programski jezici

PROGRAMSKA POTPORA 1

PROGRAMSKI JEZICI


Povijesni razvoj programskih jezika je

uzrono-posljedino povezan sa razvojem elektronikih raunala.

Uzrono-posljedino razvoj doprinio je dananjoj jednostavnosti rada sa raunalom.

Sve "bra" raunala omoguuju izradu sve ugodnijeg (user friendly) suelja, ali hardverski zahtjevnijih programa.

slika


Jae hardverske komponente

ire podruje primjene i ugodnije

suelje

Zahtjev za ugodnijim i

kvalitetnijim radom

Zahtjev za

"monijim" hardverom


Program je skup naredbi nanizanih strogo

utvrenim redoslijedom, ijim izvravanjem se obavlja eljeni posao, odnosno program u sutini predstavlja redoslijedni niz naredbi, koje raunalo izvrava da bi obavio zadau prema zadanom postupku rjeavanja tj. po izraenom algoritmu.

ovjek koji pie program naziva se programer, a postupak nastanka programa

naziva se programiranje


Slijed naredbi jezinog procesora, napisan u jednom od editor-a, koje e se potom procesoru prevesti da ih moe izvriti, mora biti logian i usklaen s modelom odvijanja zadae koji se naziva algoritam.

Algoritam predstavlja logiki niz radnji koje treba izvriti da se od poetnih postavki doe do eljenog rezultata, a izrauje se povezivanjem logikih struktura koje se prikazuju grafikim oblicima, najee prema ANSI standardu


Algoritam zadae sloen od logikih struktura prikazanih grafikim oblicima naziva se DIJAGRAM TOKA ili BLOK DIJAGRAM i

predstavlja grafiko rjeenje programske zadae. Na osnovu dijagrama toka pie se niz naredbi jezinog procesora.

Dijagram toka se sastoji iz unaprijed

dogovorenih znakova i simbola.

Svaki znak ili simbol ve po svojem grafikom izgledu ima odreeno znaenje, a dodatno objanjenje upisuje se u pojedini simbol.


Dva su osnovna elementa bitan preduvjet

ispravnosti blok dijagrama:

saznanje to treba uiniti s odreenim podacima i

saznanje kada treba uiniti odreenu radnju u sklopu velikog broja potrebnih

radnji.


U stvaranju blok dijagrama se koriste odreene pojmove i to:

Blok to je naziv za grafiki simbol u kojem je oznaena jedna ili vie radnji.

Programski korak drugi naziv za blok simbol.

Poveznice okomite ili horizontalne linije koje povezuju blokove.

Programski slijed slijed praenja izvoenja operacija.

Uvjetno grananje razdvajanje nekog slijeda na dva razliita slijeda, a razdvajanje se vri na temelju nekakvog uvjeta.


Bezuvjetno grananje prekid normalnog slijeda operacija naredbom da se nastavak nalazi na

nekom drugom mjestu u blok dijagramu.

Programska petlja skup radnji koje se izvode uzastopce vie puta.

Programska rutina jedna ili vie instrukcija koje ine logiku cjelinu u programu

Podprogram- izdvojena logika cjelina skupa radnji koje se piu odvojeno od glavnog programa.


Elementi blok dijagrama


Poetak ili kraj blok digrama

KRAJ

KRAJ

ili POETAK POETAK

ili


Simbol obrade-procesiranje

Simbol obrade- procesiranje


Symbol upita

upit

ISTINA - DA

NEISTINA - NE


Razliiti oblici prikljunih toaka

prikljuna toka

bezuvetno

grananje prikljuak s

desne strane

prikljuak s

lijeve strane


Manji od dva unesena broja

Poetak

Unesi

X,Y

X


Algoritam za izraunavanje zbroja brojeva od 1 do N

Poetak

Unesi

broj

broj>=0

Unesi

broj

Ispisati

Sumap

1) Postavi Sumap=0

2) Unesi broj;

3) Dok je broj>=0

ponavljati 4-5

4) Unesi broj;

6) Ispisati Sumap

Kraj

Sumap=0

Sumap=

Sumap+broj

5) Sumap=Sumap+broj;

DA

NE


Naelno se postupak nastanka programa moe podijeliti u sljedee korake:

1. Postavljanje zadatka - uoavanje problema i odabir naina rjeavanja.

2. Izrada fizikalnog modela - precizan opis i formulacija problema, ulazni podaci., izlazni podaci, granice, meusobna povezanost podataka i slino.

3. Izrada matematikog modela - razmatranje logikog procesa i njegovo predoavanje matematikim izrazima; ulazne i izlazne varijable, konstante i njihova funkcijska ovisnost.

4. Izrada algoritma - toan opis izvravanja radnji prikazan dijagramom toka koji je u sutini procedura izvoenja programa.


5. Dizajniranje programa


5. Testiranje programa (provjera programa) provodi se

kod proizvoaa programa i kod neovisnih ispitivaa.

Unato opsenom ispitivanju esto se pogreka

otkriva tek kod krajnjeg korisnika.

Razlog tome je sloenost suvremenih komercijalnih

programa. U raunalnom nazivlju pogreke su dobile

ime: bug.

Bug je ime za trajnu pogreku u programu ili

sklopovlju raunala.

Debagger oznaava program ili sklop koji moe

pomoi pri otklanjaju bug-ova u programu ili

sklopovskom dijelu raunala.


Postupak otklanjanja pogreaka naziva se

debugging

6. Izrada dokumentacije - ( vaan dio ) za korisnika i za kasnije odravanje programa.

U dokumentaciju se ubrajaju uputa za

instaliranje programa, prirunici za korisnika, tehniki opis programa i samo u izuzetnim situacijama i izvorni program


Nii i vii programski jezici


Tehnike programiranja


1. MODULARNO PROGRAMIRANJE -

temelji se na raspodjeli programskih

funkcija na manje neovisne module

izmeu kojih se potrebna komunikacija ostvaruje prijenosom podataka.

Modularna struktura omoguava timski rad jer se isti modal moe koristiti u raznim drugim dijelovima programa ili u

drugim programima..


2. STRUKTUIRANO PROGRAMIRANJE - predstavlja nain pisanja programa u kojemu se potuje strogi slijed odvijanja programa ili njegovih modela.

Nema skokova u odvijanju programa prema poetku ili kraju ve se svaki smjer odvijanja programa odreuje izborom da-ne:

Moduli su meusobno povezani hijerarhijski.

Svaki model pripada jednoj od razina strukture i moe imati samo jednu ulaznu toku. Time se omoguava da se tijek programa moe bezprijekorno pratiti od poetka do kraja to olakava itljivost i otklanjanje greaka.


3. INTERAKTIVNO PROGRAMIRANJE je

tehnika kada se za izradu programa

koriste ve gotove logike strukture, izraene na primjer od strane isporuitelja programskog alata, te ih programer dorauje prema svojim potrebama i moe rezultate tada odmah i testirati.

Produktivnije je ali manje sistematino.


4. OBJEKTNO USMJERENO PROGRAMIRANJE - nastalo je kao odgovor na nemogunost definiranja globalnih zajednikih podataka u strukturiranom programiranju.

Podaci i operacije nad podacima spajaju se u cjeline nazvane objekt. Svi objekti iste vrste svrstavaju se u klasu a svaki od njih ima zasebno stanje unutar klase.

U klasi se definiraju zajednike postavke za sve njene objekte koje oni mogu i ne moraju koristiti i veze prema drugim klasama.

Povezanost klasa, tvori hijerarhijsku strukturu programa


Grafiki prikaz razvoja programskih jezika

VISOKI

NIVO JEZIKA

NISKI

NIVO

JEZIKA

LJUDSKI JEZICI(npr. HRVATSKI, ENGLSKI, )

KOMPJUTRSKI PROGRMAKSI JEZIK C

STROJNI JEZIK

(binarni kod)

If the line is not busy, connect to the Internet;

else, wait

If (line ! = busy)

connect (Internet);

else

wait (5)

10001111101100

01100111011000

VII NIVO JEZIKA

VISOKI

NIVO JEZIKA

NISKI

NIVO

JEZIKA

LJUDSKI JEZICI(npr. HRVATSKI, ENGLSKI, )

KOMPJUTRSKI PROGRMAKSI JEZIK C

STROJNI JEZIK

(binarni kod)

If the line is not busy, connect to the Internet;

else, wait

If (line ! = busy)

connect (Internet);

else

wait (5)

10001111101100

01100111011000

VII NIVO JEZIKA


Nii programski jezici kojima je osnovna karakteristika da su u upravljanju programom i u strukturi podataka odraava struktura raunala, tj. njegova arhitektura.

U uem smislu strojni jezik raunala ( eng. Machine language, machine code ) binarni je oblik programa.

U irem smislu strojni jezik je u binarnom obliku, heksadekadskom i mnemonikom obliku.


Prednosti strojnog jezika su:

mogunost izravnog djelovanja na sklopovske dijelove raunala,

djelotvorno iskoritenje memorije, i

brzina izvoena programa.

Nedostaci strojnog jezika su:

sloenost postupka izrade programa, i

ogranienost programa za jedan tip mikroprocesora.


Primjer nieg programskog jezika je assembler .

Naziv asembler je dvoznaan: oznaava programski jezik i program za prevoenje.


Vii programski jezici

Vii programski jezici ( eng. High level lenguages, HLL) su svi oni jezici ije se naredbe ne mogu izravno prevesti u

binarne naredbe strojnog jezika.

To znai da jedna naredba vieg programskog jezika ne moe prevesti u jednu naredbu binarnog strojnog jezika.


Prednosti viih programskih jezika su:

jednostavnost pisanja programa,

razumljivost programa i

prenosivost programa.

Nedostaci viih programskih jezika su:

sporije izvoenje programa i

nemogunost izravnog nadzora sklopov-skih dijelova raunala


Neki vii programski jezici ( C, TP ) omoguavaju da se dio programa napie u asembleru, te je tako mogue kombinirati vii i strojni jezik unutar istog programa.

Svi programski jezici, osim strojnog,

nazivaju se simbolikim programski jezici

(eng. symbolic language) jer koriste

znakovne simbole.

programski jezici

Documents