psihološka karakterizacija ženskih likova u Šekspirovim tragedijama

5/25/2018 Psiholo ka karakterizacija enskih likova u ekspirovim tragedijama - slidepd...

http:///reader/full/psiholoska-karakterizacija-zenskih-likova-u-sekspirovim-tr

UNIVERZITET U BIHAU

PEDAGOKI FAKULTET

ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

PSIHOLOKA KARAKTERIZACIJA ENSKIH LIKOVA U TRAGEDIJAMAVILIJAMA EKSPIRA ( HAMLET, MAKBET, OTELO, ROMEO I JULIJA)

ekspir je pisac renesansnog perioda esto nazvanog preporodom, novim raanjem ili

buenjem ovjeka. Period je to promjena u ljudskom rodu, raanja novih ideja i stavljanja

ovjeka u centar dogaaja. ovjeka ali ne i ene. ena nije doivjela renesansu, bila jezatoena u okovima srednjovjekovlja. Nametnuta su joj tri modela u koje se morala uklopiti :

Lik Marije, Eve i Amazonke. Trebala je da bude majka ili ena, djevica ili prostitutka, vjetica

ili svetica. Ovakav pristup eni i njenom liku zastupljen je u knjievnim djelima. Biblijski

motiv ene grijenice koja je kriva za sudbinu cijelog ovjeanstva utkan je i u ekspirove

tragedije. Od prvobitne Eve koja je natjerala Adama da ubere jabuku, te zbog toga bivaju

oboje kanjeni, ekspir je stvorio lik Ledi Makbet. Ona je lijepa, hladna , dostojanstvena i

prije svega odluna. Od prvog trenutka pokazuje svoju neplemenitost i pohlepu kada udi za

vlau i sa toliko energije iskazuje svoju namjenu da bude kraljica. Prisebna i bistrog uma

nadmauje Makbeta i uspjeva ga nagovoriti da ubije kralja i zauzme njegovo mjesto. Njena

manipulacija njegovim umom stavlja je u poziciju mukarca u vezi, ime ona tei moi i

vlasti. Ubojstvom kralja, Makbet joj je trebao dokazatisvoju ljubav.

Takvom u i tvojuLjubav da cijenim odsad.

(..)

Imajui za ovoSmjelosti onda, vi ste ovjek bili,Pa biste ovjek bili jo i vie

Kad biste bili vie no to bjeste. 1

U svojoj tenji prema kruni kao glavnom cilju, Ladi Makbet ne primjeuje psihika stanja

svog mua. Nije svijesna glasovau njegovoj glavi, dok i sama ne iskusi grinju savjesti i

napade ludila u polusnu. Nije uspjela ni kao majka ni kao ljubavnica, sve u njoj je izgorjelo,

1W.Shakespear, Makbeth, Biblioteka Dani, Sarajevo 2004.



osim elje za vlau. Kasnije postaje rtva vlastite pohlepe . Jedino to je povezuje sa ostalim

ekspirovim likovima poput Dezdemone, Ofelije, Julije i Gertrude jeste njena odlunost.

Nedostaje joj ljubav, to je ini hladnom i dalekom, a njene probleme mranim.

Ne skonava tragino zbog ljubavi ve ju je prodrla vlastita pohlepa. Likove Julije,

Dezdemone, Ofelije i Gertrude karakterie istoa. One nemaju elju ni potrebu za osvetom ,

ne gaje mrnju u sebi . Ono to ih povezuje jeste bezuvjetna ljubav zbog koje skonavaju

tragino.

Gertruda je lik iz tragedije Hamlet. Njen primarni identitet je majka, pa onda kraljica

Danske. Kao i svaka majka, gaji veliku ljubav prema svojem djetetu, ali je Hamlet osuuje jer

se , odmah po smrti njegovog oca, udala za njegova strica Klaudija, ubicu njegova oca ,kralja

Hamleta.

(..)Zar dotle doe? Dva tek mjeseca,

to umro je ne , ne toliko, ne dvaOn, tako divan kralj, spram ovog,

Ko Hiperijon prema satiru.

Toliko njean majci mi, da vjetruDopustit nije htio nebeskom

Da preotro joj takne obraze!(..)

Pa ipak, mjesec dana! Ne smijem

Ni pomisliti na to. Slabosti

Ta ime ti je ena! 2

Getruda je lik koji se prepustio strastima, Hamlet je okrivljuje zbog pohlepe i poude. Ona ga

suoava sa razoarenjem u ljubav, ljubav brata prema bratu i ljubav ene prema muu.

Seksualno bie, plitka, misli o vanjskim uicima, upakirana u predivne haljine i mekane

jastuke, upravo je to udaljava od Hamleta. Lae sebe i ljude oko sebe iz razloga da ih zatiti.

Uporno pokuava da smiri strasti izmeu Klaudija i Hamleta ali joj to ba i ne uspjeva.

Zanimljiva je ta predanost koju svi osjeaju prema njoj, krenuvi od pokojnog kralja, do

Hamleta i Klaudija. Zbog sina se suprotstavlja Klaudiju, ali ipak mu ostaje odana budui da je

sada njegova kraljica, iako je njihova ljubav po svim moralnim zakonima pogrena. titi

ljude koje voli, to je njen najvei zloin. Na kraju skona tragino, popije otrov namijenjen

Hamletu. Ne trudi se zatiti samo Hamleta i Klaudija ve i Ofeliju.

2W.Shakespear, Tragedije, Hamlet, Globus media, Zagreb, 2004. Str.19.



Njenom krivicom Hamlet odbacuje Ofeliju, iako je zaljubljen u nju. Povrijeen majinim

novim brakom, on govori o enskoj niskosti. Greku vlastite majke pripisuje svim enama, u

prvom redu i Ofeliji. Nije sposoban da u njoj vidi ljubljeno bie, olienje njenosti, ljepote i

nevinosti , ve vidi enu koja bi bila spremna uraditi isto ili ak gore od onog to je uradila

njegova majka.

Ako se bude udavala. Dat u tiOvu kletvu u miraz.Bila ti ista kao led i

Bijela kao snijeg,kleveti nee utei.Idi u samostanIdi, zbogom.

Ili ako hoe svakako da se uda,Poi za budalu, jer pametni ljudi znaju

Predobro, kakve vi nakaze od njih pravite.

U samostanidi, i to brzo. Zbogom ! 3

Ofelija kao olienje nevinosti, njenosti i mladosti, nije u stanju da Hamletu daje potporu u

njegovom stanju,jedna rtva okolnosti, koja zbog odanosti i potovanja prema ocu, odbija

onog kojeg iskreno voli.Ne bori se za ljubav, ne ustraje, niti pokuava da promijeni stiuaciju.

Podlona pritiscima okoline i svjesna Hamletovog duevnog stanja, njena krhka linost se

slama, dovodi je do ludila, to kasnije rezultira (samo)ubistvom.

Nad potokom se vrba nadvila,U bistroj vodi. Ona je tu splela

Od abljaka s tim liem udne vijence,(..)

Pod njome neka zlobna granicaPrelomila, te ona zajedno

Sa svojim grobnim nakitom od drajaU planipotok pade.

(...)

Al to je samo dotle trajalo,

Dok odjea se nije napilaI oteala,te je bijednicuPovukla u njen grob gliboviti

I njezin slatki poj uguila4

Ofelija i Hamlet ostali su nedoreeni. Oboje su bili rastrgnuti izmeu osjeaja i dunosti. Naoev zahtjev ona prekida vezu sa Hamletom, ali od ljubavnog bola gubi razum. Njenaneodlunost i poniznost ine ju totalnom suprotnou od Julije, glavnog lika iz tragedijeRomeo i Julija.

3Isto, str.71

4Isto, str.126-126.



Upornost, istrajnost, mladost, strast, borbenost, udnja, ljubav ; u svakoj od ovih rijei

poneto Julije. Za razliku od Ofelije, ona zna da voli, da se bori, da osjea i da istraje u svojim

ciljevima. Ljubav izmeu nje i Romeo je ona koja ne poznaje granice niti pristaje na

kompromise, do sada neviena i prevelika da bi bila tragina. Dok su mnogi u njoj jo vidjeli

djevojicu, ona je u sebi krila goruu baklju ljubavi. Vatra je to koja se prebrzo razbuktala ;

gledajui ostali svijet, on se doima polumrtav, u nekom bunilu, bez energije, i poleta koji

jedino takva ljubav moe dati. Ali ta ljubav jeste tragina jer upravo njena veliina donosi

toliku nesreu. Suprotstavljajui se svojim roditeljima, ljubavnici gube bitku sa ivotom.

Finalni dokaz njihove ljubavi jeste smrt u koju idu zajedno, jer se ona ne moe ostvariti u

zemaljskom vidu. Iza sebe ostavljaju osjeaj praznine i spoznaju da ivot nije ivot bez

ljubavi. Julijin lik je simbol portvovanosti i iskrene ljubavi. Moda njena sudbina skonava

tragino ali ona nastavlja da ivi kroz generacije i generacije ena spremnih rtvovati sve

zbog ljubavi. Julija je uporna, zrela, mlada osoba koja se povodi ljubavlju i strau . Njenim

stopama krenula je i Dezdemona, lik iz eksirove tragedije Otelo.

Dezdemona je, po procjeni mnogih, najtraginiji lik svih ekspirovih tragedija. Zanemaruje

razlike izmeu ljudi i preputa se ljubavi u cjelosti. Voljela je jednog Maurina, koji je prema

zakonima drutva, ni u kojem smislu nijebio dostojan. Ba kao i ostali enski likovi, i ona se

suprotstavlja ocu, zakonu i drutvu vjerujui u Otela i njegovu ljubav. I njihova je ljubavnaizgled tragina: Dezdemona prima Otelove ljubomorne uvrede i udarce koji su proizvod

manipulacije njegova uma od strane Jaga. Kulminirat e do te mjere da e i sam Otelo dignuti

ruku na izabranicu svog srca. Smrt je postupak vraanja nevinosti: mrtva ena prestaje da

bude seksualno bie ija je elja nespoznatljiva i van kontrole mukarca. Ona ukida

seksualnost njena tijela koja raa grijeh. Da bi joj povratio njenu nevinost, Otelo ubija

Dezdemonu. Traginost njezina lika lei u spoznaji da je bila nevina, pripadala je jednom

ovjeku, Otelu. Naalost on to kasno shvata. Razlike izmeu njih dvoje bile su na oko

vidjive, od boje koe, drutvenog poloaja do njegovih poodmaklih godina. Nita od

navedenog nije sprijeilo Dezdemonu da se zaljubi i da voli. Ona je poput Julije, umire zbog

ljubavi, samo to Julija umire da svoju ljubav dokae drugima jer je to jedini izlaz, a

Dezdemona umire da bi svojom smru tu istu ljubav dokazala ovjeku kojeg voli.

udne li su ene, povode se strau, rtvuju sve za ljubav , prihvataju uvrede , prelaze granice

i ne pristaju na kompromise. Ljubav ih pokree, daje im energije, poleta, volju i snagu da sebore. Toliko su strastvene da se opeku na vlastita arita ljubavne vatre. Njihova ljubav treba



da se iznova i iznova raa iz pepela, kroz generacije i generacije mladih koji e se poistovjetiti

s njihovim likovima, shvatiti njihove postupke i ne osuivati njihove greke.

Sve u ivotu ima cijenu, a ekspirove junakinje su toga itekako svijesne.

Amra ehi

psihološka karakterizacija ženskih likova u Šekspirovim tragedijama

Documents