projektovanje tehnologije obrade rezanjem

Upload: fenda14

Post on 01-Mar-2018

304 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    1/9

    1

    PROJEKTOVANJE TEHNOLOGIJE OBRADE REZANJEM

    Tehnologija obrade rezanjem obuhvata:- obradu struganjem,

    - obradu rendisanjem,

    - obradu buenjem, proirivanjem i razvrtanjem,

    -

    obradu glodanjem,-

    obradu odsjecanjem,

    - obradu provlaenjem i- obradu bruenjem

    Obradni proces se sastoji iz operacija(jedne ili vie), odnosno, zahvata i prolaza.

    Operacijaje dio obradnog procesa koji sadri skup direktnih i pomonih dejstava na obradak ujednom obradnom sistemu , koji omoguava zavretak jedne cijeline obradnog procesa. Najeeje to ponovljiv dio obradnog procesa.

    Zahvatje osnovna ili direktna elementarna operacija, odnosno, to je izvrno ili direktno dejstvoalata na obradak u okviru operacije, a predstavlja osnovni tehnoloki element obradnog procesa.To je, ustvari, proces dobijanja jedne nove povrine jednim odgovarajuim alatom premapostavljenim tehnikim zahtjevima.

    -Sloen zahvat-dio operacije gdje se jednimalatom vri konano formiranje jedne sloenepovrine prema postavljenim tehniko-tehnolokim zahtjevima.

    -Grupni zahvat- je potpuno ili djeliminoistovremen proces formiranja vie povrina savie odgovarajuih alata prema postavljenim

    tehniko-tehnolokim zahtjevima, i gdjepojedini elementi obrade mogu biti isti ili

    razliiti

    Prolaz je dio zahvata koji se odnosi na skidanje

    jednog sloja materijala sa jednim alatom i to priodreenom pomjeranju. Posljednjim prolazomzavrava se zahvat i proces formiranja i obradeodreene povrine.

    Projektovanje tehnologije mainske obraderezanjem obuhvata niz aktivnosti prikazanih na

    slici 1.:

    1. IZBOR PRIPREMKA

    Vri se na osnovu crtea gotovog dijela i zahtjeva postavljenih od strane naruioca, a u sljedeihpet koraka:

    a) I zbor materi jala obratka(na osnovu mehanikih svojstava, hemijskog sastava, obradljivostimaterijala)

    I ZBOR PRIPREMKA

    IZBOR MAINE ALATKE

    IZBOR ALATA

    IZBOR STANDARDNIH PRIBORA

    IZBOR REIMA OBRADE

    Sli ka 1.Redoslijed projektovanja tehnologije

    obrade rezanjem

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    2/9

    2

    b)Odreivanje broja tipskih zahvataUspostaviti vezu izmeu zahtjevanog kvaliteta obrade, tj. klasa hrapavosti i metoda obrade.Na osnovu klase hrapavosti odreuje se broj zahvata

    c)Izbor dodataka za obradu i odreivanje raunskih mjera pripremkaZavisi od:

    - tipa proizvodnje (voditi rauna o tipu proizvodnje-razliiti dodaci za pojedinanu,maloserijsku, velikoserijsku i masovnu proizvodnju)

    -

    tipa operacije (dodaci za struganje, buenje, glodanje)- kvaliteta obrade (dodaci za grubu i dodaci za finu obradu)- dimenzija obratka ( prenik i duina obratka)

    d)I zbor vrste pri premka

    - polufabrikat, isjeen na potrebne duine ili kao ipkasti polufabrikat,- otkovak,- odlivak.

    Zavisi od niza faktora, stanje na tritu, tehnoekonomske isplativosti, a posebno od tipaproizvodnje.

    e)Redosli jed operacija i zahvata

    U funkciji broja maina, serijnosti proizvodnje i dr.

    2. IZBOR ALATA

    Na osnovu zahvata, a u zavisnosti od tehnikih, tehnolokih i ekonomskih uslova biraju seodgovarajui alati, kojimogu biti sa:

    - definisanom reznom geometrijom,

    - nedefinisanom reznom geometrijomnpr. tocila.Definisana rezna geometrija:

    - alati od brzoreznog elika,- tvrdog metala,

    - rezne keramike,

    -

    CBN i PCBN- dijamant

    Potrebno odrediti ili izabrati:

    a) HSS b) TM i keramika

    - vrstu noa,- presjek drke noa,- geometriju reznog dijela alata.

    - izbor draa i ploica od TM ili rezne keramike,- izbor perioda postojanosti,

    - provjera duine rezne ivice.

    3.IZBOR MAINA ALATKI

    Zavisi od:- geometrijskog oblika i tehnoloke sloenosti obratka,- tehnikih, tehnolokih i ekonomskih uslova izrade, pogotovo od tipa proizvodnje.

    4. IZBOR STANDARDNIH POMONIH PRIBORA

    Pribori za baziranje i stezanje obratka ili ponekad i alata. esto se vri i konstrukcija i izradaspecijalnog pomnog pribora.

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    3/9

    3

    5. IZBOR REIMA OBRADE

    Vri se za svaki definisani zahvat, saglasno tehnolokom postupku obrade. Izbor reima posebanje za svaki od metoda obrade.

    U principu odreuju se, bilo raunski ili tabelarno, sljedei elementi reima obrade:- izbor koraka,

    - izbor brzine rezanja, odnosno, broja obrtaja, ili broja duplih hodova,

    -

    odreivanje potrebne snage rezanja,- odreivanje glavnog vremena izrade

    Proces projektovanje tehnologije obrade rezanjem sastoji se iz sljedeih koraka:- Odreivanje mjera pripremka i dodataka za obradu- Definisanje redoslijeda operacija i zahvata- Izbor obradnih sistema- Izbor alata

    - Odreivanje vrijednosti elemenata reima obrade (tabelarno ili analitiki)

    Primjer:

    Za zadani mainski element projektovati tehnoloki proces obrade rezanjem sa izradom tehnolokihkarti i izborom obradnih sistema i reima obrade.

    Slika 2.Crte dijela za obradu

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    4/9

    4

    1. Odreivanje mjera pripremka

    Pripremak je dobiven ukovnim kovanjem, prema istom crteu i sa odgovarajuim kovakimdodacima za obradu.

    Sli ka 3. Kovaki crte otkovka za mainsku obradu

    2. Vri jednosti dodataka za mainsku obradu

    Kovaki dodaci za obradu, prema dimenzijama komada iznose:

    Napomena: Na

    ostalim kotama nije

    predviena mainskaobrada

    Dodaci za mainsku obradu (tablice 4.3.1 i 4.2.1)

    -dodatak za grubo glodanje ravnepovrine 102 mm - 1a=2.6 mm

    -dodatak za fino glodanje ravnepovrine102 mm - 2a=0.9 mm

    -dodatak za grubo glodanje povrine 90 mm - 1b=2.5 mm

    -dodatak za fino glodanje povrine 90 mm - 2b=0.9 mm

    -dodatak za proirivanje otvora kota 36 mm - 1c=3 mm

    -dodatak za razvrtanje otvorakota 36 mm - 2c=0.25 mm

    Zadimenziju:

    H1=80 mm mmH

    2.6)5.06.2(21

    H1=86.2 mm

    H2=40 mm 2

    2 2,5 0,5 6 mmH

    H2=46 mm

    d1=36 mm mmd

    6)5.05.2(21

    d1=30 mm

    d2=63 mm

    d3=36 mm

    22(2.6 0.5) 6.2

    d mm d2=56.8 mm

    32(2.5 0.5) 6

    d mm d3=30 mm

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    5/9

    5

    3. Redosli jed operacij a i zahvata

    Obrada se sastoji od operacija GLODANJA i BUENJA a prema sljedeem rasporeduizvoenja stezanja i zahvata:

    Stezanje 01. (formiranje baznih povrina)Zahvat 01.Grubo glodanje eone povrine 102 mm, na kotu 80+ 2a+ H1/2, - predmjera za finu

    obraduZahvat 02. Grubo glodanje eone povrine 90 mm, kota 40+ 2b+ H2/2, - predmjera za finu

    obradu

    Zahvat 03.Fino glodanje eone povrine 102 mm, na kotu 80+ H1/2Zahvat 04.Fino glodanje eone povrine 90 mm, kota 40+ H2/2

    Stezanje 02.

    Zahvat 05.Grubo glodanje eone povrine 102 mm, kota 80+ 2a, - predmjera za finu obraduZahvat 06.Grubo glodanje eone povrine 90 mm, na kotu 40+ 2b, - predmjera za finu obraduZahvat 07.Fino glodanje eone povrine 102 mm, na kotu 80Zahvat 08.Fino glodanje eone povrine 90 mm, kota 40

    Zahvat 09. Buenje oba otvora burgijom prenika 0.6xDb=0.6x32.75=19.65 mmburgija19.50mm

    Zahvat 10. Razbuivanje oba otvora na mjeru Db= 36-( 1c + 2c)= 36-(3+0.25)= 32.75Zahvat 11. Proirivanje oba otvora proirivaem prenika Dp=36-0.25=35.75 mmZahvat 12. Razvrtanje oba otvorarazvrta 36 mmZahvat 13. Grubo glodanje unutranje cilindrine povrine 63 mmZahvat 14. Fino glodanje unutranje cilindrine povrine 63 mm

    Stezanje 01.grubo glodanje (1,2), fino glodanje (3,4)

    1,3 2,4

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    6/9

    6

    Stezanje 02.-glodanje, razvrtanje otvora

    Napomena: U masovnoj proizvodnji broj stezanja odgovara broju maina ukljuenih u proizvodniproces. Obrada moe da se vri na obradnim centrima i u tom sluaju se operacijeglodanja i obrade otvora izvravaju na istoj maini a prema naprijed definisanomredoslijedu zahvata. U sluaju manjih serija i pojedinane proizvodnje operacijeglodanja i buenja se izvode na odgovarajuim mainama i prema drugaije

    definisanom redoslijedu zahvata.

    5,7 6,89 10

    11

    1213,14

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    7/9

    7

    4. IZBOR OBRADNOG SISTEMA

    Izbor alatne maine

    Iz tabele 6.1.11 bira se obradni centar tipa

    vertikalne builice-glodalice model EK 110/40,proizvoa SIGMA, Italija. Tehnikekarakteristike iste su prikazane u donjoj tabeli.

    Odabrana maina je numeriki upravljana, toznai da se proraunati broj obrtaja zaokruujena prvu manju cjelobrojnu vrijednost unutar

    raspoloivog opsega obrtaja (u ovom sluaju 20-10000 o/min), a korak zaokruujena prvu manjuvrijednost s dvije decimale, s tim da brzina

    pomonog kretanja bude raspoloivimgranicama 1-10000 mm/min.

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    8/9

    8

    IZBOR ALATA

    Obrada datog dijela izvodi se alatima od brzoreznog elika i tvrdog metala. Za operacije glodanjaodabrani su glodaka glava sa izmjenljivim ploicamaod TM. Vretenasto glodalo, burgije iproiriva su od brzorenog elika. Razvrta je sa ploicama od TM.

    Zahvati 01, 02, 03, 04, 05, 06, 07 i 08glodaka glavaS-MAX RG65.2 (tablica 5.9.2d str. 147)

    Zahvati 13, 14vretenasto glodalo HSS sa MK drkom(tablica 5.8.8. str.139)d=25 mm

    l=45 mm

    L=147 mm

    z=8 zuba

    Zahvati 09zavojna burgija 19.5 mm sa MK drkom(tablica 5.7.2d)

    Zahvati 10zavojna burgija 35 mm sa MK drkom(tablica 5.7.2e)

    d=35 mm

    l=399 mm

    l1=190 mm

    Zahvati 11proiriva35.75 mm (tablica 5.73a)

    Zahvati 12mainski razvrtasa ploicama od tvrdog metala36H7 (tablica 5.7.4c)

    d=36H7l=325 mm

    l1=79 mm

    z=8 zuba

    Svi alati su smjeteni u magacin alata po odreenom redoslijedu izvoenja operacija.

    D=125mmDs=136mm

    z=8

    ploica tipa: SPMN 12(03)

    d=19.5 mm

    l= 261 mm

    l1=140 mm

  • 7/26/2019 Projektovanje Tehnologije Obrade Rezanjem

    9/9

    9

    IZBOR STANDARDNIH PRIBORA

    Za stezanje i centriranje obratka na maini koristi se stezno-centrirajui pribor prikazan nacrteu:Stezne ape 1 i 2 prilagoene su uglovima bonih strana poluge (7)i slue za pomono

    centriranje po sredinjoj liniji komada.Stezanje 2baziranje po koti visinskim kotama 60 mm.

    Napomena:

    U konkretnom sluaju, mjerni koordinatni sistem maine je podeen na poziciju prikazanu naskici i vezan za stezno centrirajuci pribor.

    Z

    X

    Y

    Y