psihologija djetinjstva i adolescencije

Psihologija djetinjstva i

adolescencije

Prof.dr.sc. Mira Čudina-Obradović, prof.

emer.

RAZVOJ

Pojmovi

• RAST

• RAZVOJ

• MATURACIJA (SAZRIJEVANJE)

• SOCIJALIZACIJA

• UČENJE

Definicija razvoja

Razvoj su promjene koje nastaju u građi,

funkciji i aktivnosti organizma tijekom

vremena.

Promjene su posljedica utjecaja genskog

zapisa (genotipa) koji dijete nasljeđuje i

međusobnih utjecaja unutar genotipa i

različito širokih okolinskih utjecaja.

Utjecaji na razvoj: nasljeđe

Utjecaji na razvoj: nasljeđe

Bolje poznavanje genoma otkriva mnoge biološke uzroke

ponašanja/bolesti.

Također, istraživanja razdvojenih jednojajčanih blizanaca

ukazuju na veliku ulogu nasljeđa u vanjskim osobinama,

temperamentu, navikama, inteligenciji, smislu za humor,

čak i stavovima i sklonosti psihičkim oboljenjima

(Bouchardovo Minnesota istraživanje 120 parova,

Wright, 1998).

Daljnja istraživanja blizanaca pokazala su manju ulogu

okoline nego gena.

Objašnjenja razvoja nasljeđem

imaju dvije posljedice za pedagoški

postupak:

•Okolina treba dati prilike za razvoj

(zadovoljavajuće roditeljstvo) (Scarr, 1992)

•Okolina treba potpomagati urođene

značajke (temperament) (Jahati konja u

smjeru kojim konj želi ići).

Utjecaji na razvoj: okolina

:

Povijesni tijek proučavanja

razvojaDijete

Dijete + majka

Dijete + (majka + otac)

Suvremeno proučavanje:

Dijete unutar cjelovitog eko-sustava

(Bronfenbrenner, 1986)

Dijete unutar dinamičkog eko-sustava

(Sameroff, 2010.).

Bronfenbrennerov ekološki

pristup (1979)

Makrosustav (zakonodav-

stvo, tradicija, vrijednosti)

Egzosustav (šira obitelj, susjedstvo,

radno mjesto, zdravstveni s.)

Mezosustav (obitelj, vrtić)

Dijete (mikrosustav)

Bronfenbrennerov djetetov eko-

sustav

Mikrosustav(dijete)

Mezosustav(obitelj,

vrtić

Makrosustav(zakoni

vrijednostiobičaji)

Egzosustav(šira obitelj,

radno mjestoZdravstvo)

Interakcija nasljeđa i okoline:

primjer temperamenta

Temperament djeteta

Temperament je nasljeđem (genski)

određena reaktivnost na okolinu.

Dva osnovna tipa:

• Mirni temperament

• Uzbudljivi temperament

Temperament djeteta

Mirni temepramnet

• Brzo uspostavljanje

dnevno/noćnog ritma

• Malo plakanja

• Odgoda zadovoljenja

• Lako uspavljivanje

• Lako prihvaćanje hrane i

promjena u prehrani

Uzbudljivi temperament

• Teškoće uspostavljanja

ritma

• Mnogo plakanja

• Neodgodivost potreba

• Teško uspavljivanje,

često buđenje

• Problemi s prehranom

Interakcije temperamenta i

okolineSredena obitelj uz

potporu

Nesređena,

nepripremljena obitelj

Mirni temperament Mođusobna ljubav,

Dobar razvoj

Vjerojatan rezultat: (+)

Dobar razvoj uz uvjet

(povećani trud majke)

Vjerojatan rezultat (+?)

Uzbudljivi

temperament

Dobar razvoj uz uvjet

(povećani trud i potpora

okoline)

Vjerojatan rezultat (+, ?)

Pojačani negativni

temperament, raspad

obiteljji, zlostavljanje

Vjerojatni rezultat (-).

Interakcijom okoline i nasljeđa

postižu se razvojni rezultatiPozitivni razvojni rezultati:

1.Psihološka prilagodba

2.Osjećaj vlastite kompetencije

3.Odsutnost problema ponašanja

4.Vanškolska aktivnost

5.Školska uspješnost

PROUČAVANJE RAZVOJA

Proučavanje razvoja

• Aspekti razvoja

• Razvojna razdoblja

• Istraživačke spoznaje

Aspekti razvoja

biološki (tjelesni i psihomotorički)

emocionalni

socijalni

moralni

razvoj osobnosti

Razvojna razdoblja

Prenatalno

Novorođenče

Rano djetinjstvo

Predškolska dob

Osnovnoškolska dob

Mladenaštvo (adolescencija) (13g - 22g)

Poluzrelost (22g – 30g)

Zrela dob

Starost

Djetinjstvo

Prenatalni razvoj , dojenče, prvo djetinjstvo

• Prenatalni razvoj

• Rođenje djeteta

• Prvo djetinjstvo (od rođenja do 3 godine)

Djetinjstvo

• Rano djetinjstvo (3 do 5 godina)

• Srednje djetinjstvo (6 do 8 godina)

• Kasno djetinjstvo (9 do11 godina)

Pubertet

• Pubertet (12-14 godina)

Adolescencija

Pubertet

• Pubertet i rana adolescencija (10 )12 do 14 g.)

Rana adolescencija

• Srednja i kasnija adolescencija (15 do 18 g.)

Kasna adolescencija

• Zrelost u nastanku (osvješćivanje) (18 do 25)

• Poluzrelost (25 do 30 g.)

Granice i kriteriji zrelosti u

pubertetuDjevojčice:

Telarche (pupanje grudi) oko 8. godine

Menarche (prva menstruacija), 3-3,5 godine

kasnije.

Dječaci:

Gonadarche (stidne dlačice, promjene

skrotuma) oko 9. godine.

Defintivna promjena glasa (15 godina).


adolescenciji Granice i kriteriji zrelosti mijenjaju se tijekom

povijesti i razlikuju u različitim društvima

(postojanje rituala odrastanja).

U modernim društvima:

Vrijeme odrastanja se produžilo (potrebe

školovanja)

Granice su postale nejasne

Povećava se broj mogućih putova postizanja

zrelosti


adolescenciji (2) Suvremeni kriterij koji vrijedi za razvijena društva

predložila Patricia Cohen i sur. (2003).

1.Postoje 4 područja u kojima se postiže zrelost:

• Ekonomska neovisnost

• Samostalno stanovanje

• Stalni partner

• Roditeljstvo


adolescenciji (3) 2. Unutar svakog od tih područja adolescent

postiže određenu zrelost koja znači

napuštanje dječjeg odnosa zavisnosti i

uspostavljanje nezavisnosti.

Zrelost Cohen definira kao

• nezavisnost o roditeljskom nadzoru

• izražavanje vlastitih ciljeva

• preuzimanje odgovornosti

Istraživačke spoznaje o razvoju

– Teorije

– Istraživački rezultati

– Odgojni postupci

BIOLOŠKI RAZVOJ

Biološki razvoj

1.Tjelesni razvoj

Rast :visina, težina

Mišićni rast

Osifikacija

2. Sazrijevanje živčanog sustava

Mijelinizacija

Razlike u tempu

Akceleracija razvoja

Biološki razvoj (2)

Psihomotorički razvoj

Difuzna motorika

Senzomotorika

Psihomotorika

lokomocija

Hvatanje

Procesi: diferencijacija, hijerarhijska organizacija

Redoslijed: cefalokaudalni, proksimodistalni

Pubertet: faza u biološkom razvoju

Razlika pojmova adolescencija i pubertet:

Pubertet je biološka, fiziološka promjena u

adolescenciji.

Pubertet (fiziološka promjena): posljedica

aktivacije hipotalamičke-hipofizne-

gonadne osovine. Posljedica te aktivacije

jest rast i spolno sazrijevanje.

Biološke promjene u pubertetu

Pubertet (puber – odrasli): stupanj tjelesnog

razvoja u kojem je osoba prvi puta sazrela da

ima djecu.

Tipičan je nagli skok u tjelesnom rastu i

sazrijevanje vanjskih i unutarnjih spolnih organa,

porast mišića, kostiju, unutarnjih organa i

sazrijevanje živčanog sustava.

.

Biološke promjene u pubertetu(2)

Tjelesne promjene (hormonske) počinju oko 8. g.

za djevojčice i oko 9. godine za dječake. Obično

traju 3 – 3,5 godine, ali mogu trajati i 5-6

godina.

Posljedica su početka aktivnosti osovine

hipotalamus-epifiza-gonade i hipotalamus-

epifiza-adrenalke

Biološke promjene u pubertetu

(3)Kod djevojčica promjene počinju kao porast

grudi (telarche), a završavaju s

menstruacijom (menarche).

Kod dječaka početak je obilježen rastom

stidnih dlačica i povećanjem skrotuma

(gonadarche), a završetak potpuno

muškim glasom (15 g.).

Prosječna dob spolne zrelosti:

Djevojčice: 10.5 g; dječaci:12.5 godina.

Utjecaj bioloških promjena u

pubertetuSuvremeno određivanje nastupanja

puberteta: hormonalni status

Utjecaj na agresivnost

T-hormon (testosteron): povećava

agresivnost reakcije, smanjuje toleranciju

na frustraciju kod dječaka, a estrogen kod

djevojčica. No, rezultati nisu jednoznačni –

razina i smjer djelovanja.


pubertetu (2)Emocije

Pojava i stabilizacija hormona povezani s

promjenama u dominantnom emocionalnom

stanju (u djevojčica): porast, pa pad

depresivnosti, emocionalne nekontroliranosti i

oblika psihopatologije.


pubertetu (3)Zaključak:

1. Promjene emocionalnosti povezane su s

biološkim (hormonalnim) promjenama, a ne s

tjelesnim;

2. Osobito su značajne emocionalne i

psihopatološke promjene u dječaka i djevojčica

koji rano sazrijevaju. To bi govorilo o interakciji s

okolinom (neprimjećivanje promjena,

neprimjerena reakcija okoline).

INTELEKTUALNI

(KOGNITIVNI) RAZVOJ

Intelektualni razvoj

• Razvoj mišljenja

Mišljenje

• Razlika od percepcije

• Specifičnosti procesa mišljenja:

– Reprezentativnost

– Baratanje operacijama

Reprezentativnost

• Mogućnost mišljenja bez percepcije

• Unutarnje zamjene za okolinu:

– Slika

– Riječ (pojam)

- Pojam (zamjena, reprezentacija svih

predmeta iste vrste, istog bitnog obilježja)

Pojam omogućuje ekonomičnost mišljenja.

Baratanje operacijama

Misaone operacije

Analiza

Sinteza

Apstrakcija

Generalizacija

Reverzibilnost

Uspostavljanje odnosa (usporedba)

Pristupi kognitivnom razvoju

JEAN PIAGET LAV VIGOTSKI

FEURSTEIN

PRISTUP

OBRADE

PODATAKA

Glavni poticaj razvoja:

•Baratanje okolinom

•Proizvođenje

rezultata u okolini

Glavni poticaj razvoja:

Posredovanje iskustvaRazvoj

pozornosti

Glavni put poticanja:

Bogata okolina (svi

senzorni kanali)

Glavni put poticanja:

Govor, objašnjenja,

traženje obrazloženja

Razvoj

strategija

Posljedice

poticanja:Nastanak

reprezentacija, razvoj

operacija

Posljedice poticanja:Učenje strukturiranjem

Pamćenje

učenje, mišljenje

metakognicija

Piagetova teorija

1. SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE 0-2

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE 2-

6,7

3. RAZDOBLJE KONKRETNIH

OPERACIJA 6,7-11,12

4. RAZDOBLJE FORMALNIH OPERACIJA

(11,12 - ?)

Razdoblje formalnih operacija

1. uporaba apstraktnih pojmova

2. baratanje hipotetskim tvrdnjama

3. bavljenje generalizacijama, načelima,

filozofskim pojmovima

• Moral: prema univerzalnim načelima

Razvoj mišljenja u adolescenciji

Nakon 11. godine javljaju se novi oblici

mišljenja – potpuno zrelo mišljenje.

Vanjski znakovi zrelog mišljenja:

1. mogućnost apstraktnog mišljenja

2. razumijevanje hipotetskog i idealnog

3. uporaba složenijih strategija obrade

podataka (metakognicija)

4. istodobno zahvaćanje nekoliko problema

Razvoj mišljenja u adolescenciji (2)

Svih 5 novih mogućnosti mišljenja utječu na:

1. Povećanu mogućnost učenja i rješavanje

problema

2. Na vlastitu sliku o sebi

3. Na planove za budućnost

4. Veće mogućnosti razumijevanja drugih

Razvoj mišljenja u adolescenciji (4)

1. Adolescenti postaju zaintesirani za tuđe

unutarnje procese.

2. Prijateljstva nastaju na temelju

međusobne sličnosti u tim procesima.

Uloga prefrontalng korteksa

Prema tome, osnovna karakteristika kognitivnog sazrijevanja u

adolescenciji jest uspješna integracija spoznaje, emocija i

ponašanja.

1. Uspješnost sazrijevanja ili pojava psihopatologije ovisi o uspješnosti

integracije spoznaje, emocija i ponašanja.

2. Na uspješnost sazrijevanja utječu snažne hormonalne promjene u

pubertetu, koje izazivaju slapu sličnu reorganizaciju tjelesnih i

živčanih sustava.

3. Moguća je parcijalna restitucija ozljeda i nedostataka koje su nastale

tijekom ranog djetinjstva (na neurofiziološkoj razini i razini

ponašanja) (a kao posljedica obogaćene i kvalitetne okoline tijekom

puberteta).

Adolescencija kao novo kritično razdoblje

Sva gornja istraživanja ukazuju:

1. na veću plastičnost organizma

2. na postojanje promjena u smislu dokidanja nepotrebnih

veza i učvršćivanja novih, a to sve ukazuje na:

važnost adolescencije kao novog kritičnog razdoblja

(istaknuta važnost utjecaja okoline).

Mišljenje adolescenta je socijalno uvjetovano

• Društvo ima veliku ulogu u razvoju zrelog mišljenja

(vrijednosti, emocije, motivacija).

• Posebno u adolescenciji utjecaj imaju vršnjaci.

• Postoji napetost (kontradikcija) između formativne uloge

društva u razvoju mišljenja i potrebe da se razvije

samostalni i autonomni proces mišljenja.

• Ta je napetost glavna pokretačka snaga u mišljenju

adolescenta.

Pomoć nastavnika

• I dalje uporaba slikovnog materijala (karte,

grafovi, dijagrami, sheme)

• Omogućivanje istraživanja hipotetskih

pitanja (rasprave, zauzimanje stanovišta)

• Omogućivanje isprobavanja znanstvenog

rješavanja problema

• Poučavanje u stvaranju hipoteza i

pronalaženja problema

Rekap kognitivnog razvoja adolescenta

1. Konačni razvojni cilj: svjesna, fleksibilna kontrola mišljenja,

emocija i ponašanja

2. Potreban je snažan utjecaj okoline (kultura, obitelj, vršnjaci)

3. Adolescencija je novo kritično razdoblje, moguća je restitucija

4. Ukoliko okolina ne pruža povoljne uvjete za svrhoviti angažman

adolescenta koji omogućuju takvu mentalnu integraciju, rezultat će

biti neproduktivan:alijenacija, reaktivni dogmatizam,cinizam,

skepticizam.

5. Ukoliko okolina pruža uvjete misaonog razvoja za naviku svjesnog

i kritičkog propitivanja akcije,pojedinac će se razviti na dobrobit

sebi i društvu.

SOCIJALNO-EMOCIONALNI

RAZVOJ

Što su osjećaji

Osjećaji (emocije)

– Emocionalni doživljaj (unutarnji, subjektivni)

– Emocionalna reakcija (vanjska, ponašanje)

– Emocionalno izražavanje (mimika)

Emocionalni doživljaj

-unutarnji odnos prema situaciji, spremnost na reakciju

Pozitivna emocionalnost

• osjećaji veselja, radosti, sreće

Negativna emocionalnost

• osjećaj tuge

• osjećaj straha

• osjećaj ljutnje

Emocionalna reakcija

- vanjsko ponašanje uzrokovano/vođeno

emocionalnim doživljajem

Primjer:

Doživljaj: ljutnja- reakcija: agresija (napad)

Doživljaj: strah - reakcija: bijeg

Doživljaj: tuga - reakcija: povlačenje

Dva puta emocionalne reakcije

• Kratki put – neposredna, nepromišljena

reakcija

• Dugi put – promišljena reakcija, posljedica

socijalno-emocionalne regulacije

Kratki put emocionalne

reakcije(trajanje:1/1,000.000 sek)

Kratki put emocionalne reakcije

Vanjska

situacija

Emocional.

doživljaj

Zapreka

Ljutnja

Agresija

(napad)

Emocional.

reakcija

Dugi put emocionalne reakcije

(trajanje ¼ sek)Dugi put emocionalne reakcije

Promišljanje

Vanjska

situacija

Doživljaj

Reakcija

Što je u emocijama urođeno

1. Nastanak unutarnjeg doživljaja:

subjektivni osjećaj sreće, tuge, ljutnje,

straha,

kao automatska reakcija na vanjsku

situaciju.

2. Izrazi lica (mimika) povezani uz određene

osjećaje.

Što u emocijama treba naučiti

1. Emocionalnu pismenost

Prepoznati unutarnji doživljaj

Imenovati unutarnji doživljaj

Povezati unutarnji doživljaj s tipičnom situacijom

Naučiti opisati unutarnji doživljaj

2. Emocionalnu regulaciju

Pretvoriti kratki put reakcije u dugi

Zašto moramo učiti prepoznavanje

emocija

• Evolucijski put razvoja mozga : Trijunski mozak

• Sjedište emocija: limbički sustav

• U limbičkom sustavu automatski nastaju naši e.

doživljaji (najvažnija žlijezda amigdala)

• Iz limbičkog sustava odlaze obavijesti u korteks

• Jače veze iz limbičkog sustava u korteks nego

obrnuto.

Slika 1.

Svijest i znanje o emocijama

• Znamo što osjećamo kad je limbički sustav

čvrsto povezan s korteksom (sl. 1).

• Limbički se sustav prvi razvija, korteks poslije

toga.

• Aktivnost amigdale snažna, korteks nezreo.

• Znači: dijete je puno e. doživljaja koje ne

razumije, ne razumije vezu svoga stanja i

vanjske situacije, ne zna što mu se događa.

Svijest i znanje o emocijama (2)

Postupno se razvija svijest o emocijama:

1. Sazrijevanjem živčanog sustava

2. Nagrađivanje emocija koje roditelji odobravaju

(primjereno izražavanje emocija i stjecanje

emocionalne regulacije);

3. Poučavanje o emocijama, učenje imena emocija

i opisivanje onoga što osjećamo

(razumijevanje izražavanja vlastitih i tuđih

emocija i izraza lica).

Učenje emocionalne regulacije

Pitanje: Kako se kratki (nepromišljeni) put

reakcije pretvara u dugi (promišljeni) put?

Učenje emocionalne regulacije

(kratki i dugi put)

Primjeri emocionalne regulacije

(odrasli)

• Susprezanje reakcije

• Brojanje u sebi (ljutnja)

• (Ne) bježanje iz zubarske čekaonice

(strah)

• (Ne)Odustajanje od ispita (strah)

• Zamišljanje “najgoreg scenarija”

SOCIJALNI RAZVOJ

Razvojni zadatci

• U svakom razdoblju razvoja društvo postavlja neka očekivanja na adolescenta i to su njegovi razvojni zadatci.

• Društva stvaraju seriju stepenastih očekivanja, različitih prema dobi.

• Očekivanja se primjenjuju u procjeni je li pojedinac uspješan u razvoju.

• Razvojne zadatke prvi definirao Havighurst (1972).

Razvojni zadatci adolescencije

Socijalni

– Uspješni prijelaz u srednju školu

– Postizanje školskog uspjeha

– Stvaranje vlastitog identiteta

– Slaganje s vršnjacima

– Stvaranje bliskih prijateljstava

Psihološki

– Razvoj nezavisnosti i autonomije

– Individuacija

– Postizanje intimnosti

– Razvoj socijalno-emocionalne regulacije

Svrhovitost adolescentskog razvoja

Odvija se evolucijska shema: za optimalnu reprodukciju adolescent se mora razviti kao:

• Nezavisan

• Reprodukcijski zreo

• Socijalno kompetentan odrasli

Zbog toga:

• Mora se odvojiti od obiteljske mreže

• Istraživati nova područja – Traženje novosti

– Preuzimanje rizika

– Promjena usmjerenosti od roditelja na vršnjake

Područja osobnog socijalnog

razvoja

• Sociospoznajni razvoj

– Razvoj samospoznavanja

– Razvoj identiteta

• Razvoj odnosa s okolinom

– Razvoj autonomije

– Sukob s roditeljima

– Usmjerenost na vršnjake

– Sukob s vršnjacima

Sociospoznajni razvoj

• Pojam o sebi

• Slika o sebi (“JA”)

• Svijest drugima

• Spoznaja o unutarnjim stanjima svijesti

– Vlastitima

– Tuđima

Pojam o sebi

Proces individuacije

otkrivanje tjelesnih granica

Stvaranje tjelesne (vizualne) slike o vl. tijelu

(oko 18. mj. drukčiji odnos prema

videozapisu svojeg i tuđeg ponašanja)

Pojam o sebi (2)

Pomagači individuacije

1.vlastiti utjecaj na materijalnu okolinu

2. vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu

3.Osjećaj vlasništva

4.Jezično označavanje sebe

ime

3. lice

“ja” (oko 2 godine)

Socijalno spoznajni razvoj (3)

Pojam “JA”

SLIKA O SEBI

(samovrednovanje)

Proces izgradnje

identiteta

Osjećaj vlastitog

kontinuiteta

samopoštovanje

IDENTITET(spolni,

moralni,

profesionalni)

Izgradnja slike o sebi i identiteta

Tijekom djetinjstva i adolescencije važnu

ulogu ima izgradnja slike o sebi i

identiteta.

Izgrađuju se prema tome kako adolescent

doživljava svoje osobine, rezultate i

socijalni položaj

Slika o sebi

• “JA” + svijest o vlastitoj vrijednosti:

– Poznavanje svojih osobina

– Procjena vrijednosti osobina

– Emocionalna reakcija na samoprocjenu

– Rezultanta: SAMOPOŠTOVANJE (početci: 3.

godina)

Slika o sebi (2)

Elementi:

Predškolsko razdoblje

socijalno prihvaćanje

Kompetencija

Samopoštovanje je visoko.

Samoprocjene nerealistične.

Slika o sebi (3)

Elementi:

Kraj predškolskog razdoblja

Samopoštovanje opada (usporedba s drugima, vanjske procjene)

Tri elementa samoprocjene:

Tjelesna slika o sebi (ljepota, snaga)

Društvena slika o sebi

Intelektualna slika o sebi)

Nastanak slike o sebi

OPĆA SLIKA O SEBI

KOGNITIVNO “JA” TJELESNO “ja” DRUŠTVENO “ja”

MATEMATIKAKOMPLIMENTI

MJERENJE SNAGE

POPULARNOST

PRIJATELJSTVA

POHVALA NASTAVNIKA

USPOREDBA S TUĐIM

REZULTATIMA

OBJEKTIVNI URADAK

Posljedice slike o sebi

OPĆA SL. O

SEBI

Gubitak

samopoštovanja

Utjecaji na sl.

o sebiSamopoštovanje

BESPOMOĆNOSTZnatiželja

interes

NEGATIVNA POZITIVNA

Manjak znatiželje,

motivacije

UNUTARNJA

MOTIVACIJA

Utjecaji na sliku o sebi

Opća društvena klima

Negativna slika:

• Usmjerenost na uspješnost

• Klima natjecanja

• Usmjerenost na uspoređivanje

• Usmjerenost na ocjene

Utjecaji na sliku o sebi (2)

Opća društvena klima

Pozitivna slika:

• Uvažavanje individ. posebnosti

• Odsutnost usporedbe (vlastiti zadatak)

• Usmjerenost na ovladavanje (znanja i

vještina)

Utjecaji na sliku o sebi (3)

Odnos roditelja/nastavnika

Negativna slika:

Odgoj kritikom

Kritika usmjerena na opću sliku

Neprimjereni zadatci

Previsoka/preniska očekivanja

Nametljivost (oduzimanje inicijative)

Netolerancija za pogreške

Dječja/adolescentska slika o

sebiTo je relativno stabilna samopercepcija,

odnosi se na podjednako viđenje sebe u

različitim situacijama.

Glavni podatci koje adolescent dobiva za

izgradnju slike o sebi jest školska

uspješnost, te povratna informacija od

roditelja i vršnjaka.

Adolescentska slika o sebi (2)

U početnim fazama adolescencije važan

utjecaj na sliku o sebi: tjelesni razvoj i

izgled.

Rano sazrele djevojčice: osjećaj

asinkronije

Kasno sazreli dječaci:Moguće negativne

posljedice (negativna slika o sebi,

agresivnost), ali moguće i pozitivne

(školska uspješnost). Ovisno o klimi.

Samopoštovanje

Za razliku od slike o sebi (samopercepcija

svojih osobina),

Samopoštovanje jest način na koji se

pojedinac procjenjuje prema nekim

standardima uspješnosti. Visoko

samopoštovanje proizlazi iz većeg uspjeha

nego što ga pojedinac od sebe očekuje.

Razvoj identiteta

Identitet

Najvažniji zadatak odrastanja- definiranje

identiteta, tj. sebe prema osobinama koje

će se pokazati u njegovim različitim

ulogama (školskoj, sportskoj,spolnoj,

romantičnoj, ulozi u odnosu prema

roditeljima). On nastaje kao rezultat

mnogobrojnih odluka i služi i kao

usmjerivač za daljnje odluke.

Eriksonova teorija (1959)

Razvoj se odvija u obliku “kriza”:

1. Povjerenje – nepovjerenje (0-1 g)

2. Nezavisnost – stid (2-3 g)

3. Inicijativa – krivnja (3-5 g)

4. Postignuće – inferiornost (6-12 g)

5. Identitet – konfuzija identiteta (adolesc.)

6. Intimnost – izolacija (mlađa sred.dob)

7. Generativnost – stagnacija (starija sred. dob)

8. Integritet - očaj

Izgradnja identiteta

Identitet je samopercepcija pojedinca

tijekom vremena (spolna,tjelesna,

moralna, profesionalna).

Izgradnja identiteta teče tijekom

isprobavanja (istraživanja) i izbora

različitih uloga (uspostavljanje predanosti

ulozi).

Izgradnja identiteta (2)

• Proces izgradnje identiteta sastoji se u

samoanalizi,usmjerenosti na vlastita

unutarnja stanja pri analiziranju vlastitih

postupaka (kriza). Pronalaženje cilja i

uloge dovodi do postupne predanosti

cilju.

• Traženje i uspostavljanje identiteta jedan

je od razvojnih zadataka adol. razdoblja.

• Proces mukotrpan, povezan s depresivnim

mislima.


Marcia (1980) istražuje Eriksonov pojam

identiteta prema procesima i fazama

njegova razvoja. Predlaže 4 statusa

identiteta (prema prisutnosti ili odsutnosti

krize ili predanosti određenom životnom

izboru).

Kriza:istraživanje, provjeravanje alternativa

Predanost: stupanj angažiranja u onome

što je odabrano.


Četiri statusna identiteta (Marcia,1980):

1.Zaključenost (postoji predanost životnom

izboru, nema očite krize)

2.Moratorij identiteta (postoji kriza, nema još

životnih izbora)

3.Ostvareni identitet (postoji predanost životnom

izboru, krize razriješene)

4.Difuzija identiteta (ne postoji kriza niti

predanost određenom životnom izboru)


Pojam krize identiteta najviše se odnosi na

fazu moratorija.

Zbog traženja, eksperimentiranja najčešći su

u toj fazi sukobi s roditeljima i

okolinom;najčešće posezanje za

negativnim identitetom;najveće

eksperimentiranje s rizičnim ponašanjem


Zaključeni identitet nastaje prerano,

konformističko slaganje s roditeljima i

okolinom.

Identitet nije plod vlastitog promišljanja i

traženja.

RAZVOJ ODNOSA S OKOLINOM

Razvoj odnosa s okolinom

• Razvoj autonomije

• Odnos prema roditeljima

• Usmjerenost na vršnjake (vršnjački

pritisak)

Razvoj nezavisnosti i autonomije

Zbog fizičkih, emocionalnih i kognitivnih

promjena, konsolidiranja identiteta, dolazi

do porasta samopouzdanja i osjećaja

mogućnosti preuzimanja samostalnog

odlučivanja i samostalnog upravljanja

životom.

Oblici samostalnosti: nezavisnost i

autonomija

Nezavisnost

Nezavisnost je emocionalno odvajanje od

roditelja.

Dolazi do ponovne individuacije. Adolescent:

• može podnijeti odvojenost od roditelja

• prestaje idealizirati roditelje

• prihvaća roditeljske mane i nedostatke

• roditelji se percipiraju kao nezavisna bića

Autonomija

• Autonomija u mišljenju

– Razvija se subjektivni osjećaj da mogu sami

• upravljati svojim životom

• donositi samostalne odluke bez oslanjanja na druge

• Autonomija u ponašanju

– Započinje aktivno djelovanje• Upravljanje ponašanjem (samoregulacija)

• Samostalno donošenje odluka

Pretjerivanje u autonomiji i

nezavisnosti

Često adolescenti pretjeruju: od nepostojanja

nezavisnosti i autonomije žele apsolutnu

autonomiju, ili suprotno, ne mogu postići

autonomiju, osobito emocionalnu nezavisnost.

Oba ekstrema vode u:

• bolest

• rizično ponašanje (u vožnji,sportu, seksu,

istraživanju droga i različitih životnih stilova)

Nezrelo uspostavljanje

nezavisnosti i autonomije

• Traženje uzbuđenja, novih i opasnih oblika

ponašanja, odmjeravanje snage:pušenje,

alkohol,droge, opasni oblici seksa,

adrenalni sportovi, brza vožnja, opasni

životni stilovi, markiranje,

skitnja,napuštanje škole.

• Prekidanje obiteljskih veza, potpuna

usmjerenost na vršnjake.

Zrelo uspostavljena nezavisnost i

autonomija

• Adolescent mora pronaći ravnotežu

između nezavisne, samopouzdane akcije i

pozitivnih odnosa s drugima u okolini.

• Roditelji moraju postupno mijenjati svoj

odnos: od odnosa jednosmjernog

autoriteta na odnose međusobne ovisnosti

i dogovaranja.

Odnos adolescenta prema

roditeljima

Sukob nastaje iz dva izvora:

• Širenje granica slobode, sukob s granicama

roditelja.

• Nezavisnost zahtijeva emocionalno odvajanje od

roditelja (teže je kad je bila čvrsta povezanost i

identifikacija, teže dječacima: dvostruko

odvajanje).

– Često zbog toga dolazi do grubosti.

– Često zbog toga roditelje potpuno zamjenjuju

vršnjacima.


roditeljima

• Adolescent mora naći ravnotežu između

svojih novih zahtjeva za širim granicama i

obzira prema potrebama drugih.

• Roditelji moraju mijenjati odnos prema

adolescentu, priznajući njegove rastuće

kompetencije za širim granicama.


vršnjacima

• Vršnjaci adolescentima zadovoljavaju dvije važne potrebe:– Uspostavljanje identiteta

– Uspostavljanje autonomije

• Od rane adolescencije raste usmjerenost na vršnjake:– Sve veće slobodno vrijeme provode s

vršnjacima,manje s obitelji.

– Vršnjaci imaju sve veći utjecaj na ponašanje i donošenje odluka adolescenta.

Odnos prema vršnjacima (2)

Zbog toga vršnjaci imaju veliku moć utjecaja na adolescenta, on je pod vršnjačkim pritiskom.

Dvije razine vršnjačkog pritiska:

1. Velika skupina (razred, škola) vrši opći pritisak, propisuje “što svi rade” (zahtjev za konformizmom – ukus, glazba, oblačenje)

2. Mala skupina bliskih prijatelja

Bliski prijatelji imaju veći utjecaj, zbog potrebe za pripadanjem i prijateljstvom.Osobito veliki utjecaj imaju male skupine popularnih pojedinaca.

Odnos prema vršnjacima(3)

• O kvaliteti grupe ovisi pozitivnost ili negativnost vršnjačkog pritiska.

• Posebni oblik vršnjačkog pritiska : bullying.

Kako bi bili prihvaćeni u grupi, adolescenti prihvaćaju nasilno i agresivno ponašanje prema pojedincu (zafrkavanje, dobacivanje,pogrdna imena, tjelesna agresija) i različite oblike mučenja drugih.

Odnos prema vršnjacima (4)

• Utjecaj vršnjaka ograničen je na usko

područje (uglavnom slobodno vrijeme).

• Utjecaj roditelja i dalje je snažan u važnim

područjima.

MORALNI RAZVOJ

Moralno ponašanje

1. Prihvaćanje općeljudskih normi

ponašanja

2. Dosljedno pridržavanje općeljudskih

normi u vlastitu ponašanju

3. Interiorizacija općih normi kao svojih

vlastitih (savjest)

Moralno ponašanje (2)

Preduvjeti razvoja moralnog ponašanja:

1. Razvoj moralnog prosuđivanja (definicija dobro/zlo mijenja se u skladu s razvojem mišljenja)

2. Učenje izbora između dobra i zla (nagrada i kazna, oponašanje, identifikacija)

3. Razvoj sustava samokontrole (temeljen na emocionalnim posljedicama čina)

Oblici moralnog ponašanja

1.Poštovanje socijalnog dogovora

2. Postizanje samokontrole (samoregulacija)

3. Prosocijalno ponašanje

4. Moralno ponašanje

5. Altruizam


Poštivanje socijalnog dogovora

(konvencija, pravila ponašanja)

1. Čistoća

2. Urednost

3. Pristojnost

4. Točnost


Postizanje samokontrole (emocionalna

samoregulacija)

1. Odgoda zadovoljenja potrebe

2. Promišljenost nasuprot

impulzivnosti/brzopletosti

3. Čekanje na red, prepuštanje prednosti

4. Svladavanje straha, nelagode, antipatije


Prosocijalno ponašanje (pasivni

altruizam)

1. Pomaganje na zahtjev

2. Empatija

3. Prihvaćanje drugih, blagonaklonost,

prijaznost


Moralno ponašanje (poštivanje socijalnih

normi)

1. Ne smije se lagati, krasti, varati

2. Kršenje normi: unutarnje sankcije

(socijalno-moralne emocije: stid, krivnja,

kajanje, grižnja savjesti)


Altruizam (plemenitost, spontano

socijalno ponašanje)

1. Razumijevanje čovjeka i ljudskog života

kao najveće vrijednosti

2. Pružanje pomoći i zaštite iz vlastitih

pobuda

Tijek razvoja moralnog

prosuđivanja (Kohlberg)0. 0-2g Predmoralna f. (hedonizam)

1. 2-4g Egocentrična f. (zlo je ono to se kažnjava)

2. 4-9g Egocentrična f.(dobro je ono što se nagrađuje)

3. 10g Individualizam (dobro je ono što je uzajamno korisno)

4. 10-12g Socijalni dogovor (dobro je ono što skupina dogovori kao normu)

5. Adol. Društveni moral (dobro:propisano društvenim

dogovorom)

6. kasna

adol. Postkonvencionalni moral (podržavanje najvećih ljudskih vrijednosti)

Moralni razvoj u adolescenciji

• Slabo istražen

• Nisu potvrđene Kohlbergove faze

• Ne zna se ništa o povezanosti moralnog

zaključivanja i stvarnog ponašanja

• Nije jasna uloga vršnjaka i obitelji u razvoju

moralnog zaključivanja

• Zastupljeniji su podatci o prosocijalnom

ponašanju. Povezanost između prosocijalnog

ponašanja i volonterskog rada.

SUVREMENO RAZUMIJEVANJE

ADOLESCENCIJE

Dva pristupa adolescenciji

• Pristup deficita (sprječavanje negativnog

ponašanja)

• Pristup pronalaženja najjačih strana

(potpora i ojačavanje)

Pristupi adolescentskom razvoju

• Obiteljska ljubav

• Uključenost u zajednicu

• Postavljanje granica

• Postavljanje očekivanja

• Konstruktivna uporaba vremena

Vanjska potpora razvoju

• Usmjerenost na učenje

• Pozitivne vrijednosti

• Socijalne vještine

• Pozitivni identitet

Unutarnje snage

• Razvojni deficiti (zlostavljanje, pretjerana izloženost TV-u, samovanje u kući-dnevno više od 2 sata)

Uklanjanje razvojnih deficita

•Alkohol

•Pušenje

•Droga

•Seksualni angažman

•Depresija, suicidalnost

•Antisocijalno ponašanje

•Agresivno ponašanje

•Problemi u školi

•Kockanje

Prevencija rizičnog

ponašanja

Suvremeni pristup

U suvremenom pristupu mijenja se naglasak:

sa pristupa deficita na pristup naglašavanja

najjačih strana

U najjače strane pripadaju:

• Pozitivni odnosi s okolinom (roditelji, vršnjaci)

• Specifične sposobnosti,kompetencije,

talenti

• Pozitivna slika o sebi, samopouzdanje

Pozitivna psihologija adolescencije

naglašava izgrađivanje unutarnje snage, a privremeno zanemarivanje deficita.

Izvori unutarnje snage:

• Visoka očekivanja od sebe

• Optimizam

• Nada

• Povjerenje u svoje snage

• Pozitivna slika o sebi

• Usmjerenost na sadržaj učenja, a ne na usporedbe, natjecanje i ocjene (usmjerenost na ovladavanje)

• Sposobnost emocionalne regulacije

• Sposobnost empatije i prosocijalnog ponašanja

Tri stupa pozitivne psihologije u

školskoj situaciji• Pozitivne emocije: vedrina, zadovoljstvo,ljubav

prema školi, zadovoljstvo školom

• Pozitivne osobine: – a) motivacija, inicijativnost,upornost, kreativnost

– b) optimizam, osjećaj autonomije, osobna kontrola, osjećaj smisla

• Pozitivne institucije (izvor pozitivnih emocija i osobina):– Obitelj

– Škola

Klasično razumijevanje

zadovoljstva učenika

Uspjeh uzrokuje zadovoljstvo

a=motivacija, upornost, kreativnost

ObiteljObitelj

Škola

Pozitivne

osobine

učenika

(a)

UspjehZadovoljstvo

Suvremeno razumijevanje

zadovoljstva učenika

Zadovoljstvo uzrokuje uspjeh b=optimizam,

autonomija, samo-efikasnost, osjećaj smisla

Škola

Obitelj

Pozitivne

osobine

učenika

(b)

Zadovoljstvo Uspjeh

Neprihvatljivo ponašanje u

adolescencijiIzvor problema

Roditeljsko zapuštanje

Pritisak vršnjaka

Pretjerani osjećaj nezavisnosti

Premali osjećaj nezavisnosti

Potreba za ljubavi i za važnošću

Obiteljski problemi i osobni stres

Ponašanje:

Alkohol, droge

Markiranje,skitnja

Grubost prema roditeljima i zlostavljanje roditelja

Adolescentske trudnoće

Poremećaji hranjenja

Depresija, suicid

psihologija djetinjstva i adolescencije

Documents