se njome može ostvariti ista svrha.

(14) O kažnjavanju novčanom i zatvorskom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.

(15) Žalba odgađa ovršnost rješenja.

36

Dužnost davanja podataka o dužniku

Članak 18. (NN 93/14)

(1) Na zahtjev ovrhovoditelja ili osobe koja namjerava pokrenuti ovršni postupak, u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva podatke su dužni dati

− Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi i kod koga, odnosno prima li mirovinu, ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,

− Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, reg broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu,

− Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, dužno je dati podatke o tome ima osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima,

− lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisna kao vlasnik broda, jahte,i sl ,

− katastar dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,

− poslodavac dužan je dati podatak na koji način osobi isplaćuje plaću drugo stalno novčano primanje,

− drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisana kao imatelj određenog prava.

(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

(3) MF, PU dužna je, dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovršenika,

(4) Tijela i osobe nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za tu radnju.

(5) Osobe ne smiju obavijestiti dužnika o tome da su podaci traženi.

(6), Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti osoba koje ne daju propisane obavjesti

(7) Podnositelj zahtjeva dužan je u zahtjevu navesti tražbinu te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji radi čijeg ostvarenja ili osiguranja pokreće ovršni postupak

Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava Članak 19.

Ovrha na temelju odluke stranoga suda, može se odrediti i provesti u RH u postupku pred sudom ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

Ovrha na imovini strane države Članak 20.

(1) Na imovini strane države u R H ne može se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje ministra za vanjske poslove, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.

(2) Ako uz prijedlog za pokretanje ovršnog postupka na imovini strane države u R H nije podnesena suglasnost sud će prijedlog odbaciti.

Primjena odredaba drugih zakona Članak 21.

(1) U ovršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku,.

(2), i zakona o obveznim odnosima.

ovršna i vjerodostojna isprava (članci 22. do 36.)

Dio drugi OVRHA Razdjel prvi ZAJEDNIČKE ODREDBE Glava druga OVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA Osnove za određivanje ovrhe Članak 22.

Ovrha se određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave,

37

Ovršna isprava Članak 23.

Ovršne isprave jesu:

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,

2. ovršna nagodba iz Zakona o parničnom postupku,

3. ovršna odluka arbitražnog suda,

4. ovršna odluka i nagodba donesena i sklopljena u upravnom postupku

5. ovršna javnobilježnička odluka i isprava,

6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama te nag sklopljena u postupku mirenja

7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Odluka i nagodba Članak 24.

(1) Sudskom odlukom, smatra se rješenje, presuda, platni nalog,

(2) Odlukom upravnoga tijela, smatra se rješenje i zaključak koji su donijeli tijelo državne uprave,

sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima.

upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku

Ovršnost odluke Članak 25. (NN 93/14)

(1) Sudska odluka je ovršna ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku,

(2) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako u toj odluci nije određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s obvezom.

(3) Sudska odluka kojom se oduzima imovinska korist ovršna je ako je postala pravomoćna i sadrži podatke koja uređuju njezin sadržaj.

(4) Odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

(5) Na temelju ovršne odluke koja je postala ovršna u jednom dijelu se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

(6) Ovrha će se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu.

Ovršnost prvostupanjskih sudskih odluka Članak 26.

(1) Prvostupanjska sudska odluka o tražbini i čija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna prema fizičkoj osobi , i tražbine čija glavnica ne prelazi 10.000,00 kuna pravnoj osobi postaje ovršna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je naložena isplata. Žalba protiv takve odluke ne odgađa ovrhu.

(2) Ako se u sudskoj odluci nalaže samo da naknadi troškove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi, žalba protiv takve odluke o naknadi troškova postupka ne odgađa ovrhu.

Ovršnost nagodbe Članak 27.

(1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovršna je ako je tražbina dospjela.

(2) Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ili ovjerovljenom ispravom.

(3) Dospijeće se može dokazati i pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku (4) Na nagodbu koja je ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Ovršnost javnobilježničke isprave Članak 28.

(1) Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

(2) Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

38

Podobnost ovršne isprave za ovrhu Članak 29.

(1) Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

(2) Ako se ovršnom odlukom nalože ispunjenje tražbine,u njoj mora biti određen rok za dobrovoljno ispunjenje.

(3) Ako nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.

(4) U tom slučaju sud će predloženu ovrhu odrediti uz uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu.

(5), vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu.

(6) Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.

Određivanje i naplata zateznih kamata Članak 30.

(1) Ako se nakon donošenja ovršne isprave, izmijeni stopa zatezne kamate, sud će, na prijedlog bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi Prijedlog za donošenje takvog rješenja može se podnijeti do dovršetka ovršnog postupka.

(2) Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do naplate.

(3) sud će na prijedlog ovrhovoditelja odrediti naplatu zateznih kamata na troškove ovršnog postupka i od dana kada su ti troškovi učinjeni, do dana naplate.

(4) Ako plaćanje zatezne kamate nije određeno u obračunu poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana dospijeća do naplate.

(5) Ako je ovrhovoditelj zatražio naplatu zateznih kamata u zahtjevu za izravnu naplatu novčane tražbine, Agencija će postupiti u skladu s rješenjem

Vjerodostojna isprava Članak 31. (NN 93/14)

(1) Vjerodostojna isprava je, račun, mjenica i ček kad je izdano radi za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, privatna isprava te isprava koja se smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.

(2) Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

(3 račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

(4) Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine

Prijenos tražbine ili obveze Članak 32. (NN 93/14)

(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona odgovarajučom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili prešla. prijenos tražbine može se dokazati i pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

(2) ovo se primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako odgovarajučom ispravom nakon pokretanja ovršnog postupka dokaže da je tražbina na njega prenesena ili na drugi način prešla. prijenos se može dokazati I pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

Novi ovrhovoditelj prima ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.

(4) Ovo se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.

39

Uvjetna i uzajamna obveza Članak 33.

(1) Ako je obveza ovršenika uvjetovana prethodnim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio

(2) Ako ovršenik u pravnom lijeku istakne da ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu sud će obustaviti postupak osim ako ovrhovoditelj dokaže ispunjenje

sud će o ispunjenju obveze ovrhovoditelja, odlučiti u ovršnom postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrđenju spornih činjenica.

(3) Ako odluka ovisi o utvrđenju spornih činjenica, sud će o pravnom lijeku odlučiti u ovršnom postupku ako su te činjenice općepoznate, ako se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama

(4) Smatrat će se da je ovrhovoditelj ispunio svoju obvezu, ako je predmet dužne činidbe položio u sudski ili javnobilježnički polog, ako to nije u suprotnosti sa sadržajem njegove utvrđene obveze

(5) Ovrhovoditelj koji u ovršnom postupku ne uspije dokazati, da je ispunio svoju obvezu, odnosno da je nastupio uvjet, može pokrenuti parnicu radi utvrđenja da je na temelju ovršne isprave ovlašten tražiti bezuvjetnu ovrhu radi ostvarenja svoje tražbine.

Alternativna obveza po izboru ovršenika Članak 34.

(1) Ako ovršenik ima pravo na temelju ovršne isprave birati između više predmeta svoje obveze a u roku sam ne obavi izbor između tih predmeta, predmet kojim obveza treba biti ispunjena određuje ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu.

(2) Ovršenik ima pravo izbora i nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje čim se ovrhovoditelj makar djelomično namiri u skladu sa svojim prijedlogom.

(3) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova ovršnoga postupka koji je obustavljen zato što je ovršenik, nakon pokretanja postupka ispunio svoju obvezu drugim predmetom.

Alternativno ovlaštenje ovršenika Članak 35.

(1) Ovršenik kojemu je ovršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obveze uz pravo da se od ispunjenja te obveze može osloboditi ispunjenjem neke druge činidbe određene u ovršnoj ispravi, može činidbu ispuniti sve dok se ovrhovoditelj i djelomično ne namiri prisilnim ispunjenjem

(2) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova ovr postupka koji je obustavljen zato što je ovršenik, nakon njegova pokretanja umjesto dužne obveze ispunio drugu činidbu određenu u ovrsij

Potvrda o ovršnosti Članak 36. (NN 93/14)

(1) Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, uz prijedlog za ovrhu se podnosi ovršna isprava, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, (2) Potvrdu o ovršnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju.

(3) Potvrdu o ovršnosti ukinut će na prijedlog ovršenika ili po službenoj dužnosti rješenjem isti sud,ako za izdavanje koje nisu bili ispunjeni propisani uvjeti.

(4) Arbitražni sudovi ne daju potvrde o ovršnosti svojih odluka U povodu pravnog lijeka ovršenika sud koji vodi ovršni postupak ispitat će je li odluka arbitražnog suda ovršna ili nije,

(5) Javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

(6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javni bilježnik, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika.

Stvarna nadležnost Članak 37.

(1) Općinski sudovi stvarno su nadležni određivati ovrhu, osim ako rješavanje izrijekom nije povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.

(2) Sudovi nadležni određivati ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova Oni su ovlašteni odlučivati i o drugim pitanjima prije nego što je sud nadležan za provedbu ovrhe započeo s provedbom ovrhe.

Mjesna nadležnost Članak 38.

Mjesna nadležnost određena ovim Zakonom je isključiva.

40

predlaganje i određivanje ovrhe (članci 39. do 41.)

PREDLAGANJE I ODREĐIVANJE OVRHE Prijedlog za ovrhu Članak 39. (1) Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, i njihovi OIB -i tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge podatke potrebne za provedbu ovrhe. (2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati: 1. zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, i 2. ovršni zahtjev sa svim potrebnim podacima i dokazima ( vidi stav 1) (3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u ovrsi radi vraćanja zaposlenika na rad (4) Iznimno ako prijedlog ne sadrži OIB ovršenika, sud ili j. bilj. će ga pribaviti po službenoj dužnosti. Sud ili j b dužan je najkasnije u roku od osam dana, uputiti zahtjev MF-PU, za dostavu podataka o OIB (5) Ako MF-PU obavijesti sud ili j b o nemogućnosti dostave podatka o OIB ovršenika, sud ili jb je dužan u roku od osam dana uputiti poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovršeniku (6) Ako ovrhovoditelj ne dostavi tražene podatke, sud će odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi bez OIB ovršenika. Povlačenje i ograničenje prijedloga Članak 40. (1) Ovrhovoditelj može tijekom postupka, bez pristanka ovršenika, povući prijedlog za ovrhu. (2) U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu. (3) Ovrhovoditelj može nakon povlačenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu. (4) Ako ovrhovoditelj izjavi da je tražbina u cijelosti ili djelomično namirena, smatrat će se da je prijedlog za ovrhu u cijelosti, povučen.

Rješenje o ovrsi Članak 41.

(1) U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna, tj vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe

(2) Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će: 1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, 2. SUD ć odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima, 3. odmjeriti nastale troškove, 4. posebno naznačiti predvidive troškove. (3) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati: − upozorenje ovršeniku da prigovor mora biti obrazložen i posljedice podnošenja neobrazloženog prig. − upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine nije dužan namiriti predvidive troškove postupka, − upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po tekućemo računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju. (4) Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem žiga na prijedlogu za ovrhu. (5) Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku. (6) Sud neće po službenoj dužnosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomoćnoj sudskoj odluci, samo zato što tražbina utvrđena tim ispravama nije stekla svojstvo ovršivosti. (7) Rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.

Dostava rješenja o ovrsi Članak 42.

(1) Rješenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovršeniku. (2) Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu dostavlja se samo ovrhovoditelju. (3) Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave dostavlja se prije pravomoćnosti Agenciji, (4) dostavlja se drugim tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe. tek kad postane pravomoćno. (5) Rješenje o ovrsi na pokretnim dostavlja se ovršeniku pri poduzimanju prve ovršne radnje, i (6) i prije pristupanja provedbi ovrhe (7) Ako sud koji je donio rj nije nadležan za provedbu ovrhe, uputit će svoje rješenje nadležnom sudu radi provedbe

41

provedba ovrhe (članci 43. do 49)

PROVEDBA OVRHE

Stvarna nadležnost Članak 43. (1) Za provedbu ovrhe stvarno su nadležni općinski sudovi (2) Sud provedbe ovrhe ovlašten je odlučivati o svim pitanjima koja se tiču provedbe ovršnoga postupka te o svim pitanjima o kojima se odlučuje u tom postupku, te o zahtjevu za naknadu troškova postupka koji naknadno bude

Ovrha na temelju nepravomoćnoga rješenja o ovrsi Članak 44.

(1) Ovrha se provodi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi ako za pojedine ovršne radnje ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Tražbina će se prisilno ostvariti prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi, osim ako ovim Z nije drukčije određeno. (3) Ovrha određena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

Granice ovrhe Članak 45.

Ovrha se provodi u granicama određenim u rješenju o ovrsi.

Vrijeme ovrhe Članak 46. (1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju. (2) Sud može odrediti da se provede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog.

Rad sudskoga ovršitelja Članak 47.

(1) Sudski ovršitelj je dužan prigodom pretrage ovršenikova stana i poduzimanja drugih ovršnih radnji postupati s dužnim obzirima prema osobi ovršenika i članova njegova kućanstava. (2) Ovršnim radnjama u ovršenikovu stanu kojima nije nazočan ovršenik, moraju biti nazočna dva punoljetna svjedoka ili javni bilježnik. (3) Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovršitelj prije obavljanja ovršne radnje zatraži od zastupnika pravne osobe da on ili osoba koju odredi bude nazočna njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije tako postupiti sudski ovršitelj radnju će provesti u nazočnosti dvaju punoljetnih svjedoka. (4) Kad ovršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana,s. ovršitelj otvorit će prostoriju uz pomoć ovlaštene stručne osobe (bravara), u nazočnosti dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga bilježnika. (5) O obavljanju ovršnih radnji članka sudski ovršitelj sastavit će poseban zapisnik koji potpsuju svjedoci

Ometanje sudskoga ovršitelja u radu Članak 48.

(1) Sudski ovršitelj je ovlašten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe. (2) ovlašten je zatražiti pomoć policije. (3) policija je dužna postupati po nalogu sudskog ovršitelja koji, može naložiti i upotrebu sile (4) Pri postupanju policije po nalogu s o primjenjuju se propisi kojima se uređuju poslovi i ovlasti policije. (5) Troškovi pružene pomoći policije ulaze u troškove ovrhe. (6) Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud može odrediti sankcije iz čl16. ovoga Zakona.

Nepravilnosti pri provedbi ovrhe Članak 49.

(1) Stranka mogu tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski ovršitelj učinio u provedbi ovrhe. (2) Sud može zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovršitelja.

42

prodaja nekretnine (članci 95. do 110.)

Prodaja nekretnine Zaključak o prodaji Članak 95.

(1) sud donosi zaključak o prodaji nekretnine nakon provedbe utvrđivanje vrijednosti nekretnine zaključakom o prodaji sud utvrđuje vrijednost nekretnine i određuju način i uvjeti prodaje.

Agencija Članak 95.a

(1) Prodaju nekretnine provodi Agencija. Sud dostavlja Agenciji Zahtjev za prodaju Oblik i sadržaj zahtjeva za prodaju nekretnina i pokretnina u ovršnom p. određuje ministar pravosuđa. (2) Sud je dužan dostaviti Agenciji rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji. (3) Odredbe o radu sudskog ovršitelja primjenjivat će se na rad Agencije. (4) Agencija ima pravo tražiti predujam za pokriće troškova u vezi s prodajom nekretnine. Predujam je Agenciji dužan platiti ovrhovoditelj u roku od osam dana od dana dostave poziva Agencija neće provesti prodaju nekretnine, ako ovrhovoditelj u roku ne predujmi troškove, nego će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu. Pravo prvokupa Članak 96. (1) Osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljišnoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako sudu u roku od tri dana po zaključenju dražbe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete. (2) Ako se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom, sud će prije prodaje pozvati imatelja uknjiženoga prava prvokupa, koji je o tom svom pravu prije toga obavijestio sud da se u zapisnik kod suda očituje hoće li se tim pravom koristiti.

Način prodaje Članak 97.

(1) Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom. dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. (2) Poziv na sudjelovanje obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka dražbe, vrijeme kada osobe mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke. (3) Poziv na sudjelovanje i isprave objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije. (4) Poziv na sudjelovanje objavit će se, na prijedlog stranke, u sredstvima javnoga priopćavanja ako stranka predujmi Agenciji za to potrebna sredstva. (5) Od objavljivanja poziva do početka prikupljanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana. (6) založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti i tereta koji prestaju prodajom nekretnine mogu se najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj dražbi sporazumjeti da se prodaja nekretnine obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina (7) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i za račun ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka suda Potpisi osoba koje sklapaju ugovor moraju biti javnobilježnički ovjerovljeni. (8) Ugovor ima učinak od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.

Uvjeti prodaje Članak 98.

(1) Uvjeti prodaje, uz ostale podatke, sadrže: 1. pobliži opis nekretnine s pripadcima, 2. naznaku prava koja ne prestaju prodajom, 3. naznaku je li nekretnina slobodna od osoba i stvari, 4. vrijednost nekretnine utvrđenu zaključkom o prodaji, 5. cijenu po kojoj se nekretnina može prodati i tko je dužan platiti poreze 6. rok u kojem je kupac dužan položiti kupovninu, 7. način prodaje, 8. iznos osiguranja, rok u kojemu mora biti dano, kod koga i kako mora biti dano, 9. posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nekretninu (2) Rok u kojemu je kupac dužan položiti kupovninu ne može biti duži od tri mj od dana prodaje, bez obzira na to isplaćuje li se cijena odjednom ili u obrocima. (3) U uvjetima prodaje sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji će ponuditi nižu cijenu ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u određenom im roku

43

Davanje osiguranja Članak 99.

(1) U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu. (2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski polog. (3) U prodaji e- dražbom ne primjenjuje se odredbe oslobođenja davanja jamčevine za tijela R H. (4) Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena Agencija će vratiti jamčevinu na temelju naloga suda

Jedan ponuditelj Članak 100.

Elektronička dražba provest će se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj.

Tko ne može biti kupac Članak 101.

Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe.

Prodajna cijena Članak 102.

(1) Na prvoj e j dražbi nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti (2) Na drugoj el j dražbi nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine. (3) Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga el ja dražba počinje objavom poziva prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe. (4) Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, Agencija će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu. (5) Odredbe prethodnih stavaka se primjenjuju i kada se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom. (6) Ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena. Na taj prijedlog ne plaćaju se posebne pristojbe. Prednosni red takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa se od dana stjecanja prava na namirenje (7) Obustava ovrhe ne sprječava pokretanje novoga ovršnoga postupka radi naplate iste tražbine na istoj nekretnini.

Završetak elektroničke javne dražbe i dosuda Članak 103.

(1) Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje. (2) Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj dražbi, ,. (3) Nakon primitka obavijesti od agencije sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina. (4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na e- ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije. (5) Smatrat će se da je rješenje dostavljeno svim osobama istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe mogu tražiti da im se u s pisarnici preda otpravak rješenja. (6) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen ili koji će im biti određen. U tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.

Dosuda u slučaju prodaje neposrednom pogodbom Članak 104.

(1) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti rješenje o dosudi nekretnine prodane pogodbom pošto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za pravovaljanost prodaje. (2) Rješenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploči i dostavlja svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te nekretnine kupcu.

44

Članak 105. (1) Stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi. (2) pravo na žalbu imaju i osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.

Polaganje kupovnine Članak 106.

(1) Kupac je dužan uplatiti na poseban račun Agencije otvoren za tu namjenu kupovninu u roku određenom u zaključku o prodaji. (2) Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. (3) Iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. O tome odluku donosi sud i dostavlja je Agenciji radi prijenosa novčanih sredstava.

Oslobođenje od polaganja kupovnine Članak 107.

Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova ovršna tražbina ili manje. (2) Ako kupovnina iznosi više od njegove ovršne tražbine, ovrhovoditelj je dužan položiti razliku. (3) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i kad je kupac osoba koja se u ovršnom postupku namiruje prije svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine, s time da je ona dužna položiti onaj iznos kupovnine koji odgovara iznosu troškova postupka na čiju naknadu imaju prvenstveno pravo druge osobe koje se namiruju iz kupovnine (članak 113.). (4) Sud može odlučiti da kupac koji je osoba koja ima pravo na namirenje iz kupovnine ne položi dio kupovnine za koji se osnovano može pretpostaviti da će biti pokriven iznosom koji će mu pripasti prema rješenju o namirenju.

(5) O oslobođenju kupca od polaganja kupovnine sud odlučuje, na temelju zahtjeva kupca podnesenog sudu najkasnije do završetka elektroničke javne dražbe, u rješenju o dosudi.

Upis prava vlasništva kupca, brisanje prava i tereta te predaja nekretnine kupcu Članak 108.

(1) U rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom. (2) Ako su se kupac i osobe čija bi prava na nekretnini njezinom prodajom trebala prestati sporazumjeli da će njihova prava ostati na nekretnini i nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi sud će u rješenju o dosudi odrediti da se ta prava neće brisati prigodom upisa prava vlasništva u korist kupca. (3) Zemljišnoknjižni sud obavit će upise na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi nekretnine i potvrde ovršnog suda da je kupac položio kupovninu u skladu s tim rješenjem. Sud će tu potvrdu izdati tek pošto kupac položi preostali dio kupovnine u skladu s rješenjem o namirenju. (4) Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine i pošto kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnine kupcu.

Osiguranje kredita na dosuđenoj nekretnini Članak 109.

(1) Ako kupac radi plaćanja kupovnine treba uzeti kredit, sud će, na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se, nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnu knjigu prigodom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine po osnovi kredita u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. (2) U slučaju osiguranja kredita prijenosom vlasništva na nekretnini, sud će u rješenju iz odrediti da će se u zemljišnu knjigu, nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnu knjigu najprije upisati pravo vlasništva kupca, a zatim prijenos vlasništva na davatelja kredita uz zabilježbu da se prijenos obavlja radi osiguranja. (3) Upis založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja obavit će se na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi te potvrde suda da je kupovnina položena.

Zaštita prava kupca Članak 110. Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine ne utječu na pravo vlasništva kupca

45

namirenje vjerovnika (članci 111. do 118.)

Kad se pristupa namirenju Članak 111.

Sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu i nakon što kupac položi kupovninu.

Osobe koje se namiruju Članak 112.

Iz prodajne cijene namiruju se ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha, založni vjerovnici i kad nisu prijavili svoje tražbine, osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, te prava po osnovi poreza RH i općine, gradovi i županije

Prvenstveno namirenje Članak 113

(1) Iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, ovim redoslijedom: 1. troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i predujmova za provedbu ovršnih radnji; 2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu. (2) namiruju se ako su prijavljene najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom. (3) Vrijeme se računa do dana donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Namirenje ostalih tražbina Članak 114.

(1) Nakon namirenja tražbina s prvenstvenom namirenje iz članka 113. ovoga Zakona namiruju se 1. tražbine osigurane založnim pravom,i podzaložnih prava (nadhipoteka) 2. tražbine ovrhovoditelja 3.naknada za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju. (3) Vjerovnici se namiruju po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu. (4) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina. (5) Troškovi ovršnoga postupka, osim troškova koji se prvenstveno namiruju (članak 113. stavak 1. točka 1.), namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina. (6) Posljednje se namiruju kamate koje nisu namirene kao glavna tražbina.

Visina naknade za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom Članak 115.

(1) Ako se o visini naknade za osobne služnosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum između nositelja tih prava i vjerovnika koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje sud, uzimajući u obzir osobito vrijeme za koje bi ta prava još trajala, njihovu vrijednost i godine života nositelja tih prava. (2) Kupac i nositelj prava osobne služnosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost, a da se iznos naknade, odbije od kupovnine.

Razmjerno namirenje Članak 116.

Više tražbina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

46

Osporavanje tražbina Članak 117.

Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utječe na njezino namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja.

Upućivanje na parnicu Članak 118.

(1) Sud će osobu koja je osporila tražbinu uputiti da, u određenom roku, pokrene parnicu osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravomoćnom presudom, Ako osoba koja osporava tražbinu to osporavanje potkrepljuje pravomoćnom presudom, Sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku (2) Ako prihvati osporavanje, sud će na parnicu uputiti osobu čija je tražbina osporena. (3) Ako osoba koja je osporila tražbinu učini vjerojatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će donošenje rješenja o namirenju osobe čija je tražbina osporena odgoditi do završetka parnice. Iznimno, sud može donošenje rješenja o namirenju te osobe uvjetovati davanjem jamčevine. (4) Iznos koji se odnosi na osporenu tražbinu položit će se u sudski, polog. (5) Ako osoba koja je upućena na parnicu u roku koji joj je za to određen ne dokaže da je parnicu pokrenula, smatrat će se da tražbina nije osporena, odnosno da je odustala od zahtjeva da njezina tražbina bude namirena u ovršnom postupku. (6) Presuda donesena u parnici o osporenoj tražbini djeluje protiv ovršenika i svih vjerovnika. (7) osoba čija je tražbina osporena i osoba koja je upućena na parnicu može , i poslije završetka ovršnoga postupka, da pokrene parnicu protiv osobe čije je tražbine osporila odnosno protiv osobe koja joj je tražbinu osporila. (8) Na prijedlog osobe čija je tražbina osporena sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje tražbine te osobe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine za štetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako osoba koja je osporila tražbinu ne da primjerenu jamčevinu u roku koji joj je određen, smatrat će se da tražbina nije osporena. (9) Osoba čija je tražbina bila osporena ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjela zbog neutemeljenoga osporavanja tražbine, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da joj se šteti

osiguranje prethodnim mjerama (članci 331. – 339.)

napomena Predhodne mjere donose se za tražbine koje nisu dospjele ili odluke koje nisu postale ovršne

Privremene mjere donose se za tražbine koje nisu utvrđene a prije pokretanja parničnoga postupka

OSIGURANJE PRETHODNIM MJERAMA Mjesna nadležnost Članak 331. Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje prethodnom mjerom i za provedbu takve mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za ovrhu na temelju ovršne isprave temeljem koje je osiguranje predloženo.

Pretpostavke za određivanje prethodne mjere Članak 332.

(1) Prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju: 1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2. zaključene nagodbe, ako u njoj utvrđena tražbina još uvijek nije dospjela, 3. javnobilježničke isprave, ako u njoj utvrđena tražbina još uvijek nije dospjela, (2) Sud će na temelju isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

Pretpostavljena opasnost Članak 333.

(1) Smatrat će se da opasnost postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju: 1. Izdanog platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi,a protiv kojih je podnesen prigovor, 2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenoga postupka, 3. odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu, 4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba, 5. nagodbe koja se pobija na način predviđen zakonom, 6. javnobilježničke isprave koja se pobija na način predviđen zakonom. (2) U navedenim slučajevima sud može, na prijedlog protivnika jamčevine, prethodnu mjeru uvjetovati davanjem

47

osiguranja od strane predlagatelja jamčevine za štetu koju bi protivnik mogao pretrpjeti njezinim određivanjem. (3) Sud će odbiti prijedlog za osiguranje prethodnom mjerom, odnosno ukinuti prethodnu mjeru i obustaviti postupak ako protivnik osiguranja učini vjerojatnim da opasnost ne postoji ili je prestala.

Osiguranje tražbine čiji obroci nisu dospjeli Članak 334.

(1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, tražbine po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i tražbine naknade štete zbog narušenja zdravlja,određuje se samo za obroke koji će dospjeti u jednoj godini. (2) pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika osiguranja već morala voditi ovrha radi naplate dospjeloga obroka ili je takva ovrha predložena.

Vrste prethodnih mjera Članak 335.

(1) Kao prethodne mjere sud može odrediti: 1. predbilježbu založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja i pravu uknjiženom na nekretnini, 2. predbilježbu založnoga prava na svakoj drugoj imovini ili primanjima protivnika osiguranja ,vidi čl. 300 3. zabranu banci da protivniku osiguranja isplati s njegova računa u visini iznosa iz mjere (2) Sud može,uz prethodnu mjeru odrediti i koju privremenu mjeru Sud može na prijedlog predlagatelja odrediti, dvije ili više prethodnih mjera, (3) Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja. (4) Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod banke, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s toga računa dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine.

Prodaja zaplijenjenih pokretnina i prijenos tražbine protivnika osiguranja Članak 336.

(1) Sud će odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnina koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnoga pada cijene tih stvari. (2) Prodaja popisanih stvari obavit će se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama. (3) Ako je prethodna mjera određena pljenidbom tražbine, sud može, odrediti da se na predlagatelja osiguranja prenese zaplijenjena tražbina radi naplate (4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnine čuvat će se u sudskom, pologu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagatelj osiguranja ne predloži ovrhu, a najduže trideset dana pošto tražbina postane ovršiva. Druge koristi dobivene ostvarenjem tražbine položit će se u sudski, polog, ali najduže trideset

Rješenje o određivanju prethodne mjere Članak 337.

(1) U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, biti naznačeni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima, mjera osiguranja i vrijeme za koje se ona određuje. (2) Vrijeme može trajati najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. (3) Ako to vrijeme protekne prije nego što odluka na osnovi koje je određena prethodna mjera postane ovršna, sud će, produžiti to vrijeme uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena. (4) Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo.

Ukidanje prethodne mjere Članak 338.

(1) Sud će na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 1. ako protivnik os. položi sudu dužni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima, 2. ako protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja o određivanju mjere već bila naplaćena ili dovoljno osigurana, 3. ako je pravomoćno utvrđeno da tražbina nije nastala ili da je prestala, 4. ako odluka na temelju koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnoga lijeka, (2) Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uvjetima za prisilnu ovrhu. (3) troškove prouzročene određivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj je dužan nadoknaditi protivniku osiguranja. (4) U slučajevima Ukidanja prethodne mjere protivnik osiguranja može protiv predlagatelja osiguranja tražiti naknadu štete u roku od trideset dana od dovršetka postupka, a nakon toga u parnici. (5) U postupku osiguranja postojanje i visinu štete utvrđuje sud rješenjem, (6) Žalba protiv rješenja zadržava njegovu ovrhu

48

Obustava u slučaju da predlagatelj osiguranja ne traži ovrhu Članak 339.

Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane tražbine ispune prije proteka vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika osig., obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od 15 dana od nastupanja tih uvjeta.

privremene mjere (članci 340. – 355.)

PRIVREMENE MJERE

1. Opće odredbe Mjesna nadležnost Članak 340.

(1)-Prije pokretanja parničnoga o tražbini koja se osigurava, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu. - Za provedbu privremene mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za provedbu ovrhe. (2) Nakon pokretanja postupka , za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. (3) Sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovršne isprave donesene u upravnom postupku nadležan je i za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere nakon završetka toga postupka.

Prijedlog za određivanje privremene mjere Članak 341.

(1) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. 2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora u zahtjev točno -označiti tražbinu čije osiguranje traži, -odrediti kakvu mjeru traži -vrijeme njezina trajanja, -sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti - te predmet osiguranja, U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze priložiti

Rješenje o određivanju privremene mjere Članak 342.

(1) U rješenju o određivanju privremene mjere sud će, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja --sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja,. (2) Ako je radi ostvarenja zabrane u rješenju potrebno odrediti sredstva prisile,predlagatelj može predložiti,da se odrede ta sredstva. (3) Rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi. (4) Na rješenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o rješenju o ovrsi. (5) Rješenja moraju biti obrazložena..

Dopustivost privremene mjere Članak 343.

(1) Privremena mjera može se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina. (2) Privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja.

49

2. Privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine

Pretpostavke za određivanje privremene mjere Članak 344.

(1) Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njom raspolagati. (2) Predlagatelj ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi mjerom protivnik pretrpio samo neznatnu štetu. (3) Smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

Vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine Članak 345.

(1) Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osobito:

1. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,

2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira

3. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine protivnika osiguranja ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,

4. zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,

5. nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

(2) Privremenom mjerom ne stječe se založno pravo.

(3) Zabrane se smatraju provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene i zemljišnoknjižnom sudu.

(4) Otuđenje i opterećenje pokretnina koje protivnik osiguranja obavi bez pravnoga su učinka, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti poštenoga stjecatelja.

(5) Učinak zabilježbe zabrane je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u z knjizi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, nakon zabilježbe zabrane.

(6) Učinak zabrana Otuđenja i opterećenje pokretnina je u tome što predlagatelj osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke tražiti u parnici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani..

(7) U slučaju potrebe sud može odrediti mjere propisane ovim Zakonom o kaznama ( čl.16)

3. Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine Pretpostavke za određivanje privremene mjere Članak 346.

(1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nastanak nenadoknadive štete (2) pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu

50

Vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina Članak 347.

(1) Radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha, a osobito:

1. zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina na koje je upravljena tražbina, njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,

2. zabrana otuđenja i opterećenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela na koje je upravljena tražbina, 3. zabrana otuđenja i opterećenja drugih prava

4. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,

5. zabrana dužniku protivnika osiguranja da protivniku osiguranja preda stvari, prenese koje pravo ili obavi koju drugu nenovčanu činidbu na koju je upravljena tražbina,

6. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina,

7. nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari,

8. ovlaštenje predlagatelju osiguranja da zadrži stvari protivnika osiguranja koje se kod njega nalaze i na koje se tražbina odnosi, sve dok se parnica pravomoćno ne završi,

9. ovlaštenje predlagatelju osiguranja da sam ili preko treće osobe obavi određene radnje ili nabavi određene stvari, osobito radi uspostave prijašnjega stanja,

10. privremeno vraćanje zaposlenika na rad plaćanje naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

(2) Ako je to nužno radi sprječavanja nastanka štete, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

(3) Zabrane se smatraju provedenima dostavom osobi koje se tiču odnosno zk sud ili drugom upisniku.

(4) Učinak zabilježbe zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu zabrane u zk je u tome što se upisima u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije je osiguranje zabilježba upisana. Na temelju ovršne isprave upisane u ZK predlagatelj osiguranja može izravno tražiti ovrhu radi ostvarenja prava utvrđenoga ovršnom ispravom neovisno tko bude vlasnik u momentu njegovog zahtjeva za provođenje ovrhe.

(5) Učinak je zabrana je i u tome što osobe kojima je zabrana izrečena odgovaraju predlagatelju za štetu koju su mu nanijeli time što su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Osobe kojima je zabrana izrečena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako da polože u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili tako da ih predadu čuvaru ili upravitelju kojega na njihov prijedlog odredi sud.

4. Zajedničke odredbe Jamčevina umjesto privremene mjere Članak 348.

(1) Predlagatelj jamčevine može u prijedlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem određene jamčevine od strane protivnika jamčevine. (2) Davanje jamčevine umjesto privremene mjere može se odrediti i na prijedlog protivnika jamčevine. Okolnost da je protivnik predložio davanje jamčevine ne odgađa provedbu jamčevine dok se o prijedlogu ne odluči.

(3) Ako protivnik jamčevine dao jamčevinu, sud će obustaviti postupak i ukinuti već provedene radnje.

Jamčevina kao uvjet za određivanje privremene mjere Članak 349. (1) Sud može na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, on dade osiguranje za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati provedbom privremene mjere. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje, sud će odbiti prijedlog za osiguranje. (2) Sud može na prijedlog protivnika osiguranja,i kad je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnosti odrediti predlagatelju davanje jamčevine. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u određenom roku, sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Kad je protivnik osig. zatražio davanje osiguranja to ne odgađa provedbu postupka dok sud ne odluči o prijedlogu. (3) Osiguranje se određuje do isteka roka do kojega protivnik osiguranja može u postupku osiguranja zatražiti naknadu štete.

51

Određivanje više privremenih mjera Članak 350.

(1) Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno. (2) Ako je u nekom slučaju moguće odrediti više privremenih mjera, sud će odrediti onu koja je najprikladnija da bi se ostvarila svrha osiguranja, a ako su sve jednako prikladne, sud će odrediti onu koja je najmanje tegobna za protivnika osiguranja.

Vrijeme za koje se određuje privremena mjera Članak 351.

(1) U rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe odrediti će se u kojemu predlagatelj mora podnijeti tužbu, radi opravdanja mjere. (2) Sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produžiti trajanje privremene mjere, uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena. (3) Prijedlog iz za produženje roka može se podnijeti samo prije nego što protekne vrijeme za koje je privremena mjera određena.

Pravni lijekovi Članak 352.

(1) Protiv rješenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Ta žalba neće se slati protivnoj stranki na odgovor. (2) Drugostupanjski sud dužan je donijeti rješenje o žalbi iz u roku od trideset dana od dana kad je primi. (3) Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

Ukidanje privremene mjere Članak 353.

(1) sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.Ako predlagatelj osiguranja u određenom roku nije podnio tužbu, radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera proteklo, (2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.

Naknada štete protivniku osiguranja Članak 354.

(1) Protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena

privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagatelj

KRAJ

52

9. Zakon o radu (»Narodne novine« , broj 93/14.) i to: sklapanje ugovora o radu plaće naknada štete prestanak ugovora o radu sindikati i udruge poslodavaca kolektivni ugovori

sklapanje ugovora o radu

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 8.

(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. (2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 9. (1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, ako Zakonom nije drukčije određeno. (2) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže (3) Ako ugovorom nije određeno, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 10.

(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Ako je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine, poslodavac s istim radnikom ne može sklopiti sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme. (3) ukupno trajanje sklopljenih ugovora o radu ne može biti neprekinuto duže od tri godine, osim zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga (4) Poslodavac smije sklopiti sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako postoji objektivan razlog koji u tom ugovoru mora biti naveden. (5) Svaka izmjena, ugovora o radu koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. (6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine pa ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 11. (1) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja iste ili slične poslove. (2) Ako nema radnika na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, poslodavac je dužan radniku osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom, a koji su utvrđeni za radnika o radu na neodređeno (4) Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Oblik ugovora o radu Članak 12.

(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. (2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. (3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. (4) Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor na neodređeno vrijeme. (5) Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravst osiguranje u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora

53

(6) Ugovor o radu pomorca i radnika na plovilima mora se registrirati pri uredu državne uprave u (7) Ministar će pravilnikom propisati postupak registracije i sadržaj registra ugovora o radu

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, ili pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu Članak 13.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o: 1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, 2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno mjesto, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, 3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, 4) danu početka rada, 5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, 6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, 7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, , 8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate 9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove Članak 14. (1) Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, može se sklopiti ugovor na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. (2) poslodavac.je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je (3), ugovor mora sadržavati i dodatne uglavke o: 1) uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za mirovinsko osiguranje, 2) roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora za poslova u narednoj sezoni, 3) roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana. (4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat za uplaćene doprinose.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada Članak 15. (1) Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati i dodatne uglavke o: 1) dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada, 2) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, 3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, 4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time, 5) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, 6) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. (3) Plaća radnika na izdvojenom mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji kod toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. (4) Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ne može se sklopiti za obavljanje poslova sa skračenim r. vremenom na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja,gdje se radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. (5) Poslodavac je dužan osigurati sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se sigurnosnih mjera (6) O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je dužan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. (7) Odredbe Zakona o radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor, između radničkog vijeća i poslodavca (8) Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u

slučaju upućivanja radnika u inozemstvo Članak 16. (1) radu prije odlaska u inozemstvo ugovor mora sadržavati, i dodatne uglavke o: 1) trajanju rada u inozemstvu, 2) rasporedu radnog vremena, 3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće, 4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća, 5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo 6) uvjetima vraćanja u zemlju. (2, može se u ugovoru, uputiti na odgovarajući zakon, ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. (3) Primjerak prijave poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

54

Najniža dob za zaposlenje Članak 17.

(1) ne smije se zaposliti Osoba mlađa od petnaest godina ili, mlađa od osamnaest koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje,. (2) Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika iz ovoga članka.

Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu Članak 18.

(1) maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora ako ga ovlasti zakonski zastupnik te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s s tim ugovorom. (2) Od ovlaštenja, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi. (3) U slučaju spora između zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, (4) Zakonski zastupnik može povući ovlaštenje I u ime maloljetnika raskinuti radni odnos. (5) Skrbnik može ovlaštenje dati maloljetniku samo temeljem odobrenja nadležne socijalne skrbi. (6) Ovlaštenje se mora dati u pisanom obliku.

Zabrana rada maloljetnika na određenim poslovima Članak 19.

(1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, (2) Ministar će pravilnikom propisati poslove ne kojima se ne smije zaposliti Maloljetnik. (3) Poslodavac ne smije bez utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja te sposobnosti. (5) Pravilnike o tim poslovima ministar će donijeti uz suglasnost ministra za poslove zdravstva. (6) Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima koje ne smije obavljati (7) Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, poslodavac je, dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Nadziranje rada maloljetnika na određenim poslovima Članak 20.

(1) inspektor rada može u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj. (2 inspektor rada će odrediti rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i mišljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugrožavaju njegovo zdravlje ili razvoj. (3) Troškove liječničkoga pregleda, nalaza i mišljenja, snosi poslodavac. (4) temeljem nalaza liječnika, inspektor može zabraniti rad maloljetnika na određenim poslovima. (5) Prijavu za vođenje postupka može inspektoru podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik 6 poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima Zak.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 21.

(1) Ako su zakonom, drugim propisom, ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima. (2) Strani državljanin može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i

Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima Članak 22.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili ugrožava zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. (2) Radi utvrđivanja zdravstvene spos.poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. (3) Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.

Podaci koji se ne smiju tražiti Članak 23.

(1) ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. (2) Na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.

55

plaće Minimalna plaća je najmanja plaća koja se može ugovoriti s radnikom za puno radno vrijeme za 2015 g. je

3120kuna bruto najniža plaća je najniža osnovica za doprinose za 2016 g. je 2812,95 nn 57/15

X. PLAĆE Određivanje plaće Članak 82. (1) Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom. (2) Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu. (3) Ako plaća nije određena, kolekt ugovorom poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću. (4) Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.

Jednakost plaća žena i muškaraca Članak 83.

(1) Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću ženi i muškarcu za jednaki i rad jednake vrijednosti. (2) dvije osobe različitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti ako: 1) obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u poslu 2) ako je rad koji jedna slične naravi radu koji obavlja druga, 3) kad je rad koji jedna obavlja osoba , jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti rada (3) Plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. (4) ništetna je.Odredba ugovora o radu, protivna jednakosti plaće ženi i muškarcu

Isplata plaće i naknade plaće Članak 84.

(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada. (2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu. (3) plaća za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. (4) Plaća i naknada plaće su plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini Članak 85.

(1) Poslodavac je dužan, radniku dostaviti obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, (2) Poslodavac koji ne isplati plaću na dan dospjelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. (3) Obračuni iz ovoga članka su ovršne isprave. Pravo na povećanu plaću Članak 86. radnik ima pravo na povećanu plaću. Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za dane nedelje i državnih praznika

Naknada plaće Članak 87.

(1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga radnik ima pravo na naknadu plaće. (2) Zakonom, ili ugovorom određuje se vrijeme za koje se naknada plaća na teret poslodavca. (3) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. (4) Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge poslove. (5), radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjes.

56

Zabrana prijeboja Članak 88.

(1) svoje potraživanje prema radniku poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika naplatiti uskratom isplate plaće (2) Radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja.

Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću Članak 89.

Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

naknada štete

Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu Članak 99.

(1) Radnik koji namjerno ili krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. (2) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. (3) Ako se za svakoga radnika šteta koju je uzrokovao. ne može utvrditi smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. (4) Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom ili s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Unaprijed određeni iznos naknade štete Članak 100.

(1) Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. (2) Štetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

Regresna odgovornost radnika Članak 101.

Radnik koji na radu uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Smanjenje ili oslobođenje radnika od dužnosti naknade štete Članak 102.

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti, način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku Članak 103.

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu (2) Pravo na naknadu štete a odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

prestanak ugovora o radu XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu Članak 104. Ugovor o radu prestaje: 1) smrću radnika, 2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, 3) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, 4) sporazumom radnika i poslodavca, 5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu 6) otkazom, 7) odlukom nadležnog suda.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu Članak 105.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.

57

Otkaz ugovora o radu Članak 106.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Redoviti otkaz ugovora o radu Članak 107.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: 1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla 2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa 3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan ponašanjem radnika). (2) Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je ako poslodavac ne može zaposliti radnika na drugim poslovima. (3) Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. (4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, (5) ovaj članka ne primjenjuju se ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika. (6) Radnik može otkazati ugovor uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog. (7) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. (8) Ako u roku šest mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu Članak 108.

(1) zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu otkaznoga roka (izvanredni otkaz), (2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. (3) Stranka ugovora o radu koja, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz Članak 109.

(1) odsustvo s rada zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz (2) Podnošenje žalbe ili tužbe, protiv poslodavca zbog povrede zakona, ili pravilnika o radu, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. (3) podnošenje prijave o sumnji na korupciju tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme Članak 110.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Postupak prije otkazivanja Članak 111.

(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. (2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 112. (1) Otkaz mora imati pisani oblik. (2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. (3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

58

Otkazni rok Članak 113.

(1) Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. (2) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete rada s polovicom ili rada u skraćenom r.vremenu zbog njege djeteta, te dopusta ili rada u skraćenom vremenu radi skrbi i njege djeteta s smetnjama u razvoju privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim opravdanom slučajevima

Najmanje trajanje otkaznog roka Članak 114. (1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje: 1) dva tjedna, ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine, 2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca neprekidno1.godinu, 3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik proveo neprekidno dvije godine, 4) dva mjeseca, ako je radnik istog poslodavca proveo neprekidno pet godina, 5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina, 6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca neprekidno dvadeset godina. (2) Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života. (3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice redovnih otkaznih rokova. (4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. (5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. (6) kada radnik otkazuje ugovor ugovorom se može odrediti kraći otkazni rok za radnika (7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora Članak 115.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). (2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora. (3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg kodredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana. (4) U slučaju otkaza otkazni rok teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza Članak 116.

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, naložit će vraćanje radnika na posao. (2) Radnik može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

Sudski raskid ugovora o radu Članak 117.

(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osamnaest prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. (2) Odluku sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa,poslodavcu nije prihvatljivo nastaviti (3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, podnijeti do okončanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

59

Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu Članak 118.

Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem

Otpremnina Članak 119.

(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mj plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavc. (3) ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća

Kolektivni višak radnika Članak 120.

(1) Poslodavac koji u razdoblju od devedeset dana namjerava utvrditi prestanak potrebe za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje 5. radnika, dužan je savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma s ciljem smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. (2) U višak se ubrajaju radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca. (3) Poslodavac je dužan, u cilju provođenja obveze savjetovanja, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti podatke o razlozima zbog kojih će prestati potreba za radom radnika, - broju ukupno zaposlenih radnika, - zvanju i radnim mjestima radnika za čijim će radom prestati potreba, -kriterijima izbora radnika za čijim radom će prestati potreba, -roku u kojem će prestati potreba -te iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima. (4) O provedenom savjetovanju poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća (5) Povezani poslodavac s vladajućim utjecajem ne može donijeti odluku o utvrđivanju kolektivnog viška radnika, ako o svojoj odluci ne provede savjetovanje.

Program zbrinjavanja viška radnika Članak 121.

(1) ako Poslodavac i nakon savjetovanja utvrdi višak radnika dužan je izraditi program zbrinjavanja viška (2) Program zbrinjavanja viška radnika, mora sadržavati i: 1) mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja viška radnika, 2) mogućnost zapošljavanja radnika na drugim poslovima, 3) mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca, 4) mogućnost rada u nepunom radnom vremenu, 5) mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika.

Obavješćivanje o programu zbrinjavanja viška radnika Članak 122.

(1) Program zbrinjavanja viška radnika poslodavac je dužan dostaviti radničkom vijeću i službi zapošljavanja. (2) Radničko vijeće može nadležnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja viška radnika. (3) Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj službi zapošljavanja. (4) nadležna služba zapošljavanja može naložiti odgodu provođenja otkazivanja za najduže trideset dana, ako za to postoje opravdani važni gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako će u odgođenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapošljavanja.

60

Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo Članak 123. (1) Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u drugo poduzeće u svom vlasništvu , dužan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim poduzećem prestane, naknaditi troškove preseljenja i osigurati mu odgovarajuće zaposlenje u zemlji. osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika, (2) Razdoblje koje je radnik proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri određivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava Članak 124.

(1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa. (2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. (3) U potvrdi o poslu ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

sindikati i udrug poslodavaca

XVIII. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA

1. OPĆE ODREDBE O UDRUGAMA Pravo na udruživanje Članak 226.

(1) Radnici imaju pravo, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom te udruge. (3) Udruge mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost članstva u udruzi Članak 227.

(1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odlučuje o svojem pristupanju i istupanju udruzi (2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u udruzi, (3) protivno postupanje predstavlja diskriminaciju u smislu posebnog zakona.

Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti Članak 228.

Djelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom vlasti.

Udruge više razine Članak 229.

(1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruživanja da se povezuju na višoj razini (2) Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamčene udrugama. (3) Udruge i udruge više razine imaju pravo surađivati i udruživati s međunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.

Ovlaštenja udruge Članak 230.

(1) Udruga može biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je utemeljena i registrirana po Zakonu. (2) Udruga može u radnim sporovima zastupati svoje članove.

Utemeljenje drugih pravnih osoba Članak 231.

radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruge mogu, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s propisima.

61

kolektivni ugovori

XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI Stranke kolektivnog ugovor Članak 253.

Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca jedan ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika jedan ili više sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom

Odbor sindikata za kolektivne pregovore Članak 254.

(1) Ako je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, udruga poslodavaca više razine, može o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata. (2) O broju članova i sastavu pregovaračkog odbora, odlučuju sindikati sporazumno. (3) Ako se sindikati ne sporazumiju o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora o tome odlučuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odnosno ministar, ako to vijeće nije utemeljeno. (4) pregovarački odbor treba da ima najmanje tri, a najviše devet članova, zavisno o broju članova sindikata za koje se sklapa kolektivni ugovor. (5) Poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine, dužni su u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva Gospodarsko-socijalnog vijeća, dostaviti potvrdu o broju članova sindikata zastupljenih na tom području. (6) Pregovarački odbor utvrđuje način rada i donošenja odluka. Predmet kolektivnog ugovora Članak 255. (1) Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa. (2) Pravna pravila iz kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, primjenjuje kolektivni ugovor. (3) Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeri Članak 256.

Osobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor Članak 257.

(1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile ili naknadno postale članovi udruge (2) obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru.

Oblik kolektivnog ugovora Članak 258. Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.

Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri Članak 259.

(1) Stranke kolektivnog ugovora dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. (2) Zbog povrede obveze iz k. ugovora, oštećena stranka, može tražiti naknadu pretrpljene štete.

Punomoć za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora Članak 260.

(1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora. (2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomoć mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe. (3) Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca uz pisanu punomoć, moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca članova udruge u čije ime pregovaraju, odnosno sklapaju kolektivni ugovor.

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora Članak 261. (1) Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. (2) K. ug sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od pet godina.

62

Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru Članak 262.

nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora,

Otkaz kolektivnog ugovora Članak 263. (1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati. (2) može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. (3) Kolektivni ugovor u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima. (4) Ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mj. (5) Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora. (6) Kolektivni ugovor mora sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove.

Dostava kolektivnog ugovora nadležnom tijelu Članak 264.

(1) Svaki kolektivni ugovor te svaka promjena mora se dostaviti, ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada. (2) Ministarstvu se dostavlja kolektivni ugovor ili promjena u kojem je kao područje primjene RH ili područje dviju ili više županija, a svi ostali kolektivni ugovori ili nove promjene dostavljaju se nadležnom uredu u županiji (3) kolektivni ugovor dostavlja stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, ili ona koja ga otkazuje 4) Udruga poslodavaca dužna je nadležnom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje k. u.

Objava kolektivnog ugovora Članak 265.

(1) Kolektivni ugovor se mora javno objaviti. (2) Ministar će pravilnikom propisati način objave kolektivnih ugovora (3) Propust poslodavca da objavi k.ug ne utječe na izvršenje obveza iz kolektivnog ugovora

Pristupanje kolektivnom ugovoru Članak 266.

(1) Kol. ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje mogu biti stranke ugovora. (2) Izjava o pristupanju KU mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama koje su mu naknadno pristupile. (3) Osobe koje su naknadno pristupile imaju ista prava i obveze kao one koje su ga sklopile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora Članak 267.

(1) Ministar može na prijedlog stranke k u proširiti primjenu kolektivnog ugovora sklopljenog s udrugom poslodavaca, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju (2) Odluku ministar može donijeti, ako iz procjene učinaka proizlazi javni interes za proširenje i ako je istom utvrđeno da su k ugovor zaključili sindikati koji imaju najveći broj članova i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika, na području na kojem se isti proširuje. (3) Procjenu učinaka, dužno je izvršiti i dostaviti ministru tripartitno tijelo Gospodarsko-socijalnog vijeća, u roku od devedeset dana od dana podnošenja prijedloga za proširenje k u. (4) U odluci koju je ministar dužan donijeti u roku od petnaest dana od dana dostave procjene učinka ministar je dužan naznačiti područje primjene kolektivnog ugovora (5) Istekom roka na koji je kolektivni ugovor proširen, prestaje njegova proširena primjena (6) Ako je primjena kolektivnog ugovora proširena, a nakon proširenja je došlo do njegove izmjene ili obnove, na proširenje takve izmjene primjenjuju se odredbe Zakona. (7) Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora može se opozvati (8) Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proširuje, mora se objaviti u »Narodnim novinama«.

Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora Članak 268.

Stranka kolektivnog ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

KRAJ

63

10. Zakon o osiguranju (»Narodne novine«, broj 30/15.) i to:

• poslovi osiguranja • prestanak važenja dozvole • kapital društva za osiguranje • adekvatnost kapitala • matematičke pričuve • poslovne knjige i poslovna izvješća • poslovi osiguranja

Poslovi osiguranja Članak 7.

(1) Poslovi osiguranja su sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom, odnosno ugovora o životnom osiguranju osim obveznih zdravstvenih, obveznih mirovinskih osiguranja i obveznih socijalnih osiguranja.

(2) Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:

1. osiguranje od nezgode, uključujući ozljede na radnom mjestu i profesionalne bolesti, pokriva – fiksne novčane naknade – naknade u obliku odštete – ozljede putnika

2. zdravstveno osiguranje, a koje pokriva sljedeće: – fiksne novčane naknade– naknade u obliku odštete ili u naravi– kombinacije isplata iz podtočaka 1. i 2. ove točke 3. osiguranje cestovnih vozila, osim tračnih vozila koje pokriva sva oštećenja ili gubitak: – cestovnih motornih vozila na vlastiti pogon – cestovnih vozila bez vlastitog pogona 4. osiguranje tračnih vozila koje pokriva sva oštećenja ili gubitak tračnih vozila 5. osiguranje zračnih letjelica koje pokriva sva oštećenja ili gubitak zračnih letjelica 6. osiguranje plovila (morskih, riječnih, jezerskih plovila i za plovidbu kanalima) koje pokriva sva oštećenja ili gubitak: 7. osiguranje robe u prijevozu, uključujući robu, prtljagu i druga dobra, koje pokriva sva oštećenja ili gubitak robe u prijevozu ili prtljage, bez obzira na oblik prijevoza 8. osiguranje od požara i elementarnih šteta koje pokriva sva oštećenja ili gubitak imovine, osim imovine uključene u vrste iz točaka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga stavka kao posljedica djelovanja: – požara – eksplozije – oluje – elementarnih nepogoda osim oluje – atomske energije

9. ostala osiguranja imovine koja pokrivaju sva oštećenja ili gubitak imovine, osim imovine iz vrste osiguranja iz kao posljedica svakog drugog događaja kao što je krađa, osim onih iz vrste osiguranja iz točke 8. ovoga stavka

10. osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila koje pokriva sve vrste odgovornosti koje proizlaze iz upotrebe motornih vozila na vlastiti pogon, uključujući odgovornost prijevoznika

11. osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica koje pokriva sve vrste odgovornosti koje proizlaze iz upotrebe zračnih letjelica, uključujući odgovornost prijevoznika

12. osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila koje pokriva sve vrste odgovornosti koje proizlaze iz upotrebe plovila uključujući odgovornost prijevoznika

13. ostala osiguranja od odgovornosti koja pokrivaju sve vrste odgovornosti

14. osiguranje kredita koje pokriva sljedeće:– nesolventnost (opću) – izvozne kredite– kredite s obročnim otplatama–

hipotekarne kredite– poljoprivredne kredite – druge kredite i zajmove

15. osiguranje jamstava koje pokriva sljedeće: – izravno jamstvo– neizravno jamstvo

64

16. osiguranje raznih financijskih gubitaka koje pokriva– profesionalne rizike– nedostatne prihode – izgubljenu dobit – nepredviđene troškove općenite vrste– nepredviđene poslovne troškove– gubitak tržišne vrijednosti– gubitak najamnine, odnosno prihoda– druge posredne poslovne gubitke– druge neposlovne financijske gubitke

17. osiguranje troškova pravne zaštite pokriva troškove pravne zaštite i troškove sudskog ili drugog postupka

18. osiguranje pomoći (asistencija) je osiguranje koje pokriva pomoć pruženu osobama koje zapadnu u teškoće za vrijeme puta, izvan doma ili uobičajenog boravišta.

Neživotna osiguranja obuhvaćaju djelatnost koja se sastoji od pomoći pružene osobama koje zapadnu u poteškoće prilikom putovanja, Pomoć se sastoji u tome da društvo za unaprijed plaćenu premiju odmah pruži pomoć korisniku iz ugovora o pružanju pomoći Pomoć može obuhvaćati pružanje naknade u gotovini ili u naravi. Naknade u naravi može pružiti i osoblje pravne osobe koja ih daje i to koristeći se opremom te osobe. Djelatnost pružanja pomoći ne obuhvaća servisiranje, održavanje, usluge nakon prodaje ili puku naznaku ili pružanje pomoći u svojstvu posrednika.

(3) Životna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:

1. životna osiguranja:

a) osiguranje života koje pokriva sljedeće rizike:

– osiguranje života za slučaj doživljenja – osiguranje života za slučaj smrti– mješovito osiguranje života –osiguranje života s povratom premija– osiguranja kritičnih bolesti– doživotno osiguranje za slučaj smrti

b) rentno osiguranje je osiguranje periodičnih isplata tijekom određenog razdoblja ili doživotno

c) dopunska osiguranja uz osiguranje života su osiguranja koja se ugovaraju uz životno osiguranje i pokrivaju primjerice rizike: ozljede uključujući nesposobnost za rad, smrti zbog nezgode i invaliditeta zbog nezgode ili bolesti

2. osiguranje za slučaj vjenčanja ili sklapanja životnog partnerstva ili rođenja je osiguranje koje pokriva rizik vjenčanja ili sklapanja životnog partnerstva ili doživljenja unaprijed određene dobi ili rođenja

3. osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja je

4. tontine su osiguranja u kojima se osnivaju udruženja članova kako bi zajednički kapitalizirali svoje doprinose i potom raspodijelili tako prikupljena sredstva preživjelim ili korisnicima umrlih članova

5. osiguranje s kapitalizacijom isplate

6. upravljanje sredstvima zajedničkih mirovinskih fondova koji uključuju očuvanje kapitala ili plaćanje minimalnih kamata.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati raspored vrsta rizika po skupinama i vrstama osiguranja.

65

prestanak važenja dozvole

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje poslova osiguranja odnosno poslova reosiguranja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje Članak 34.

(1) Odobrenje za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje prestaje:

po sili zakona

1. zaključenjem postupka likvidacije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje

2. danom otvaranja stečajnog postupka nad društvom za osiguranje odnosno društva za reosiguranje

3. danom prijenosa svih ugovora o osiguranju na drugo društvo za osiguranje

4. danom upisa statusne promjene u sudski registar na temelju koje društvo za osiguranje prestaje postojati

5. donošenjem odluke o prestanku društva za osiguranje.

(2) U slučaju prestanka važenja odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja iz Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja i o tome obavijestiti i nadležni trgovački sud.

(3) Kada su ispunjeni uvjeti za prestanak ili ukidanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja u pojedinoj skupini, vrsti osiguranja odnosno riziku, Agencija će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak važenja odobrenja kojim će ukinuti rješenje o izdavanju pojedinog odobrenja.

kapital društva za osiguranje

Temeljni kapital Članak 22.

(1) Temeljni kapital pri osnivanju društva za osiguranje i društva za reosiguranje ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala. 19.500.000 kn za neživotna osiguranja,28.860.000 za životna osiguranja a zbroj osiguranja svih vrsta.

(2) Sredstva temeljnog kapitala ne smiju potjecati iz zajmova i kredita niti biti opterećena na bilo koji način.

Dionice Članak 23.

(1) Dionice društva za osiguranje moraju glasiti na ime.

(2) Dionice društva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva za osiguranje u sudski registar.

(3) Povlaštene dionice mogu biti do najviše 25 % ukupnih dionica društva za osiguranje

(4) Dionice društva za osiguranje moraju biti izdane u nematerijaliziranom obliku.

(5) Odredba ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju pripajanja društva za osiguranje, odnosno u slučaju podjele društva za osiguranje.

66

• adekvatnost kapitala

KVALIFICIRANI UDJELI Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela Članak 36.

(1) Za stjecanje dionica društva za osiguranje na temelju kojih osoba posredno ili neposredno stječe kvalificirani udjel u društvu za osiguranje potrebno je prethodno odobrenje Agencije.

(2) Sve fizičke, odnosno pravne osobe ili takve osobe koje djeluju zajednički koje su donijele odluku da posredno ili neposredno steknu kvalificirani udjel u društvu dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela dobiti odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje.

(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je za svako daljnje stjecanje udjela u glasačkim pravima ili kapitalu društva za osiguranje na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % udjela u glasačkim pravima ili kapitalu društva za osiguranje, odnosno ako bi društvo za osiguranje postalo njegovo društvo kćer, prethodno dobiti odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.

(4) Ako imatelj kvalificiranog udjela namjerava otpustiti svoje dionice tako da bi se zbog toga njegov udjel smanjio ispod granice o kojoj je obavijestio Agenciju, dužan je o tome prethodno pisano obavijestiti Agenciju.

(5) Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela prestaje vrijediti ako namjeravani stjecatelj u roku od šest mjeseci od izvršnosti rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ne stekne udjel na koji se odobrenje odnosi, osim ako Agencija nije u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odredila krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti. Na zahtjev namjeravanog stjecatelja Agencija može produžiti rok za namjeravano stjecanje kvalificiranog udjela.

(6) Ako se udjel imatelja kvalificiranog udjela poveća zbog smanjenja kapitala društva za osiguranje ili zbog sličnog njegova djelovanja na način da bude jednak ili prelazi 10 %, 20 %, 30 %, odnosno 50 %, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev Agenciji za daljnje stjecanje udjela u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udjel povećao zbog djelovanja društva za osiguranje, a ako to ne učini i ne ishodi odobrenje Agencije za stjecanje tog udjela na dio udjela koji je na taj način stekao, primjenjuje se članak 44. ovoga Zakona.

(7) Iznimno, imatelj kvalificiranog udjela iz druge države članice nije obvezan prijaviti dosezanje granice od 30 % udjela kad se prijavljuje za stjecanje 33 % udjela. Imatelj kvalificiranog udjela iz druge države članice nije obvezan prijaviti smanjivanje udjela na granicu od 30 % kad je imao prijavljeno smanjivanje na 33 % udjela.

(8) Imatelj kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u društvu za osiguranje nije imala više od 10 % udjela u temeljnom kapitalu društva za osiguranje ili društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji, mirovinskom društvu, mirovinskom osiguravajućem društvu ili društvu za upravljanje investicijskim fondovima, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za obavljanje poslova osiguranja

2. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe

3. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, pokrenut postupak predstečajne nagodbe, donesena odluka o likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za obavljanje poslova osiguranja, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

4. koja ne obavlja dužnost u državnoj službi, odnosno koja ne obavlja dužnost u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

5. kojoj zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa nije oduzeto odgovarajuće odobrenje ili odobrenje za obavljanje određenih poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Agencije ili Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

67

6. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske,

matematičke pričuve

1) Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja, odnosno poslovima reosiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima namijenjene pokriću obveza iz ugovora o osiguranju, odnosno ugovora o reosiguranju i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima u skladu s poslovima osiguranja, odnosno poslovima reosiguranja koje obavlja:

1. pričuve za prijenosne premije

2. pričuve za bonuse i popuste

3. pričuve šteta

4. matematičke pričuve

5. posebne pričuve

6. pričuve za kolebanje šteta 7. druge tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima.

(3) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati tehničke pričuve za kolebanje šteta ako obavlja poslove osiguranja iz članka 7. stavka 2. točke 14. ovoga Zakona.

(4) Matematičke pričuve dužno je oblikovati kad obavlja poslove životnih osiguranja,

(5) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja dužno je oblikovati i posebne pričuve za pokriće obveza iz ugovora o osiguranju

(6) Agencija pravilnikom propisuje način obračuna tehničkih pričuva prema računovodstvenim.propisima.

Matematičke pričuve Članak 177.

(1) Matematičke pričuve oblikuju se u visini sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih obveza društva za osiguranje na temelju sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadašnju procijenjenu vrijednost budućih premija koje će biti uplaćene na temelju ovih ugovora o osiguranju.

(2) Matematičke pričuve izračunavaju se primjenom odgovarajućeg aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve buduće obveze društva za a temelju pojedinog ugovora o osiguranju, uključujući:

1. zajamčene isplate 2. bonuse bez obzira na to u kojem su obliku izraženi 3. druga prava na temelju ugovora o osiguranju 4. troškove, uključujući provizije.

(1) Društvo za osiguranje dužno je osigurati da središnje klirinško depozitarno društvo otvori zaseban račun vrijednosnih papira na kojem se vode podaci o vrijednosnim papirima koji su sastavni dio imovine za pokriće matematičke pričuve.

(2) Društvo za osig(3) Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja društvo za osiguranje mora na odgovarajući način uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine namijenjene za pokriće matematičke pričuve.

(4) Društvo za osiguranje mora izračunavati matematičku pričuvu posebno za svaki ugovor o osiguranju.

(5) Kada ugovaratelj ima na temelju ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematička pričuva oblikovana u vezi s tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti.

68

(6) Ako ugovorom o životnom osiguranju jamči određeni prinos na ulaganja, društvo za osiguranje dužno je oblikovati i matematičku pričuvu za pokriće zajamčenih isplata u vezi s tim ugovorima.

Pričuve za kolebanje šteta Članak 178.

(1) Pričuve za kolebanje šteta namijenjene su izravnanju neravnomjernog nastajanja štetnih događaja. (2) Društvo za osiguranje može oblikovati pričuve za kolebanje šteta u onim vrstama osiguranja za koje se na temelju statistike mogu očekivati značajnija odstupanja godišnjeg iznosa šteta. (3) Pričuve za kolebanje šteta oblikuju se na temelju odstupanja kvote šteta obračunskog razdoblja od prosječne kvote šteta u promatranom razdoblju.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IMOVINU ZA POKRIĆE MATEMATIČKE PRIČUVE

Čl182. Odvajanje imovine za pokriće matematičke pričuve od imovine društva za osiguranje

Društvo za osiguranje je imovinu za pokriće matematičke pričuve dužno odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, propisan u člancima 183. – 185. ovoga Zakona.

Račun imovine za pokriće matematičke pričuve Članak 183.

Društvo za osiguranje dužno otvoriti račun preko kojeg će isključivo primati uplate i obavljati isplate iz poslova u svezi s imovinom za pokriće matematičke pričuve,

nad sredstvima koja se drže na tom računu ne može se provesti ovrha ta sredstva ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu ni stečajnu ili likvidacijsku masu društva za osiguranje ni institucije koja obavlja platni promet.

Odvajanje ulaganja u vrijednosne papire Članak 184.

Društvo za osiguranje može povjeriti financijske instrumente na pohranu i administriranje nekoj kreditnoj instituciji pri čemu je dužno osigurati da se imovina za pokriće matematičke pričuve evidentira na posebnom skrbničkom računu.

(3) dužno je vrijednosne papire kojima se ne trguje na tržištu, a koji su izdani u materijaliziranom obliku, povjeriti na pohranu i administriranje kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata

(4) ta Kreditna institucija dužna je Agenciji, dostaviti podatke o financijskim instrumentima koji su joj povjereni na pohranu i administriranje.

Ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve u depozite i zajmove Članak 185.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u svezi s ulaganjem imovine za pokriće matematičke pričuve u depozite kod kreditne institucije, ili u zajmove dane zajmoprimcu sklopiti ugovor s kreditnom institucijom odnosno zajmoprimcem iz kojeg mora biti vidljivo da se navedeni ugovor odnosi na imovinu za pokriće matematičke pričuve.

(2) Kada je zajam osiguran garancijom kreditne institucije, odnosno vrijednosnim papirima, odnosno na neki drugi način, društvo za osiguranje dužno je osigurati uknjižbu predmeta osiguranja u korist imovine za pokriće matematičke pričuve.

69

poslovne knjige i poslovna izvješća

POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Primjena drugih propisa i standarda Članak 190.

(1) Društvo za osiguranje dužno je voditi poslovne knjige, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o računovodstvu, ovim Zakonom te drugim važećim propisima i standardima struke.

(2) dužno je poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju voditi na način koji omogućuje, u provjeru posluje li društvo za osiguranje u skladu s propisima i standardima struke.

Propisi o izvještajima Članak 191.

Agencija će pravilnikom detaljnije propisati:

1. oblik i sadržaj financijskih i drugih izvještaja društva za osiguranje za potrebe Agencije te način i rokove dostavljanja tih izvještaja Agenciji 2. oblik i sadržaj godišnjeg izvješća i konsolidiranog godišnjeg izvješća te rokove njihova javnog objavljivanja i dostavljanja Agenciji.

Dostavljanje izvještaja Agenciji i njihovo objavljivanje Članak 192.

(1) Društvo je dužno Agenciji najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine godišnji financijski izvještaji dostaviti sljedeća izvješća:

1. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, i te financijske izvještaje, I 2. godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće (2) Poslovna godina jednaka je kalendarskoj godini. (3) dužno je financijske izvještaje objaviti na svojim mrežnim stranicama u roku od pet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (4) Matično društvo za osiguranje dužno je objaviti izvještaje za grupu (5) Podružnica društva za osiguranje iz druge države dužna je na svojim mrežnim stranicama objaviti na hrvatskom jeziku godišnje financijske izvještaje i konsolidirane godišnje financijske izvještaje svojeg osnivača najkasnije u roku od 15 dana od isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača

(6) Izvještaji društva iz druge države sastavljaju se u skladu s propisima države sjedišta osnivača (7) Društvo za osiguranje, matično društvo za osiguranje, podružnica društva za osiguranje iz druge države članice te podružnica društva za osiguranje iz treće države dužno je na svojim mrežnim stranicama imati objavljene godišnje financijske izvještaje najmanje za posljednjih pet poslovnih godina ili kraće ako društvo za osiguranje, posluje kraće od pet godina.

Mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara uz godišnje izvješće Članak 193.

Društvo za osiguranje dužno je dostaviti Agenciji i izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara s mišljenjem o oblikovanju i dostatnosti premija i tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Kraj

70

11. Zakon o arbitraži (»Narodne novine«, broj 88/01.) opće odredbe (članci 1. do 5.)

O ARBITRAŽI Dio prvi - OPĆE ODREDBE Područje primjene Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje: 1) domaća arbitraža, 2) priznanje i ovrha arbitražnih pravorijeka, 3) nadležnost i postupanje sudova u vezi s arbitražom

Definicije i pravila tumačenja Članak 2. (1) U smislu ovoga Zakona: 1) »arbitraža« (izabrano suđenje) je suđenje pred arbitražnim sudom 2) »domaća arbitraža« je arbitraža čije je mjesto na području Republike Hrvatske, 3) »arbitražni sud« (izbrani sud) je nedržavni sud koji ovlaštenje za suđenje crpi iz sporazuma stranaka, 4) »arbitražna ustanova« je pravna osoba koje organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova, 5) »arbitar« (izbrani sudac) je arbitar pojedinac ili član odnosno predsjednik vijeća arbitražnog suda, 6) »spor bez međunarodnog obilježja« je spor u kome su stranke osobe iz RH ( pravne ili fizičke ) 7) »spor s međunarodnim obilježjem« je spor u kojem je barem jedna stranaka iz inozemstva 8) »pravorijek« je odluka arbitražnog suda o biti spora, 9) »konačni pravorijek« je odluka kojom je odlučeno o osnovi i visini pojedinog zahtjeva, 10) »sud« je tijelo državne sudbene vlasti, 11) »posrednik (izmiritelj)« je osoba koja po sporazumu stranaka provodi posebni postupak mirenja.

(2) Kada ovaj Zakon upućuje na sporazum stranaka o nekom pitanju, takav sporazum obuhvaća i sva pravila o arbitraži koja se u sporazumu navode (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na tužbu vrijede i za protutužbu,

Dio drugi - ARBITRAŽA U R HGlava prva - OPĆE ODREDBE Arbitrabilnost Članak 3.

(1) Stranke mogu ugovoriti domaću arbitražu u sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati. (2) U sporovima s međunarodnim obilježjem stranke mogu ugovoriti i arbitražu izvan područja R H,. (3) Stranke se mogu sporazumjeti o tome da sporove iznesu pred arbitražni sud bez obzira na to organizira li njegovo djelovanje arbitražna ustanova ili ne.

Dostava pisanih priopćenja Članak 4.

(1) smatrat će se da su pisana priopćenja dostavljena onoga dana kada su predana na poštansku adresu adresatu (2) Poštanska adresa je adresa na kojoj adresat redovito prima poštu. (3) Ako mjesto nije poznato, smatrat će se da su pisana priopćenja dostavljena onoga dana kada bude pokušana njihova predaja na posljednju poznatu poštansku adresu, (4) predaja je izvršena i ako adresat kome se dostava obavlja odbije primiti pisano priopćenje.

Gubitak prava na prigovor Članak 5. Stranka koja zna ili je morala znati da neka odredba Zakona od čije primjene stranke mogu odustati ili da neki uvjet koji proizlazi iz ugovora o arbitraži nije poštovan pa unatoč tome nastavi sudjelovati u arbitraži, a da bez odgode ne prigovori tom nepoštivanju,gubi pravo da se poziva na to nepoštivanje. kraj

71

12. Zakon o mirenju (»Narodne novine« , broj 18/11.) OPĆE ODREDBE Područje primjene Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje mirenje u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati. (2) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na mirenje u drugim sporovima, ako to odgovara prirodi pravnog odnosa (3) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i na mirenja u kojima jedna od stranaka ima boravište, odnosno sjedište izvan RHrvatske.

Svrha zakona Članak 2.

(1) Svrha je ovoga Zakona olakšavanje pristupa mirenju kao odgovarajućem postupku rješavanja sporova, (2) U cilju ostvarenja svrhe poticat će se korištenje mirenja i edukacija izmiritelja, objavljivati informacije o mirenju, te ih učiniti dostupnim putem elektronskih medija.

Definicije Članak 3. U smislu ovoga Zakona:

– mirenje je svaki postupak, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć izmiritelja – izmiritelj je osoba koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak mirenja, – institucija za mirenje je pravna osoba, koja organizira postupke mirenja.

Načela tumačenja zakona Članak 4.

(1) Prilikom tumačenja odredaba ovoga Zakona treba se ravnati načelima savjesnosti i poštenja te međunarodno prihvaćenim standardima mirenja izraženima u aktima Europske unije, UN i Vijeća Eu. (2) Pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom treba rješavati u skladu s načelima dragovoljnosti, učinkovitosti postupka, jednakog postupanja sa strankama

POSTUPAK MIRENJA Mirenje i drugi postupci o biti spora Članak 5.

Mirenje se može provoditi I kada se vodi o predmetu sudski, arbitražni ili drugi postupak.

Početak postupka mirenja Članak 6.

(1) Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno unaprijed sklopiti sporazum kojim se stranke obvezuju da će buduće sporove rješavati mirenjem. (2) Mirenje počinje prihvatom prijedloga za provođenje postupka mirenja, (3) o prijedlogu za provođenje mirenja druga se stranka mora izjasniti u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za mirenja, (4) Ako se druga stranka o prijedlogu ne izjasni u, smatrat će se da je prijedlog odbijen. (5) Ako je posebnim propisom određen rok za podnošenje tužbe, postupak mirenja se okončava.

Imenovanje izmiritelja Članak 7.

(1) Imenovanje izmiritelja obavlja se prema pravilima o kojima su se stranke sporazumjele. (2) sporazumno određuju hoće li mirenje provoditi jedan ili više izmiritelja i koga imenovati izmiritelj. (3) Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o broju ili osobi, mogu zatražiti da ih imenuje institucija za mirenje (u daljnjem tekstu: tijelo za imenovanje).

Obveze izmiritelja Članak 8.

(1) Izmiritelj je u postupku mirenja dužan postupati stručno, svrhovito i nepristrano.

(2) Osoba kojoj se ponudi imenovanje za izmiritelja dužna je otkriti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda opravdanoj sumnji u njezinu nepristranost i neovisnost..

72

Način provođenja mirenja Članak 9.

(1) Mirenje se provodi na način o kojem su se stranke sporazumjele. (2) Izmiritelj će pri vođenju postupka zadržati pravičan i jednak odnos prema strankama.

Sastanci izmiritelja i stranaka Članak 10.

(1) Izmiritelj se u postupku mirenja može sastajati sa svakom od stranaka odvojeno. (2) Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izmiritelj može informacije i podatke koje je primio od jedne stranke prenijeti drugoj stranci samo uz njezin pristanak.

Pravo izmiritelja da predlaže nagodbu Članak 11.

Izmiritelj može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin sadržaj.

Dovršetak postupka mirenja Članak 12.

Mirenje je dovršeno:

– sklapanjem nagodbe.ili ako – ako su stranke uputile izmiritelju pisanu izjavu o dovršetku postupka, – odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja, donesenom u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, a zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora više nije svrhovito, – ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, odnosno u drugom roku u skladu sa sporazumom stranaka,

– ako je jedna stranka uputila drugim i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od postupka mirenja

Učinci nagodbe Članak 13.

(1) Nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje stranke koje su ju sklopile. Ako su nagodbom stranke preuzele određene obveze, one su ih dužne pravodobno izvršiti.

(2) Nagodba je ovršna isprava ako je u njoj utvrđena određena obveza na činidbu i te ako sadrži izjavu obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzulu ovršnosti).

(3) Klauzulom ovršnosti obvezanik izričito pristaje da se na temelju nagodbe radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze neposredno može provesti prisilna ovrha. Klauzula ovršnosti može biti sadržana i u posebnoj ispravi.

Ovrha nagodbe će se odbiti: – -ako sklapanje nagodbe nije dopušteno, – ako je nagodba suprotna javnom poretku, – ako je sadržaj nagodbe neprovediv ili nemoguć.

(6) Stranke se mogu sporazumjeti da se nagodba sastavi u obliku javnobilježničkog akta, ili sudske nagodbe

Povjerljivost Dopuštenost dokaza I Nespojivost funkcije izmiritelja

Povjerljivost Članak 14. (1) izmiritelj je dužan čuvati povjerljivim sve informacije za koje sazna tijekom postupka mirenja,. (2) Izmiritelj odgovara za štetu koju je prouzročio povodom otkrivanja podataka iz postupka (3) ove Odredbe se način primjenjuju i na stranke koje su u postupku mirenja sudjelovale

73

Dopuštenost dokaza Članak 15.

(1) U sudskom,i arbitražnom nije dopušteno davati izjave, predlagati dokaze, ako se takav dokaz odnosi na:

– činjenicu da je jedna od stranaka predlagala ili prihvatila mirenje,

– izjave o činjenicama ili prijedlozima koje su stranke u postupku iznosile,

– priznanje zahtjeva I činjenica tijekom postupka, ako takva očitovanja nisu sastavni dio nagodbe,

– spremnost stranaka da tijekom postupka prihvate iznesene prijedloge

(2) Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izmiritelj i osobe koje sudjeluju u postupku mirenja ne mogu biti prisiljene svjedočiti u arbitražnom, sudskom ili bilo kojem drugom postupku

(3) dokazi iz stavka 1. odbacit će se kao nedopušteni. Iznimno, podaci i informacije se mogu upotrijebiti u dokazne svrhe samo:– ako je to nužno zbog zaštite javnog poretka

– ako je to potrebno za provedbu ili ovrhu nagodbe.

(4) Osobe koja postupe suprotno odgovorne su za štetu koju time prouzroče.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se bez obzira na to je li postupak mirenja povezan sa arbitražnim ili, sudskim sporom koji se vodio ili se vodi.

(6) dokazi koji su inače dopušteni u arbitražnom, sudskom ili drugom sličnom postupku, neće biti nedopušteni samim tim što jer su bili upotrijebljeni u postupku mirenja.

Nespojivost funkcije izmiritelja Članak 16.

(1), izmiritelj ne može biti sudac ili arbitar u sporu koji je bio ili jest predmet postupka mirenja, ili u nekom drugom sporu koji je proizašao iz toga pravnog odnosa ili je u vezi s njim. (2) Iznimno stranke mogu ovlastiti izmiritelja da kao arbitar donese pravorijek na temelju nagodbe.

Učinak na zastarne rokove i rokove za podnošenje tužbe Članak 17.

(1) Stranke koje su izabrale mirenje radi pokušaja rješavanja spora ne smiju izgubiti mogućnost pokretanja sudskog, arbitražnog ili drugog postupka zbog proteka zastarnog ili prekluzivnog roka. (2) Pokretanjem postupka mirenja zastara se prekida.

3) Ako se mirenje okonča bez zaključenja nagodbe, smatra se da prekida nije bilo.

(4) Iznimno ako u roku od 15 dana od dovršetka mirenja, stranke podnesu tužbu ili poduzmu drugu radnju pred sudom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, smatrat će se da je zastara prekinuta trenutkom pokretanja postupka mirenja.

(5) Ako je posebnim propisom određen rok za podnošenje tužbe, taj rok ne teče dok mirenje traje, a započet će ponovno teći istekom petnaestog dana od dovršetka mirenja

Odnos mirenja i drugih postupaka o istom predmetu spora Članak 18.

Ako su se stranke sporazumjele o provođenju mirenja da tijekom točno određenog vremenskog razdoblja neće pokretati ili nastavljati sudske, ili druge postupke, takav sporazum ima obvezujući učinak. sud, će odbacit zahtjev druge stranke za pokretanje ili nastavak postupka suđenja.

Ovlaštenje tijela koje vodi postupak Članak 19.

(1) Tijekom sudskog, postupka sud će preporučiti strankama da spor riješe u postupku mirenja ako ocijeni da postoji mogućnost rješavanja spora mirenjem. (2) Tijelo može pozvati stranke i na informativni sastanak o korištenju mirenja.

74

Troškovi Članak 20.

Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, svaka snosi svoje troškove, a troškove postupka mirenja stranke snose na jednake dijelove,

MIRENJE U PREKOGRANIČNIM SPOROVIMA Primjena zakona u prekograničnim sporovima

(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i u prekograničnim u građanskim i trgovačkim sporovima (2) Prekograničnim sporovima u smislu ovoga Z. ne smatraju se porezni, carinski ili upravni sporovi

Prekogranični spor Članak 22.

(1) Prekogranični spor je spor u kojem jedna od stranaka ima prebivalište u državi članici Eu a u kojoj ga druga stranka nema na dan: – kad su se stranke sporazumjele o korištenju mirenja nakon što je došlo do spora, – kad je sud odredio mirenje, – kad je sud kojemu je podnesena tužba uputio stranke na mirenje. – kad je po nacionalnom pravu nastala obveza primjene mirenja,

(3) Odredbe o prekograničnom sporu neće se primjenjivati u odnosu na Kraljevinu Dansku.

Prebivalište odnosno boravište u prekograničnom sporu Članak 23.

(1) Za odlučivanje o tome ima li stranka prebivalište na području države članice pred čijim se sudom vodi postupak, sud će primijeniti pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako stranka nema prebivalište u državi članici pred čijim se sudom vodi postupak, tada, u cilju određivanja ima li stranka prebivalište u drugoj državi članici, sud će primijeniti pravo te države članice.

(3) Trgovačko društvo, imaju prebivalište u mjestu u kojem imaju: – registrirano sjedište, ili – sjedište svojih upravnih tijela, ili – glavno mjesto poslovanja.

(4) U odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, »registrirano sjedište« znači registrirani ured (5) Za određivanje ima li zaklada sjedište u državi članici pred čijim sudovima se vodi postupak, sud će primijeniti mjerodavna pravila o rješavanju sukoba zakona.

Ovrha nagodbe postignute mirenjem u prekograničnom sporu Članak 24.

(1) Ako država članica osigurava mogućnost strankama, ili jednoj od njih uz izričiti pristanak druge stranke, da se sadržaj pisane nagodbe postignute mirenjem u prekograničnom sporu utvrdi ovršnim, sud u R H će priznati i ovršiti takvu nagodbu

(2) Ako je sadržaj nagodbe u državi članici unesen u neku drugu ovršnu ispravu tako što ga je sud potvrdilo presudom, ili drugom ovršnom ispravom na priznanje i ovrhu te ovršne isprave primjenjuju se pravila mjerodavna za priznanje i ovrhu tih isprava.

(3) O zahtjevu za priznanje i o prijedlogu za određivanje ovrhe nagodbe u predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova nadležan je Trgovački sud u Zagrebu, a u ostalim predmetima Županijski sud u Zagrebu. . KRAJ

75

13. Zakon o financijskom poslovanju važeće odredbe

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15 - Stečajni zakon i 78/15 - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

DIO PRVI GLAVA I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje: 1. financijsko poslovanje poduzetnika, 2. rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem obveza, 3. financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Prijenos propisa Europske unije Članak 2.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije: – odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima

Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: -pogledaj zakon ako nisi ekonomist

GLAVA II. TEMELJNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA

Odjeljak 1. Primjena odredbi o financijskom poslovanju Članak 4.

(1) ovoj Zakon odnosi se na trgovačka društva i na druge poduzetnike. (2) Za dionička na odgovarajući način se primjenjuju na upravni odbor. (3) Odredbe ove glave ne odnose se na financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva i društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne institucijei sl.

Odjeljak 2. TEMELJNE OBVEZE UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Temeljne obveze uprave Članak 5. (1) Uprava je dužna, poduzeti sve mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva. (2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je društvo sposobno ispuniti sve svoje dospjele obveze. (3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo

Temeljne obveze članova nadzornog odbora Članak 6.

Nadzorni odbor dužan je, nadzirati stanje likvidnosti i solventnosti društva.

Odjeljak 3. RIZICI U FINANCIJSKOM POSLOVANJU Upravljanje rizicima Članak 7.

(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili procjenu te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo tijekom svoga poslovanja. (2) Uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovne mjere upravljanja rizicima te da postupa u skladu s pravilima poslovno-financijske struke, (3) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo u poslovanju, (4) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva. (5) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena robe, valuta i financijskih instrumenta ili promjena kamatnih stopa. (6) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih internim procesima, (7) Rizik likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogućnosti ispunjenja dospjelih obveza.

76

Upravljanje rizikom likvidnosti Članak 8.

Mjere koje je uprava dužna poduzeti za provedbu politike upravljanja rizikom likvidnosti su: 1. planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva tijekom poslovanja, 2. redovito praćenje i upravljanje likvidnošću, 3. određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili uklanjanje uzroka nelikvidnosti

Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala Članak 9.

(1) Uprava je dužna poduzeti mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja (2) Uprava je dužna redovito pratiti da je društvo ostvarilo adekvatnost kapitala. (3) Smatra se da je nastala neadekvatnost kapitala je, ako je gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dosegnuo polovinu visine temeljnog kapitala

Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala Članak 10.

(1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna: 1. u roku od osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala i dostaviti nadzornom odboru, koji je dužan o istom dati mišljenje u roku od osam dana od primitka, 2. početi provoditi mjere koje su u njezinoj nadležnosti i za koje je dobila suglasnost, 3. odmah sazvati skupštinu i predložiti provođenje mjera. (2) Mjere je uprava dužna provesti u roku od 90 dana.

Odjeljak 4. ISPUNJENJE NOVČANIH OBVEZA Predmet Članak 10.a

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika Članak 11.

(1) U poslovnim transakcijama poduzetnici mogu ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok, a koji ne može biti dulji od 360 dana. (3) Ako ugovorom nije ugovoren rok, rok za ispunjenje novčane obveze je 30 dana (4) Rok za plačanje počinje teći od: 1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi zahtjev za isplatu, ili 2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovima između poduzetnika i osoba javnog prava Članak 12.

(1) U transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. (2) Iznimno, ako je to objektivno opravdano ne duži od 60 dana. (3) Ako nije ugovoren rok dužnik je dužan ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze Članak 12.a

(1) Ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku pored glavnice, i kamate (2) Stopa zakonskih kamata u kojima je osoba javnog prava dužnik jednaka je referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena. (3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata ali ne veću od stope zakonskih zateznih kamata (4) Prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje određuje HNB prema utvrđenoj metodologiji (5) Referentno razdoblje na dan 1. siječnja obuhvaća razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada, a referentno razdoblje za objavu na dan 1. srpnja obuhvaća razdoblje od 1. studenoga do 30.4.

77

Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze u poslovnim transakcijama Članak 13.

(1) ako dužnik zakasni plaćanjem, vjerovnik ima pravo, na posebnu naknadu u protuvrijednosti 40 eura. (2) Vjerovnik ima pravo na posebnu bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog zakašnjenja. (3) Odredbe. ovoga članka ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo na naknadu štete, troškove postupka prisilne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog zakašnjenja.

Ništetnost pojedinih odredbi ugovora Članak 14.

(1) Ništetna je odredba kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem (2) Ništetna je odredba, kojom se određuje datum primitka računa ili drugog zahtjeva za isplatu. (3) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana , odnosno 30 dana ako to nije objektivno opravdano odnosno od 60 dana kada se radi o javnoj osobi kao dužniku (5) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren: 1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana, 2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,. (7) Ništetna je odredba ugovora kojom je ugovorena drugačija stopa kamata

Obročna otplata Članak 14.a

Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze ugovori obročna otplata, odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama i rokovima dospjeća i primjenjuju se na svaki obrok zasebno.

OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI Odjeljak 5.

Nelikvidnost Članak 15.

(1) Nelikvidnost, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. (2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako: 1. više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih kratkoročnih obveza 2. više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće pripadajućih poreza i doprinosa

Insolventnost Članak 16.

(1) Insolventnost nastaje kad poduzetnik: 1. postane nesposoban za plaćanje ili 2. postane prezadužen. (2) nesposoban je za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati dospjele novčane obveze. (3) Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINE ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u duljem od 60 dana, (4) prezadužen je ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, fizička osoba.

Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti Članak 17.

(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim nužni za redovno poslovanje. (2) Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za: 1. prioritetne tražbine, 2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, 3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.), 4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje, 5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze

78

6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima, 7. Prestao (3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj. (4) osobito: preusmjeravanje novčanih i sredstava na drugu osobu, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, I sl. (5) od nastanka nelikvidnosti Poduzetnik je dužan poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi uspostavljanja stanja likvidnosti. (6) poduzetnik može poduzimati i druge poslove koji su predviđeni kao mjera restrukturiranja (8) može poduzimati i poslove koji su sadržani u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.

Članak 61. (1) Ako je planom financijskog restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika, prije zakazivanja ročišta za glasovanje kreditna institucija dužna je zatražiti prethodnu suglasnost HNB za pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika (2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti kreditna institucija dužna je priložiti plan financijskog restrukturiranja. (3) O izdavanju suglasnosti, HNB dužna je odlučiti u roku od deset radnih dana od dana primitka zahtjeva. Odluka mora biti obrazložena. (4) Prethodna suglasnost ne obvezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasovanje. (5) povjerenik predstečajne nagodbe dužan je bez odgađanja obavijestiti nagodbeno vijeće ako HNB Odbije izdati prethodnu suglasnost,

GLAVA IV. PREKRŠAJNE ODREDBE Prekršajni postupak Članak 87.

(1) Ovlaštena osoba Ministarstva financija koja je u postupku nadzora utvrdila prekršajne radnje, ime Ministarstva financija sastavlja u optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. (2) Prekršajni postupak vodi nadležni područni ured Porezne uprave. (3) O žalbi na prvostupanjsko rješenje o prekršajnom postupku rješava Visoki prekršajni sud. (4) Prekršajni postupak ne može se pokrenuti kad proteknu tri godine od počinjenja prekršaja. (5) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona. (6) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Prekršaji poduzetnika Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik koji: 1. ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom odnosno u zakonskom roku ispunjenja obveze 2. ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za poslovanje, (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba (3) od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora kao i radnici na zahtjev nagodbenog vijeća ne pruže sve potrebne podatke. Iste su kazne i za prekršaje osoba javnog prava

KRAJ

1. za spit stečajno pravo osim steČajnog zakona treba ... stprav… · 1. za spit stečajno pravo...

Documents