projekt tehnoloske ceste

DIONIČKO DRUŠTVO ZA INŽENJERING,

POSLOVNE USLUGE I TRGOVINU

21000 SPLIT, Sedam Kaštela b.b. tel. 38 44 75, 38 44 59 fax. 38 44 34

INVESTITOR: ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

GRAĐEVINA: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I TRGOVAČKOM ETAŽOM NA PROSTORU ŽELJEZNIČKE POSTAJE U ŠIBENIKU

FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT REKONSTRUKCIJE TEHNOLOŠKE CESTE OD KM 0+640 DO KM 1+220

GLAVNI PROJEKTANT: Ivo Orlandini, dipl. ing. građ.

PROJEKTANT: Silvana Jakovčević, dipl. ing. građ.

OZNAKA PROJEKTA: TD 19/04

ZAJEDNIČKA OZNAKA: Z.O.P. TU-Š/2004.

MAPA: MAPA A, SVEZAK A20

DATUM: SPLIT, lipanj 2004.

DIREKTOR: Željko Bilić, dipl. ing. stroj.

PIS d.d. - SPLIT Građevinski projekt rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+640 do km 1+220 Glavni projekt

Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 2

Investitor:

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE na području Šibensko-kninske županije

Izvršitelj:

PIS d.d. Dioničko društvo za inženjering, poslovne usluge i trgovinu Ulica sedam Kaštela b.b., Split

Građevina:

REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I TRGOVAČKOM ETAŽOM NA PROSTORU ŽELJEZNIČKE POSTAJE U ŠIBENIKU

Faza projekta:

GLAVNI PROJEKT

Vrsta projekta:

GRAĐEVINSKI PROJEKT REKONSTRUKCIJE TEHNOLOŠKE CESTE OD KM 0+640 DO KM 1+220

Glavni projektant:

Ivo Orlandini, dipl. ing. građ.

Projektant:

Silvana Jakovčević, dipl. ing. građ.

Konzultant:

Miroslav Jakovčević, dipl. ing. građ.

Oznaka projekta:

T.D. 19/04

Zajednička oznaka

projekta:

Z.O.P TU-Š/2004.

Mapa:

MAPA A, SVEZAK A20

Datum:

lipanj, 2004.

Direktor:

Željko Bilić, dipl. ing. stroj.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 3

Građevina: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM

TUNELOM I TRGOVAČKOM ETAŽOM NA PROSTORU ŽELJEZNIČKE POSTAJE U ŠIBENIKU

Investitor: ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

na području Šibensko-kninske županije

Faza: GLAVNI PROJEKT (Z.O.P. TU-Š/2004)

POPIS PROJEKATA MAPA A PROMETNE POVRŠINE SVEZAK A10 Građevinski projekt rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+080 do km 0+640 (TD – V – 03/04, “ LABOR PROJEKT“ d.o.o. – Split) SVEZAK A20 Građevinski projekt rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+640 do km 1+220 (TD 19/04, “PIS“ d.d. – Split) SVEZAK A30 Građevinski projekt potpornih zidova uz sjeverni portal tunela (TD 20/04, “PIS“ d.d. – Split) MAPA B TUNEL S TRGOVAČKOM ETAŽOM SVEZAK B10 Arhitektonsko - građevinski projekt tunela i trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B11 Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B12 Elaborat zaštite na radu trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B20 Građevinski projekt – projekt konstrukcije tunela i trgovačke etaže (TD 09-K/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split)


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 4

SVEZAK B30 Glavni projekt vodovodne i protupožarne instalacije, kanalizacije, klimatizacije i ventilacije trgovačke etaže (TD 527/04, “ELDMAN INŽENJERING“ d.o.o. – Split) SVEZAK B40 Glavni projekt električne instalacije niskog napona i slabe struje trgovačke etaže (TD E-690/04, “DF INŽENJERING“ d.o.o. – Split) MAPA C PROMETNA OPREMA I INSTALACIJE SVEZAK C10 Prometni projekt signalizacije i opreme (TD 376/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C11 Elektroinstalacija prometne signalizacije (TD 376/1/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C20 Elektroinstalacija rasvjete tunela (TD 376/2/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C30 Elektroinstalacija javne rasvjete Tehnološke ceste (TD 376/3/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C31 Građevinski projekt stupova i temelja javne rasvjete (TD 376/4/2004, ZG – PROJEKT d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C40 Projekt vatrodojave tunela (TD 5454/04, “POŽAR-INŽENJERING“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C41 Prikaz mjera zaštite od požara (TD 5455/04, “POŽAR-INŽENJERING“ d.o.o. – Zagreb) MAPA D VODOVOD I KANALIZACIJA SVEZAK D10 Vodoopskrba trgovačke etaže umjetnog tunela i rekonstrukcija vodovodne

mreže u ulici Jeronima Milete (TD 30/2004, “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik) SVEZAK D20 Kanalizacijski kolektor sliva “D“ kroz dio ulice Jeronima Milete i umjetni

tunel sa preljevom “D“ (TD 31/2004 “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik) SVEZAK D21 Kanalizacijski kolektor sliva “E1“ – Tehnološka cesta - Šipad


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 5

(TD 32/2004 “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik) MAPA E KRAJOBRAZNO UREĐENJE SVEZAK E10 Projekt krajobraznog uređenja (TD - 292, “UGRIN-ING“ d.o.o. – Split PRILOZI : GEOMEHANIKA I ŽELJEZNICA

§ IZVJEŠTAJ o geotehničkim istražnim radovima na lokaciji umjetnog tunela na prostoru željezničke postaje u Šibeniku

(R.N. U 0023/04 - 28, IGH d.d. – Poslovni centar Split)

§ Prometno-tehnološki projekt organizacije željezničkog prometa na kolodvoru Šibenik tijekom izgradnje cestovnog tunela (TD 3768, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb)

§ Projekt izmještanja i vraćanja SS, TK i energetskih uređaja (TD 3773-1, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb)

§ Projekt izmještanja i vraćanja kolosjeka (TD 3773-2, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb)


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 6

MAPA A, SVEZAK A20

SADRŽAJ:

OPĆA DOKUMENTACIJA

– Preslika izvoda iz sudskog registra za osnovnu djelatnost firme

– Ugovor o poslovnoj suradnji

– Rješenje o imenovanju glavnog projektanta

– Rješenje o imenovanju projektanta

– Rješenje ovlaštenog projektanta

– Potvrda glavnog projektanta o međusobnoj usklađenosti projekata

– Izjava projektanta o usklađenosti projekta s odredbama zakona i drugih propisa

– Isprava o primjeni mjera zaštite od požara

– Izjava o primjeni pravila zaštite na radu

– Lokacijska dozvola

TEKSTUALNI PRILOZI

Tehnički opis

Fotografije postojećeg stanja

Računarski ispisi – podaci za iskolčenje prometnice

Prikaz mjera protupožarne zaštite

Prikaz tehničkih mjera zaštite na radu

Program kontrole i osiguranja kvalitete

Posebni tehnički uvjeti gradnje i način zbrinjavanja građevnog otpada

Procjena troškova građenja

GRAFIČKI PRILOZI

1. Situacija postojećeg stanja MJ 1:1000 2. Pregledna situacija konačnog rješenja MJ 1:2000 3. Pregledna građevinska situacija MJ 1:500 4. Situacija prometnog rješenja MJ 1:1000


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 7

5. Građevinske situacije MJ 1:200

5.1 Građevinska situacija od km 0+640 do km 0+750 5.2 Građevinska situacija od km 0+720 do km 0+930 5.3 Građevinska situacija od km 0+930 do km 1+140 5.4 Građevinska situacija od km 1+120 do km 1+290

6. Uzdužni presjeci MJ 1:1000/100

6.1 Uzdužni profil prometnice – rekonstrukcija tehnološke ceste 6.2 Uzdužni profil prometnice – dionica kroz tunel

7. Normalni poprečni presjeci MJ 1:50 8. Detalji izvedbe MJ 1:25

8.1 Detalji izvedbe – D-1, 2, 3, 4, 6, 7, 8 8.2 Detalji izvedbe – D-5, 9, 10, 11 8.3 Detalji izvedbe – D-12, 13

9. Pregledni nacrti tunela 10. Karakteristični poprečni presjeci MJ 1:100

10.1 Karakteristični poprečni presjeci od km 0+660 do km 0+900 10.2 Karakteristični poprečni presjeci od km 0+920 do km 0+960 10.3 Karakteristični poprečni presjeci od km 0+980 do km 1+020 10.4 Karakteristični poprečni presjeci od km 1+040 do km 1+220


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 8

OPĆA DOKUMENTACIJA


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 15


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 16


na području Šibensko-kninske županije

Građevina: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I

TRGOVAČKOM ETAŽOM NA PROSTORU ŽELJEZNIČKE POSTAJE U ŠIBENIKU

Na temelju članka 35. i članka 49. do 59. Zakona o gradnji (NN 175/03) donosi se sljedeće

I M E N O V A NJ E

Projektanta: Silvana Jakovčević, dipl.ing.građ.

za projekt: GRAĐEVINSKI PROJEKT REKONSTRUKCIJE TEHNOLOŠKE CESTE

OD KM 0+640 DO KM 1+220 GLAVNI PROJEKT

oznaka projekta: T.D. - 19/04

Imenovani projektant ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit i potrebno radno iskustvo na projektiranju što se utvrđuje uvidom u rješenju o upisu u IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA br. 2246 (dan upisa 21.10.1999.).

U Splitu, 17. ožujka 2004. godine Direktor: Željko Bilić, dipl.ing.stroj.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 17

POTVRDA GLAVNOG PROJEKTANTA O MEĐUSOBNOJ USKLAĐENOSTI PROJEKATA

Ovim se potvrđuje da su međusobno usklađeni svi sastavni dijelovi glavnog projekta za građevinu :

Investitor: ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE na području Šibensko-kninske županije Građevina: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I


Faza: GLAVNI PROJEKT (Z.O.P. TU-Š/2004) Projektna dokumentacija, koja nosi zajedničku oznaku projekta Z.O.P. TU-Š/2004 sastoji se od slijedećih dijelova (mapa i svezaka):

POPIS PROJEKATA MAPA A PROMETNE POVRŠINE SVEZAK A10 Građevinski projekt rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+080 do km 0+640 (TD – V – 03/04, “ LABOR PROJEKT“ d.o.o. – Split) SVEZAK A20 Građevinski projekt rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+640 do km 1+220 (TD 19/04, “PIS“ d.d. – Split) SVEZAK A30 Građevinski projekt potpornih zidova uz sjeverni portal tunela (TD 20/04, “PIS“ d.d. – Split) MAPA B TUNEL S TRGOVAČKOM ETAŽOM SVEZAK B10 Arhitektonsko - građevinski projekt tunela i trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B11 Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split)


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 18

SVEZAK B12 Elaborat zaštite na radu trgovačke etaže (TD 09/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B20 Građevinski projekt – projekt konstrukcije tunela i trgovačke etaže (TD 09-K/2004, “IMOS INVEST“ d.o.o. – Split) SVEZAK B30 Glavni projekt vodovodne i protupožarne instalacije, kanalizacije, klimatizacije i ventilacije trgovačke etaže (TD 527/04, “ELDMAN INŽENJERING“ d.o.o. – Split) SVEZAK B40 Glavni projekt električne instalacije niskog napona i slabe struje trgovačke etaže (TD E-690/04, “DF INŽENJERING“ d.o.o. – Split) MAPA C PROMETNA OPREMA I INSTALACIJE SVEZAK C10 Prometni projekt signalizacije i opreme (TD 376/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C11 Elektroinstalacija prometne signalizacije (TD 376/1/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C20 Elektroinstalacija rasvjete tunela (TD 376/2/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C30 Elektroinstalacija javne rasvjete Tehnološke ceste (TD 376/3/2004, “ZG – PROJEKT“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C31 Građevinski projekt stupova i temelja javne rasvjete (TD 376/4/2004, ZG – PROJEKT d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C40 Projekt vatrodojave tunela (TD 5454/04, “POŽAR-INŽENJERING“ d.o.o. – Zagreb) SVEZAK C41 Prikaz mjera zaštite od požara (TD 5455/04, “POŽAR-INŽENJERING“ d.o.o. – Zagreb) MAPA D VODOVOD I KANALIZACIJA SVEZAK D10 Vodoopskrba trgovačke etaže umjetnog tunela i rekonstrukcija vodovodne mreže

u ulici Jeronima Milete (TD 30/2004, “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik)


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 19

SVEZAK D20 Kanalizacijski kolektor sliva “D“ kroz dio ulice Jeronima Milete i umjetni tunel sa

preljevom “D“ (TD 31/2004 “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik) SVEZAK D21 Kanalizacijski kolektor sliva “E1“ – Tehnološka cesta - Šipad (TD 32/2004 “VODOVOD I ODVODNJA“ d.o.o. – Šibenik) MAPA E KRAJOBRAZNO UREĐENJE SVEZAK E10 Projekt krajobraznog uređenja (TD - 292, “UGRIN-ING“ d.o.o. – Split PRILOZI : GEOMEHANIKA I ŽELJEZNICA

§ IZVJEŠTAJ o geotehničkim istražnim radovima na lokaciji umjetnog tunela na prostoru željezničke postaje u Šibeniku

(R.N. U 0023/04 - 28, IGH d.d. – Poslovni centar Split)

§ Prometno-tehnološki projekt organizacije željezničkog prometa na kolodvoru Šibenik tijekom izgradnje cestovnog tunela (TD 3768, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb)

§ Projekt izmještanja i vraćanja SS, TK i energetskih uređaja (TD 3773-1, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb)

§ Projekt izmještanja i vraćanja kolosjeka (TD 3773-2, “Željezničko projektno društvo“ d.d. – Zagreb) Glavni projektant:

Ivo Orlandini dipl.ing.građ.

U Splitu, 24. lipnja 2004. god.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 20

U skladu s člankom 3. Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa ("Narodne novine" 98/99) te na temelju članka 82. Zakona o gradnji ("Narodne novine" 175/03) za Građevina : REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I



na području Šibensko-kninske županije Faza: GLAVNI PROJEKT (Z.O.P. TU-Š/2004) dajem

I Z J A V U

o usklađenosti Glavnog građevinskog projekta rekonstrukcije tehnološke ceste od km 0+640 do km 1+220, T.D. 19/04 s odredbama posebnih zakona i drugih propisa Projektant: Silvana Jakovčević, dipl.ing. građ., ovlašteni inženjer prema rješenju o upisu u Imenik

ovlaštenih inženjera građevinarstva (klasa: UP/I-360-01/99-01/2246, ur. broj: 314-01-99-1, Zagreb, 27.10.1999.).

Tvrtka: PIS d.d.

Dioničko društvo za inženjering, poslovne usluge i trgovinu 21000 Split, Ulica sedam Kaštela b.b.

Oznaka projekta: T.D. - 19/04

Ovaj projekt je u skladu s odredbama vrijedećih zakona i propisa i to:


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 21

- Zakon o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02)

- Zakon o gradnji (NN RH br.175/03)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99)

- Zakon o zaštiti na radu RH (NN br. 59/96, 94/96, 114/03)

- Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93)

- Zakon o vodama (NN br. 107/95)

- Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (NN 110/01)

- Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 34/03)

- Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton (SL 15/90 i NN 53/91)

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)

- Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL 42/68, 45/68 i NN 53/91)

- Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86)

- Pravilnik o pružanju prve pomoći radniku na radu (NN 56/83)

- Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99)

- Pravilnik o kontroli projekata (NN 7/00, 89/00)

- Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 63/99)

- Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99)

- Odluka o otvrđivanju slivnih područja (NN 20/96, 98/98, 5/99)

- Projektiranje cesta. Prostorno vođenje trase. HRN U.C4.140, 1990.

- Projektiranje i građenje cesta. Određivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja za dimenzioniranje kolničkih konstrukcija. HRN U.C4.010, 1981.

- Projektiranje cesta i gradskih prometnica. Tehnička dokumentacija. Projekt kolničke konstrukcije. HRN U.C4.011, 1990.

- Projektiranje i građenje cesta. Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija.

HRN U.C4.012, 1981.

- Projektiranje i građenje cesta. Izrada habajućih slojeva od asfaltnih betona po vrućem postupku. Tehnički uvjeti. HRN U.E4.014, 1990.

- Projektiranje i građenje cesta. Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku. Tehnički uvjeti. HRN U.E9.021, 1986.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 22

-

Ispitivanje otpora klizanju habajućeg sloja kolničkih konstrukcija. Metode mjerenja.

HRN U.C4.018, 1984.

- Opći tehnički uvjeti za radove na cestama 2001. god.

- Lokacijskom dozvolom (prilog elaborata)

U Splitu, lipanj 2004.

Projektant:


Direktor:

Željko Bilić, dipl. ing. stroj.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 23

Građevina : REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I

TRGOVAČKOM ETAŽOM NA PROSTORU ŽELJEZNIČKE POSTAJE U ŠIBENIKU Na temelju članka 14, stavka 3. ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA (NN 58/93) izdaje se

I S P R A V A

kojom se potvrđuje da su mjere zaštite od požara u glavnom projektu:


Vrsta projekta: Građevinski projekt Razina projekta: Glavni projekt Oznaka projekta: T.D. - 19/04 Izradio: PIS d.d. Dioničko društvo za inženjering, poslovne usluge i trgovinu

primijenjene i izrađene sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara, te tehničkim normativima i normama. Split, lipanj 2004.

PROJEKTANT:



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 24

Građevina : REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE S UMJETNIM TUNELOM I


Na temelju ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU (NN 59/96, 114/03) izdaje se:

I Z J A V A

kojom se potvrđuje da mjere zaštite na radu u projektu:


Vrsta projekta: Građevinski projekt Razina projekta: Glavni projekt Oznaka projekta: T.D. - 19/04 Izradio: PIS d.d. Dioničko društvo za inženjering, poslovne usluge i trgovinu sadrže sva tehnička rješenja prema propisima za primjenu pravila zaštite na radu. Split, lipanj 2004.

PROJEKTANT:



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 25

LOKACIJSKA DOZVOLA


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 26

TEKSTUALNI PRILOZI


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 27

TEHNIČKI OPIS

UVOD Županijska uprava za ceste – Šibenik naručila je od tvrtke PIS d.d. izradu glavnog projekta rekonstrukcije Tehnološke ceste s umjetnim tunelom i trgovačkom etažom na prostoru željezničkog kolodvora u Šibeniku.

Primarni zadatak je iznalaženje kvalitetne prometne veze Tehnološke ceste i gata Vrulje, odnosno prometno povezivanje željezničkog kolodvora (planirana rekonstrukcija u čeonu postaju), autobusnog kolodvora za međugradski promet (postojeća lokacija), autobusnog kolodvora za prigradski promet (planirana lokacija uz željeznički kolodvor), te trajektnog terminala na gatu Vrulje.

Predmet ovog elaborata (svezak A20) je građevinsko rješenje II etape rekonstrukcije Tehnološke ceste od stac. 0+640 do stac 1+220. Zahvat se veže na I etapu od stac 0+080 do stac 0+640 (Glavni projekt «Labor projekt» d.o.o., svezak A 10). II etapa uključuje realizaciju umjetnog cestovnog tunela kojim se ostvaruje kolni pristup na gat Vrulje. Projektno rješenje temelji se na koncepciji prihvaćenog urbanističko-arhitektonskog uređenja prometnog terminala Šibenik, te predstavlja etapu realizacije tog rješenja, koja je u potpunosti usklađena s konačnim rješenjem (prilog 2).

Primarni zadatak pomenutog natječaja je iznalaženje rješenja kvalitetne prometne veze Tehnološke ceste i gata Vrulje, odnosno prometno povezivanje željezničkog kolodvora (planirana rekonstrukcija u čeonu postaju), autobusnog kolodvora za međugradski promet (postojeća lokacija), autobusnog kolodvora za prigradski promet (planirana lokacija uz željeznički kolodvor), te trajektnog terminala na gatu Vrulje.

Projektno rješenje rekonstrukcije temelji se na idejnom rješenju izrađenom od strane tvrtke PIS d.d. (TD 23/03, srpanj, 2003.), te prihvaćenom od strane investitora.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 28

POSTOJEĆE STANJE

Postojeće stanje u koridoru trase vidljivo je na katastarsko-topografskim situacijama, te na fotografijama postojećeg stanja datim u prilogu.

Početak trase od 0+640 do cca 1+040 sa sjeverne strane omeđuje kamena litica visine 8-10 m sa strmim pokosom, a uz južni rub pruža se plato kolodvora s kolosjecima koji su od prometnice provizorno odjeljeni distantnom odbojnom ogradom. Postojeća prometnica širine je cca 6.0 m, a njeno tlocrtno pružanje u koliziji je s planiranom rekonstrukcijom kolosjeka (rekonstrukcija kolodvora u čeoni tip).

Od stac. 1+040 do kraja trase Tehnološka cesta je urbana prometnica s promjenjivom širinom kolnika od 6.0 do 6.50 mbočnim okomitim parkiralištima, te nizom kolnih pristupa sadržajima kolodvora i stambenim objektima. Uz sjeverni rub prometnice pruža se pješački pločnik širine cca 3.0 m, a uz južni rub ogradni zid i pješački pločnik širine cca 1.50 m.

Tehnološka cesta završava raskrižjem na kojem se južno skreće na parkirališni plato, a sjeverno u Ulicu fra Jeronima Milete, odnosno u uži centar grada. Ovu prometnicu nije moguće rekonstruirati bez većih zahvata u prostoru, tako da ona po svojim tehničkim karakteristikama ne može prihvatiti značajniji promet, pogotovo ne promet teretnih vozila.

Tijekom radova na izvedbi umjetnog cestovnog tunela potrebno je izvršiti reorganizaciju željezničkog prometa na kolodvoru Šibenik. Sve radnje vezane uz izmještanje kolosjeka i vraćanje istih u prvobitno stanje obuhvaćene su elaboratima «Željezničkog projektnog društva» d.d. (prilozi, vidi spisak projekata).

Planirani zahvat uključuje rušenje-izmještanje nekoliko objekata duž trase i to:

§ uklanjanje prizemnog stambenog objekta na stac 0+865 koji sa gospodarskim aneksom ima tlocrtnu površinu cca 85 m2,

§ uklanjanje montažnog objekta-barake u sklopu sekundarnih objekata željezničkog kolodvora na stac. 1+000 lijevo, tlocrtne površine cca 140 m2,

§ uklanjanje skladišnog objekta na trasi umjetnog tunela. Objekt se ruši, a zamjenski objekt izvodi se na novoj lokaciji na Ražinama,

§ uklanjanje - izmještanje demontažnog objekta kontejnerskog tipa carinskig službi uz Gat Vrulje na izlazu iz umjetnog tunela.

Zahvati rušenja – izmještanja nisu obuhvaćeni ovim elaboratom i biti će predmet zasebnih elaborata u sklopu pripremnih radova za izvedbu objekta.

GEODETSKE PODLOGE I PODACI

Tvrtke «Geodetska mjerenja» d.o.o. – Šibenik izradila je katastarsko-topografsku podlogu u mjerilu 1:1000, te topografsku podlogu mjerila 1:200 za potrebe Glavnog projekta. Podloge su date u digitalnom zapisu u apsolutnim koordinatama, te s ispisom koordinata detaljnih točaka izmjere. Temeljem tih podataka izrađen je računalni 3D model terena i korištenjem DTM tehnologije generirani terenski podaci uzdužnih i poprečnih profila.

Sastavni dio elaborata su i koordinatni podaci za iskolčenje objekta i to koordinatni ispis tlocrtnih elemenata osi kolnika, računarski ispis kota kolnika, te koordinatni ispis detaljnih točaka iskolčenja. Detaljne točke iskolčenja numerirane su na građevinskoj situaciji mjerila 1:200. Nivelacija kolnika data je i slojnim planom projektiranog asfaltnog zastora koji je iskazan slojnicama s ekvidistancom 5 cm, te strelicama padova.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 29

Svi projektni elementi i prilozi elaborata dostupni su u digitalnom formatu i za potrebe iskolčenja dati su u apsolutnim koordinatama. PROJEKTNO RJEŠENJE Uvod

Projektno rješenje rekonstrukcije tehnološke ceste na dionici od 0+640 do 1+220 uključuje slijedeće zahvate:

§ korekciju tlocrtnih elemenata trase tehnološke ceste, kako bi se ista uskladila s rekonstrukcijom poprečnog profila, dispozicijom sjevernog portala s bočnim rampama i geometrijom tunela,

§ rekonstrukciju poprečnog profila dogradnjom pješačkih pločnika na početku trase,

§ rekonstrukciju poprečnog profila izvedbom trećeg kolničkog traka za lijevo skretanje na završetku trase,

§ izvedbu zahtjevne građevine sjevernog portala tunela s bočnim rampama i potpornim zidovima,

§ izvedbu cestovnog umjetnog tunela duljine 240 m kojim se ostvaruje pristup obali,

§ izvedbu trgovačke etaže iznad cestovnog tunela na prostoru platoa kolodvora,

§ Izvedbu ulaznih građevina trgovačkoj etaži i stepeništa uz južni portal kojima se ostvaruje pješačka komunikacija između obale i željezničkog kolodvora odnosno Tehnološke ceste.

Rekonstrukcija tehnološke ceste

Rekonstrukciju tehnološke ceste potrebno je sagledati iz četiri dijela:

§ dionica I od 0+640 (početak zahvata) do 0+890 (početak širenja bočnih rampi),

§ dionica II od 0+890 (početak širenja bočnih rampi) do 1+065 (uklapanje bočnih rampi),

§ dionica III od 1+065 (uklapanje bočnih rampi) do 1+235 (kraj zahvata).

§ dionica IV odnosi se na trasu prometnice kroz umjetni cestovni tunel.

Prva dionica veže se na zahvat I etape (Glavni projekt «Labor projekt» d.o.o., svezak A10). Rekonstruirana trasa Tehnološke ceste smještena je u koridoru postojeće prometnice. Prometnica u prvom dijelu prati trasu željezničke pruge, respektirajući i planiranu dogradnju kolosjeka na platou postaje. Trasa se nastavlja na kružni luk radijusa R=300.0 m, nastavlja prijelazicom L=60.0 m i pravcem.

Niveleta je na ovom dijelu trase u kontinuiranom uzdužnom nagibu od 0.30%.

Poprečni profil i detalji izvedbe usklađeni su s prethodnom dionicom. Projektirana su dva kolnička traka širine po 3.50 m, ukupno 7.00 m. Uz južni rub izvodi se betonski rigol širine 40 cm, a kolnik je u jednostrešnom nagibu usmjeren prema južnom rubu kolnika. Poprečni nagib kolnika iznosi 2.0% (urbani uvjeti), a u krivini je korigiran u skladu s voznodinamičkim zahtjevima i u krivini radijusa R=300 m iznosi 2.80 %. Linearno se mijenja na duljini prijelaznice.

Uz južni rub kolnika izvodi se betonski rubnjak dimenzija 18x24 cm, te pješački pločnik s asfaltbetonskim zastorom širine 1.50 m. Uz vanjski rub pločnika, prema platou pruge izvodi se ogradni zid visine 60 cm u odnosu na pločnik. Na zidić se postavlja industrijska zaštitna ograda.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 30

Uz sjeverni rub kolnika izvodi se betonski rubnjak i pješački pločnik širine 2.50 m. Uz vanjski rub pločnika, prema klisuri, izvodi se betonski ogradni zid visine 80 cm. Vidljivo lice zida oblaže se grubo klesanim kamenom u slobodnom vezu. Iza zida zasipa se plodna zemlja do pokosa klisure, a plato iza zida nastao zasipanjem hortikulturno obrađuje. Na stac. 0+825 (desno) osigurava se veza na poprečnu pješačku komunikaciju postojećim stepeništem.

Druga dionica odnosi se na zahvat ulazne građevine sjevernog portala tunela.

Zbog prostornih ograničenja građevina predusjeka tunela koja je prostorno najzahtjevnija, koncipirana je na način da se na početku «poniranja» tunelskih kolnih trakova tunelski trakovi i bočne rampe u uzdužnom smislu vode zajedno. Na pola visine denivelacije (cca 3.00 m) bočne rampe visinski se odvajaju od tunelskih trakova i penju na razinu terena.

Ovom koncepcijom prostorno najzahtjevniji dio trase, na kojem se tunelski trakovi i bočne rampe vode paralelno u «punom profilu» ograničen je na dionicu duljine cca 60 m (potez na kojem su tunelski trakovi i bočne rampe denivelirani).

Ovim je bitno skraćena duljina predusjeka, te stvoreni uvjeti da se projektno rješenje uklopi u postojeće stanje. Visoki bočni zidovi na predusjeku kraći su, a visinski skok na dijelu predusjeka rješen je kaskadno (denivelacija bočnih rampi i kolnika).

U pogledu tlocrtnih elemenata os prometnice vodi se u pravcu, čime je na zahtjevnog građevini portala tunela ostvareno potpuno simetrično rješenje.

Bočne rampe vode se na način da poniru s glavnim (tunelskim) trakovima, a zatim vraćaju na kote postojeće prometnice. Tlocrto vođenje rješeno je odvajanjem trakova “S” krivinama primjenom radijusa R=200 i 250 m. Vertikalna geometrija rješena je rampama uzdužnog nagiba 7.0% s uklapanjem rampi na krajevima vertikalnim krivinama radijusa R=250 m (konkavna) i R=450 (konveksna). Racionalizacija projektnog rješena ostvarena je osim specifičnom geometrijom bočnih rampi i izdizanjem konstrukcije tunela iznad nivelete bočnih rampi. Ovo izdizanje “skriva” se zaštitnom odbojnom ogradom New Jersey koja se kao zaštita izvodi uz rub bočnih rampi.

Vertikalna geometrija tunelskih trakova prilagođena je na način da se isti vode u uzdužnom nagibu 5.0%, a vertikalnom krivinom radijusa R=1400 m uklapaju u niveletu tehnološke ceste (i=0.3%). Radijus R=1400 m omogućava dobre uvjete vertikalne preglednosti, te ublaženje uzdužnog nagiba na cca 2.50% na mjestu uključivanja vozila s bočne rampe na glavni prometni tok.

Na građevini portala tunela izvodi se niz potpornih zidova Z1, Z2, Z3 i Z4 koji su predmet zasebnog elaborata (svezak A30).

Zid Z1 izvodi se simetrično s obje strane kolnika, između tunelskih trakova i bočnih rampi i njime se na duljini cca 55 m savladava visinska razlika od 0.0 do cca 5.50 m. Zid ima vertikalno lice,a u kruni zida izvodi se betonska zaštitna ograda New Jersey.

Zid Z2 izvodi se simetrično s obje strane kolnika, uz vanjske rubove bočnih rampi i njime se savladava visinska razlika između bočnih rampi i pješačkog pločnika čija niveleta ne prati niveletu bočnih rampi već se pločnikom prati postojeće stanje u kontinuiranom uzdužnom nagibu od cca 0.80%. Zid ima vertikalno lice, a u kruni se izvodi nadvišenje od 27 cm spram pločnika i na njemu postavlja ograda.

Zidovi Z3 i Z4 izvode se uz sjeverni rub. Njima se osiguravaju iskopi nastali širenjem postojećeg usjeka. Visinska razlika od cca 8.0 m savladava se u dva ravnomjerna skoka izvedbom kaskadnih zidova. Kaskada se koristi za izvedbu stepeništa i pločnika, kojim se osim racionalizacije rješenja ostvaruje pješački pristup s tehnološke ceste stambenim objektima i školi sjeverno od trase. Zidovi se izvode s licem zida u nagibu, a pojedine kampade izvode se s obradom lica u lomljenom kamenu.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 31

Detaljnji prikaz zida dat je u svesku A30.

Poprečni profil projektiran je s tunelskim kolničkim trakom širine 3.85 m. U tunelu se izvode dva vozna traka, širine 3.85 m. Širina voznih trakova na duljini predusjeka i tunela ne mijenja se i zadovoljava uvjet proširenja kolnika (42/R) iskazan u odnosu na osnovnu širinu (3.50 m).

U tunelu i na tunelskom predusjeku uz vozni trak vode se bočni revizijski pločnici širine 0.85 m. Tunelom se odvija isključivo kolni promet dok se pješački vodi pješačkim pothodnikom s trgovačkim sadržajima.

Bočne jednosmjerne rampe na deniveliranom dijelu trase vode se paralelno s tunelskim voznim trakovima. Projektirane su u minimalnoj širini 5.00 m. Uz rubovee rampe izvode se New Jersey odbojna ograda i bočni zid, pa je projketiranom širinom osigurana zaštitne širine od 0.50 m, a zadovoljen i uvjet mimoilaženja na rampi u slučaju kvara i zaustavljanja vozila.

Poprečni nagib kolnika izvodi se kao dvostrešni nagib, simetrično u odnosu na računsku os. Padovi iznose 2.0% i usmjereni su prema vanjskim rubovima kolnika. Time su na zahtjevnom dijelu trase u cijeloj duljini zahvata izbjegnute zone punog vitoperenja kolnika, superponiranje točaka minimuma nivelete i vitoperenja kolnika, a sustav odvodnje koji je rezultat toga je jednostavan i funkcionalan.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 32

UZDUŽNI PRESJEK SJEVERNOG PORTALA UMJETNOG TUNELA – POGLED NA KASKADNE ZIDOVE UZ SJEVERNI RUB PROMETNICE

Z1 - ZID UZ PORTAL TUNELA

Z2 - ZID UZ BOÈNU RAMPU

Z3 - ZID UZ PJEŠAÈKI PLOÈNIK

Z4 - GORNJA KASKADA POTPORNOG ZIDA


STAMBENA ZGRADA

OBITELJSKA KUÆA

IGRALIŠTE



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 33

Treća dionica odnosi se na zahvat od uklapanja bočnih rampi do kraja zahvata.

Na ovom dijelu trasa se tlocrtno vodi u pravcu, a u pogledu vertikalnog vođenja trase u konstantnom je padu od 0.7% prema zapadu. Ovako jednostavna geometrija vođenja trase vrlo je važna jer na tom potezu prometnica ima izrazito urbani karakter. S tim u svezi predviđa se rušenje postojećeg zida uz južni rub postojeće prometnice i izmještanje osi planirane prometnice južnije. Time se postiže:

§ zadržava se postojeća širina i linija ruba pločnika uz sjeverni rub prometnice,

§ ostvaruje se zaštitni pojas zelenila širine 2.0 m uz sjeverni rub prometnice u kojem je planirana sadnja drvoreda i postavljanje stupova javne rasvjete,

§ postojeća prometnica širine cca 6.50 m širi se na kolnik ukupne širine 10.0 m s tri kolnička traka, dva prolazna širine 3.50 m i dodatni trak za lijevo skretnje širine 3.0 m s kojeg je planirano skretanje na parkiralište, te kolni pristup na plato kolodvora.

Uz južni rub izvodi se pločnik ujednačene širine cca 3.00 m, te formira plato-trg pred ulazom u zgradu željezničkog kolodvora. Detalji izvedbe trga, poločanja, gardinjera, rampica na lokaciji kolnih ulaza i pješačkih prijelaza, dati su u prilogu elaborata.

Kolničke površine izvode se u dvostrešnom nagibu s poprečnim nagibima kolnika od 2.0% prema vanjskom rubu.

Sve pješačke površine dimenzijama i rješenjima (izvedba rampica) prilagođene su kretanju invalidnih osoba.

Pristup invalidnih osoba osiguran je i pristupnom rampom na lokaciji zapadnog ulaza u trgovačku etažu.

Pješački ulazi u trgovačku etažu nisu predmet ovog elaborata, već su obrađeni u svesku B10.

Četvrta dionica odnosi se na trasu prometnice kroz umjetni cestovni tunel

Dionica počinje na sjevernom portalu umjetnog tunela (stac. 1+015), a završava raskrižjem na kojem se ostvaruje priključak na dužobalnu prometnicu i parkirališni plato na gatu Vrulje. Trasa je tlocrtno i visinski usklađena s prostornim uvjetima kako bi se postiglo slijedeće:

§ tijekom iskopa za izvedbu tunela s trgovačkom etažom minimalizirala kolizija sa postojećim sadržajima kolodvora,

§ na početku tunela gdje se trasa vodi između kolodvora i stambenih objekata tlocrtnim vođenjem sredinom koridora nastoji se olakšati izvedba i smanjiti utjecaj na okolne građevine tijekom izvedbe,

§ smanjili investicijski troškovi I etape izvedbe, uz usklađenje etapnog rješenja s planiranim konačnim rješenjem (vidi prilog 2),

§ ostvarila povoljna geometrija tunela i trgovačke etaže čime se postiže racionalnije rješenje konstrukcije,

§ vođenjem nivelete uskladili zahtjevi slobodnog profila tunela, konstrukcije trgovačke etaže, zahtjevi željeznice, uz zadržavanje postojećih kota šina.

Tunelska trasa tlocrtno se vodi u kružnom luku radijusa R=175 m koji zadovoljava Vr=50 km/h. Uklapanje na pravac portalnog usjeka ostvareno je prijelaznicom duljine L=80 m. Tunel je duljine 240 m. Na kraju tunela u duljini L=80 m iznad cestovnog tunela izvodi se trgovačka etaža, tlocrtno locirana u kružnom luku.

Vertikalna geometrija uslovljena je rubnim uvjetima:

§ uklapanjem na zahtjevnu vertikalnu geometriju sjeverne portalne građevine odnosno uzdužni nagib 5.0%.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 34

§ ostvarenje potrebnog slobodnog profila na kritičnom presjeku tunel + trgovačka etaža + zaštitana debljina platoa željeznice,

§ vezom na kotu obale na kraju zahvata.

Uzdužni nagib u tunelu iznosi 2.39%, a na početku tunela uklapa se na uzdužni nagib predusjeka 5.0%. Primjenjena je vertikalna krivina radijusa Rv=4000 m.

Poprečni nagib u tunelu je jednostrešan i na duljini kružnog luka iznosi 4.0%. Na duljini prijelaznice korigira se na poprečni nagib na pravcu 2%. Prelazak sa jednostrešnog na dvostrešni nagib smješten je izvan tunela na portalnom predusjeku.

U tunelu su predviđena dva vozna traka, širine 3.85 m. Širina voznih trakova na duljini predusjeka i tunela ne mijenja se. Širina voznog traka 3.85 m zadovoljava i uvjet proširenja kolnika u krivini (42/R) iskazan u odnosu na osnovnu širinu (3.50 m).

U tunelu i na tunelskom predusjeku uz vozni trak vode se bočni revizijski pločnici širine 0.85 m. Tunelom se odvija isključivo kolni promet dok se pješački vodi pješačkim pothodnikom s trgovačkim sadržajima.

Visina slobodnog profila u osi iznosi 5.00 m.

U nastavku ce biti dat kratak pregled konstrukcije umjetnog tunela i trgovačke teža koji su detaljno obrađeni u svesku B10.

KONSTRUKCIJA UMJETNOG TUNELA I PJEŠAČKOG POTHODNIKA

Konstrukcija građevine i upotrebljeni materijali

Tunelska građevina sastoji se iz dva konstruktivno gotovo neovisna dijela i to donjeg tunela dužine cca 240 m namijenjenog za cestovni prostor i gornje podzemne građevine dužine cca 80 m namijenjene za potrebe pješačke komunikacije i trgovačkog centra.

Između prostora trgovačkog centra i donjeg (cestovnog) tunela formirana je instalacijska etaža, gdje se smještaju sve potrebne instalacije gornje i donje građevine. Visina ovog prostora je promjenjiva zbog razlike u padu niveleta ovih građevina.

S južnog portala omogućen je pristup u instalacijske kanale, tako da se bez većih poteškoća vršiti popravak, rekonstrukcija ili dopuna svih tipova instalacija.

Konstrukcija donjeg tunela

Konstrukcija donjeg tunela izvest će se u kombinaciji monolitne i montažne izvedbe. Konstrukcija tunela sastoji se iz monolitnih AB zidova debljine 50 cm, koji se preko trakastih temelja oslanjaju na nosivo tlo. AB zidovi služe kao oslonac montažne rasponske konstrukcije.

Rasponska konstrukcija izvodi se od montažnih prednapregnutih armiranobetonskih nosača oblika širokopojasnog “I”-profila.

Konstrukcija međuetaže sastoji se od uzdužnih AB zidova, koji se oslanjaju na montažnu rasponsku konstrukciju i polumontažne AB ploče tipa OMNIA. Površina ove ploče je horizontalna i čini podlogu poda trgovačkog centra.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 35

Konstrukcija gornjeg tunela (trgovačkog centra)

Gornji tunel je u tlocrtnom smislu trobrodna građevina raspona 6,00 + 9,50 + 6,00 m. Konstrukcija gornjeg tunela izvodi se u kombinaciji monolitne i montažne izvedbe. Konstrukcija tunela sastoji se iz monolitnih AB rubnih zidova, koji se preko trakastih temelja oslanjaju na nosivo tlo, a koji ujedno služe kao oslonac montažne AB rasponske konstrukcije, te uzdužnih AB monolitnih okvirnih konstrukcija čiji se stupovi oslanjaju na zidove donjeg tunela, a grede (nosači) obrnutog “T”-presjeka služe kao oslonac za montažnu rasponsku konstrukciju.

Rasponska konstrukcija predviđena je iz montažnih prednapregnutih armiranobetonskih nosača oblika širokopojasnog “I”-profila. ARHITEKTONSKO RJEŠENJE

Idejnim rješenjem predviđena je, osim cestovne, i pješačka veza između ulice fra J. Milete i obale, smještene u drugom nivou iznad tunela. Pješačka podzemna ulica širine 4,50 m, visine 3,80 m, dužine 75 m, prolazi dijelom ispod ozelenjene površine uz ulicu fra J. Milete, a dijelom ispod željezničke stanice.

S obje strane pješačke ulice smješteni su poslovni prostori podjeljeni u modularne jedinice s mogućnošću povezivanja s ciljem dobivanja većih poslovnih prostora.

Ulazi u poslovnu etažu predviđeni su sa ozelenjene površine uz ulicu fra J. Milete. Na zapadnom dijelu parka, iz smjera parkirališta, stepenice se spuštaju na nivo poslovne etaže, a teren uz stepenice terasasto prati spuštanje stepenica prema malom trgu ispred ulaza u poslovnu etažu. Pristup invalidima je omogućen rampom širine 140 cm, nagiba cca 4%, smještenom uzduž terase i trga sa sjeverne strane.

Sa istočne strane parka je također ulaz u poslovnu etažu koji je ujedno i početak pješačke ulice. Na sličan način kao na zapadnoj strani, ispred ulaza je organiziran manji trg sa kaskadnim spuštanjem terena.

Na izlasku iz tunela na obalu (jugozapadna strana tunela), pješačka ulica završava terasom-štekatom ispred poslovnih prostora, a stepenice, jednokrake sa zapadne strane i peterokrake sa istočne strane spuštaju se na obalu ispred tunela. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

Prema projektu predviđena je kolnička konstrukcija od asfaltbetonskog kolničkog zastora.

Na cijelom zahvatu izvodi se nova kolnička konstrukcija elastičnog tipa:

§ asfaltbeton habajući AB 11E BIT 60 debljine 5 cm, § bitumenizirani nosivi sloji BNS 22 BIT 60 debljine 8 cm, § nosivi sloj strojno stabiliziranog drobljenog kamenog materijala veličine zrna 0-63 mm, minimalne debljine 30

cm.

Posteljica se izvodi od miješanog materijala iz iskopa, te u skladu s Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama ima nosivost Ms>35 MPa mjereno kružnom pločom ∅30 cm. Određivanje dimenzija pojedinih slojeva te ukupne kolničke konstrukcije izvršeno je prema standardu U.C4.012.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 36

Osnovni parametri od značaja za strukturno projektiranje prema standardu U.C4.012 su slijedeći:

− projektni period − vozna sposobnost površine kolnika na kraju projektnog perioda − prometno opterećenje − klimatsko hidrološki uvjeti − nosivost primijenjenih materijala u kolničkoj konstrukciji.

Neki od ovih parametara su već ugrađeni u standard U.C4.012 sa konkretnom vrijednošću i to:

− vozna sposobnost površine kolnika na kraju projektnog perioda je pk=2.5 te − uticaj klimatsko-hidroloških uvjeta izražen preko regionalnog faktora R iznosi R=2.0.

Primjenom ovih veličina pri projektiranju kolničkih konstrukcija na strani smo sigurnosti te nije potrebno vršiti dodatnu korekciju dobivenih rezultata. Konstrukcija je projektirana za planski period od 20 godina. Prometno opterećenje Prometno opterećenje je određeno u skladu sa standardom U.C4.010. Obzirom da za ove prometnice ne postoje egzaktni podaci o prometu koji se očekuje u periodu za koji se vrši dimenzioniranje kolničke konstrukcije, pošlo se od značaja prometnica u sadašnjoj i budućoj prometnoj mreži. Predmetnu prometnicu na taj način možemo svrstati u grupu prometnica sa srednje teškim prometnim opterećenjem. Odatle, a prema standardu U.C4.010 usvajamo kumulativno ekvivalentno prometno opterećenje od 1,0x106 prijelaza ekvivalentnih osovina od 80 kN za period od 20 godina. Određivanje debljine slojeva kolničke konstrukcije Za usvojene veličine potrebna debljina asfaltnih slojeva iznosi dap=12 cm. Uz usvojenu debljinu habajućeg sloja od 5,0 cm (mješavina AB 11E, kvalitete u skladu sa OTU za radove na cestama Hrvatske), potrebna debljina bitumeniziranog nosivog sloja BNS 22 iznosi: dBNS= (12.0 x 0.38 - 5.0 x 0.42) : 0.36 = 6.9 cm (usvojeno 8.0 cm) Potrebna debljina mehanički stabiliziranog nevezanog sloja od drobljenog kamenog materijala kontinuiranog granulometrijskog sastava, krupnoće zrna 0-63 mm je 30 cm. Odabrana je kolnička konstrukcija slijedećeg sastava:

− 5,0 cm AB 11E, asfaltbeton, habajući sloj − 8,0 cm BNS 22, bitumenizirani nosivi sloj − 30,0 cm mehanički stabilizirani nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala krupnoće zrna 0-63 mm.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 37

IZVEDBA

Sve radove potrebno je izvesti u skladu s Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (OTU). U tim uvjetima dat je detaljan opis radova, način izrade, kontrole kvaliteta, te obračun radova. U Splitu, lipanj 2004.

Projektant



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 38

FOTOGRAFIJE POSTOJEĆEG STANJA

Početak zahvata rekonstrukcije Tehnološke ceste – etapa II

Lokacija sjevernog portala tunela


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 39

Dionica trase uz zgradu željezničkog kolodvora

Završetak trase


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 40

Plato željezničkog kolodvora – lokacija umjetnog tunela s pješačkim pothodnikom

Pogled na Gat Vrulje s lokacije južnog portala


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 41

Pogled s gata Vrulje na lokaciju južnog portala

Lokacija južnog portala


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 42

RAČUNARSKI ISPIS

Horizontal Alignment Station and Curve Report. Alignment: CES1 Desc: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE – OS PROMETNICE Desc. Station Spiral/Curve Data Northing Easting ------------------------------------------------------------------------------- PI 0+546.49 42967.854 73124.771 Length: 72.287 Course: N 27-54-22 W ------------------------------------------------------------------------------- PI 0+618.78 43031.735 73090.939 Length: 453.421 Course: N 54-35-57 W Delta: 26-41-35 ------------------------------------------------------------------------------- Circular Curve Data PC 0+546.49 42967.854 73124.771 CC 42827.447 72859.656 SC 0+656.26 43053.412 73056.989 Delta: 21 Type: LEFT Radius: 300.000 DOC: 19 Length: 109.765 Tangent: 55.503 Mid-Ord: 5.006 External: 5.091 Chord: 109.154 Course: N 38-23-16 W Es: 8.586 ------------------------------------------------------------------------------- Spiral Curve Data: CLOTHOID SC 0+656.26 43053.412 73056.989 SPI 43066.580 73041.910 PC 0+716.26 43089.763 73009.288 Length: 60.000 L Tan: 40.021 Radius: 300.000 S Tan: 20.019 Theta: 5-43-46 P: 0.500 X: 59.940 K: 29.990 Y: 1.999 A: 134.164 Chord: 59.973 Course: N 52-41-22 W Ts: 100.171 ------------------------------------------------------------------------------- PI 1+069.51 43294.399 72721.347 Length: 162.923 Course: N 60-16-54 W Delta: 5-40-57 ------------------------------------------------------------------------------- Tangent Data 0+716.26 43089.763 73009.288 1+044.69 43280.023 72741.574 Length: 328.435 Course: N 54-35-57 W ------------------------------------------------------------------------------- Circular Curve Data PC 1+044.69 43280.023 72741.574 CC 42872.464 72451.928 PT 1+094.28 43306.700 72699.795 Delta: 06 Type: LEFT Radius: 500.000 DOC: 11 Length: 49.589 Tangent: 24.815 Mid-Ord: 0.615 External: 0.615 Chord: 49.569 Course: N 57-26-26 W Es: 0.615 ------------------------------------------------------------------------------- PI 1+232.39 43375.166 72579.852 ------------------------------------------------------------------------------- Tangent Data 1+094.28 43306.700 72699.795 1+232.39 43375.166 72579.852 Length: 138.108 Course: N 60-16-54 W


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 43

Horizontal Alignment Station and Curve Report. Alignment: CES1 Desc: REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE – OS TUNELA Desc. Station Spiral/Curve Data Northing Easting ------------------------------------------------------------------------------- PI 0+546.49 42967.854 73124.771 Length: 72.287 Course: N 27-54-22 W ------------------------------------------------------------------------------- PI 0+618.78 43031.735 73090.939 Length: 570.703 Course: N 54-35-57 W Delta: 26-41-35 ------------------------------------------------------------------------------- Circular Curve Data PC 0+546.49 42967.854 73124.771 CC 42827.447 72859.656 SC 0+656.26 43053.412 73056.989 Delta: 21 Type: LEFT Radius: 300.000 DOC: 19 Length: 109.765 Tangent: 55.503 Mid-Ord: 5.006 External: 5.091 Chord: 109.154 Course: N 38-23-16 W Es: 8.586 ------------------------------------------------------------------------------- Spiral Curve Data: CLOTHOID SC 0+656.26 43053.412 73056.989 SPI 43066.580 73041.910 PC 0+716.26 43089.763 73009.288 Length: 60.000 L Tan: 40.021 Radius: 300.000 S Tan: 20.019 Theta: 5-43-46 P: 0.500 X: 59.940 K: 29.990 Y: 1.999 A: 134.164 Chord: 59.973 Course: N 52-41-22 W Ts: 100.171 ------------------------------------------------------------------------------- PI 1+186.79 43362.339 72625.748 Length: 141.300 Course: S 56-26-07 W Delta: 68-57-56 ------------------------------------------------------------------------------- Tangent Data 0+716.26 43089.763 73009.288 1+027.25 43269.918 72755.794 Length: 310.990 Course: N 54-35-57 W ------------------------------------------------------------------------------- Spiral Curve Data: CLOTHOID PPK 1+027.25 43269.918 72755.794 SPI 43300.898 72712.201 SC 1+107.25 43311.070 72687.406 Length: 80.000 L Tan: 53.480 Radius: 175.000 S Tan: 26.800 Theta: 13-05-46 P: 1.521 X: 79.583 K: 39.930 Y: 6.073 A: 118.322 Chord: 79.814 Course: N 58-57-46 W Ts: 159.542 ------------------------------------------------------------------------------- Circular Curve Data SC 1+107.25 43311.070 72687.406 CC 43149.163 72620.988 PT 1+277.89 43294.984 72524.235 Delta: 56 Type: LEFT Radius: 175.000 DOC: 33 Length: 170.643 Tangent: 92.793 Mid-Ord: 20.391 External: 23.080 Chord: 163.962 Course: S 84-22-12 W Es: 38.229 ------------------------------------------------------------------------------- PI 1+297.36 43284.218 72508.008 -------------------------------------------------------------------------------


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 44

DETALJNE TOČKE ISKOLČENJA U OSI I RUBOVIMA KOLNIKA TOČKE SU ISKAZANE U APSOLUTNIM KOORDINATAMA, A NUMERIRANE SU I NAZNAČENE NA GRA EVINSKOJ SITUACIJI TOČKA Y X Z 1 73066.4953 43039.8850 17.9700 2 73068.9369 43042.3927 18.0700 3 73071.3785 43044.9004 18.1700 4 73059.3004 43046.6604 17.9600 5 73061.6571 43049.2481 18.0600 6 73064.0138 43051.8357 18.1600 7 73051.8829 43053.1939 17.9400 8 73054.1531 43055.8578 18.0400 9 73056.4233 43058.5217 18.1400 10 73044.2541 43059.5034 17.9200 11 73046.4475 43062.2309 18.0100 12 73048.6408 43064.9584 18.1000 13 73036.4505 43065.6273 17.8900 14 73038.5808 43068.4044 17.9800 15 73040.7111 43071.1814 18.0700 16 73028.5095 43071.6045 17.8700 17 73030.5913 43074.4181 17.9500 18 73032.6731 43077.2317 18.0300 19 73020.4663 43077.4766 17.8400 20 73022.5151 43080.3143 17.9200 21 73024.5632 43083.1525 18.0000 22 73012.3548 43083.2874 17.8200 23 73014.3854 43086.1381 17.8900 24 73016.4160 43088.9888 17.9600 25 73004.2080 43089.0799 17.7900 26 73006.2355 43091.9329 17.8600 27 73008.2630 43094.7858 17.9300 28 72996.0568 43094.8729 17.7600 29 72998.0843 43097.7258 17.8300 30 73000.1118 43100.5787 17.9000 31 72987.9062 43100.6667 17.7300 32 72989.9331 43103.5187 17.8000 33 72991.9613 43106.3725 17.8700 34 72979.7544 43106.4587 17.7000 35 72981.7819 43109.3116 17.7700 36 72983.8094 43112.1645 17.8400 37 72971.6032 43112.2516 17.6700 38 72973.6307 43115.1045 17.7400 39 72975.6582 43117.9575 17.8100 40 72963.4520 43118.0446 17.6400 41 72965.4795 43120.8975 17.7100 42 72967.5070 43123.7504 17.7800 43 72955.3008 43123.8375 17.6100 44 72957.3283 43126.6904 17.6800 45 72959.3558 43129.5433 17.7500 46 72947.1496 43129.6304 17.5800 47 72949.1771 43132.4833 17.6500 48 72951.2046 43135.3362 17.7200 49 72938.9990 43135.4242 17.5500 50 72941.0259 43138.2762 17.6200 51 72943.0541 43141.1301 17.6900 52 72930.8472 43141.2162 17.5200 53 72932.8747 43144.0692 17.5900 54 72934.9022 43146.9221 17.6600 55 72922.6960 43147.0092 17.4900 56 72924.7235 43149.8621 17.5600 57 72926.7510 43152.7150 17.6300 58 72914.5448 43152.8021 17.4600 59 72916.5723 43155.6550 17.5300 60 72918.5998 43158.5079 17.6000 61 72906.3936 43158.5950 17.4300 62 72908.4211 43161.4479 17.5000 63 72910.4487 43164.3008 17.5700 64 72898.2424 43164.3879 17.4000

65 72900.2699 43167.2408 17.4700 66 72902.2975 43170.0938 17.5400 67 72890.0912 43170.1808 17.3700 68 72892.1187 43173.0338 17.4400 69 72894.1463 43175.8867 17.4800 70 72881.9400 43175.9738 17.3400 71 72883.9675 43178.8267 17.4100 72 72885.9951 43181.6796 17.4100 73 72873.7888 43181.7667 17.3100 74 72875.8163 43184.6196 17.3800 75 72877.8439 43187.4725 17.3500 76 72865.6376 43187.5596 17.2800 77 72867.6651 43190.4125 17.3500 78 72869.6927 43193.2655 17.2800 79 72857.3865 43193.2120 17.1700 80 72859.5139 43196.2055 17.2500 81 72861.6414 43199.1990 17.1700 82 72848.8442 43198.4546 16.9900 83 72851.3627 43201.9984 17.0700 84 72853.8812 43205.5422 16.9900 85 72840.0031 43203.2767 16.7200 86 72843.2115 43207.7913 16.8300 87 72846.4200 43212.3059 16.7200 88 72830.8754 43207.6956 16.3700 89 72835.0603 43213.5842 16.5200 90 72839.2453 43219.4729 16.3700 91 72821.8701 43212.2867 15.9600 92 72824.6789 43216.2389 16.0600 93 72826.9091 43219.3772 16.1300 94 72829.1394 43222.5154 16.0600 95 72831.9482 43226.4676 15.9600 96 72813.1560 43217.2876 15.4800 97 72816.5277 43222.0319 15.6000 98 72818.7579 43225.1701 15.6700 99 72820.9882 43228.3083 15.6000 100 72824.3598 43233.0525 15.4800 101 72804.7291 43222.6925 15.0500 102 72807.6813 43226.8466 15.1000 103 72808.3765 43227.8248 15.1000 104 72810.6067 43230.9630 15.1700 105 72812.8370 43234.1012 15.1000 106 72813.5332 43235.0786 15.1000 107 72816.4844 43239.2335 15.0500 108 72796.5468 43228.4417 14.9900 109 72799.5301 43232.6396 15.0900 110 72800.2253 43233.6177 14.6000 111 72802.4555 43236.7559 14.6700 112 72804.6858 43239.8941 14.6400 113 72805.3810 43240.8723 15.0900 114 72808.3643 43245.0701 14.9900 115 72788.3956 43234.2346 15.3300 116 72791.3789 43238.4325 15.4300 117 72792.0749 43239.4100 14.1000 118 72794.3043 43242.5488 14.1700 119 72796.5338 43245.6877 14.1700 120 72797.2308 43246.6644 15.4300 121 72800.2131 43250.8631 15.3300 122 72780.2444 43240.0275 16.0000 123 72783.2277 43244.2254 16.1000 124 72783.9229 43245.2036 13.6000 125 72786.1531 43248.3418 13.6700 126 72788.3834 43251.4800 13.7000 127 72789.0796 43252.4574 16.1000 128 72792.0619 43256.6560 16.0000 129 72772.0932 43245.8205 16.7000 130 72775.0765 43250.0183 16.8000 131 72775.7717 43250.9965 13.1000 132 72778.0019 43254.1347 13.1700 133 72780.2322 43257.2729 13.2400 134 72780.9284 43258.2503 16.8000 135 72783.9107 43262.4489 16.7000 136 72763.9420 43251.6134 17.4000 137 72766.9253 43255.8113 17.5000 TOČKA Y X Z


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 45

138 72767.6205 43256.7894 12.6000 139 72769.8508 43259.9276 12.6700 140 72772.0810 43263.0658 12.7400 141 72772.7771 43264.0433 17.5000 142 72775.7532 43268.2329 17.4000 143 72755.8062 43257.4281 17.9700 144 72758.7809 43261.6141 18.0700 145 72764.5771 43269.7695 18.0700 146 72767.4339 43273.7893 17.9700 147 72747.8915 43263.5537 18.3200 148 72750.8375 43267.7002 18.4200 149 72756.0395 43275.0187 18.4200 150 72758.8830 43279.0242 18.3200 151 72740.2634 43270.0827 18.4600 152 72743.1961 43274.1710 18.5600 153 72747.1703 43279.8324 18.5600 154 72750.0636 43283.9542 18.4600 155 72732.8349 43276.6461 18.4300 156 72735.6678 43280.7965 18.5300 157 72738.2733 43284.6063 18.5400 158 72741.1101 43288.7585 18.4400 159 72725.0718 43282.8565 18.3700 160 72727.8561 43287.0202 18.4700 161 72729.4039 43289.3654 18.5000 162 72732.1430 43293.5700 18.4000 163 72717.1295 43288.5810 18.3100 164 72718.9686 43291.5634 18.3800 165 72721.3623 43295.3826 18.4100 166 72723.2481 43298.3428 18.3400 167 72708.7701 43293.9896 18.2800 168 72710.6392 43296.9492 18.3500 169 72712.4682 43300.1550 18.3500 170 72714.3362 43303.1246 18.2800 171 72700.2418 43298.9612 18.2300 172 72702.0029 43301.9860 18.3000 173 72703.6818 43304.8695 18.3000 174 72705.4439 43307.8961 18.2300 175 72691.6053 43303.8910 18.1600 176 72693.3404 43306.9306 18.2300 177 72694.8784 43309.6088 18.2300 178 72696.6067 43312.6528 18.1600 179 72682.9206 43308.8483 18.0900 180 72684.6557 43311.8880 18.1600 181 72686.1429 43314.4934 18.1600 182 72687.8780 43317.5331 18.0900 183 72674.2359 43313.8057 18.0200 184 72675.9709 43316.8453 18.0900 185 72677.4581 43319.4508 18.0900 186 72679.1932 43322.4904 18.0200 187 72665.5511 43318.7630 17.9500 188 72667.2862 43321.8027 18.0200 189 72668.7734 43324.4081 18.0200 190 72670.5085 43327.4478 17.9500 191 72656.8664 43323.7204 17.8800 192 72658.6015 43326.7600 17.9500 193 72660.0887 43329.3655 17.9500 194 72661.8237 43332.4051 17.8800 195 72648.1817 43328.6777 17.8100 196 72649.9167 43331.7174 17.8800 197 72651.4039 43334.3228 17.8800 198 72653.1390 43337.3625 17.8100 199 72639.4969 43333.6351 17.7400 200 72641.2320 43336.6748 17.8100 201 72642.7192 43339.2802 17.8100 202 72644.4543 43342.3198 17.7400 203 72630.8135 43338.5917 17.6700 204 72632.5486 43341.6313 17.7400 205 72634.0345 43344.2375 17.7400 206 72635.7695 43347.2772 17.6700 207 72622.1278 43343.5496 17.6000 208 72623.8629 43346.5893 17.6700 209 72625.3497 43349.1949 17.6700

210 72627.0848 43352.2345 17.6000 211 72613.4429 43348.5076 17.5300 212 72615.1780 43351.5472 17.6000 213 72616.6650 43354.1522 17.6000 214 72618.4001 43357.1919 17.5300 215 72604.7580 43353.4645 17.4600 216 72606.4930 43356.5042 17.5300 217 72607.9803 43359.1096 17.5300 218 72609.7153 43362.1493 17.4600 219 72596.0732 43358.4219 17.4600 220 72597.8083 43361.4615 17.4600 221 72599.2955 43364.0669 17.4600 222 72601.0306 43367.1066 17.3900 223 72587.3885 43363.3792 17.5200 224 72589.1236 43366.4189 17.4500 225 72590.6108 43369.0243 17.3900 226 72592.6081 43372.5235 17.3100


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 50

REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE – ETAPA II RACUN KOTA KOLNIKA LIJEVO DESNO STACIONAZA KOTA 2 QUOTA 0 KOTA 2 KORAK B 1 B 1 KOTA 1 KOTA 1 Q 1 Q 1 640.000 17.971 18.069 18.167 10.000 3.500 3.500 17.971 18.167 2.800 2.800 650.000 17.961 18.059 18.157 10.000 3.500 3.500 17.961 18.157 2.800 2.800 660.000 17.943 18.039 18.135 4.918 3.500 3.500 17.943 18.135 2.750 2.750 670.000 17.919 18.010 18.102 10.000 3.500 3.500 17.919 18.102 2.617 2.617 680.000 17.894 17.980 18.067 10.000 3.500 3.500 17.894 18.067 2.483 2.483 690.000 17.868 17.951 18.033 10.000 3.500 3.500 17.868 18.033 2.350 2.350 700.000 17.843 17.921 17.998 10.000 3.500 3.500 17.843 17.998 2.217 2.217 710.000 17.818 17.891 17.964 10.000 3.500 3.500 17.818 17.964 2.083 2.083 720.000 17.791 17.861 17.931 10.000 3.500 3.500 17.791 17.931 2.000 2.000 730.000 17.761 17.831 17.901 10.000 3.500 3.500 17.761 17.901 2.000 2.000 740.000 17.731 17.801 17.871 10.000 3.500 3.500 17.731 17.871 2.000 2.000 750.000 17.702 17.772 17.842 10.000 3.500 3.500 17.702 17.842 2.000 2.000

760.000 17.672 17.742 17.812 10.000 3.500 3.500 17.672 17.812 2.000 2.000 770.000 17.642 17.712 17.782 10.000 3.500 3.500 17.642 17.782 2.000 2.000 780.000 17.612 17.682 17.752 10.000 3.500 3.500 17.612 17.752 2.000 2.000 790.000 17.582 17.652 17.722 10.000 3.500 3.500 17.582 17.722 2.000 2.000 800.000 17.552 17.622 17.692 10.000 3.500 3.500 17.552 17.692 2.000 2.000 810.000 17.523 17.593 17.663 10.000 3.500 3.500 17.523 17.663 2.000 2.000 820.000 17.493 17.563 17.633 10.000 3.500 3.500 17.493 17.633 2.000 2.000 830.000 17.463 17.533 17.603 10.000 3.500 3.500 17.463 17.603 2.000 2.000 840.000 17.433 17.503 17.573 10.000 3.500 3.500 17.433 17.573 2.000 2.000 850.000 17.403 17.473 17.543 10.000 3.500 3.500 17.403 17.543 2.000 2.000 860.000 17.373 17.443 17.478 10.000 3.500 3.500 17.373 17.478 2.000 1.000 870.000 17.344 17.414 17.414 10.000 3.500 3.500 17.344 17.414 2.000 0.000 880.000 17.314 17.384 17.349 5.212 3.500 3.500 17.314 17.349 2.000 -1.000 890.000 17.276 17.346 17.276 10.000 3.500 3.500 17.276 17.276 2.000 -2.000


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 51

LIJEVO DESNO STACIONAZA KOTA 2 QUOTA 0 KOTA 2 KORAK B 1 B 1 KOTA 1 KOTA 1 Q 1 Q 1 900.000 17.173 17.246 17.173 10.000 3.670 3.670 17.173 17.173 2.000 -2.000 910.000 16.988 17.075 16.988 10.000 4.350 4.350 16.988 16.988 2.000 -2.000 920.000 16.721 16.832 16.721 10.000 5.540 5.540 16.721 16.721 2.000 -2.000 930.000 16.374 16.518 16.374 10.000 7.220 7.220 16.374 16.374 2.000 -2.000 940.000 15.959 16.133 15.959 10.000 8.700 8.700 15.959 15.959 2.000 -2.000 950.000 15.482 15.676 15.482 1.066 9.670 9.670 15.482 15.482 2.000 -2.000 960.000 15.047 15.250 15.047 10.000 10.150 10.150 15.047 15.047 2.000 -2.000 970.000 14.989 15.193 14.989 10.000 10.200 10.200 14.989 14.989 2.000 -2.000 980.000 15.333 15.537 15.333 3.921 10.200 10.200 15.333 15.333 2.000 -2.000 990.000 16.002 16.206 16.002 10.000 10.200 10.200 16.002 16.002 2.000 -2.000 1000.000 16.702 16.906 16.702 8.998 10.200 10.200 16.702 16.702 2.000 -2.000 1010.000 17.401 17.605 17.402 10.000 10.200 10.190 17.401 17.402 2.000 -2.000 1020.000 17.969 18.172 17.974 10.000 10.170 9.900 17.969 17.974 2.000 -2.000 1030.000 18.322 18.517 18.333

10.000 9.760 9.210 18.322 18.333 2.000 -2.000 1040.000 18.462 18.639 18.477 3.662 8.870 8.120 18.462 18.477 2.000 -2.000 1050.000 18.428 18.584 18.446 10.000 7.790 6.880 18.428 18.446 2.000 -2.000 1060.000 18.373 18.514 18.398 10.000 7.040 5.820 18.373 18.398 2.000 -2.000 1070.000 18.313 18.444 18.345 10.000 6.550 4.960 18.313 18.345 2.000 -2.000 1080.000 18.247 18.374 18.287 10.000 6.350 4.310 18.247 18.287 2.000 -2.000 1090.000 18.174 18.304 18.226 10.000 6.480 3.860 18.174 18.226 2.000 -2.000 1100.000 18.103 18.233 18.162 10.000 6.500 3.590 18.103 18.162 2.000 -2.000 1110.000 18.033 18.163 18.093 10.000 6.500 3.500 18.033 18.093 2.000 -2.000 1120.000 17.963 18.093 18.023 10.000 6.500 3.500 17.963 18.023 2.000 -2.000 1130.000 17.893 18.023 17.953 10.000 6.500 3.500 17.893 17.953 2.000 -2.000 1140.000 17.823 17.953 17.883 10.000 6.500 3.500 17.823 17.883 2.000 -2.000 1150.000 17.753 17.883 17.813 10.000 6.500 3.500 17.753 17.813 2.000 -2.000 1160.000 17.683 17.813 17.743 10.000 6.500 3.500 17.683 17.743 2.000 -2.000 LIJEVO DESNO STACIONAZA KOTA 2 QUOTA 0 KOTA 2


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 52

KORAK B 1 B 1 KOTA 1 KOTA 1 Q 1 Q 1 1170.000 17.613 17.743 17.673 10.000 6.500 3.500 17.613 17.673 2.000 -2.000 1180.000 17.543 17.673 17.603 10.000 6.500 3.500 17.543 17.603 2.000 -2.000 1190.000 17.472 17.602 17.532 10.000 6.500 3.500 17.472 17.532 2.000 -2.000 1200.000 17.402 17.532 17.462 10.000 6.500 3.500 17.402 17.462 2.000 -2.000 1210.000 17.332 17.462 17.392 9.309 6.500 3.500 17.332 17.392 2.000 -2.000 1220.000 17.263 17.393 17.312 12.691 6.500 4.030 17.263 17.312 2.000 -2.000


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 53

REKONSTRUKCIJA TEHNOLOŠKE CESTE TRASA KROZ CESTOVNI TUNEL RACUN KOTA KOLNIKA LIJEVO DESNO STACIONAZA KOTA 2 QUOTA 0 KOTA 2 KORAK B 1 B 1 KOTA 1 KOTA 1 Q 1 Q 1 960.000 15.098 15.175 15.098 10.000 3.850 3.850 15.098 15.098 2.000 -2.000 970.000 14.598 14.675 14.636 10.000 3.850 3.850 14.598 14.636 2.000 -1.000 980.000 14.098 14.175 14.175 10.000 3.850 3.850 14.098 14.175 2.000 0.000 990.000 13.597 13.674 13.713 10.000 3.850 3.850 13.597 13.713 2.000 1.000 1000.000 13.097 13.174 13.251 10.000 3.850 3.850 13.097 13.251 2.000 2.000 1010.000 12.596 12.673 12.750 10.000 3.850 3.850 12.596 12.750 2.000 2.000 1020.000 12.096 12.173 12.250 10.000 3.850 3.850 12.096 12.250 2.000 2.000 1030.000 11.593 11.673 11.752 10.000 3.850 3.850 11.593 11.752 2.069 2.069 1040.000 11.083 11.172 11.261 10.000 3.850 3.850 11.083 11.261 2.319 2.319 1050.000 10.573 10.672 10.771 10.000 3.850 3.850 10.573 10.771 2.569 2.569 1060.000 10.066 10.174 10.283 10.000 3.850 3.850 10.066 10.283 2.819 2.819 1070.000 9.580 9.698 9.816 10.000 3.850 3.850 9.580 9.816 3.069 3.069

1080.000 9.120 9.247 9.375 10.000 3.850 3.850 9.120 9.375 3.319 3.319 1090.000 8.684 8.821 8.959 10.000 3.850 3.850 8.684 8.959 3.569 3.569 1100.000 8.274 8.421 8.568 10.000 3.850 3.850 8.274 8.568 3.819 3.819 1110.000 7.891 8.045 8.199 10.000 3.850 3.850 7.891 8.199 4.000 4.000 1120.000 7.540 7.694 7.848 10.000 3.850 3.850 7.540 7.848 4.000 4.000 1130.000 7.214 7.368 7.522 10.000 3.850 3.850 7.214 7.522 4.000 4.000 1140.000 6.913 7.067 7.221 10.000 3.850 3.850 6.913 7.221 4.000 4.000 1150.000 6.637 6.791 6.945 9.567 3.850 3.850 6.637 6.945 4.000 4.000 1159.567 6.396 6.550 6.704 0.433 3.850 3.850 AE 6.396 6.704 4.000 4.000 1160.000 6.386 6.540 6.694 10.000 3.850 3.850 6.386 6.694 4.000 4.000 1170.000 6.146 6.300 6.454 10.000 3.850 3.850 6.146 6.454 4.000 4.000 1180.000 5.907 6.061 6.215 10.000 3.850 3.850 5.907 6.215 4.000 4.000 1190.000 5.667 5.821 5.975 10.000 3.850 3.850 5.667 5.975 4.000 4.000 1200.000 5.428 5.582 5.736 10.000 3.850 3.850 5.428 5.736 4.000 4.000 LIJEVO DESNO


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 54

STACIONAZA KOTA 2 QUOTA 0 KOTA 2 KORAK B 1 B 1 KOTA 1 KOTA 1 Q 1 Q 1 1210.000 5.188 5.342 5.496 10.000 3.850 3.850 5.188 5.496 4.000 4.000 1220.000 4.949 5.103 5.257 10.000 3.850 3.850 4.949 5.257 4.000 4.000 1230.000 4.709 4.863 5.017 10.000 3.850 3.850 4.709 5.017 4.000 4.000 1240.000 4.470 4.624 4.778 10.000 3.850 3.850 4.470 4.778 4.000 4.000 1250.000 4.230 4.384 4.538 10.000 3.850 3.850 4.230 4.538 4.000 4.000 1260.000 3.991 4.145 4.299 10.000 3.850 3.850 3.991 4.299 4.000 4.000 1270.000 3.790 3.905 4.021 10.000 3.850 3.850 3.790 4.021 3.000 3.000 1280.000 3.589 3.666 3.743 10.000 3.850 3.850 3.589 3.743 2.000 2.000 1290.000 3.349 3.426 3.503 7.363 3.850 3.850 3.349 3.503 2.000 2.000 1297.363 3.173 3.250 3.327 0.000 3.850 3.850 3.173 3.327 2.000 2.000


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 50

PRIKAZ MJERA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Na temelju člana 14. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne Novine” 58/93) daje se prikaz mjera i rješenja za

primjenu pravila protupožarne zaštite.

a) MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ZA VRIJEME IZVOĐENJA GRAĐEVINE

Za vrijeme izvođenja građevine potrebno je provesti sve potrebne zaštitne mjere s lako zapaljivim materijalima koji mogu izazvati požar. Takve materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora.

Električne instalacije, uređaji, kao i oprema moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati važećim tehničkim propisima.

Na svim mjestima na gradilištu gdje postoji opasnost od požara, potrebno je permanentno provoditi zaštitne mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara.

Zapaljive tekućine potrebno je čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara sukladno pozitivnim propisima.

Za provedbu ovih mjera nadležna je odgovorna uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovoditelj gradilišta, nadzorni inženjer, kao i ovlašteno tijelo općine i Republike.

Obzirom na važnost objekta, kao i na činjenicu da se mora osigurati visoki stupanj sigurnosti na njemu, nakon završetka radova potrebno je urediti gradilište, te odstraniti sve ostatke građe i materijala.

b) MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ZA VRIJEME UPORABE OBJEKTA

U toku eksploatacije predmetne građevine potrebno je provoditi i osigurati provođenje mjera protupožarne zaštite na način i u skladu s važećim Pravilnicima, dok kontrolu takvih mjera provode nadležna tijela.

Nosivost kolničke konstrukcije ceste je takva da može podnijeti osovinski pritisak od 100 kN, a svi ostali elementi geometrije ceste omogućavaju neometan prolaz vatrogasnog vozila.

Protupožarna infrastruktura naselja uključujući i hidrantsku mrežu, nije sastavni dio ovog projekta. U Splitu, lipanj 2004.

Projektant:

Silvana Jakovčević, dipl.ing.građ.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 51

PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE NA RADU

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03) daje se prikaz tehničkih

mjera i rješenja za primjenu pravila o zaštiti na radu. Mjere sadrže podatke o opremi i zahvatima koji se prema Zakonu o zaštiti na radu moraju provesti za ovu

vrstu radova. Oprema izvoditelja radova, osiguranje strojeva i alata te radnika mora u cijelosti odgovarati propisima tehničke zaštite.

Za valjanu provedbu mjera odgovorna je i nadležna Uprava gradilišta. Provjeru provedbe mjera zaštite na

radu provodi voditelj građenja, nadzorni inženjer te ovlaštena služba lokalne ili državne uprave. Tijekom izvedbe ceste promet na postojećoj prometnoj mreži odvijat će se, zbog predviđenih rekonstrukcija,

uz ograničenje. Izvoditelj je stoga dužan postaviti odgovarajuću privremenu prometnu signalizaciju. Strojevi, vozila i radnici moraju biti obilježeni odgovarajućim oznakama i znakovima uz obveznu uporabu boja koje imaju reflektirajuća svojstva. U Splitu, lipanj 2004.

Projektant:



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 52

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

A) Na gradilištu

lzvoditelj radova je dužan nakon završetka radova gradilište i okoliš dovesti u stanje uređenosti najkasnije u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole. Investitor predaje izvoditelju radova građevinski uređeno zemljište. Prilikom primopredaje potrebno je u građevinski, dnevnik upisati sve elemente važne za primopredaju (popis dokumentacije, važne točke na gradilištu, posebne uvjete koji utječu na način građenja i sl.). Izvoditelj preuzima iskolčenu trasu nakon obilaska svih iskolčenih dijelova građevine (HRN U.E1.010). Izvoditelj je sam dužan osigurati pogonsku energiju i vodu za potrebe gradilišta. Izvoditelj je uz ponudu dužan priložiti Plan dinamike izvođenja radova s prijedlogom roka završetka radova. Ako investitor traži odredeni rok završetka, tada je izvoditelj dužan uz dinamički plan izvodenja dati način pojačanog angažiranja kapaciteta kojim će se moći zadovoljiti traženi rok. Angažiranje planiranih kapaciteta podliježe stalnoj kontroli nadzorne službe. Kod planiranja dinamike treba se pobrinuti o stvaranju uvjeta za rad u nepovoljnim vremenskim uvjetima niskim temperaturama, jer se ti uvjeti neće priznavati kao razlog za produženje roka, niti će se stvaranje uvjeta za rad u nepovoljnim uvjetima, njega konstmkcija i upotreba potrebnih aditiva posebno obračunavati. Prije početka izvođenja radova izvoditelj je dužan osigurati objekt i prijaviti ga nadležnoj građevinskoj inspekciji, te o tome dati investitoru pismeni dokaz Izvoditelj je dužan osigurati stalnu geodetsku kontrolu izvođenja objekta. Na gradilištu treba redovno obnavljati iskolčenja građevine položajno i visinski u skladu sa standardom (HRN U.E1.010). Sva zapažanja unositi u građevinski dnevnik. Svi elementi tehničke zaštite, prema važećim propisima ukalkulirani su u cijenu. Radi kontrole provođenja tehničke zaštite, izvoditelj je dužan prevovremeno prijaviti početak radova nadležnoj inspekciji rada, a o provođenju zaštite treba izraditi elaborat koji mora ovjeriti kod inspekcije rada, te jedan primjerak dostaviti investitoru. B) Kod građevinskih radova

Radove treba izvesti točno prema opisu troškovnika, i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste 1989). U stavkama gdje nije objašnjen način rada i posebne osobine konačnog proizvoda izvoditelj je dužan pridržavati se uobičajenog načina rada, uvažavajući odredbe važećih standarda, uz obavezu izvedbe kvalitetnog proizvoda. Osim toga, izvoditelj je obavezan pridržavati se upute projektanta u svim pitanjima koja se odnose na izbor i obradu materijala i naćin izvedbe pojedinih detalja, ukoliko nije već detaljno opisano troškovnikom, a naročito u slučajevima kada se zahtjeva izvedba van propisanih standarda. Sav materijal za izgradnju mora biti kvalitetan i mora odgovarati opisu troškovnika i postojećim gradevinskim propisima. Cijene pojedinih radova moraju sadržavati sve elemente koji određuju cijenu gotovog proizvoda, a u skladu s odredbama troškovnika, ako izvoditelj sumnja u kvalitetu nekog propisanog materijala i drži da za takvu izvedbu nebi mogao preuzeti odgovornost, dužan je o tome obavijestiti projektante s obrazloženjem i dokumentacijom. Konačnu odluku donosi projektant u suglasnosti s nadzornim inženjerom investitora, nakon proučenog prijedloga izvoditelja.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 53

U slučaju da opis pojedine stavke nije dovoljno jasan, mjerodavna je samo uputa i tumačenje projektanta. O tome se izvoditelj treba informirati već prilikom sastavljanja jedinične cijene.

Da bi se osigurala stalna kvaliteta sastavnih materijala, te da bi se imao odgovarajući uvid u kvalitetu sastavnih materijala potrebno je:

1. Kontrolirati kvalitetu materijala, 2. Osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kvaliteti materijala,

( Za ispitivanje materijala primjenjivati metode ispitivanja, i propise dane u Općim tehničkim uvjetima) 1. Kontrola kvalitete

Kontrola kvalitete sastoji se od:

- ispitivanja pogodnosti materijala, - tekuće kontrole, - kontrolnog ispitivanja, - provjere kvalitete uskladištenog materijala.

Pogodnost materijala s obzirom na njegovu namjenu utvrđuje se prethodnim laboratorijskim ispitivanjima.

Svojstva materijala moraju zadovoljiti zahtjeve Općih tehničkih uvjeta. Uzorkovanje i ispitivanje obavlja organizacija za kontrolu kvalitete.

Tekuća kontrola obavlja se radi kontrole tehnološkog procesa. Tekuća ispitivanja obavlja proizvoditelj u vlastitom laboratoriju ili ih o njegovom trošku obavlja organizacija za kontrolu kvalitete. Učestalost i vrste tekućih ispitivanja ptopisani su Općim tehničkim uvjetima, ovisno o vrsti i namjeni materijala.

Kontrolno ispitivanje obavlja se radi provjere uskladenosti kvalitete proizvoda sa svojstvima i karakteristikama propisanim Općim tehničkim uvjetima. Kontrolna ispitivanja može obavljati jedino organizacija za kontrolu kvalitete, koja obavlja i uzorkovanje materijala. Učestalost i vrste ispitivanja propisani su Općim tehničkim uvjetima, ovisno o vrsti i namjeni materijala. Za materijale koji podliježu Naredbi o obaveznom atestiranju Državnog Zavoda za normizaciju, uzorkovanje i ispitivanje radi izdavanja atesta obavlja isključivo ovlaštena organizacija.

Kvaliteta uskladištenog materijala utvrđuje se ispitivanjem u ovim slučajevima:

a) kad svojstva i karakteristike nisu praćeni u tijeku proizvodnje b) radi provjere svojstava i karakteristike, a prema posebnom zahtjevu ili potrebi. Uzorkovanje i ispitivanje

obavlja organizacija za kontrolu kvalitete.

2. Dokumentacija

Izvješće o prethodnom ispitivanju kvalitete s ocjenom pogodnosti materijala mora sadržavati ove podatke: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvoditelju, datum uzorkovanja i završetku ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku oznaku uzorka, rezultate svih laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrstu materijala, ocjenu kvalitete materijala s obzirom na vrstu i namjenu, mišljenje o pogodnosti materijala s obzirom na namjenu.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 54

Izvješće o tekućoj kontroli mora se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (laboratorijski dnevnik, knjigu i slično). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoditelj je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine.

Izvješće o kontrolnom ispitivanju mora sadržavati ove podatke: naslov proizvoda, podatke o proizvoditelju i naručiocu, mjesto, način i datum uzorkovanja, količinu uzorka, završetak ispitivanja i laboratorijsku oznaku uzorka, rezutltate laboratorijskih ispitivanja, ocjenu kvalitete materijala obzirom na vrstu i namjenu.

Atest se izdaje za proizvode koji podliježu Naredbi o obaveznom atestiranju Državnog Zavoda za normizaciju, propisan Naredbom. (Naredba o obaveznom atestiranju frakcioniranog kamenog agregata za beton i asfalt Narodne novine br. 53/91)

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda izdaje se poslije najmanje tri uzastopna kontrolna ispitivanja proizvoda kojima je ustanovljena propisana kvaliteta. Uvjet za izdavanje uvjerenja o kvaliteti je redovita evidencija rezultata tekuće kontrole. Rok važenja uvjerenja o kvaliteti proizvoda može biti najviše jedna godina.

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda mora sadržavati ove podatke:

naziv proizvoda, deklaraciju, mjesto, podatke o proizvoditelju i naručiocu, datum uzorkovanja, te laboratorijske oznake uzorka, pregledni prikaz rezultata kontrolnih ispitivanja na osnovi kojih se izdaje uvjerenje, ocjenu kvalitete i mišljenje o upotrebljivosti s obzirom na stalnost kvalitete proizvoda, namjeni materijala i svojstva primane sirovine, rok važenja uvjerenja.

Stalnost kvalitete proizvoda do isteka roka važenja uvjerenja o kvaliteti prati se kontrolnim ispitivanjima.

Kvaliteta i svojstva sirovine koja se koristi za proizvodnju pojedinih vrsta sastavnih materijala asfaltnih mješavina utvrđuju se llaboratorijskim ispitivanjem. Po završetku ispitivanja izdaje se uvjerenje o kvaliteti i upotrebljivosti sirovine s obzirom na namjenu. Uvjerenje o kvaliteti primarne sirovine mora sadržavati ove podatke: opći dio: naziv materijala, mjesto, podatke o naručiocu, datum uzorkovanja i završetak ispitivanja, te laboratorijsku oznaku uzorka, rezultate laboratorijskih ispitivanja, ocjenu kvalitete i mišljenje o upotrebljivosti sirovine s obzirom na vrstu i namjenu, rok važenja uvjerenja.

Izvješće o provjeri kvalitete matrijala deponiranog na deponijama ili uskladištenog u silose, cisterne i sl. Izdaje se na osnovi laboratorijskih ispitivanja i mora sadržavati ove podatke: opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu i proizvoditelju, datum uzorkovanja i završetka ispitivanja, laboratorijsku oznaku uzorka, približnu količinu uskladištenog materijala, način uzorkovanja i približnu količinu skupnog uzorka, rezultate laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrstu materijala, ocjenu kvalitete, mišljenje o kvaliteti i upotrebljivosti uskladištenog materijala s obzirom na namjenu.

Projektant:



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 55

POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVNOG OTPADA Opći uvjeti građenja za izvedbu objekta predloženi su u “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama” – knjige I. - VI. iz 2001. g. u izdanju Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, a projektant ih u potpunosti prihvaća. U ovom prikazu posebnih tehničkih uvjeta izvedbe obuhvaćeni su osnovni radovi koji se obavljaju pri izvedbi cesta kao što su:

1. Zemljani radovi 2. Kolnička konstrukcija 3. Zbrinjavanje građevnog otpada 1. ZEMLJANI RADOVI Široki iskop Ovaj rad obuhvaća široke iskope u svim kategorijama materijala koji su predviđeni projektom ili zahtjevom nadzornog inženjera. Rad uključuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva. Sve iskope treba obaviti prema profilima, predviđenim visinskim kotama i propisanim nagibima po projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inženjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija. Pri radu na iskopu treba paziti na to da ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa uslijed čega bi moglo doći do klizanja i odrona. Izvođač je dužan da svaki eventualni slučaj potkopavanja ili oštećenja pokosa odmah sanira po uputama nadzornog inženjera i za to nema pravo tražiti odštetu ili naknadu za višak rada ili nepredviđeni rad. Široki iskop treba obavljati uporabom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na neophodni minimum.Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Sva voda mora se izvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Otežani rad kao i zamjena vodom prezasićenog miješanog materijala, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja, neće se posebno plaćati. Odnos kategorija materijala iz iskopa trebaju odrediti predstavnik izvođača i nadzorni inženjer kroz građevinsku knjigu. U slučaju da postoji materijal za koji se pretpostavlja da je najvećim dijelom “A” kategorije, posebnu pažnju treba obratiti na miniranje. Izvođač mora izraditi elaborat o miniranju i zaštiti okolnih objekata koji prije početka miniranja mora odobriti nadzorni inženjer. Nakon mišljenja ovlaštene organizacije, kamen iz iskopa bi se mogao rabiti za zamjenu slabog temeljnog tla, izradu nasipa, nosivog sloja od drobljenog kamenog materijala, agregat za beton i asfalt. Ako se radi o velikim količinama iskopa materijala “A” kategorije i nasipa, predlaže se da se u neposrednoj blizini gradilišta organizira postrojenje za preradu i separaciju kamena. Nadzorni inženjer mora dati suglasnost na uporabu tog materijala. Prijevoz materijala Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala svih kategorija od mjesta iskopa, koje može biti u usjeku, rovu ili pozajmištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili na deponiju.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 56

Vrsta vozila za prijevoz kao i načini prijevoza mogu biti i različiti s obzirom na kategoriju i količinu materijala, načina iskopa, utovara te duljine prijevoza. Kapacitet prijevoza treba biti usuglašen s kapacitetom iskopa, ali i s kapacitetom strojeva za nabijanje pri izradi nasipa. Kod prijevoza mora se računati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograničene veličine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj vozila. Prijevoz treba biti brz i ekonomičan. Prijevozne dužine, po prethodno izrađenim gradilišnim cestama ili cestama javnog prometa po ovim tehničkim uvjetima, dijele se u grupe:

− prijevoz od 10-60 m − prijevoz od 60-100 m − prijevoz od 100-300 m − prijevoz od 300-600 m − prijevoz od 600-1500 m − prijevoz na >1500 m

Uređenje temeljnog tla Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom Rad uključuje iskop sloja slabog materijala u temeljnom tlu s odvozom na deponiju te njegovu zamjenu izradom nabijenog nasipnog sloja od boljeg materijala. Slabi materijal temeljnog tla zamijenit će se kvalitetnijim materijalom kada se zbog svojstava materijala u temeljnom tlu uz odgovarajući način rada ne mogu postići zahtjevi kakvoće iz t.1.5.1. Materijal za zamjenu predlaže izvođač, a odobrava nadzorni inženjer. Ako debljina sloja nije određena projektom, određuje se na pokusnoj dionici duljine najmanje 50 m. Na pokusnoj dionici određuje se i vrsta strojeva za nabijanje i način njihova rada. Izrada nasipa Ovaj rad obuhvaća nasipanje, razastiranje, eventualno potrebno vlaženje ili sušenje te grubo planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i nabijanje. Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni pad od 4% u svim fazama izrade. Svaki nasuti sloj mora se nabijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za nabijanje. Nabijati treba od nižeg ruba prema višem. Materijal treba navoziti po već djelomično nabijenom nasipu po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i navoženjem omogući određeno i jednolično nabijanje slojeva nasipa. S nasipavanjem novog sloja može se započeti tek kada je prethodni sloj dovoljno nabijen i kada je tražena nabijenost dokazana ispitivanjem. U blizini objekta izvođač najčešće treba izmijeniti način rada na nasipanju i nabijanju, jer veliki vibracijski strojevi na upravo završenim i starim objektima mogu prouzročiti oštećenja.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 57

Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. a) Izrada nasipa od miješanih materijala Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjeni kameni drobljenci, trošne stijene – škriljci, lapor, flišni materijali i slično, tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (većina materijala iskopne kategorije “B” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Ti materijali se nabijaju valjcima. Nasipi od ovih materijala se rade u slojevima orijentacijske debljine 30 do 60 cm. Materijal za izradu nasipa mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60 /d10 veći od 9. Za slojeve nasipa visokih preko 2.0 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2.0 m ispod planuma posteljice potreban modul stišljivosti Ms = 35 MPa mjereno pločom φ 30 cm. Za slojeve nasipa nižih od 2.0 m i slojeve nasipa viših od 2.0 m u zoni 2.0 m ispod planuma posteljice potreban modul stišljivosti Ms = 40 MPa mjereno pločom φ 30 cm. b) Izrada nasipa od kamenitih materijala Pod kamenitim materijalima podrazumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kameni drobljenci i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisustvo vode( materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Ti se materijali nabijaju vibro valjcima (samohodnim i vučnim), vibronabijačima i kompaktorima, zavisno o vrsti uporabljenog materijala. Nasipi od ovih materijala se rade u slojevima orijentacijske debljine 50 do 100 cm. Materijal za izradu nasipa mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60/d10 veći od 4. Najveća veličina zrna smije biti jednaka najviše polovini debljine sloja, ali ne veća od 40 cm ( dopušta se da 15% zrna bude do 50 cm). Potreban modul stišljivosti Ms = 40 MPa mjereno pločom φ 30 cm. Ovaj rad obuhvaća uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene nabijenosti. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta do točnosti ± 2 cm. Posteljica je završni sloj nasipa ili usjeka ujednačene nosivosti. 2. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA Pri izvedbi kolničke konstrukcije potrebno je pridržavati se u svemu odredbi Općih tehničkih uvjeta za radove na cestama i važećih hrvatskih normi. Izrada posteljice od miješanih materijala Ovaj rad obuhvaća uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene nabijenosti. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta do točnosti ± 2 cm. Posteljica je završni sloj nasipa ili usjeka ujednačene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno o vrsti materijala. Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili kvašenje materijala i nabijanje do propisane nabijenosti.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 58

Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30 – 50 cm i izraditi sloj od miješanog ili kamenog materijala. Materijal za izradu posteljice mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60 /d10 veći od 9. Najveća veličina zrna je 60 mm ( dopušta se da 10% zrna bude do 70 mm). Vlažnost materijala ne smije varirati više od 62% od optimalne vlažnosti. Potreban modul stišljivosti posteljice Ms= 35 MPa mjereno pločom φ 30 cm. Nosivi sloj od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži Materijal za izradu nosivog sloja od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži predviđen je od drobljenog kamenog materijala, kontinuiranog granulometrijskog sastava prema uvjetima propisanim OTU. s maksimalnim zrnom krupnoće do 63 mm. U nosivi sloj dopušteno je ugrađivati drobljenu kamenu sitnež s kalifornijskim indeksom nosivosti CBR ≥ 80%. Minimalna (projektna) debljina nosivog sloja od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži iznosi 30 cm. Ugradnju je potrebno izvršiti odgovarajućim strojevima (valjcima) za zbijanje. Visinski položaj nosivog sloja potrebno je izvesti u skladu s projektom, dok je ravnost istoga potrebno ostvariti u skladu s odredbama OTU. Zahtijevana najmanja vrijednost modula stišljivosti, ispitana kružnom pločom ∅ 30 cm (prema hrvatskoj normi HRN U.B1.046/68) na završnoj površini mehanički stabiliziranog nosivog sloja mora iznositi Ms = 100 MPa, a stupanj zbijenosti mora biti 100% (u odnosu na modificirani Proctorov postupak). Nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala Nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog skeleta, punila i cestograđevnog bitumena kao veziva, u kojoj je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgušće složenog kamenog materijala. Prema granulometrijskom sastavu odabrana je asfaltna mješavina BNS 22 (drobljeni kameni materijal karbonatnog porijekla) uz primjenu bitumena BIT 60. Asfaltna mješavina BNS 22 je namijenjena za ugradnju u nosivi sloj na novom kolniku u debljini 7 cm, odnosno kao izravnavajući sloj za korekciju poprečnih nagiba i neravnina postojećeg kolnika.. Kvaliteta gradiva moraju prethodno biti certificirana i zadovoljavati tražene zahtjeve prema uvjetima hrvatske norme HRN U.E9.021/86. Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu bitumeniziranog nosivog sloja odredit će se točan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnološka odstupanja pri proizvodnji i ugradnje asfaltne mješavine. Fizičko - mehanička svojstva prethodnog sastava asfaltne mješavine BNS 22 ispitana na pokusnom tijelu po Marshallovom postupku moraju odgovarati zahtjevima prema hrvatskoj normi HRN U. M8.090/66. Proizvodnja asfaltne mješavine smatra se dokazanom kada se ispitivanjem najmanje tri uzastopno uzeta uzorka iz kontinuirane proizvodnje utvrdi da navedeni parametri zadovoljavaju i kada odstupanja kvalitete nisu veća od dopuštenih. Ravnost površine, dopušteno visinsko odstupanje i odstupanje od projektiranog poprečnog pada izvedenog BNS sloja moraju zadovoljavati odredbe OTU za ceste srednje teškog prometnog opterećenja. Habajući sloj od asfaltbetona


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 59

Habajući sloj od asfaltbetona je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog skeleta, punila i cestograđevnog bitumena kao veziva, u kojoj je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgušće složenog kamenog materijala. Prema granulometrijskom sastavu odabrana je asfaltna mješavina AB 11E uz primjenu bitumena BIT 60 i kamenog brašna. Kvaliteta gradiva mora prethodno biti certificirana i zadovoljavati tražene zahtjeve prema uvjetima hrvatske norme HRN U.E4.014/90. Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu habajućeg sloja odredit će se točan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnološka odstupanja proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine. Fizičko - mehanička svojstva prethodnog sastava asfaltne mješavine AB 11 ispitana na pokusnom tijelu po Marshallovom postupku moraju odgovarati zahtjevima prema hrvatskoj normi HRN U. M8.090/66. Proizvodnja asfaltne mješavine smatra se dokazanom kada se ispitivanjem najmanje tri uzastopno uzeta uzorka iz kontinuirane proizvodnje utvrdi da navedeni parametri zadovoljavaju i kada odstupanja kvalitete nisu veća od dopuštenih. Ravnost površine, dopušteno visinsko odstupanje i odstupanje od projektiranog poprečnog pada izvedenog habajućeg sloja moraju zadovoljavati odredbe OTU za ceste srednje teškog prometnog opterećenja. Proizvodnja, prijevoz i ugradnja asfaltbetonskih mješavina Svi mjerni uređaji na asfaltnom postrojenju moraju biti umjereni, a izvoditelj mora imati dokaz o umjeravanju od ovlaštene institucije. Preporuča se korištenje asfaltnog postrojenja praktičnog učinka većeg od 80 t/h. Podobnost asfaltnog postrojenja za izradu asfaltne mješavine dokazuje se izradom radnog sastava. Temperatura asfaltnih mješavina na izlazu iz mješalice mora biti postignuta u skladu s odredbama OTU i prema tipu korištenog bitumena. Prijevoz asfaltne mješavine obavlja se kamionima kiperima najmanje korisne mase 20 tona. Svi kamioni moraju za vrijeme transporta asfalta biti prekriveni zaštitnim ceradama da ne dođe do hlađenja i onečišćenja asfalta. Vrijeme od proizvodnje do ugradnje ne smije iznositi duže od 1,5 sata, s time da transportna duljina ne prelazi 70 km. Cjelokupna tehnologija proizvodnje, transporta i ugradnje asfaltnih mješavina mora biti kontrolirana i usklađena. Ugradnja asfaltnih mješavina na gradilištu mora se obavljati po povoljnim uvjetima (temperatura zraka i podloge mora biti viša od +10 0C). Temperatura asfaltnih mješavina pri ugradnji mora biti određena prema odredbama OTU i tipu korištenog bitumena, a dokazana izradom pokusnih dionica. Polaganje asfaltnog sloja na prethodno izvedeni nosivi sloj može započeti kada je podloga očišćena, suha i poprskana bitumenskom emulzijom u količini 0,3 - 0,5 kg/m2. Prskanje bitumenskom emulzijom izvodi se strojno i mora započeti najmanje 2-3 sata prije polaganja asfaltnog sloja, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao uz podlogu zbog bolje prionljivosti asfaltnih slojeva. Ugradnja asfaltnog sloja obavlja se jednim finišerom u punoj širini kolnika ili s dva finišera, koji mogu biti smaknuti na dužini od 5 - 10 m ili vezani u paru. Sredstva za zbijanje (valjci kombinirani, gumeni i čelični) moraju biti ispravna i u dovoljnom broju da se osigura propisana zbijenost asfaltnog sloja. Zbijanje asfaltnog sloja obaviti odgovarajućim valjcima koji moraju raditi bez trzaja tijekom rada, a režim valjanja podesiti da se osigura propisana zbijenost i ravnost izvedenog asfaltnog sloja. Gumeni kotači kod kombiniranog ili gumenog valjka prije valjanja asfalta moraju biti namazani bornim uljem da ne bi došlo do ljepljenja asfaltne mješavine za plašt kotača. Nije dopuštena primjena naftnih derivata.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 60

Uzdužni i poprečni spojevi moraju biti vertikalno odrezani, propisno obrađeni i izvedeni kako bi se izbjegla pojava pukotina. Rub uzdužnog spoja prethodno ugrađenog asfaltnog sloja treba vertikalno odrezati rotacionom pilom za rezanje asfalta kako bi se dobila ravna površina koju treba premazati bitumenskim “primerom” (prema uputama proizvođača). TESARSKI RADOVI Kod izvođenja tesarskih radova moraju se primjenjivati svi važeći propisi i standardi za drvene konstrukcije. Upotrebljena građa mora zadovoljavati HRN D.A0.020. Oplata mora biti izradena točno prema mjerama označenim u nacrtima za dijelove koji se betoniraju i to sa svim potrebnim podupiračima. Unutrašnja površina mora biti stabilna, otporna, ukrućena i dovoljno poduprta, tako da se ne može izvinuti, savinuti ni popustiti u bilo kojem smjeru. Oplata mora biti izrađena tako da se može lako skidati, bez potresa i oštećenja konstrukcije, a smije se skidati tek pošto ugrađeni beton dobije odgovarajuću čvrstoću. Pri skidanju oplate nakon dovršenja objekta treba s konstrukcije odstraniti oplatu sa svim njenim elementima, te sortirati građu u gomilama na određenim mjestima udaljenosti do 20 m od objekta. Građa za izvedbu oplate mora odgovarati propisima i to:

− rezana jelova građa HRN D.C1.040; HRN D .C1.041 − glatke pioče HRN D.C5.026.-70 − šper ploče HRN D.05.043 − čavli HRN M.B4.021 Oplata se obračunava po GN 601. ZIDARSKI RADOVI

Kod izvedbe zidarskih radova moraju se u svemu primjenjivati postojeći propisi i standardi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i mjerama za izvodenje zidova zgrada (Sl. list 17/70). Mort za zidanje i žbukanje mora biti marke predviđene stavkom troškovnika. Materijali moraju zadovoijiti: − voda i pijesak HRN U.M2.010, 012 − cement HRN B.C1.019, 011,0I3 ,014 − vapno HRN B.C1.020 Pijesak mora biti čist, bez organskih primjesa. Dodaci za mort mogu se upotrebljavati samo prema službenim odredbama i uputama proizvodača. BETONSKI RADOVI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI Općenito


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 61

Člankom 4. Pravilnika o tehničkim normativima za beton i armirani beton (NN 53/91, u daljnjem tekstu PBAB) propisano je da projektna dokumentacija pored projekta konstrukcije mora sadržavati tehničke uvjete za izvođenje radova s uputstvom za kontrolu i ocjenu kakvoće i projekt održavanja u tijeku eksploatacije građevine. Projekt betona je jednim svojim dijelom vezan uz izradu projekta konstrukcije, a u kojem su date kategorije betona te program kontrole i osiguranja kakvoće betona s postupkom ocjenjivanja i prihvaćanja kakvoće izvedenih radova (prvi dio projekta betona) Kategorije betona utvrđuju se prema sljedećim značajkama: − Beton kategorije B.I. (marke betona 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugrađivati samo na gradilištu na kojem se

proizvode). − Beton kategorije B.II. (MB-30 i više kao i betoni nižih marki s posebnim svojstvima ili ako se prevoze). − Specijalni betoni (MB-60 i više). Drugi dio projekta betona je u stvari detaljna razrada osnovnih uvjeta projekta konstrukcije za izvođenje betonskih radova. Ovaj dio projekta betona izrađuje izvođač radova i organizacija za kontrolu kakvoće u okviru i po pravilima sustava osiguranja kakvoće, na osnovi svoje tehnologije, istraženih lokalnih gradiva, opreme za izvođenje i organizacijske sheme gradilišta. Osnovni dokumenti po kojima se sastavljaju prijedlozi drugog dijela projekta betona i zatim provode na gradilištu su PBAB s pratećim normama i prvi dio projekta betona. Prije primjene drugog dijela projekta betona s njim se moraju suglasiti projektant konstrukcije i investitor. S njihovim prihvaćanjem drugi dio projekta betona postaje sastavni dio ugovorne dokumentacije, koja se predaje investitoru i po kojoj se radovi pod njegovom stalnom kontrolom moraju izvoditi. Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1.5 m. Razastiranje betona vibratorom u oplati nije dopušteno. Beton se ugrađuje u slojevima ne većim od 70 cm. Sljedeći sloj mora se ugraditi u vremenu koje osigurava spajanje betona s prethodnim slojevima. Prije početka ugrađivanja betona treba biti određen opseg svake faze betoniranja, da bi se racionalno predvidjeli prekidi betoniranja. Izbor mjesta prekida betoniranja ne smije biti u suprotnosti s pretpostavkom statičkog proračuna. Na mjestu radne reške prije prekida betoniranja treba osigurati dobro nabijanje betona u oplati. Ukoliko to nije postignuto, onda sav nekvalitetan beton treba ukloniti prije nastavka betoniranja. Ako se radi poboljšanja spoja veznog sloja rabe polimerni dodaci kao dodatak portland cementnom mortu, opravdanost njihove primjene treba dokazati prethodnim ispitivanjima. Prije početka betoniranja, za svaki betonski element treba sastaviti plan betoniranja, koji sadrži plan vanjskog i unutrašnjeg prijevoza, shemu ubacivanja betona u oplatu, shemu nabijanja betona i proračun kapaciteta strojeva. Pored računski potrebnog kapaciteta potrebno je osigurati i rezervne kapacitete za spravljanje, prijevoz i ugradnju betona. Plan betoniranja mora odobriti nadzorna služba. Betonski rubnjaci

Uz rubove kolnika predviđeni su betonski rubnici veličine 15/25 cm, a uz slobodne rubove pločnika betonski rubnici dimenzija 10/10 cm na temelju od betona MB 15 u sloju cementnog morta 1:2 i ispunom reški tim mortom. 3. ZBRINJAVANJE GRAĐEVNOG OTPADA Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu.


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 62

Osnovni propisi iz tog područja su

− Zakon o otpadu (NN 34/95) − Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) − Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97).

Prema Zakonu o otpadu građevni otpad spada u inertni otpad jer uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Pravilnikom o vrstama otpada određeno je da je proizvođač otpada čija se vrijedna sredstva mogu iskoristiti dužan otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Taj pravilnik predviđa sljedeće moguće postupke s otpadom:

− kemijsko-fizikalna obrada, − biološka obrada, − termička obrada, − kondicioniranje otpada i − odlaganje otpada.

S građevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. Nakon završetku radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje najkasnije u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole. Sve zemljane i druge površine terena koje su na bilo koji način degradirane otpadnim materijalom kao posljedica izvođenja radova, izvoditelj radova je dužan dovesti u stanje urednosti. U Splitu, lipanj 2004.

Projektant:



Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 63

PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE

1. PRIPREMNI RADOVI ...................................................................................................................... 110.000,00 kn

2. ZEMLJANI RADOVI .....................................................................................................................1.220.000,00 kn

3. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA.......................................................................................................1.550.000,00 kn

4. OSTALI RADOVI ............................................................................................................................. 640.000,00 kn

5. NEPREDVIĐENI RADOVI ............................................................................................................... 352.000,00 kn

SVEUKUPNO .......................................................................................................................................3.872.000,00 Kn

Projektant:

Silvana Jakovčević, dipl.ing.građ


Z.O.P. TU-Š/2004

lipanj, 2004. T.D. 19/04 str. 74

GRAFIČKI PRILOZI

projekt tehnoloske ceste

Documents

clothoid sc

temelja javne

doputeno visinsko

elektroinstalacija

kanalizacijski

eljezniko

rok vaenja

ugradnje asfaltne