Original title: and Editor: Foreward by: Prepared by :

The Study of Children Through Observation Recording Carolyn Rutsch Pamela A. Coughlin, Ph.D. CRI Children's Resources International, Inc. 2262 Hall Place, NW, Suite 205 Washington, D.C. 20007 tel: 202.625.2508 fax: 202.625.2509

(CRI) Children's Resources International je neprofitna organizacija iz Washingtona, D.C. koja razvija prijedloge kurikuluma, osigurava struno usavravanje i tehniku potporu programu Korak po korak u okviru meunarodnog projekta istoga naziva. Ovaj se projekt danas primjenjuje u 26 zemalja svijeta, uz financijsku pomo Instituta Otvoreno drutvo, New York 888 Seventh Avenue New York, New York 10106 telefon: 212.757.2323 faks: 212.974.0367 Children's Resources International je prenio autorska prava na Udrugu roditelja Korak po korak i dopustio umnoavanje ogranienog broja primjeraka ovog prirunika. Svako daljnje umnoavanje i raspaavanje nije doputeno bez odobrenja navedene Udruge. Za sve daljnje informacije izvolite se obratiti Udruzi roditelja Korak po korak, Zagreb, Amrueva 19.; tel/fax. 01 48 10 397

PREDGOVOROvaj teaj, Prouavanje djece pomou promatranja i biljeenja, prirodno izrasta iz filozofije programa Korak po korak te kao zbirka praktinih iskustava neophodnih za planiranje i primjenu odgojnoobrazovnih programa usmjerenih na dijete u radu s djecom od roenja do 10. godine ivota moe odlino posluiti svima koji ele osuvremeniti i unaprijediti vlastitu praksu u radu sa studentima koji se obrazuju za zvanja uitelja*. Projekt Korak po korak se zasniva na sudjelovanju obitelji, individualiziranoj nastavi i slobodi izbora aktivnosti koje se djeci nude u odgojno-obrazovnom procesu. Da bi se ovi ciljevi mogli postii, uitelj mora i sam biti sposoban donositi odluke o tome kako e isplanirati i organizirati svoju nastavu i kako e na najbolji mogui nain promicati djeje uenje. Uitelj mora biti u stanju razumjeti svako pojedino dijete u svom razredu, znati kako koje dijete ui i kako koje dijete doivljava ivot i svijet oko sebe. Ovo su vjetine koje jedan uitelj razvija i unapreuje tijekom svoje cjelokupne profesionalne karijere. Da bi osmislili individualizirani kurikulum, uitelji moraju posjedovati ne samo znanje o djejem razvoju ve i veliku vjetinu promatranja. Dok se djeca igraju, dok istrauju nove sadraje i zajedno rade, uitelj-promatra ui o njihovim interesima, sposobnostima, mogunostima, vjetinama i sklonostima. Paljivim promatranjem te biljeenjem aktivnosti i svojih razmiljanja o onome to vidi, uitelj prikuplja informacije koje ga vode prilikom donoenja odluka o kurikulumu kojeg e prilagoditi kako svakom pojedinom djetetu, tako i razredu kao cjelini. Vjeto promatranje pomoi e uitelju da postane svjestan naina ponaanja i uenja koji mogu oblikovati sadraje razrednih projekata i tematskih cjelina. U posljednje tri godine, Korak po korak uitelji su razvili svoje vjetine promatranja male djece. Kroz direktno iskustvo u uionici, shvatili su kako smislene i objektivne tehnike promatranja mogu biti od pomoi u zadovoljavanju obrazovnih i drutvenih potreba djece o kojoj brinu. Poeli su cijeniti vanost upotrebljavanja jasnog i objektivnog jezika kad o djejem razvoju razgovaraju sa svojim sustrunjacima i sa lanovima obitelji djece. Uiteljima-poetnicima, kao i onima iskusnima, ovaj teaj nudi priliku da razviju osobni stil promatranja koji e biti precizan, ivopisan i neprosudben i koji e im biti od koristi prilikom rada s djecom, njihovim obiteljima i kolegama.

Pam Coughlin Izvrna direktorica Children's Resources International

2

* Uitelj je pojam koji koristimo kao sinonim za pojmove uitelj, nastavnik te odgajatelj.

3

SADRAJI.Uvod i pregled Zbog ega uitelje trebamo uiti kako promatrati djecu Kako promatrati malu djecu? to ovaj teaj zahtijeva? Teme ovog teaja o promatranju i biljeenju Na koje biste naine mogli upotrijebiti ovaj teaj Program teaja Glavni ciljevi i zadaci Sadraj teaja Obavezna literatura Dodatna (izborna) literatura Sadraj teaja Prva tema: Zbog ega treba promatrati Aktivnost 1-a: Odabir djeteta za prouavanje Aktivnost 1-b: Kako je to biti promatra! Kako je to biti promatran! Druga tema: Otklanjanje i smanjivanje subjektivnosti Aktivnost 2-a: Savreni praznici Aktivnost 2-b: Etiketiranje djeteta Aktivnost 2-c: Djeca i odrasli imaju razliite potrebe Aktivnost 2-d: Do ega se dralo u vaoj obitelji? Koje su vrijednosti potovane u vaem susjedstvu? Aktivnost 2-e: Sjeanje na rane kolske dana Trea tema: Razmatranje ponaanja u kontekstu Aktivnost 3-a: Uenje o tome kako treba postavljati pitanja Aktivnost 3-b: to vidite? to biste jo trebali znati? Aktivnost 3-c: to je u mojoj kulturi vano? Aktivnost 3-d: Ocjenjivanje vlastitog temperamenta Aktivnost 3-e: Diskusija o studiji o dobnoj razini etvrta tema: Naini prikupljanja podataka o djeci Aktivnost 4-a: Neformalni izvori podataka Aktivnost 4-b: Analiziranje kumulativnih biljeki Aktivnost 4-c: to sve ukljuuje korisno promatranje Aktivnost 4-d: Formalne tehnike prikupljanja podataka Aktivnost 4-e: Diskusija o djejim crteima Peta tema: Deskriptivno-narativne biljeke Aktivnost 5-a: Razumijevanje toga to ini uinkovitu deskriptivno-narativnu biljeku Aktivnost 5-b: este zamke Aktivnost 5-c: Tekoe u promatranju Aktivnost 5-d: Diskusija u malim grupama o djejim interakcijama s odraslim osobama Aktivnost 5-e: Diskusija u malim grupama o djetetovom znanju esta tema: Promatranje razrednog okruenja Aktivnost 6-a: Analiza tlocrta razreda: to za uenje ini dobro okruenje

II.

III.

6 6 6 6 7 11 12 12 12 12 13 14 14 17 18 19 21 22 23 24 25 29 31 34 35 37 40 47 49 52 55 57 61 64 72 76 77 79 80 91 97

4

Aktivnost 6-b: to pojedini dijelovi uionice ue djecu? Aktivnost 6-c: Analiza uzoraka igre - Na koji nain moemo proiriti mogunost djejeg izbora Aktivnost 6-d: Analiza razrednog okruenja i eventualne prilagodbe na osnovi promatranja razrednog okruenja Sedma tema: Analiza prikupljenih podataka Aktivnost 7-a: Tekoe koje nosi razumijevanje djetetovog iskustva na osnovi nedovoljnog broja podataka Aktivnost 7-b: Odabir tema vezanih uz dijete koje prouavamo Aktivnost 7-c: Oznaavanje tema vezanih uz dijete koje se prouava Aktivnost 7-d: Zajedniko oznaavanje jedne deskriptivno-narativne biljeke Aktivnost 7-e: Izdvajanje oznaka iz deskriptivnonarativnih biljeki u razredu Aktivnost 7-f: Identificiranje uzoraka i pisanje saetka o uzorcima Osma tema: Povezivanje promatranja i individualiziranog uenja Aktivnost 8-a: Kako znamo to dijete zna? Aktivnost 8-b: Pristupi rjeavanju problema: trokuti Aktivnost 8-c: Planiranje individualiziranog uenja Deveta tema: Ostali naini na koje se promatranje moe upotrijebiti Aktivnost 9-a: Samoprouavanje uitelja Aktivnost 9-b: Razmiljanje s djetetom o njegovom napretku Aktivnost 9-c: Sastanci i komunikacija izmeu roditelja, djece i uitelja

100 101 102 104 107 112 115

116 119 124 131 137 141 143 144 146 148 149

5

I. UVOD I PREGLEDZbog ega uitelje trebamo uiti kako promatrati malu djecu "Prouavanje djece pomou promatranja i biljeenja" je teaj osmiljen tako da ostavlja dubok utjecaj na svakodnevan ivot odgajatelja i uitelja male djece. Svakoga dana u razredu uitelj donosi mnogobrojne odluke: planira svoj kurikulum, izgled uionice, smilja nain na koji e intervenirati kad su djeca indisponirana ili pak nain na koji e pomoi djeci koja imaju problema sa svladavanjem akademskog materijala. Cilj ovog teaja je da pomogne uiteljima i buduim uiteljima da razviju orua potrebna da odluke koje oni donose budu dobre - da odaberu intervencije i razviju kurikulum koji e promicati razvoj specifine djece s kojom rade. Studenti budui uitelji i odgajatelji e nauiti da dijete promatramo zato da bismo mogli razumjeti tko je to dijete, kako ono ui i kako ono doivljava ivot u razredu. Zbog ega je vano sve to znati? Zbog toga to svaki uitelj mora pronai nain da "ue" u djetetov ivot - da ue u djetetovo iskustvo i pokua nai smisao u njemu. Ukoliko to ne bude uinio, nee biti u mogunosti prilagoditi svoju nastavu individualnoj djeci niti okruenje u kojem se ui uiniti odgovarajuim za djecu. Odrasli uenici e ovim teajem produbiti i proiriti svoje vjetine promatranja djece u uionici i rafinirati svoje tehnike biljeenja i analiziranja svojih promatranja, kako bi ih mogli iskoristiti u radu s djecom. Gotovo svatko od nas djecu "promatra" neformalno, no ono to mi "vidimo" i to zapamtimo je pod utjecajem onoga to traimo, to oekujemo da emo vidjeti i onoga to mislimo o prirodi i sposobnosti djece. Naa promatranja djece su pod utjecajem naih vlastitih vrijednosti i osjeaja. U ovom teaju, sudionici e prilikom promatranja djece nastojati izotriti svoju svijest o vlastitim kulturnim i osobnim pretpostavkama. Postat e osjetljiviji i svjesniji sebe kao promatraa, jezika kojeg upotrebljavaju, kao i podataka koje odabiru da bi se njima posebno pozabavili. Cilj je razviti osobni stil promatranja i biljeenja, koje mora biti precizno, ivopisno i neprosudbeno, i koje e nam dobro posluiti prilikom rada s djecom, njihovim obiteljima ili s kolegama. to ovaj teaj zahtijeva? Ovo je teaj na kojem se teorija i istraivanje kojim se studenti budui uitelji bave udruuju u stvarnoj praksi u uionici. Tijekom rada i zadataka kojima e se u ovom teaju baviti, sudionici e doivjeti da njihove ideje i pretpostavke budu testirane na ivim, stvarnim i vrlo kompliciranim ljudskim biima. Uenje e se odvijati u tri osnovna podruja:

6

1. Studenti koji se obrazuju za nastavnika zanimanja e nauiti niz razliitih tehnika sakupljanja informacija o djetetu kojeg e prouavati. 2. Studenti e produbiti svoje razumijevanje teorije djejeg razvoja i istraivanja. 3. Zajedno sa svojim kolegama, budui e uitelji duboko razmiljati o procesu poduavanja i uenja i o vlastitim iskustvima, vlastitim uvidima i pitanjima. Vaan cilj ovog teaja jest poviena razina vjetine i lakoe u kooperativnom strunom dijalogu i istraivanju. Trajan zadatak ovog teaja e biti promatranje jednog djeteta u niz razliitih aktivnosti i u razliitim interakcijama u kontekstu kole. Sudionici e raditi u nastojanju da steknu i razviju svijest o jedinstvenosti svakog djeteta, o odnosu izmeu specifinih ponaanja i cjelokupnog funkcioniranja i implikacija uenja. Promatranja e im pomoi da uoe individualne razlike u drutvenom ponaanju i spoznajnim stilovima, kao i u tome kako dijete izraava svoje unutarnje "ja". Kumulativni podaci sakupljeni o tom djetetu bit e kompilirani i izneseni u Studiji o individualnom djetetu na kraju ovog teaja. Ciljevi i zadaci ovog teaja bit e ostvareni na razliite naine. Vrijeme provedeno u uionici bit e iskoriteno za predstavljanje, diskusiju i uvjebavanje tehnika promatranja. Osim toga, od buduih uitelja ukljuenih u ovaj teaj e se oekivati da razmjenjuju, diskutiraju i ocjenjuju podatke koje su sakupili. Aktivna diskusija u malim grupama je ovdje integralni dio uenja. Povremeno e se koristiti i video materijali i djeji likovni radovi, kako bi se stekla neka zajednika iskustva za promatranje i diskusije. Teme ovog teaja o promatranju i biljeenju Postoji veliki broj tema koje se pojavljuju i ponavljaju tijekom teaja. Studenti koji se obrazuju za nastavnika zanimanja e te teme u poetku razumijevati na razliite naine. Voditelj teaja, odnosno instruktor e imati mnogobrojne prilike da ih eksplicitno ili imenuje ili naglasi njihovu primjenu. U okviru razredne diskusije, sudionici e te teme i osobno doivjeti. I, konano, zadaci na terenu i oni u razredu te e teme potkrjepljivati. Tema 1: Stvaranje zajednice uenika sve nas obogauje. Jedna od opasnosti s kojima se novi uitelj suoava jest injenica da on esto misli da znati odgovore na ba svako pitanje znai biti profesionalno uspjean. U stvari, kontinuiran razgovor izmeu uitelja i onaj izmeu uitelja i roditelja je izvor informacija, 7

inspiracija, ideja i vane vjetine rjeavanja problema u svrhu uenja. U ovom e teaju odrasli uenici u poetku pokuati od voditelja dobiti tumaenje ponaanja ili potreba djece koja se prouavaju. Studenti koji se obrazuju za nastavnika zanimanja trebaju biti poticani i ohrabrivani da govore zajedno s voditeljem, da sudjeluju u konverzacijama u malim grupama i izmeu dvije osobe i da razgovaraju s uiteljima u okruenjima gdje obavljaju svoj praktini rad. Sudionici e nauiti i formalne i neformalne tehnike razvijanja dijaloga. Dok to budu inili, imat e koristi od zajednikog konstruiranja razumijevanja i kooperativnog istraivanja. Tema 2: Znaenje iskustva nije iskustvo samo. Njegovo znaenje lei u tome tko je osoba koja ga doivljava. Slino tome, znaenje jednog ponaanja ne lei u samom ponaanju, nego u tome tko to ponaanje ispoljava. Jedan od najvanijih ciljeva ovog teaja jest stjecanje sposobnosti za razumijevanje djejih iskustava, ali iz pozicije "unutra", iz djeteta samog. Kad gledamo djecu na uobiajeni nain, vidimo ono kako se ona nama ine, kako nam izgledaju. Kad promatramo djecu, uimo gledati na svijet kroz djetetove oi. U ovom teaju e sudionici nauiti da, dokle god ne budu mogli razumjeti to pojedino dijete doivljava u odreenoj situaciji, nee znati kako adekvatno reagirati. Na primjer, uitelj moe znati kakav je to doivljaj sjediti u prvoj klupi ili suoiti se s novim matematikim problemom; ak e to moda moi zamisliti i za veliki broj djece u razredu, no isto tako on mora nauiti saznati kako je to i to to znai za dijete koje prouava. Ovo moemo potkrijepiti s dva primjera. U svojoj poetnoj biljeci o promatranju djeteta, jedan je student opisao dijete koje je prouavao, jednog petogodinjeg djeaka, kao sretno i slatko dijete. "Ima osmjeh koji kao da nikada ne silazi s lica". Tijekom trajanja teaja, u svojim formalnim promatranjima, student je uoio da to isto dijete ima problema prilikom naputanja kole, igranja s drugom djecom i ogledavanja u novim aktivnostima. U nekoliko je tjedana student shvatio da svoj prvi dojam o djetetu treba preinaiti, odnosno protumaiti ga u smislu onoga to je ponaanje, dakle osmjehivanje djeteta znailo tom djetetu. Nakon intenzivnog promatranja iz blizine, student je shvatio da taj osmjeh izraava tjeskobu i odbijanje, da je zapravo zamrznuta maska djeteta koje prolazi kroz teak period. Student je nauio da se ubudue ne treba previe oslanjati na svoje pretpostavke. Drugi je primjer student koji je pokuao opisati dvoje djece tijekom prvih nekoliko tjedana kole. Prvo je dijete plakalo jer su mu nedostajali roditelji; student je zakljuio da dijete ima problema s odvajanjem. Drugo dijete, koje je bilo vrlo tiho i koje je voljno suraivalo, izgledalo je kao da je dobro prilagoeno koli. Student je 8

trebao mnogo vremena provesti u promatranju da shvati da je u ovom sluaju dijete koje je plakalo bilo u boljoj poziciji: ono se osjealo dovoljno slobodnim da izrazi svoje emocije, dok je tiho dijete osjealo takvu nelagodu da je "sebe jednostavno ostavilo kod kue". Tek nakon to je prolo nekoliko prvih tjedana kole, to se dijete poelo osjeati dovoljno lagodno da je poelo pokazivati pun raspon svojih emocija. Tema kojom se ovdje bavimo jest to iskustvo znai svakom individualnom djetetu, a obraivat e se na nekoliko naina: - Predavanja i informacije o individualnim razlikama u temperamentu i stilovima uenja od samog roenja djeteta, s naglaskom na radovima Stelle Chess, Alexandera Thomasa, Herberta Bircha i Anneliese Korner. - Od sudionika u uionici e se oekivati diskutiranje o problematici razumijevanja ponaanja u kontekstu. To podrazumijeva kontekst uionice, kulture, situacije toga dana, djetetovo zdravstveno stanje, prole oblike vezanosti ili specifino ponaanje promatrano sa stajalita unutar konteksta onoga to smo o djetetu ve nauili. - Od sudionika se zahtijeva da pripreme, odnosno sakupe podatke o dobi djeteta kojeg prouavaju, kako bi se mogla identificirati ponaanja tipina za odreenu dob, kao i konflikti i stilovi suoavanja s problemima. - U razredu, dok studenti govore o individualnoj djeci koju prouavaju i kad voditelj teaja pie komentare o promatranjima odnosno biljekama o promatranjima studenata, trebao bi se povesti razgovor o tome to bi to dijete moglo doivljavati. Neka od tih pitanja mogla bi biti i sljedea: to se dogaa u uionici? to se oekuje od nastave? to znate o djetetovom iskustvu? to znate o djetetovom temperamentu?

Tema 3: Ovaj je teaj namijenjen studentima koji se obrazuju za nastavnika zanimanja, kako bi razmislili o ljudima s kojima rade, o okruenju u kojem rade i o tome kakvi bi uitelji jednoga dana eljeli biti. esta posljedica uiteljevog razmiljanja o sebi samome i o djeci s kojom radi jest zamjetno poveanje suosjeanja i skromnosti, kao i dublje razumijevanje kompleksnosti ljudskog bia. Suosjeanje velikim dijelom dolazi kao posljedica naeg poveanog uvida, iji je cilj ne kontroliranje prouavanog djeteta, ve razumijevanje tog djeteta. Skromnost je posljedica shvaanja da netko moe detaljno prouavati drugu osobu, a da je opet nikada ne uspije u potpunosti upoznati. Jednom je na teaju slinom ovom, teaju za struno usavravanje uitelja, bila uiteljica estogodinjaka u dravnoj koli u New Yorku. Tijekom seminara, esto je imala pritubi na dijete koje je 9

prouavala, opisujui ga rijeima kao "prkosno", ili frazama kao "prekida odnosno ometa nastavu" ili s "ne slua". Kad je govorila o tekoama prilikom interakcije s tim djetetom, ostali su sudionici postavljali pitanja o tom djetetu, o uionici i o osjeajima same uiteljice. Nitko joj nije rekao da je u neemu pogrijeila i svi su razgovori voeni iskljuivo u smjeru iznalaenja naina da se to dijete razumije. To je djelomino bila posljedica toga to je uiteljica imala osjeaj da je netko "slua i uje", to je bila u stanju potisnuti neke svoje ekstremne reakcije i to se zapitala to dijete koje ona prouava zapravo doivljava. Na kraju seminara, svi su polaznici u zadatak dobili da napiu koje su, po njihovu miljenju, slabosti i jake strane djeteta kojeg su prouavali. Uiteljica o kojoj je rije je ula u uionicu vidno uzbuena. Rekla nam je: "Kad sam sjela da napiem jake strane djeteta, pomislila sam - Kakve jake strane? Pa on ih i nema! Stoga sam odluila napraviti popis djetetovih slabosti. Kad sam zavrila i pogledala u ono to sam smatrala njegovim slabostima i prema emu sam se tako i ponaala, odjednom sam shvatila da su mu to zapravo jake strane, ali da ih ja prije nisam razumijevala." Ona je sada prvi puta uoila djetetovu inteligenciju, artikuliranost, intelektualnu radoznalost i elju za razvojem i napretkom, pa je poela planirati odgovarajue naine da djetetovu nadarenost kanalizira u okruenju razreda. Nauila je kako da bolje sagleda vlastite reakcije, kako moe preispitati vlastite pretpostavke o djejim namjerama i sluati djecu onako kako su njezine "kolege-suuenici" na teaju i sam voditelj seminara sluali nju. Tema 4: U promatranje djece treba integrirati teoriju o razvoju djeteta i potrebe istraivanja. Znanje o razvoju djeteta doprinosi radu ovog teaja. Studenti koji se obrazuju za nastavnika zanimanja e nastaviti iriti svoje znanje o djetetovom razvoju, koncentrirajui se na teme koje doprinose razumijevanju njihovih opservacija. Tijekom itavog teaja voditelj e nastojati povezivati uoeno ponaanje s aspektima razvoja djeteta. Za vrijeme diskusije u kojoj e sudjelovati cijela grupa, od studenata e se neprestano zahtijevati da uoavaju razlike u reakcijama i sposobnostima djece ovisno o njihovoj dobi te da razmiljaju o razvojnim drutvenim i emocionalnim zadaama djece. Budui da e sudionici moda promatrati djecu razliite dobi, razliita podrijetla ili u razliitim okruenjima, teaj e nuditi mnogobrojne prilike za razmiljanje o tome to i kako moe utjecati na nae promatranje. Tema 5: Velika vrijednost lei u sposobnosti da se postavi "pravo" pitanje. Uitelji i budui uitelji ukljueni u ovaj program moraju nauiti da postavljanje pitanja nije posljedica neije slabosti, ve njegove snage. Samo mudra osoba je eljna novih informacija, pa e ih 10

potraiti ili sama ili pitajui druge, budui da se nee zadovoljiti odgovorom koji nudi samo trenutano rjeenje. Uenje o tome kako treba postaviti pravo pitanje esto moe otvoriti put ka istraivanju koje e rezultirati vanim otkriima. Znanstvenici-istraivai znaju to znai uiti ivjeti s neizvjesnosti i zazirati od preuranjenih zakljuaka. Ovaj stav, stav u kojem je asno ne znati, zajedniko prikupljanje podataka i zajedniko razmiljanje i zakljuivanje - to je ono to je potrebno odraslim uenicima u ovom teaju. Na poetku, voditelj teaja se moe nai u situaciji kad e biti "izbombardiran" pitanjima o "najboljim" nainima za rjeavanje tekih situacija u razredu punom djece. Na primjer, uitelj-sudionik bi mogao pitati sljedee: "Zbog ega se etverogodinjaci tuku?" Voditelj teaja bi mogao odgovoriti ovako: "Ovisi. Prije no to moemo na ovo pitanje odgovoriti, morali bismo znati vie o kontekstu u kojem je dolo do udaranja i o djetetu koje je prvo udarilo." Studenti e, svatko na svoj nain, do kraja teaja nauiti kako valja razmrsiti kompleksnost svake od situacija. Osim toga, uitelji u pravilu postavljaju pitanja koja ih ne vode ka iznalaenju korisnih strategija u radu s djecom. Ukoliko neko dijete uznemiruje razred ili radi nered, uitelj bi se o njemu mogao zapitati sljedee: "Kako bih ga mogao navesti da prestane to raditi?" ili "Zato mi to radi?". Iako su ova pitanja sasvim prirodna, ona su profesionalno gledano beskorisna. Uitelj e s vremenom nauiti postavljati drugaija pitanja, pitanja koja e mu pomoi da doe do odgovora koji neto znae: "to ovo dijete u ovom trenutku doivljava?" ili "to jo znam o ovom djetetu?". U gore navedenom primjeru etverogodinjaka koji je udario drugo dijete, uitelj bi mogao poeti razumijevati da neko dijete udara drugo zbog toga to su mu osjeti preplavljeni najrazliitijim emocijama u okruenju razreda koji je tako aktivan i buan, pa mu je udaranje druge djece nain da se obrani od svijeta. Neki drugi etverogodinjak bi mogao isto tako neto uiniti zbog toga to bi se elio druiti sa svojim vrnjacima, a ne zna kako, budui da nema vjetinu socijaliziranja koja bi mu to omoguila na prihvatljiviji nain. Tema 6: Nauimo li kako da promatramo sami sebe, to e nam pomoi da postanemo djelotvorni promatrai djece. Sudionici teaja o promatranju i biljeenju bivaju iznenaeni kad otkriju da je vjetina koju moraju svladati zapravo sposobnost da postanu svjesni lea kroz koje promatraju i vide svijet oko sebe. Na poetku teaja e se od njih esto zahtijevati da razmisle o svom odgoju, svojoj kulturi, obrazovanju, o vlastitim vrijednostima i o onom to oekuju od djece i od obitelji. Neki e brzo shvatiti i upiti ideju, no nekima e to biti vrlo teko postii. Shvaanje da su neije percepcije pod utjecajem njegovih ili njezinih osobnih iskustava jest dramatino otkrie do kojeg dolaze mnogi sudionici ukljueni u ovaj teaj. Ne samo da se vjebe navedene u temi 2 bave tim pitanjem, ve e i komentari voditelja, napisani tijekom njegovih obilazaka 11

terena i promatranja, esto sudionicima otkrivati neto vie o njihovim pretpostavkama i predrasudama. Neto vie o zakljucima voditelja i o diskusiji vezanoj uz njegovu reakciju nai ete u temi broj pet. Na koje biste naine mogli upotrijebiti ovaj teaj Ovaj je teaj organiziran oko devet glavnih tema. Svaka od tema ima obrazloenu svrhu, ciljeve i zadatke namijenjene sudionicima teaja, obaveznu literaturu, nastavne aktivnosti, zadatke za praktian rad na terenu i napomene namijenjene voditelju, odnosno instruktoru. Nastavne aktivnosti i zadaci su osmiljeni tako da studentima omogue konkretna iskustva koja e im pomoi da bolje razumiju sadraje ovog teaja. Ove se aktivnosti zasnivaju na naelima uenja odraslih, koja kazuju da odrasli, ba kao i djeca, najbolje ue ukoliko su ukljueni u direktna, praktina iskustva uenja, popraena razmiljanjem o vlastitom iskustvu. Iako se ovaj teaj oslanja na nekoliko obaveznih udbenika i tekstova, veliki dio njegovog sadraja nai ete u biljekama upuenim instruktoru. Naime, tu predlaemo instruktoru to svakako treba prenijeti studentima i to moe oekivati od odraslih uenika dok ue promatrati i biljeiti ponaanje male djece. Prilikom razmiljanja o tome kako bi se ovaj teaj mogao iskoristiti, trebate imati na umu da niste obavezni sve teme koje ovdje navodimo obraditi sa svojim odraslim uenicima. Isto tako, odluka o tome koliko dugo ete neku temu obraivati ovisi o njenom sadraju, o broju nastavnih aktivnosti i zadataka koje izvodite, o duljini trajanja predavanja odnosno radionice te o razni vjetine odraslih polaznika. U planiranju primjene bilo teaja u cjelini ili samo nekih od tema, djelatnici bi trebali razmisliti o tome koje bi kompetencije pedagoke institucije odnosno njihovi djelatnici voljeli da budui uitelji usavre.

12

13

II. PROGRAM TEAJAGlavni ciljevi i zadaci Ovaj e teaj buduim uiteljima pomoi da postignu sljedee: - shvate vanost uenja o tome kako djecu treba promatrati. - da putem konkretnih iskustava naue razliite tehnike promatranja. - usvoje vjetine potrebne za analiziranje prikupljenih podataka i da na osnovi provedenih analiza predloe razredne interakcije. - prodube i proire svoje razumijevanje teorije i istraivanja djejeg razvoja. - iskuse i razviju vjetine kooperativnog dijaloga s roditeljima i kolegama. - steknu vee razumijevanje individualnih razlika u temperamentu i stilu. - razumiju utjecaj konteksta na ponaanje i razvoj. - razviju vjetine promatranja i analiziranja formalnih i neformalnih grupnih interakcija. - identificiraju strategije koritenja opservacija u svrhu strunog usavravanja osoblja, rada s obiteljima, planiranja kurikuluma i rada s djecom. Sadraj teaja Tema Tema Tema Tema Tema Tema Tema Tema Tema br. br. br. br. br. br. br. br. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Zbog ega treba promatrati? Otklanjanje odnosno smanjenje subjektivnosti Razmatranje ponaanja u kontekstu Nain prikupljanja informacija o djeci Deskriptivno-narativno biljeenje Promatranje razrednog okruenja Analiziranje prikupljenih podataka Vezanje promatranja uz individualno uenje Drugi naini na koje se promatranje moe upotrijebiti

Obvezna literaturaAmerican Council of Education. Helping Teachers Understand Children. (Pomaganje uiteljima da shvate djecu) Washington, D.C.: Commission on Education (1945.), poglavlje br. 2 Cohen, D., Stern, V i Balaban, N. (1997.) Observing and Recording the Behaviour of Young Children (Promatranje i biljeenje ponaanja male djece). etvrto izdanje. New York, N.Y.: Teachers College Press. Keogh, Barbara. "Temperament and Schooling: Meaning of Goodness of Fit" (Temperament i kolovanje: Znaenje primjerenosti temperamenta) Thomas, A., Chess, S. & Birch, H. G. (1970.) "The Origins of Personality" (Podrijetlo osobnosti). Scientific American 222 (2), stranice 2 - 10

14

Dodatna literaturaBeaty, Janice. (1993.) Observing Development of the Young (Promatranje razvoja male djece). Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Children.

III. SADRAJ TEAJAPRVA TEMA: ZBOG EGA TREBA PROMATRATI? Svrha Studenti koji se obrazuju zanastavnika zanimanja e poeti razmiljati o potrebi i svrsi promatranja. Ciljevi i zadaci Ova tema e pomoi studentima da: - shvate zato je vano promatrati djecu - shvate koje su prednosti i koristi od promatranja djece - budu svjesni potrebe potivanja djeje i obiteljske privatnosti - ponu povezivati promatranje u uionici s teorijama istraivanjima na podruju razvoja djeteta - izaberu individualno dijete za detaljno promatranje Obvezna literaturaCohen, Stern i Balaban, Promatranje i biljeenje ponaanja mlade djece, Prvo poglavlje

i

Aktivnosti Aktivnost 1-a Aktivnost 1-b osjeaj biti Izbor djeteta koje e se prouavati Kakav je osjeaj biti promatra; Kakav je promatran

Zadaci za izvoenje praktinog rada na terenu - Zadatak 1 - Neka studenti ukratko napiu neto o djetetu koje su izabrali za izuavanje. Oni bi trebali unijeti svoj opi dojam o djetetu, razlog odabira djeteta, neka pitanja koja su znali o njemu/njoj, neke pretpostavke o tome zato dijete funkcionira i ponaa se na taj nain i to oni osobno osjeaju o tome i kako reagiraju prema izuavanju djeteta. Podsjea li ih on/ona na nekoga? Trebali bi izabrati ifrirano ime za dijete koje izuavaju, za

15

njegovu kolu i uitelja (osim ako se ne radi o strunom usavravanju djetetovog uitelja). - Zadatak 2 - Zatraite od sudionika da se sjete svih tehnika promatranja koje su upotrebljavali ili za koje su uli. Zatim neka napiu zbog ega su upotrebljavali te tehnike (gdje su ih upotrebljavali?), kako su im oni pomagali u uionici (ako jesu) i njihov interes za njih. Napomene instruktoru Velik broj studenata ili uitelja na usavravanju e osjeati da ve mogu jasno vidjeti djecu u njihovim uionicama i da uz testiranje i provjeravanje nema potrebe za detaljnijem i ozbiljnijem uenjem o tehnikama promatranja. Mnogi od njih su ve izvodili zahtjevana promatranja, koja nisu bila upotrijebljena ili nisu bila od koristi u njihovom svakodnevnom ivotu u uionici i koja su im se inila kao nepotreban teret. U ovom teaju, vi, kao instruktor, ete uitelje na strunom obrazovanju spustiti na zemlju i ukazati im na razlike koje postoje izmeu promatranja i jednostavnog gledanja djece. Takoer ete im sugerirati koje su prednosti uenja promatranja, to je neto to e oni morati uti jer, je uenje kako treba promatrati naporan posao. - Promatranje je alat koji e osposobiti uitelje za rjeavanje njihovih vlastitih problema i briga o djeci u uionicama. - Uitelji su donositelji odluka. Oni moraju odabrati metode i stvari koje e biti od najvee pomoi pojedinom djetetu. Da bi se donijele te odluke, nije dovoljno samo znati starost djeteta. Moraju biti sposobni opisati dijete kao osobu u svim njenim interakcijama s ljudima i stvarima. - Promatranje je nain razumijevanja teorije djetetovog razvoja i dubljeg istraivanja. Veliki broj teorija i istraivanja se temelji na mnogo, mnogo promatranja djece. Znanje o tome to su djeca kao osobe je temelj svakog programa, ali to vie znate o razvoju, vie smisla moete izvesti iz promatranja koja provodite. Razmislite o ponaanju koje je tipino za dvogodinjaka i sugerirajte studentima - buduim uiteljima da razmisle koje bi moglo biti znaenje tog ponaanja da je izvedeno spontano od strane desetogodinjaka. - Uenje o promatranju pomae uiteljima da naue vie o sebi i o ljudima s kojima rade: o djeci, roditeljima i kolegama. Kao promatra, ono to vidite i nain na koji to interpretirate je pod utjecajem vas samih, onakvih kakvi jeste i kakav je va 16

temperament, vaa ranija iskustva, oekivanja i kakva je vaa kultura. - Potrebno je mnogo vremena da se postane dobar promatra. Uenje promatranja je proces. Taj se proces u poetku ini vrlo krutim i formalnim. Studenti se u poetku mogu osjeati malo porazno, ali kako vrijeme prolazi, mnoge tehnike promatranja e im postati internalizirane. - Postoji mnogo naina za izvoenje promatranja, ukljuujui opisno pripovijedanje na licu mjesta, testove, videozapise, dnevnike, utiske i ostalo. Dobar dio ovog teaja e se usredotoiti na upotrebu deskriptivno-narativnih opisa djeteta. - Uesnici e za vrijeme trajanja teaja trebati biti podsjeani da je naglasak uenja promatranja na objektivniji nain u tome da uitelj treba razumijeti dijete iznutra tako da moe planirati vjebe i interakcije koje e poduprijeti individualnost djejeg razvoja. - Nije neuobiajena pojava da su sudionici teaja imali neugodna iskustva kada su i sami bili promatrani. Uitelji su najvie zabrinuti zatitom privatnosti djece i njihovih obitelji te njihovim objektiviziranjem do toke odravanja mehanikog odnosa prema svojim uenicima. Za instruktora je vano da dopusti promatraima - poetnicima da izraze svoju zabrinutost i nelagodu i da ustvrde vanost te zabrinutosti. U isto vrijeme instruktor moe objasniti da je svrha tehnika promatranja koje su ukljuene u ovaj teaj promatranje kompletnog djeteta u kontekstu te da su potovanje i skromnost glavne stavke u tom u procesu.

17

Napomena o povjerljivosti: Svim uesnicima mora biti objanjeno da sve to uju od svojih kolega o prouavanom djetetu ili o njegovoj obitelji tijekom teaja, ne smije biti nikome ponovljeno. Promatrai esto koriste uionicu za raspravu o zabrinutosti i problemima djejeg razvoja, socijalnim interakcijama ili obiteljskim odnosima. Djeca i njihove obitelji, jednako kao i njihovi uitelji, zasluuju da im se potuje privatnost. Iz tog razloga, svi uesnici teaja bi trebali izabrati ifrirano ime za dijete koje prouavaju te neko drugo za kolu koje dijete pohaa i, ako je potrebno, za djetetovog uitelja. ak je vano da, zbog toga to opis situacije moe biti toliko specifian da prouavano dijete i njegova obitelj mogu biti prepoznati, uesnici teaja razumiju potrebu ograniavanja svojih komentara i diskusija samo na teaj.

18

AKTIVNOST 1-a: Odabir djeteta za prouavanje Svaki e student trebati odabrati individualno dijete kojeg e tijekom trajanja teaja prouavati. Ukoliko oni ve rade u uionici, mogu odabrati jednog od svojih uenika. Ukoliko ne rade u uionici, morat e dogovoriti posjete Korak po korak uionici najmanje jednom tjedno, u trajanju od najmanje tri sata. Ukoliko e uionicu posjetiti samo onoliko koliko im treba da izvre promatranje, nee biti u mogunosti da svoju obzervaciju stave u kontekst. Ljudi obino nastoje odabrati dijete za koje su zabrinuti ili s kojim su nezadovoljni. Ako je to mogue, bilo bi ih dobro odvratiti od toga, jer ta djeca vrlo esto imaju viestruke, isprepletene probleme koji su preteki da bi ih razumio promatra - poetnik. Jedan nain izbora djeteta je da se od sudionika zatrai da napiu popis sve djece u razredu. Nakon to su sva imena napisana, dodijelite broj svakom imenu i provjerite da nije koje ime isputeno. Zatraite od njih da razmisle o tome zbog ega bi to moglo biti. Neka uesnici razmisle zbog ega im je prvo dijete na njihovim listama odmah palo na pamet. Dijete za promatranje moe biti odabrano na mnogo naina. Student moe poeljeti izabrati dijete za koje misli da je "prosjeno" emocionalno, obrazovano i drutveno, pa misli da e moda uspjeti u tom djetetu otkriti jedinstvenu individualnu unutranjost. Netko drugi moe poeljeti odabrati dijete koje smatra zagonetnim ili neko koje izgleda izgubljeno i zaboravljeno u razredu. Moe poeljeti odabrati dijete koje mu se ba i ne svia. Vrlo esto se dogaa da studenti koji neko vrijeme promatraju dijete kojem su bili neskloni, na kraju promatranja zavole to dijete.

19

AKTIVNOST 1 - b: Kako je to biti promatra! Kako je to biti promatran! Zamolite sudionike da oforme grupe od po tri ili etiri lana i da, ovako udrueni, porazgovaraju o tome 1) kako je to biti promatra, ali i 2) kako je to biti promatran. Neka izmeu sebe odrede tko e biljeiti njihove rijei, bez podataka o tome tko to kae, ve biljeei samo reakciju koja e tijekom diskusije uslijediti. Nakon dvadeset minuta zatraite od grupa da pred cijelim razredom govore o onome to su kao pojedinane grupe identificirali i o emu su razgovarali. Obino se javlja itav niz razliitih reakcija. Mnogi ljudi se, kad su promatrani, osjeaju nelagodno, to utjee na njihovu predodbu o tome koja je uloga promatraa. Rije "promatranje" je upotrijebljena u smislu ozbiljno prosudbenog testiranja ili ak pijuniranja. U ovom okruenju, sudionike teaja treba razuvjeriti glede promatranja i onoga to ono znai; treba ih uvjeriti da se pomno promatranje djece izvodi zato da bismo mogli razumjeti to dijete doivljava, odnosno da bismo mu na taj nain to je mogue vie pomogli. Djecu ne promatramo da bismo, na primjer, vidjeli prolazi li dijete na testu ili moda pada, da otkrijemo to s djetetom nije u redu, da pronaemo nain da ga preoblikujemo u "kotai u stroju". Uitelji na usavravanju i studenti e, bez sumnje, prizvati vlastito iskustvo i sjetiti se trenutka kada su bili promatrani od strane nesimpatinog uitelja ili nadzornika na poslu, koji su ih htjeli "uhvatiti" da rade neto pogreno. Potiite ih da se sjete kako su se osjeali u tim situacijama. Neki sudionici e izraziti zabrinutost i zbog povrede privatnosti djeteta koje je prouavano.

20

21

DRUGA TEMA: OTKLANJANJE I SMANJIVANJE SUBJEKTIVNOSTISvrha Studenti e demonstrirati svoju potpunu angairanost na taj nain da na vjebe i aktivnosti koje e biti voene u uionici reagiraju na osnovi iskustva iz vlastitog ivota. Uesnici e napustiti uionicu malo manje uvjereni da mogu lako procijeniti potrebe druge osobe i znaenje njihovih postupaka. Ciljevi i zadaci Ova tema e pomoi studentima da: - postanu svjesni da je teko biti objektivan, ukoliko objektivnost uope postoji i da svatko od nas ima vlastiti objektiv kroz koji promatra svijet - postanu svjesni vlastitih predrasuda - ponu razmatrati razliite utjecaje koji modeliraju individualno zapaanje, procjene i oekivanja i shvatiti da su to izvori predrasuda - ponu prepoznavati naine na koje njihove vlastite predrasude utjeu na njihova opaanja djejeg ponaanja i na odluke koje donose u pouavanju Obvezna literaturaNema je.

Aktivnosti Aktivnost 2-a Aktivnost 2-b Aktivnost 2-c Aktivnost 2-d vaem susjedstvu Aktivnost 2-e

Savreni praznici Etiketiranje djeteta Djeca i odrasli imaju razliite prioritete to se u vaoj obitelji cijenilo? to se u cijenilo? Sjeanja na rane kolske dane

Zadaci za praktini rad na terenu - Zadatak 1 - Uesnici e proitati zadatak "Ponaanje ima znaenje" - Zadatak 2 - Uesnici e proitati i odgovoriti na zadatak "Zato sam postao uitelj? Napomene instruktoru Aktivnosti povezane s ovom temom e se ponavljati kroz nekoliko predavanja. Na poetku, uesnici u razredu mogu biti zabrinuti to pred svima moraju priati detalje iz svog privatnog ivota, iz dana dok su bili djeca te sada, kao roditelji i uitelji. Uvijek pomae kada

22

je instruktor spreman podijeliti s drugima primjere iz vlastitog ivota. Vano je da se za vrijeme predavanja stvori otvorena, neprosudbena atmosfera podjele iskustava i naina gledanja, jer je oslukivanje i uoavanje razlika u reakcijama jedan od naina na koji sudionici poinju biti svjesni da iskustvo i ponaanje ima razliito znaenje za razliite ljude. Ta predavanja su pravo vrijeme da se naglasi jedna od tema ovog teaja: Znaenje iskustva nije u iskustvu samom. Znaenje je u tome tko je taj koji doivljava to iskustvo. Slino tome, znaenje nekog ponaanja ovisi o onome tome tko se tako ponaa. Promatraima - poetnicima mora biti jasno da postoje mnoge stvari koje su izvori predrasuda. Ako nauimo uviati svoje predrasude, one e manje utjecati na nas. Ovaj teaj e se usredotoiti na dijete i na to da se znaenje njegovog ponaanja objasni, ne samo nama, nego i njemu. Nakon to su proli aktivnosti u ovoj temi, studenti bi se mogli zabrinuti da ne postoji nain na koji bi mogli smanjiti svoju subjektivnost. Postoje tri koraka koji nam pomau da svoje predrasude drimo po strani: 1. Sakupite mnogo informacija o djetetu koje prouavate. Donoenje odluka nemojte temeljiti na maloj koliini informacija ili malom broju promatranja. 2. Saznajte mnogo o sebi i promatrajte vlastite reakcije. Prepoznajte podruja koja su za vas osjetljiva, tako da moete biti oprezni sa svojim prosuivanjem na tom podruju. Ukoliko imate vrlo jake osjeaje prema djetetu, bez obzira jesu li pozitivni ili negativni, pokuajte ih suzbiti. 3. Zapamtite da postoji razlika izmeu opisivanja ponaanja i davanja razloga za to ponaanje. Moete promatrati dijete sjedei kraj njega za vrijeme odmora i ono vam moe izgledati usamljeno. Meutim, bilo bi pogreno odmah rei, "On sjedi usamljen jer se stidi svoje stare odjee" ili "On sjedi i izgleda usamljeno jer mu nedostaje njegov otac", budui da posjedujete vrlo malo informacija, odnosno nemate nita osim svog miljenja. Nakon sudjelovanja u ovim aktivnostima, studenti u pravilu postaju puno svjesniji toga kolika je uiteljeva mo da utjee na ivote djece. Poinju se sjeati sretnih trenutaka koje su proveli u koli kao djeca, ali i onih loih. Vraaju u sjeanje bespomonost koju su osjeali s uiteljima koji nisu imali interes da ih upoznaju. Zbog tih sjeanja oni se esto osjeaju obaveznima prema procesu uenja i nastoje otkloniti vlastite predrasude, da bi omoguili djeci da budu viena onakvom kakva zaista jesu.

23

24

AKTIVNOST 2-a: Savreni praznici Zatraite od sudionika teaja da sa svojim kolegama podijele svoju ideju o tome to su i kakvi su savreni praznici, bez obzira na vrijeme, novac ili osobne odgovornosti. Za njih nije dovoljno da jednostavno uju da postoji mnogo razliitih odgovora na to pitanje. Vano je poticati sudionike na razmiljenje o tome zato bi moglo biti tako mnogo naina da se zadovolje elje srca. Tipini odgovori ukljuuju: "Mi smo svi razliiti" ili "Osobnost" ili "Iskustvo". Meutim, trebat e ih poticati i da postanu detaljniji. Na koje naine smo razliiti? to podrazumijevaju pod osobnost? Kakvo iskustvo? Faktori koji utjeu na razliite vrijednosti o tome to je ugodno i to je vano e vjerojatno sadravati: starost, spol, etniko, drutveno, ekonomsko podrijetlo, osobni temperament i razliita osobna iskustva, kao to su roditeljstvo, razina stresa, odabir izbora, itd.

25

AKTIVNOST 2-b: Etiketiranje djeteta Zamolite uitelje na usavravanju ili studente da individualno razmisle o djetetu koje vole i neka si to dijete doaraju. Nakon to su to uinili, traite svakog od njih da iznese jednu rije koja karakterizira to dijete. Instruktor pie te rijei na plou ili veliki komad papira privren na zid, kako bi ga svi uesnici teaja mogli vidjeti. Zatim ih zamolite da se sjete djeteta kojeg ne vole previe, s kojim imaju problema ili djeteta za koje bi eljeli da nije u uionici. Vjerojatno ete uti smjeh olakanja vezan uz ovaj potonji zahtjev, jer mnogi uitelji na usavravanju imaju problema s priznanjem da postoje neka djeca s kojima nisu u potpunosti zadovoljni. Ponovo, zamolite ih da iznesu jednu rije koja opisuje to dijete, i opet stavite popis na plou, paralelno s popisom uenika koji su voljeni. Pitajte grupu to dvije paralelne liste sugeriraju. Svrha ove vjebe je da pomogne uesnicima da uvide da su njihovi pretpostavljeno "objektivni" opisi djece vrlo subjektivni te da osobine koje mogu biti negativne jednom uitelju, mogu ak odueviti drugog. Uvijek je mogue povui crte izmeu pridjeva koji izraavaju taj fenomen, i nakon nekoliko primjera, promatrai - poetnici e biti sposobni sugerirati koje rijei (pozitivne i negativne) bi mogle opisivati isto dijete, ovisno o tome tko je na njega reagirao. Neki uobiajeni primjeri su: Voli Ne voli dobrog ponaanja ---------------------------------------- dosadni konformist pametan --------------------------------------------------- lukav kooperativan ---------------------------------------------- priljepljiv znatieljan ------------------------------------------------- neugodan artikuliran ----- ------------------------------------------- cmizdrav smijean ---------------------------------------------------- smuen

26

27

AKTIVNOST 2-c: Djeca i odrasli imaju razliite prioritete Zatraite od uesnika da se u mislima vrate u djetinjstvo i prisjete zbog ega su ih grdili u njihovoj obitelji. Zapiite odgovore na plou. Neki od odgovora mogu sadravati "Zbog protuslovljenja roditeljima." ili "Zbog kanjenja na ruak." Zatraite od njih da se, ako mogu, sjete djejeg razmiljanja i osjeaja o tome to su i zato uinili. Odgovori kao to su, "Nisam protuslovio - pokuavao sam se braniti ili objasniti" ili "Samo sam traio informaciju" ili "Bio sam toliko zaigran s mojim prijateljima da nisam shvatio da je kasno," su uobiajena pojava. Pitajte ih mogu li zamisliti zato su se njihovi roditelji zbog tih stvari ljutili. Zatraite da razmisle o tome zato odrasli i djeca razliito shvaaju isto ponaanje. Nekoliko injenica e im postati jasne: 1. Ponaanje djece nije uvijek izvedeno da bi dosaivalo ili provociralo odrasle, iako, neka djeca ponekad imaju to za cilj. 2. Djeje ponaanje ima vlastitu logiku, povezanu sa razvojnom fazom i motivacijom. Primjerice, dijete koje kasni kui na ruak moe biti u razvojnoj fazi u kojoj vrnjaci poinju postajati vaniji od obitelji. 3. Odrasli nisu uvijek svjesni faza djetinjstva i motivacije i odrasli esto o sebi imaju neke osjeaje koje djeca mogu ugroziti. Povijesno autoritarne kulture potuju blisku povezanost s obiteljskim pravilima i neospornu poast iskazuju roditeljima. Nepotivanje ovih pravila moe ugroziti roditeljski ponos.

28

29

AKTIVNOST 2-d: Do ega se dralo u vaoj obitelji? Koje su vrijednosti potovane u vaem susjedstvu? Zamolite studente da razmisle o svojem djetinjstvu i da kau koje su vrijednosti ili kakva ponaanja bila na cijeni u njihovim obiteljima te da to potkrijepe primjerima pred cijelim razredom. Dajte im neke primjere, da sudionici uvide da su neke od vrijednosti i one koje oni nisu tako doivljavali. Tu se, na primjer, mogu nai neispoljavanje osjeaja, izrazita emocionalnost, poslunost, inicijativa, privatnost, urednost, zabavnost, radoznalost, itd. Neka se sudionici vrate na popis kvaliteta koji su sastavili tijekom aktivnosti 2-b. Kad to uine, neka razmisle o tome ima li povezanosti izmeu njihovih osjeaja i znaajki koje su naveli te njihovih iskustava dok su bili djeca. Neka razmisle o djetetu koje im se svidjelo i o onome koje im se nije svidjelo. Ima li neega u djetetu koje im se svidjelo ili pak nije svidjelo a to ih podsjea na njih same? Je li vas to dijete podsjetilo na bilo koga iz vae obitelji ili prolosti? Nee svi sudionici pristati svoja iskustva iznijeti pred cijelim razredom, no ak i nekoliko dragovoljno prijavljenih sudionika bit e dovoljno da svi shvate da naa iskustva iz prolosti i na odgoj bitno utjeu na nau percepciju o djeci.

30

AKTVINOST 2-e: Sjeanje na rane kolske dane Zadajte studentima sljedei zadatak: 1. Pokuajte se prisjetiti sebe kao malih uenika. Koliko vas je imalo uitelja ili uiteljicu koji su vas razumjeli? 2. Koliko vas je imalo uitelja koji nikako da vas dobro shvati, koji je pogreno tumaio vae motive, koji nije suosjeao s vama i s onim to je vama vano? 3. Budui da ste bili jedno te isto dijete, kako je to mogue da su neki uitelji prema vama imali pozitivan stav, a drugi ne? Kako je mogue da su neki uitelji uspjeli razumjeti vae motive, a drugi ne? to mislite da je spreavalo uitelje da u vama vide ono to ste vi u sebi vidjeli? Ideja ove vjebe bila je da sudionici jo jednom uvide i shvate koliko je vaan utjecaj uiteljevih predodbi o djetetu na djetetovo doivljavanje kole.

31

32

Druga tema: Praktini zadatak za rad na terenu 1 PONAANJE IMA SVOJE ZNAENJE Ovo to slijedi su osnovni stavovi glede razvoja djece i mladih, kao i o razlozima njihovog ponaanja: 1. Ponaanje uvijek ima svoje uzroke i uvijek neto znai. Ponaanje do kojeg dolazi obino dobiva smisao kad se na njega gleda oima osobe koja ga ispoljava. 2. Razlozi koji lee u pozadini nekog ponaanja su uvijek viestruki. Neki su tjelesni... ponekad su to odnosi s drugim pojedincima (ljubav, mrnja, prijateljstvo, antagonizam)... neki su kulturni... neki proizlaze iz sudjelovanja u grupnim aktivnostima... dok neki proizlaze iz naina na koje pojedinac sam tumai vlastita akumulirana iskustva, naina na koji definira vrijednosti, tei ka ostvarivanju svojih ciljeva i izgrauje obrambeni mehanizam protiv frustracije i ograniavajuih okolnosti. 3. Svaki je pojedinac nedjeljiva jedinka. Na tu njegovu cjelovitost djeluju sva obrazovna iskustva koja doivljava i u kojima sudjeluje. 4. ovjek se razvija. Niti jedno dijete nije roeno takvo kakvo je sada niti je sudbinski predodreeno da e biti ono to je. Kako se tijelo razvija i postaje sve sposobnije, javljaju se nove sposobnosti za doivljavanjem, za uenjem i za djelovanjem. Kako se iskustva akumuliraju, znaenja i osjeaji se sve vie meusobno diferenciraju. Drugim rijeima, ono to razvija osobnost pojedinca jest interakcija izmeu organizma i njegovog okruenja u odreenom periodu vremena. 5. Svaki je pojedinac dinamian energetski sustav, a ne samo jednostavan stroj na kojeg se djeluje izvana. 6. Svaki pojedinac se razlikuje od svakog drugog pojedinca.(Preuzeto iz rada D. Prescott, The Child in the Educative Process (Dijete u obrazovnom procesu)

33

34

Druga tema: Praktini zadatak za rad na terenu 2 Proitajte to razliiti uitelji govore o tome zbog ega su izabrali svoje zanimanje. Pokuajte pronai jedno objanjenje koje se podudara s vaim razlogom zbog kojeg ste poeljeli postati uiteljem. Nemojte zaboraviti da ne postoji "pravi" razlog. Napiite ukratko neto o razlozima koji su vas ponukali za zanimanje uitelja, kao i svoju reakciju na barem dva od navedenih objanjenja. Ukoliko niti jedan od sljedeih odlomaka ne odgovara vaem razlogu, napiite onaj koji odgovara odnosno izraava vae motive. ZBOG EGA SAM POSTAO/LA UITELJ/ICA 1. Oduvijek volim djecu. Njihova radoznalost i vjeito uenje su vrlo uzbudljivi. Volim njihovu otvorenost kad govore o svojim osjeajima, njihovu iskrenost u osobnim kontaktima. Djeca me uveseljavaju i nasmijavaju. 2. Oduvijek sam eljela svoju djecu. Moja majka se nije najbolje snalazila u majinskoj ulozi i osjeala sam da u kao roditelj biti uspjenija budem li obrazovana u tom smjeru. Uiteljevanje je za mene najblie roditeljstvu. Odluila sam postati uiteljicom kako bih o djeci i njihovim potrebama saznala to je mogue vie, kako bih im mogla pomoi da ojaaju i zdravo se razvijaju, i kako bih, kad jednog dana postanem roditeljem, bila dobar roditelj. 3. Uitelji e uvijek biti potrebni. Ekonomija je esto nesigurna. Toliko ljudi ima bez posla! Neki lanovi moje obitelji nisu uspjeli pronai plaeni posao. Dokle god bude djece, bit e i kola, to znai i posla za uitelje. Volim sigurnost tog posla te ekonomsku sigurnost koju kao uitelj imam. 4. Moja je majka uiteljica i itavog mog djetinjstva sluala sam roditelje kako govore o uicima tog zanimanja i vanosti stjecanja dobrog obrazovanja. Svi smo se divili mojoj majci i nestrpljivo ekali veeri, kad bi nam znala priati o svojim uenicima ili o drugim uiteljima. Nikada nisam razmiljala ni o kakvom drugom poslu. 5. kola je bila jedino mjesto gdje sam se osjeala sretnom. Roditeljski je dom za mene bio muno mjesto. Imali smo malo novaca, pa se u kui esto svaalo. Ni susjedstvo nije bilo sigurnije. kola mi je priinjavala veliko olakanje i utjehu. Tamo sam nala red i mir. Tamo sam mogla marljivo raditi i za svoj trud biti pohvaljena od strane uitelja. Moji su prijatelji bili tamo. kola je bila moja oaza. 6. Volim neprestano neto novo uiti. Po prirodi sam intelektualno radoznala. Jedan od najveih uitaka mi je prouavati nove materijale. Uvijek listam po knjigama, traei podatke o udaljenim mjestima, o novim znanstvenim dostignuima i novim vjetinama. Budui da je sadraj onoga to poduavam vaan ba kao i nain na koji to radim, shvatila sam da je posao uitelja pravi posao za mene. 7. Djecu volim vie nego odrasle. S djecom se osjeam ugodnije i slobodnije nego li s odraslima. U drutvu odraslih nikada ne mogu 35

uspjeti rei ono to bih volio. Ponekad se ak niti ne mogu sjetiti to bih elio rei. Meutim, s djecom se osjeam sigurnim. Volim to me djeca prihvaaju i osjeam da s njima mogu biti ono to stvarno jesam. 8. Uiteljevanje je za mene politiki in. ini mi se da nain na koji poduavamo svoju djecu, ne mislim pri tom samo na akademsko gradivo, ve i ideju o potivanju pojedinaca, na mogunost izbora, potrebu da brinemo jedni o drugima i slino, da sve to moe pomoi naoj zemlji. Djeca su naa budunost, i kad u ruke uzmemo njihov odgoj i obrazovanje u punom smislu tih rijei i vrlo ozbiljno, to postaje na politiki stav. 9. Bez uiteljevanja bih bila usamljena. Ono mi pomae da osjeam da pripadam nekoj zajednici. Prekrasno je viati istu djecu iz godine u godinu, ili brau i sestre tvojih bivih uenika. Volim ak i razgovore s roditeljima. Veina ostalih uitelja je na koli gotovo jednako dugo kao i ja, pa smo se s vremenom vrlo zbliili. Znam da im je stalo do mene kao i meni do njih. 10. Volim pomagati djeci da steknu specifina akademska znanja i vjetine. Viam mnogo odraslih ljudi koji jedva da su pismeni, ili koji ne cijene akademske vjetine. Mislim da e uenici koji dobro itaju i piu, koji imaju dobre osnove u matematici i prirodnim predmetima i koji su usvojili mnogobrojne informacije o drutvenim predmetima u ivotu biti uspjeni. 11. Uiteljevanje mi dobro ide. Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da sam zapravo oduvijek bio uitelj i da sam dobar u objanjavanju drugima. Svoju mlau brau sam nauio vezati uzice cipela. Prije no to sam se poeo ovime baviti, esto sam svojim suradnicima na bivem poslu objanjavao upotrebu nove tehnologije. Volim osjeaj kompetentnosti koji me obuzima kad se djeja lica razvedre kad shvate neto to im elim prenijeti. Isto tako volim kad mi moj nadzornik nakon posjete razredu i promatranja mog nastavnog sata da visoku ocjenu. 12. Ono to me zanima jest pripremanje buduih dobrih graana. Trebaju nam ljudi koji e biti sposobni raditi s drugima, potivati autoritet i biti spremni za odgovornosti svijeta odraslih. Kao uitelj, elim da moji uenici naue to je to samokontrola i marljiv rad. Znam da ponekad zvuim grubo, no vano je da djeca u najranijoj dobi naue koji je pravi nain djelovanja, da bi, kad odrastu, dobro sluili svojoj domovini.

36

37

TREA TEMA: RAZMATRANJE PONAANJA U KONTEKSTU Svrha Studenti - budui uitelji e demonstrirati svoju sposobnost da u obzir uzimaju kontekst djejeg ponaanja i iskustava i to tako da e pokazati da znaju postavljati pitanja, traiti dodatne informacije i ukljuiti relevantne kontekstualne podatke kad razgovaraju o djetetu. Ciljevi i zadaci Ova e tema studentima pomoi da: - postanu svjesni razliitih aspekata djejih iskustava koji mogu utjecati da djeje osjeaje, ponaanje i znanje - se upoznaju s rezultatima istraivanja o individualnim razlikama u temperamentu i stilovima uenja kod djece od njihova roenja - prilikom nastojanja da razumiju djetetovo iskustvo u obzir uzimaju razvoj, kontekst i temperament - steknu dublje razumijevanje teze da "Znaenje iskustva nije u samom iskustvu, ve u osobi koja to iskustvo doivljava" - ponu uoavati i priznavati kulturne i individualne varijacije u demonstriranju tipinih pokazatelja djejeg razvoja, ponaanjima primjerenim odreenoj dobi i slino. Obvezna literaturaKeough, Barbara. "Temperament and Schooling: Meaning of Goodness of Fit" (Temperament i kolovanje: Znaenje primjerenosti temperamenta) Thomas, A., Chess, S. & Birch, H. G. (1970.) "The Origins of Personality" (Podrijetlo osobnosti). Scientific American. 222 (2), stranica 2-10. Creating Child-Centred Classrooms: 3-5 Year Olds (Stvaranje razreda usmjerenih na dijete: djeca od tri do pet godina). V. poglavlje, "What to observe" (to treba promatrati), stranice V-6-9

Aktivnosti Aktivnost 3-a Uenje o tome kako treba postavljati pitanja Aktivnost 3-b to vidite? to biste jo trebali znati? Aktivnost 3-c to je u mojoj kulturi vano? Aktivnost 3-d Ocjenjivanje vlastitog temperamenta Aktivnost 3-e Diskusija o studijama dobne razine Aktivnost 3-f Diskusija o okruenju Praktini zadaci za rad na terenu 38

- Zadatak 1 - Neka studenti sastave kratak upitnik za roditelje, iji je cilj sakupljanje informacija o djetetovim prethodnim iskustvima i ivotu kod kue. Recite im da pripaze da njihova pitanja odraavaju potivanje obiteljske privatnosti. Na osnovi ovog upitnika, studenti e intervjuirati roditelje (bilo u okruenju svoje kole ili e to biti neki prijatelj koji je ujedno i roditelj) te pribiljeiti njihove odgovore. Nakon toga e studenti napisati to su nauili o tom djetetu i kako bi kao uitelji iskoristili dobivene podatke. - Zadatak 2 - Na osnovi predloka o temperamentima, koje e dobiti u materijalima za ovaj zadatak, studenti bi trebali ocijeniti temperamente troje djece starih izmeu tri i osam godina. Nakon toga trebaju ukratko pismeno opisati to su nauili o temperamentu svakog djeteta. Studenti se mogu posluiti i ljestvicom temperamenta, koja ini sastavni dio teaja "Individualizirana nastava" (predloak 7-b-1). - Zadatak 3 - Na osnovi predloka 3-f (Razmiljanje o okruenju vaeg razreda), studenti neka napiu odgovore na svako od postavljenih pitanja. Osim toga, neka naprave jednostavnu skicu razreda i donesu je na sat. Ovaj e zadatak biti upotrebljen u okviru aktivnosti 3-f. - Zadatak 4 - Studenti bi trebali napraviti tri primjerka jednostavnog tlocrta razreda u kojem rade. Na osnovi tog tlocrta, studenti e nekoliko dana "pratiti" i oznaavati kretanje djeteta koje prouavaju i to u tri perioda "slobodne igre", odnosno "izbora". Neka zabiljee koliinu vremena koju dijete provede u svakom od centara aktivnosti te je li se dijete samostalno odluilo na taj centar ili ga je netko (identificiran) pozvao. Nakon toga studenti trebaju na jednoj stranici napisati svoje miljenje o tome gdje je dijete provelo to vrijeme i zbog ega. Je li bilo iznenaenja? - Zadatak 5 - Studenti trebaju pripremiti rad pod nazivom Studija o dobnoj razini, koji se treba sastojati od 4 do 7 stranica. Ovaj e se rad upotrijebiti da bi se studenti upoznali s vjetinama, interesima i problemima tipinim za dob djeteta kojeg prouavaju. Osim toga, studenti e se na ovaj nain usredotoiti na pronalaenje odgovora na pitanje kako se dijete koje prouavaju uklapa u tipinu dobnu razinu. Pogledajte materijal kojeg e studenti dobiti za izradu svog zadatka! Napomena za instruktora Studenti - budui uitelji e tijekom teaja trebati biti podsjeani na to da u svom radu trebaju obratiti panju i na kontekst djetetovog ponaanja i nauiti kako treba postavljati pitanja potrebna da bi se odredio kontekst. Postavljajte im ta pitanja opetovano, bilo u svojim pisanim odgovorima i komentarima njihovih promatranja, bilo u razgovorima u razredu, budui da ete tako modelirati nain njihovog razmiljanja o vlastitim promatranjima, koje e oni s vremenom usvojiti.

39

40

AKTIVNOST 3-a: Uenje o tome kako treba postavljati pitanja Poetnicima u promatranju dajte opis nekog djeteta u situaciji koja zabrinjava uitelja. Taj opis neka bude kratak (jedna do dvije reenice). Neki od primjera takvog, namjerno vrlo saetog opisa su sljedei: 1. "Majka kae uiteljici da njezino dijete ima napadaje bijesa svakog jutra prije odlaska u kolu. eljela bi znati to treba uiniti." 2. "Dvoje djece tek dolih u kolu ne igra se ni sa kime u razredu. Uiteljica je zbog toga zabrinuta." 3. "Jedan otac dovodi svog sina svaki dan u kolu, a bez da kae 'dobar dan' uiteljima niti 'dovienja' svome sinu. to bi to trebalo znaiti?" 4. "Dijete koje e uskoro navriti etiri godine je odjednom postalo agresivno prema trogodinjacima u grupi. U emu bi mogao leati problem?" Vrlo esto se dogaa da se instruktori i mentori susreu s ovako ukratko opisanim problemima. Studentima e trebati pomo i voenje, kako bi znali to bi tono trebali uiniti. Oni moraju nauiti kako da prikupe podatke koji e im pomoi da nau rjeenje koje odgovara djetetu o kojem je rije, njegovoj obitelji i uiteljima. Ukoliko grupa odnosno razred nije prevelik, dozvolite sudionicima da slobodno postavljaju pitanja koja e im pomoi da dobiju ideju o tome to dijete ili roditelj moe u odreenoj situaciji osjeati, odnosno kako je doivljavaju. U veem razredu sudionike moete podijeliti u grupe od po etiri do est lanova. Svakoj grupi dajte razliit opis koji se sastoji od samo dvije reenice. Zatraite od njih da napiu popis pitanja koja bi postavljali ne bi li prikupili informacije potrebne da razumiju situaciju. Cilj ove vjebe je dvostruki: kao prvo, elimo da studenti shvate kakva je vrsta informacija potrebna uitelju da bi razumio to se u situaciji zapravo dogaa i koja je neophodna da bi se donijela odluka o djelovanju. Kao drugo, eljeli bismo da studenti razviju itav repertoar pitanja koja bi mogli upotrijebiti kad se jednom, radei s djecom i njihovim obiteljima, budu suoili s ovakvim situacijama. Na primjer e se baviti djetetom koje, kako opis od dvije reenice kae, ima jutarnje napadaje bijesa. Navest emo odreen broj pitanja koja biste mogli postaviti prije nego li neto poduzmete: - to podrazumijevate pod "napadajima bijesa"? (Ono to roditelji zovu "napadajima bijesa" za uitelja moe biti samo znak blagog protesta.)

41

- Koliko je staro dijete? (Napadaji bijesa su tipini za neku dob, dok u drugoj dobi mogu biti znak neeg drugog.) - Kad su poeli napadaji bijesa? - Kako se roditelj ponaa u tom sluaju? Kako dijete reagira na reakciju roditelja? - Ima li u obitelji druge djece? Imaju li ona napadaje bijesa? - Zbog ega je roditelj zabrinut? Sumnja li na neki problem koji lei u pozadini tih napadaja, a o kojima nije voljan priati? - Je li u trenucima prvih napadaja bijesa bilo kakvih promjena kod kue, u djetetovu zdravlju, u ivotu roditelja? (Promjene kao to su gubitak posla jednog od roditelja, smrt djeda ili bake, roenje brata ili sestre, poetak kole, oporavak nakon neke bolesti, preseljenje, itd.) - Ima li dijete napadaje bijesa samo ujutro? Ima li ih samo u prisutnosti majke? Ima li ih i u dane kada nema kole? - Kada dijete naveer ide spavati? Kad se budi? - Kakva je jutarnja rutina djeteta? - Kako sa dijete ponaa kad doe u kolu? Kako se ponaa kad doe kui? - Je li bilo dana kada dijete nije prije kole imalo napadaj bijesa? Kada je to bilo? - Je li dijete uspostavilo kakav odnos s uiteljem ili s drugom djecom u razredu? - to obitelj misli o djetetu? - to obitelj misli o koli? - to dijete misli o novim situacijama u kojim se nalazi? Kako se osjea kao pripadnik grupe? - Kakva iskustva dijete ima glede ivota u grupi? - Razlikuje li se jezik koji dijete govori kod kue od jezika koji se upotrebljava u koli? Razumije li dijete u potpunosti i govori li jezik kojim se govori u koli? - Razlikuje se kultura iz koje dolazi djetetova obitelj bitno od kulture veine djece i uitelja u koli? Instruktor moe naglasiti da uitelji i roditelji mogu svoj plan reagiranja na djetetove ispade izraditi u skladu s razumijevanjem znaenja tih napadaja bijesa. Na primjer, neki su napadaji bijesa posljedica kronine malaksalosti, pa bi rjeenje bilo raniji odlazak djeteta u krevet. Neka djeca teko doivljavaju dramatine promjene u svom domu kao to su roenje brata ili sestre, razvod roditelja, preseljenje, itd., pa te svoje jake osjeaje znaju izraziti na ovako burne naine. Odgovor bi u ovom sluaju bio da se djetetu u 42

koli prui konzistentnija rutina i da mu se omogui da razvije jae veze s uiteljima i uenicima u razredu, dok bi mu roditelji trebali pruiti dodatnu panju i njenost. Moda dijete dolazi iz kulture koja se osjea stranom i otuenom, pa ak i ugroenom kulturom kole, pa je dijete kod kue ulo uznemiravajue komentare. U tom sluaju uiteljev je zadatak da se posebno potrudi da ostvari partnerstvo izmeu djetetovog doma i kole, kako bi, otklonivi roditeljsku nelagodu, omoguio djetetu da se u koli ugodnije osjea.

AKTIVNOST 3-b: to vidite? to biste jo trebali znati? Ova je aktivnost jo jedan od naina da sudionici pokuaju razviti potpuniju sliku konteksta kojeg vide. Imate li za to mogunosti, pokaite studentima film ili videosnimku dvoje djece koja se zajedno igraju za stolom u uionici ili u kolskom dvoritu. - Neka vam studenti kau to misle kakav je odnos izmeu to dvoje djece. - Neka budu specifini glede naznaka koje su ih nagnale da zakljue to su zakljuili. - Neka identificiraju svaku neutemeljenu pretpostavku do koje su doli. - Na kraju, neka napiu popis pitanja potrebnih da bi dobili odgovore koji bi im pomogli da s veom sigurnou analiziraju odnos izmeu djece. Neka od tih pitanja jesu: a) Poznaju li se djeca meusobno? b) Koliko se dugo znaju? c) Jesu li u rodu?

43

d) Jesu li u novom okruenju ili moda rade s nepoznatim materijalima? e) Ponaaju li se u skladu sa sebi tipinim ponaanjem? f) Znaju li to odrasli od njih oekuju? Jesu li od uiteljice dobili kakav zadatak? g) Jesu li djeca iste dobi? h) U koje doba kolske godine je ovaj prilog snimljen?

44

AKTIVNOST 3-c: to je u mojoj kulturi vano? Neka studenti oforme grupe od po etiri lana te na osnovi predloka 3-c (to je u mojoj kulturi vano) odgovore na pitanja i kasnije prodiskutiraju razlike u svojim odgovorima. Nakon pola sata neka se ponovno udrue u veliku grupu i povedu zajedniku diskusiju. esto se dogaa da studenti otkrivaju da su vrijednosti i ponaanja, koja su uzeli zdravo za gotovo kao "prirodna", obino specifina za odreene kulture.

45

Predloak 3-c to je u mojoj kulturi vano? Dopunite sljedee reenice, imajui na umu svoju obitelj i kulturu u kojoj ste odrasli. S odrastanjem ste moda i promijenili svoje miljenje ili predodbe, no molimo vas da pokuate odgovoriti onako kako bi se u vaoj obitelji ili kulturi od vas oekivalo. 1. U mojoj obitelji od djece se oekivalo da ... 2. U mojoj kulturi, djeca nisu smjela... 3. Ukoliko bi se dijete u mojoj obitelji razgnjevilo, obitelj bi... 4. U mojoj kulturi najvaniji zadatak roditelja je... 5. Nain na koji djeca odraslima iskazuju potovanje je... 6. Svrstajte sljedee stavke u skladu s vanosti koju one imaju u vaoj kulturi:

------------ obrazovanje ------------ tjelesna izdrljivost ------------ pristojnost -----------sposobnost za iskoritavanje drugih ------------ briga o manje sretnim ljudima -----------duhovna/religiozna aktivnost ------------ miljenje susjeda

----------------------------------------------------zajednici -------------ivot -------------dobro --------------

konformizam hrabrost zabava ivot u obiteljski materijalno inteligencija

46

AKTIVNOST 3-d: Ocjenjivanje vlastitog temperamenta Na osnovi predloka 3-d studenti e procijeniti vlastiti temperament, prema varijablama koje su upotrijebili Stella Chess, Alexander Thomas i Herbert Birch. Nakon toga e se studenti udruiti u parove i vlastitim rijeima opisati svoj temperament. Neka razmisle i kau koji dio posla uitelja smatraju najizazovnijim odnosno najzahtjevnijim, a koji po njima donosi najvee zadovoljstvo. Neka razmisle i kau postoji li ikakva veza izmeu onoga to su netom izjavili i njihovih temperamenata. Moete se posluiti rezultatima istraivanja Barbare Keogh, tiskane u njezinom radu "Temperament and Schooling: Meaning of 'Goodness of Fit'" (Studenti mogu koristiti i predloak 7-a-1 teaja "Individualizirana nastava")

47

48

Predloak 3-d PROCIJENITE SVOJ TEMPERAMENT Pitanja koja e uslijediti preuzeli smo iz rada Stelle Chess, Alexandera Thomasa i Herberta Bircha. Molimo vas da na njih odgovorite to je mogue iskrenije. Nemojte oekivati da e svi vai odgovori pripadati samo jednoj kategoriji, budui da je to nevjerojatno. Prilikom pokuaja da se procjenite, potraite na kraju kategoriju u kojoj ste imali najvie odgovora. 1. Kako reagirate na nove situacije ili na promjene kod poznatih situacija? - Lagan tip: Bez problema - Teak tip: Nove situacije ili promjene mi teko padaju i osjeam se nelagodno - Sporo uhodavajui tip: Na promjenu se mogu naviknuti tek nakon izvjesnog iskustva, odnosno malo po malo ili kad mogu kontrolirati nain svog suoavanja s novom situacijom. 2. Tijekom nekog sastanka koliko ste tjelesno zapravo aktivni? - Lagan tip: Relativno sam tjelesnoi miran/mirna. - Teak tip: Moram se kretati. Nakon jednog sata se poinjem vrpoljiti. - Sporo uhodavajui tip: Nemam problema kad dugo moram sjediti. 3. Kako je predvidiva vaa potreba za hranom? - Lagan/sporo uhodavajui tip: Ogladnim u pravilnim razmacima. Uvijek znam kad u biti gladan/gladna. - Teak tip: Jedan dan mogu pojesti est obroka, a drugog dana samo jedan. Ponekad volim pregristi neto kasno naveer. 4. Koliko vam treba da se priviknete na novu situaciju? - Lagan tip: Relativno malo. - Teak tip: U novim mi je situacijama neugodno mnogo due nego li nekim mojim prijateljima. Kad se suoim s novim zadacima ili nekim izazovom o kojem nisam dosta unaprijed upozoren/upozorena, osjeam se neugodno, iziritirano i postajem ljut/ljuta. - Sporo uhodavajui tip: Treba mi dosta vremena da se naviknem i da mi prestane biti neugodno. Ukoliko sam u situaciju iznenada natjeran/natjerana, potrebno mi je jo vie vremena. Kad sudjelujem na radionicama kao to je ova, volim prvo promatrati oko sebe, pa tek tada poeti sudjelovati. 5. Koliko ste intenzivna osoba? - Lagan tip: Relativno sam suzdran/suzdrana. Imam sve osjeaje koje drugi ljudi imaju, no moji 49

su osjeaji od blagih do umjerenih. - Teak tip: Osoba sam jakih osjeaja. Kad se razljutim, stvarno poludim! Kad u neemu uivam, to inim svim svojim biem. Svoje osjeaje izraavam vrlo estoko. - Sporo uhodavajui tip: I ja sam suzdran/suzdrana. ak i kad neto ne volim, ne pravim oko toga probleme. Pokuavam izbjei neugodne situacije. 6. Koliko ste osjetljivi na senzorne podraaje? - Lagan tip/sporo uhodavajui tip: Buka, dodir i kaos bi trebali biti stvarno veliki da mene ponu smetati. - Teak tip: Sve vrste senzornih podraaja me mogu uznemiriti. Teko mi je koncentrirati se na konverzaciju s prijateljem ako se nalazimo u bunom restoranu. Neke mi stvari ponekad udno miriu, dok drugim ljudima to ne smeta. Ne mogu podnijeti odjeu koja "pika". 7. Kakva vam je pomo potrebna da biste se mogli koncentrirati? - Lagan tip/sporo uhodavajui tip: Meni bi kao ueniku odgovarao jedan tipian razred. - Teak tip: Lako me je dekoncentrirati. Primjeujem sve: kroz zatvoreni prozor primjeujem da se mijenja vrijeme, ujem glasno kuckanje sata, aputanja drugih oko sebe. Ponekad mi je teko usredotoiti se na zadatak. 8. Jeste li u pravilu dobre ili loe volje? - Lagan tip: U pravilu sam dobre volje - Teak tip: U pravilu sam loe volje, no kad se dogodi da sam dobre volje, onda se radi o jako, jako dobroj volji - Sporo uhodavajui tip: U pravilu sam zadovoljan/zadovoljna, iako se osjeam neugodno i iako se stidim u novim situacijama.

50

51

AKTIVNOST 3-e: Diskusija o Studiji o dobnoj razini* Budui da je Studija o dobnoj razini relativno kratak rad (sadri 4 do 7 stranica), niti jedan od sudionika nee moi obuhvatiti ba itav raspon tema ponuenih u ovom zadatku. Potaknite sudionike na kooperativni rad, pa im recite da svoje radove donose na predavanja, kako bi razmijenili ideje. Instruktor e studente podijeliti u grupe, ovisno o dobi djeteta kojeg prouavaju. (U jednoj e grupi biti svi trogodinjaci, druga e se grupa baviti etverogodinjacima, itd.) Ukoliko u jednoj dobnoj grupi djeteta ima vie od est sudionika koji su poetnici u promatranju djeteta, poveajte broj grupa. Neka sudionici meusobno podijele informacije koje su sakupili, i to tako da razgovaraju o razliitim temama. Svaki sudionik e materijale koje su kolege iz grupe prikupili o djetetu a on ili ona nije zabiljeiti, budui da bi mu ovi podaci mogli biti od pomoi prilikom izrade Zavrne studije o djetetu.* Ova se aktivnost ne moe provoditi dok sudionici teaja ne zavre zadatak 5.

52

53

Trea tema: Praktini zadatak za rad na terenu 2 SMJERNICE ZA OTKRIVANJE DJETETOVOG TEMPERAMENTA(na osnovi rada S. Chess, R. Thomasa i H. Bircha)

Prilikom odgovaranja na pitanja koja slijede, vrlo je vano da svoje odgovore bazirate na podacima koje ste uoili promatranjem, a ne na opem dojmu koji ste o djetetu stekli. Ukoliko je to mogue, ovu ljestvicu jo jednom upotrijebite, i to nakon nekoliko mjeseci formalnog promatranja djeteta i sakupljanja podataka o njemu. Moda ete se iznenaditi kad ete otkriti da neka miljenja koja o djetetu imate nisu zasnovana na injenicama, ve na reakciji djeteta u nekoj situaciji ili su posljedica vaih neutemeljenih ili djelomino utemeljenih pretpostavki. 1. Koja je karakteristina razina aktivnosti djeteta? Kakav je djetetov karakteristian tempo? 2. Opiite pravilnost ili nepravilnost biolokih funkcija djeteta (primjerice je li mu uzorak odnosno ritam spavanja predvidiv ili nepredvidiv, i slino). Upotrijebite samo vlastitu spoznaju ili anegdotsko izvjee dobiveno od roditelja. 3. Kakva je djetetova prva reakcija na nova ili promijenjena iskustva (primjerice novo jelo, promjena rasporeda namjetaja i novo mjesto u uionici, promjena rasporeda, uvoenje nove nastavne teme, poetak kolske godine, itd.)? Postoji li uzorak pozitivnog ili negativnog ili sporouhodavajueg odgovora na novine? 4. Bez obzira na kvalitetu poetne reakcije, koje su olakotne, a koje oteavajue okolnosti kojima bi se ta reakcija mogla promijeniti, odnosno kako lako ili teko se dijete moe prilagoditi? Koliko se esto dijete prilagoava? Koliko puta se dogodilo da se dijete nije moglo adaptirati, ali se nastavilo muiti dok se okruenje nije promijenilo? Kad dijete obuzme neraspoloenost ili kad postane iritirano, koliko mu treba da ga to raspoloenje popusti? 5. Kolika je razina djetetovog senzornog praga? Treba li djetetu mnogo da pone reagirati? Primjeuje li dijete neznatne promjene u okruenju (primjerice promjenu u jaini osvjetljenja ili neznatnu buku koju uzrokuje sustav za centralno grijanje, itd.)? Je li dijete probirljivo glede hrane? Kako dijete reagira na aktivnosti senzorne igre (primjerice bojanje prstima)? Kako dijete reagira i funkcionira u velikim grupama? Kako reagira i funkcionira u malim grupama? Ima li razlike? 6. Koja je opa karakteristika djetetovog raspoloenja? Kakav je kod djeteta koje promatrate omjer veselog, razigranog i prijateljskog ponaanja i ponaanja koje izraava nezadovoljstvo, plaljivost i neprijateljstvo? Kako znate da raspoloenje koje vidite nije reakcija djeteta na neku specifinu situaciju (primjerice mrnja prema satovima matematike, kriza kod kue, itd.)? Postoji li razlika u djetetovu ponaanju ovisno o kontekstu u kojem se dijete nalazi (primjerice dijete je sretno na dvoritu a nesretno u uionici, 54

povueno i smrknuto pred odraslim ljudima, veselo s vrnjacima, itd.)? 7. Koliko energije dijete obino izraava u svojem ponaanju? Koji je opi intenzitet njegovih reakcija na ljude i doivljaje, bez obzira radilo se o pozitivnim ili negativnim reakcijama? 8. Koje su kvalitete djetetovih tjelesnih pokreta (jesu li primjerice tromi, mahniti, teni, dobro koordinirani, nespretni za njegovu dob, itd.)? 9. Koliko je dijete sposobno koncentrirati se na povjereni mu zadatak? Kako ga je lako dekoncentrirati? to ga moe dekoncentrirati? 10. Koliko je dijete u pravilu ustrajno kad je suoeno s tekoama ili frustracijama? Koliko se dugo moe koncentrirati? Koliko mu traje panja? Moe li se dulje vrijeme posvetiti jednoj igri, igraki, zadatku ili cilju? Je li sklono "skakati" s jedne stvari na drugu? Ima li stvari koje mu dulje zadravaju panju ili onih na koje se ne moe koncentrirati? Uzmite u obzir djetetovu dob.

55

Trea tema: Praktini zadatak za rad na terenu br.3 Predloak 3-f RAZMILJANJE O OKRUENJU: UIONICA 1. IMA LI OVDJE LJEPOTE? - Ima li u vaoj uionici ugodnih boja, drveta, prirodnog osvjetljenja, udobnog namjetaja i atraktivnih materijala? 2. OSJEAJU LI SE DJECA U OVOM OKRUENJU KOMPETENTNOM? - Koja sve iskustva dijete u vaoj uionici moe doivjeti i bez pomoi odraslih? - Imaju li djeca mogunost za odabir? Mogu li djeca birati na svoj nain i u svojem tempu? - Jesu li igrake nadohvat djeci? Jesu li poredane tako da ih djeca mogu lako vidjeti, a da opet nisu okantno nagomilane? - Ima li u uionici mnogo kreativnog materijala koji se moe istraivati (pijesak, voda, kocke, itd.)? 3. TITI LI OKRUENJE DJECU OD MOGUIH UPADICA I PREKIDA AKTIVNOSTI? - titi li ih od ometanja panje? - titi li djecu i njihov rad od opasnosti da se na njih nagazi? - Prolaze li preice i staze koje spajaju razliite dijelove uionice kroz prostor gdje bi se djeca trebala koncentrirati na neto? Mogu li se djeca i odrasli kretati uionicom u eljenom i najfrekventnijem smjeru bez da gaze preko projekata i radova drugih? - Jesu li prostori za tihi rad tik uz najaktivnije centre aktivnosti? 4. IMA LI IGDJE U UIONICI MJESTA GDJE OVJEK IMA OSJEAJ PRIVATNOSTI? - Ima li u uionici barem tri mjesta gdje bi se dijete eljno povlaenja iz velike grupe moglo osamiti? - Jesu li svi u uionici neprestano izloeni buci, kretanjima i aktivnostima drugih? 5. PRUA LI UIONICA MEKOU, UDOBNOST I MIR? - Ima li u uionici tepiha, jastuia za pod i mekog namjetaja? - Koja je razina buke u uionici? - Imate li ikakav drugi izvor osvjetljenja osim fluorescentnih svjetiljki?

56

6. PRUA LI UIONICA MNOGOBROJNE PRILIKE ZA TJELESNE IZAZOVE? - Ima li dovoljno prostora potrebnog za kretanje? 7. ZNATE LI TKO TO U VAOJ UIONICI PROVODI DANE I DANE? - Imaju li djeca vlastite pliane medvjedie i slino? - Imate li u uionici fotografije djece, njihovih obitelji i uitelja? - Postoji li u uionici udobno mjesto gdje bi odrasli mogli sjesti uz djecu?

57

8. JESTE LI SE POBRINULI I ISPLANIRALI PROSTORE ZA ODRASLE? - Postoji li adekvatna i primjerena ostava? - Postoji li mjesto gdje e djelatnici drati svoje osobne stvari (kapute, torbe)? - Postoje li naljepnice tamo gdje je to potrebno? 9. JE LI DJECI PRUEN ITAV NIZ RAZLIITIH SENZORNIH ISKUSTAVA KOJE E DJECA MOI U UIONICI ISTRAIVATI? - Moraju li se djeca, da bi se upustila u senzorni projekt, oslanjati na pomo odraslih ili e i sama u uionici moi otkrivati razlike u materijalima, zvukovima, izgledu, itd.? 10. JE LI VAE OKRUENJE PREARENO I PREIVAHNO? - Jesu li sve povrine zida prekrivene muralima, djejim crteima, posterima i veselim tapetama? Postoji li mjesto u uionici gdje su zidovi vizualno smirujui? - Imate li u uionici prozore koji gledaju u dvorite? 11. KOLIKO JE FLEKSIBILNO VAE OKRUENJE? - Moe li se vae okruenje lako preinaiti u skladu s djejim rastom i razvojem? - Odraava li uionica ravnoteu djejih razvojnih potreba i sposobnosti? Ima li oite razlike izmeu ove uionice namijenjene djeci odreene dobi i neke druge uionice namijenjene, primjerice starijoj djeci?

58

59

Trea tema: Praktini zadatak za rad na terenu br.5 STUDIJA O DOBNOJ RAZINI Svrha Studije o dobnoj razini jest da vam omogui da pri ruci imate tekue podatke o tipinom rasponu zadaa, interesa i sposobnosti karakteristinih za dob djeteta kojeg prouavate, kako biste svoje prouavanje djeteta mogli obogatiti spoznajama koje dolaze i iz djetetove nutrine. Podatke koje ste za ovu studiju sakupili iskoristit ete da biste sintetizirali sve to ste nauili o djetetu kojim se bavite, zajedno s podacima o njegovom razvoju. Vygotsky, Piaget, Erikson, Ilg i Ames, kao i drugi teoretiari djejeg razvoja pruit e vam dovoljno materijala za sve to smatrate vanim. Va bi se rad trebao sastojati od otprilike etiri do sedam stranica, a oblik koji e imati neka bude takav da vama bude najsvrsishodniji. Nema toga naina koji bi vam omoguio da u tako kratkom radu pruite konanu sliku znaajki odreene djeje dobi. Stoga se temama koje vam predlaemo sluite samo kao vodiljama za informacije koje ete trebati sakupiti. Va e izbor glede oblika rada ovisiti i o vaem osobnom stilu, odnosno, o tome koji nain prikupljanja podataka vam na najbolji nain omoguava da si predoite kakav je odnos izmeu razvojno tipinih interesa, zadaa i sposobnosti i onih karakteristinih za dijete koje prouavate. Jedna od mogunosti jest da napravite popis podataka koje ste sakupili iz najrazliitijih izvora. Drugima e moda biti lake ono to su otkrili napisati u narativnom obliku. Najvanije je sljedee: Koji god oblik odabrali, va rad se mora sastojati od anegdota i komentara koji ilustriraju kako se vae dijete podudara ili ne podudara s tipinim karakteristikama njegove dobi. Teme za prouavanje dobne razine Tjelesna slika djeteta Raspon visine i teine, tjelesne proporcije, razlikovne odlike (primjerice gubitak zubia) Koordinacija - veliki i mali pokreti Karakteristine motorike vjetine Interesi i aktivnosti vezane uz motorike i tjelesne igre Kompetencija u samostalnosti i vjetine koje se odnose na svakodnevne poslove Intelektualna slika Podaci i pojmovi vezani uz svakodnevne dogaaje i predmete (primjerice pojam obitelji, prijateljstva, novca, itd.) Dominantni interesi, sadraji igre Razmiljanje: razumijevanje uzroka i posljedice, konkretno i apstraktno dedukcija i indukcija tipovi pitanja koje dijete postavlja ideje o vremenu, prostoru i udaljenosti 60

pristup rjeavanju problema memorija razumijevanje matematike i prirodnih predmeta vjetine pismenosti: omiljene knjige, pjesme radne navike i odgovornost Izraajne aktivnosti Jezik upotreba jezika za komunikaciju i prosljeivanje znaenja, kao i za drutvene odnose vode li djeca konverzacije? omiljene teme u konverzaciji stajalite s kojeg se prie priaju sposobnost sluanja vokabular vjetine pisanja - sadraj, forma sposobnost loginog zavravanja pria, viceva i sl. Dramske igre - uivljavanje u uloge, upotreba rekvizita, este teme Umjetnost raspon rezultata pri radu olovkom, drvenim bojicama, bojama, kredom, glinom, karama zainteresiranost za proces nasuprot zainteresiranosti za gotovi proizvod Glazba na koji nain se djeca izraavaju putem glazbe? kretnje, ritam, pjesme Raspon mate - upotreba knjiga i drugih razbuktavaju matu

medija

koji

im

Odnos prema sebi/prema drutvu sposobnost da razumije sebe sposobnost da budu svjesni sebe vrednovanje vlastitih vrlina i slabosti osjeaj za samoga sebe i osjeaj za drutvo identifikacija sebe kao lana razreda, etnike, religiozne i drugih grupa omiljene igre i aktivnosti grupiranje i aktivnosti u grupama; sklapanje prijateljstva, odvajanje po spolovima raspon emocija i afekta uzorci drutveno pozitivnog ponaanja: njenost, suosjeanje, kooperacija uzorci agresije, nain rjeavanja konflikata reakcije na rutine odnosi prema odraslima i prema autoritetu koju vrstu igraaka koriste? Usvajanje vjetina 61

Koji je raspon vjetina u grupi? stav prema uenju odgovornost i radne navike Etika i moralna zrelost definicija pravednog i nepravednog, tonog i pogrenog postoje li vrijednosti i standardi? to su i kakvi su? Osjeaj za drutvenu odgovornost; svijest o potrebama drugih ljudi; briga za okoli

62

ETVRTA TEMA: NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA O DJECI Svrha Sudionici teaja e nauiti identificirati i primjenjivati komponente svojih promatranja koje e im pomoi da steknu sliku o tome to dijete u uionici doivljava. Postat e vjetiji u biljeenju svojih opaanja, pa e se kritiki moi osvrtati kako na vlastita opaanja, tako i na opaanja svojih kolega. Ciljevi i zadaci Ova e tema im pomoi uiteljima u sljedeem: - postat e im jasnija razlika izmeu formalnog promatranja i onog zasnovanog na sjeanju, anegdoti ili saecima. - izvjetit e se u razliitim tehnikama prikupljanja podataka o djeci. - postat e sposobni integrirati prikupljene informacije u nizu situacija pomou razliitih instrumenata promatranja. - stei e osnovno razumijevanje glede zahtjeva korisnog promatranja. - osposobit e se za kritiziranje neadekvatnih oblika promatranja. - postat e svjesniji problema i tekoa koji su sastavni dio razliitih tehnika prikupljanja podataka. Obavezna literaturaCohen, Stern i Balaban, Observing Development of the Young Child (Promatranje razvoja malog djeteta), 2. poglavlje

Predloak Predloak Predloak Predloak

4-a-1: Neformalni izvori promatranja 4-a-2: Neka rjeenja upotrijebljena u promatranju 4-c: to ukljuuje korisno promatranje? 4-d: est formalnih tehnika prikupljanja podataka

Education and the Culture of Democracy: Early Childhood Practice (Obrazovanje i kultura demokracije: Praksa u ranom djetinjstvu), stranica 39, "Documentation and Tracking of Individual Progress" (Dokumentiranje i praenje individualnog napretka). Aktivnosti Aktivnost Aktivnost Aktivnost Aktivnost Aktivnost 4-a Neformalni izvori podataka 4-b Analiza kumulativnih biljeki 4-c to ukljuuje korisno promatranje? 4-d Formalne tehnike prikupljanja podataka 4-e Diskusija o crteima koji prikazuju djeju reakciju

Praktini zadaci za rad na terenu 63

- Zadatak 1: Svaki od sudionika e napraviti vlastitu kontrolnu listu grupnog ponaanja. Moda e odluiti promatrati emocionalna/drutvena ponaanja, kakvo je primjerice dijeljenje zajednikih stvari ili agresija, no mogu se odluiti i izmjeriti demonstriranu kompetenciju djeteta, bilo s obzirom na akademska dostignua, bili u usporedbi s tipinim razvojnim pokazateljima. Kontrolna lista bi trebala imati najmanje pet stavki i trebala bi se primjenjivati na najmanje desetero djece. Studentii bi trebali napisati osvrt o vlastitoj uporabi kontrolne liste: to su nauili dok su je sastavljali i kad su je primijenili, kao i na koje probleme i pitanja su naili. - Zadatak 2: Studenti e izabrati jedan problem ili ponaanje kojim bi se posebno voljeli pozabaviti, bez obzira radilo se o grupi sustrunjaka na teaju ili o djetetu koje se prouava. Jedan od primjer onoga to bi neki sudionik moda volio promatrati jest kako djeca u uionici vre odabire oko toga s kim e se igrati za vrijeme slobodne igre; ili to se dogaa oko stola s pijeskom ili kako se neko dijete odvaja od roditelja ujutro kad ga dovedu. Student e upotrijebiti tehniku uzorkovanja nekog dogaaja, koju emo kasnije opisati, s time da e prikupiti najmanje pet anegdotskih biljeaka kojim e potkrijepiti podruje za koje je zainteresiran. Sudionik seminara morat e napisati zbog ega je izabrao tu temu, s kojim se je problemima suoio dok je pokuavao prikupiti anegdotske biljeke te to je, ako je uope, nauio pristupajui temi na ovaj nain. Student e morati pribiljeiti i bude li se naao suoen s dodatnim pitanjima kao to su "Imaju li djeca koja se teko odvajaju od svojih roditelja jake odnose s uiteljima?" ili "Odabiru li djeca djecu s kojom e se igrati zbog tjelesne blizine ili sjede jedno uz drugog zbog toga to se posebno vole?" - Zadatak3: Studenti koji se ozbrazuju za nastavniko zvanje e zatraiti od djece da nacrtaju sliku koja e predstavljati odgovor na neko odreeno pitanje, kao to je primjerice "Moete li nacrtati svoju obitelj?" ili "to se dogaa s keksom nakon to ga pojedete?" Uputa koju e pritom dobiti glasi ovako: Sjednite s djetetom dok ono radi i biljeite nain na koji dijete reagira na va zadatak, odnosno kako crta. Neka vam dijete kae neto o slici, a vi na slici kad bude gotova napiite djetetova objanjenja i komentare. Napiite neto o tome to ste nauili, usporeujui stilove troje djece, njihove temperamente, znanje, reakciju na zadatak, reakciju na vas, itd. Djeje slike i ono to ste o njima napisali donesite na predavanja, pokaite svojim kolegama i diskutirajte o onome to ste nauili. - Zadatak 4: Svaki student treba odabrati dvoje djece izmeu kojih je dobna razlika od najmanje est mjeseci. Slijedei upute iz predloka 4-f, on treba intervjuirati oba djeteta. Nakon intervjua, zadatak mu je da napie to je nauio o djejem razmiljanju. Napomena instruktoru

64

Veliki dio ovog dijela seminara usredotoava se na razvijanje vjetine deskriptivnog narativnog biljeenja, o emu se detaljno govori u petoj temi. Ova vana vjetina je osnova za razvoj objektivnijih promatranja u uionici. Iako to prilino dugo traje, studenti i uitelji na strunom usavravanju na kraju shvate da e im ono to rade u obliku detaljnih promatranja iz trenutka u trenutak kasnije pomoi da razviju sposobnost preciznijeg promatranja najneformalnijih situacija. Niti jedna studija o individualnom djetetu ne moe se zasnivati samo na jednoj vrsti promatranja. Kako bi se dobila potpuna slika djeteta u njegovom kontekstu, student e morati posegnuti za nizom razliitih tehnika promatranja. Tako e moi sakupiti informacije dobivene iz razliitih izvora, u skladu s vremenom i rasporedom. Predloak 4-d prikazuje est razliitih metoda formalnog prikupljanja podataka.

65

AKTIVNOST 4-a: Neformalni izvori podataka Ova aktivnost poinje diskusijom o nainu na koji se mogu prikupiti podaci o jednom djetetu. Nakon diskusije e sudionici vjerojatno zakljuiti da je veliki dio informacija o djetetu ili izvankontekstualnog podrijetla (rezultati testova), podlono predrasudama (prvi dojam o djetetu) ili je pak opasno iskrivljen (tra koji se iri meu uiteljima). Neformalno prikupljeni podaci nisu potpuno beznaajni, no vano je da takve informacije nisu jedina osnova za donoenje bilo kakvih odluka. Oni su korisni jer mogu nadopuniti, pojaati i ukrasiti formalnije deskriptivno opisane podatke koji su manje skloni predrasudama. Nakon toga, upitajte studente sljedee: "Ukoliko se informacija dobivena iz drugih izvora ne slae s onom koju ste vi dobili formalnim promatranjima, to tome moe biti razlog?" Studenti bi ovaj nesklad mogli objasniti na sljedee naine: 1. Predrasuda osobe koja izvjetava. Razmislite o osobi koja vam pria o djetetu. Je li to netko tko se ne osjea ugodno s aktivnom djecom? Netko tko je imao neugodnih razgovora s djetetovim roditeljima? Netko tko ima iskustva sa starijom djecom, ali vrlo malo zna o etverogodinjacima? 2. Problem selektivne panje. Ono to upamtimo ili to odaberemo da emo napisati u naim neformalnim biljekama o djetetu je esto iskrivljeno. Moe nam se dogoditi da uoimo samo ono to se uklapa u nau predodbu o djetetu stvorenu na poetku. 3. Dijete se moe ponaati razliito u razliitim situacijama. injenica je da se izvjea roditelja ponekad drastino razlikuju od uiteljevih. Na primjer, uiteljevo formalno promatranje razreda moe o nekom djetetu govoriti da se radi o tihom, vrlo kontroliranom djetetu, dok e to isto dijete roditelji u izvjeu proglasiti "divljim". Moe biti da je ono to roditelji podrazumijevaju pod "divljim" za uitelja bude samo normalno energino. Ili, a to je vano, moe biti da se dijete u koli ne osjea dovoljno oputeno te ne doputa svojoj stvarnoj prirodi da se pokae, odnosno da svoje pravo ja dijete ostavlja kod kue. Ili e uitelj otkriti da je svoje formalne opservacije odluio biljeiti samo za vrijeme aktivnosti fine motorike ili aktivnosti koje zahtijevaju mnogo samokontrole. Ima mnogo drugih razloga koji bi bili mogu izvor nesklada o kojem smo govorili. Na kraju ove aktivnosti, sudionici e dobiti predloke 4-a-1 i 4-a-2.

66

Predloak 4-a-1 NEFORMALNI IZVORI PODATAKA U tjednima koji dolaze, dok budete obavljali formalna promatranja djeteta kojeg prouavate, imat ete mnogobrojne prilike za sakupljanje informacija koje e vam pomoi da steknete potpuniju sliku o tome kakvo je to dijete zapravo "iznutra prema van". Budete li uinili kako vam savjetujemo, stei ete dublje, preciznije i interesantnije spoznaje o djetetu kojeg prouavate. Izvori koje sugeriramo su: 1. Anegdote. esto se dogaa da, kad se usredotoimo na neko odreeno dijete, tijekom dana postajemo sve bolji "zapaatelji". Na veer, kad tipkamo svoje izvjee o proteklom radnom danu, esto ete se zamisliti nad onime to ste vidjeli. Bilo bi poeljno ta svoja sjeanja zabiljeiti to je mogue vjerodostojnije. Ovo se ne smatra formalnim nainom promatranja, budui da su naa sjeanja esto selektivna a ponekad i neprecizna. 2. Pribiljeke. Nosite sa sobom notes i