programska knjižicaosvijestiti koji se sve problemi javljaju na putu dječje knjige prema mladim...
TRANSCRIPT
9. okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade
Zavičajnost bez granica: u potrazi za
prijevodom
PROGRAMSKA KNJIŽICA
Ilustracija: Dona Tomić
Gradska knjižnica Marka Marulića Split Split, 11. svibnja 2018.
1
PROGRAMSKA KNJIŽICA
Organizator:
Gradska knjižnica Marka Marulića Split
Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice
SPLIT, Ulica slobode 2
Split, 11. svibnja 2018.
Programski i organizacijski odbor:
Helena Bužančić, Danijela Markotić, Vesna Mihanović, Maglica Plejić, Nataša Prkić,
Grozdana Ribičić (predsjednica), Maja Stazić
Moderatorica okruglog stola:
Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade
UVOD
Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu tradicionalno
priređuje deveti interdisciplinarni okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade, koji
je posljednjih godina prepoznalo i financijski podržalo Ministarstvo kulture RH. Ove godine,
zbog teme koju smo odabrali, skup ima i međunarodnu dimenziju.
Odlučili smo se za temu koja problematizira koliko su slikovnice i knjige za djecu i
mlade naših autora zanimljive za prevođenje i širenje izvan granica Hrvatske. Hrvatsku smo
odredili kao uži zavičaj unutar europskog i šireg, svjetskog konteksta, ali pritom smo svjesni i
toga da se i unutar nje, s obzirom na bogatstvo dijalekata, djela namijenjena djeci i mladima
često „izgube bez prijevoda“ i ne prepoznaju se u drugim dijelovima Hrvatske. Želja nam je
osvijestiti koji se sve problemi javljaju na putu dječje knjige prema mladim čitateljima, bilo da
je riječ o Hrvatskoj ili izvan nje, kao i na koji bi se način problemi mogli rješavati, a sve s ciljem
da se dobre knjige za djecu i mlade pišu i čitaju, i da takve knjige grade dobre mostove, mostove
podrške i razumijevanja, između vršnjaka iz različitih zavičaja.
„Temeljni preduvjet da neko djelo nađe put do stranog čitatelja jest, naravno, da ono bude
i prevedeno.“ (Iris Šmidt Pelajić)
Ciljevi su ovog okruglog stola:
upoznati se s novim činjenicama vezanima uz prijevode hrvatskih dječjih klasika i
suvremenika i nacionalnu strategiju vezanu uz tu problematiku;
2
istražiti probleme vezane uz prijevode domaćih autora i položaj „malih jezika“;
analizirati popis obvezne i preporučene školske lektire – naša iskustva i iskustva iz
drugih zemalja;
istražiti probleme pisanja, čitanja i prodaje dječjih knjiga na dijalektima;
istražiti sadržaje prevedenih djela u odnosu na zavičajne i globalne teme;
upoznati primjere dobre prakse u prevođenju i prodaji slikovnica i knjiga za djecu i
mlade izvan Hrvatske;
istražiti što donosi novo digitalno i komunikacijsko doba u čitanju knjiga domaćih i
stranih autora;
istražiti ulogu knjižnica i knjižničara u poticanju i promociji prijevoda domaćih autora;
promocijom zbornika s prošlogodišnjeg okruglog stola poticati i isticati važnost
promicanja zavičajne tematike u literaturi za djecu i mlade.
Deveti okrugli stol namijenjen je knjižničarima, književnicima, prevoditeljima,
nakladnicima, predškolskim i školskim pedagoškim radnicima, radnicima u kulturi,
znanstvenicima, studentima, kao i svima onima koji se bave knjigama za djecu i mlade.
3
9. okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade
Zavičajnost bez granica: u potrazi za prijevodom
Mjesto održavanja: Središnja knjižnica, Ulica slobode 2, multimedijska dvorana
Vrijeme održavanja: petak, 11. svibnja 2018., od 8.30 do 15.00
Organizator: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Odjel za djecu i mlade
Moderatorica: Grozdana Ribičić, viša knjižničarka, voditeljica Odjela za djecu i mlade
Financijska potpora: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
PROGRAM
8.30 – 9.00 prijava sudionika
9.00 – 9.10 Nima Splita brez Splita, kolaž haiku poezije Dunje Kalilić u
izvedbi II. b razreda OŠ Lučac s učiteljicom Nikicom
Sikiricom
9.10 – 9.30 Pozdravne riječi
O DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI U GLOBALNOM I LOKALNOM SMISLU
9.30 – 10.00
Rania Zaghir, libanonska dječja spisateljica i nakladnica (Al Khayyat Al Saghir,
Beirut)
Dječja književnost u globalnom okruženju
10.00 – 10.15
Natalija Grgorinić, Ognjen Rađen i Ljubomir Grgorinić Rađen, Umjetnička
organizacija Komoč koruna, radionica teksta i slike, Ližnjan
Škura, škura boška – knjiga kao spona između obitelji i jezika
10.15 – 10.30
RASPRAVA
10.30 – 10.45
STANKA
PROMOCIJA LITERATURE ZA DJECU I MLADE: UNUTAR I IZVAN HRVATSKE
10.45 – 11.00
Ranka Javor, knjižničarska savjetnica, članica Povjerenstva za dječju knjigu u
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske
Hrvatska dječja knjiga danas u svjetlu međunarodne suradnje
11.00 – 11. 15
4
Andrea Petrlik Huseinović i Kašmir Huseinović, ilustratorica i spisatelj izdanja
Kašmir prometa i Dječje knjige
Svjetski prijevodi „malog jezika“ izdanja Kašmir prometa i Dječje knjige
11.15 – 11.30
Silvija Šesto, spisateljica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i
mlade
Strategija poticanja čitanja u praksi
11.30 -11.45
RASPRAVA
PREVODITELJI I LITERATURA ZA DJECU I MLADE
11.45 – 12.00
Prof. dr. sc. Diana Zalar, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prijevodi i odjeci suvremene dječje književnosti u Hrvatskoj i izvan Hrvatske
12.00 – 12.15
Dr. sc. Anda Bukvić Pažin, Udruga sudskih tumača i prevoditelja - STIP, Split
Samozatajni svestrani saveznici: Književni prevoditelji i dječja književnost
12.15 – 12.30
Lada Burić, mag. hist. iphilol. franc., prevoditeljica, Hrvatsko čitateljsko društvo –
Ogranak Split
Prevođenje kao zanat i strip kao prostor stvaralaštva u usponu
12.30 – 12.45
Snježana Božin, prevoditeljica, voditeljica knjižnice Goethe-Instituta Kroatien,
Zagreb
Književna karavana: šest pisaca, tri zemlje, jedan kombi i harmonika
12.45 – 13.00
RASPRAVA
13.00 – 13.30
STANKA
PROJEKTI I PROGRAMI POTICANJA ČITANJA I PRIJEVODA
13.30 – 13.45
Mirjana Čubaković, stručni suradnik mentor, OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće
5
Hej, trebam knjigu!
13.45 – 14.00
Dr. sc. Sanja Brbora, viša knjižničarka, Sveučilišna knjižnica u Splitu
Kome bi sve mogle koristiti slikovnice o znamenitim Dubrovčanima?
14.00 – 14.15
Denis Vincek, stručni suradnik mentor, OŠ Ante Kovačića iz Zlatara
Čitanje knjiga domaćih i stranih autora u novom digitalnom dobu: stvaranjem
multimedijskog rada nakon pročitanog djela do veće motiviranosti učenika za
čitanje
14. 15 – 14. 30
Saša Krnić, direktorica i urednica Ibis grafike
Naša mala knjižnica – upoznajmo autore i ilustratore
14.30 – 14.45
RASPRAVA
14.45 – 15.00
O novom zborniku Hrvatski znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade
– bauk ili izazov?
OKREPA I PODJELA POTVRDA O SUDJELOVANJU
IZLOŽBE:
KAŠMIR PROMET I DJEČJA KNJIGA: Svjetski prijevodi „malog jezika“
Helena Bužančić, GKMM: Tematska izložba knjiga: „Zavičaj u prijevodu“
Milena Bašić, GKMM: Tematska izložba knjiga „Izbor prijevoda nagrađivanih
hrvatskih prevodilaca“
6
Sažeci
izlaganja
7
O DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI U
GLOBALNOM I LOKALNOM SMISLU
8
Rania Zaghir
Author/Publisher
Al Khayyat Al Saghir
www.khayyatsaghir.net
CHILDREN'S LITERATURE IN A GLOBAL AGE
My intervention explores the concept of transnationalism, defining this term in relation both to
the lived experience of transnational subjects, and to transnational texts for children. It argues
that rhetorics of globalization have over-emphasized the impact and significance of global
cultural and economic flows, although the production of children’s books is to some extent
shaped by the internationalization of publishing houses and markets. The concept of
transnationalism provides a way of thinking about how children’s texts address and are
informed by diverse, complex influences, sometimes from a variety of cultures and languages.
“Rania Zaghir’s ingenious, well-worded books are funny, imaginative, & developmental; the
illustrations are equally captivating!” (Beirut Syndrome)
Rania Zaghir is a Lebanese writer and publisher of children books. Her books have been
translated into 20 different languages. Her work is tailored to help young Arab readers build a
new understanding of their own childhood by focusing on their own inner worlds, and by
providing a simplified explanation for these worlds which allows them to have a better notion
of the vast changes occurring all around them. Zaghir’s new & unique writing style is very
different from the usual ones found in traditional children books, which for years have focused
upon education without providing the right keys to decipher complicated codes of modern life.
She speaks to the children with a smart, thoughtful language that links them to the present. For
this reason, she works on getting every child to become acquainted with a variety of human
cultures in a conscious and careful manner. She has also been acclaimed as a pioneer in
introducing more indigenous and imaginative storybooks which enhance the child’s self-
confidence. In addition, her stories make children feel free, untied, receptive, and able to make
good decisions, thereby giving them the capability of addressing life problems. Finally, Rania
Zaghir adopts the latest techniques of illustration on par with the best in the international market
so as to illuminate the children’s world with vibrant colors, to develop their artistic perceptions,
and to offer them a dynamic, joyful and shining inner environment. Zaghir’s books have earned
her numerous awards: . Berlin International Literature Festival Book Award (The Extraordinary
Book 2015) on her book Haltabees Haltabees. . Anna Lindh Euro-Mediterranean Foundation
for the Dialogue Between Cultures Award (2010). . Assabil (Friends of Public Libraries) 2009
Annual Award for Children’s Literature granted to her in recognition of her book “Sisi Malakit
Talbas Kharofan wa Dodatayn” She is also the co-founder and curator of the International
biannual children’s literature conference known as: What a Story! In 2013, she established a
national book charity: Libraries of Hope.
9
Rania Zaghir, spisateljica i nakladnica
Al Khayyat Al Saghir, Beirut, Libanon
DJEČJA KNJIŽEVNOST U GLOBALNOM OKRUŽENJU
Izlagačica se bavi istraživanjem pojma transnacionalizma, koji definira dvojako: on se, s jedne
strane, odnosi na one koji žive transnacionalno iskustvo, a s druge, na transnacionalne tekstove
za djecu. Smatra da globalistička retorika previše naglašava utjecaj i značenje globalnih
kulturnih i ekonomskih tokova iako je produkcija dječje literature donekle određena
internacionalizacijom izdavačkih kuća i tržišta. Koncept transnacionalizma pruža okvir za
razmišljanje o tome kako dječja literatura, kako u svojem obraćanju, tako i u korpusu svojih
informacija, nosi različite, složene utjecaje, ponekad iz različitih kultura i jezika.
„Izvanredno napisane knjige Ranije Zaghir duhovite su, maštovite i poučne; ilustracije su jednako
očaravajuće!“ (Beirut Syndrome) Rania Zaghir je spisateljica i nakladnica iz Libanona specijalizirana za dječje knjige. Njezine
knjige prevedene su na 20 jezika. Ranijin rad prilagođen je mladim arapskim čitateljima;
pomaže im izgraditi novo razumijevanje vlastitog djetinjstva, usredotočujući se na unutarnji
svijet djeteta i pružajući pojednostavljeno objašnjenje za te svjetove, što djeci omogućuje
stvaranje boljih ideja o velikim promjenama koje se događaju svuda oko njih. Njezin novi i
jedinstven stil pisanja vrlo je različit od uobičajenih stilova u tradicionalnim knjigama za djecu,
koje su se godinama usmjeravale na obrazovanje bez pružanja odgovarajućih ključeva za
dešifriranje kompliciranih kodova suvremenog života. Ona se obraća djeci promišljenim
jezikom koji ih povezuje sa sadašnjim vremenom. Zbog toga, njezin se rad fokusira na to da se
svako dijete upozna s različitim ljudskim kulturama, na svjestan i pažljiv način.
Također je priznata kao pionirka u uvođenju autohtonijih i maštovitijih priča koje djetetu
povećavaju samopouzdanje. Uza sve ostalo, njezine priče omogućuju djeci da budu slobodnija,
nevezana, senzibilnija i sposobnija donositi dobre odluke, na taj način povećavajući njihovu
sposobnost rješavanja životnih problema.
Konačno, Rania Zaghir usvaja najnovije tehnike ilustracije u rangu s najboljima na
međunarodnom tržištu, kako bi dječji svijet ukrasila jarkim bojama, razvila njihove umjetničke
percepcije i ponudila im dinamičan, radostan i blistav unutarnji svijet.
Ranijine knjige dobile su brojne nagrade:
- Berlinski međunarodni književni festival – Izvanredna knjiga 2015.; za njezinu knjigu
Haltabees Haltabees
- Nagrada zaklade Anna Lindh (Europsko-mediteranska zaklada za dijalog između kultura)
- Assabil (Prijatelji narodnih knjižnica) – nagrada za dječju literaturu za 2009. godinu;
priznanje za njezinu knjigu Sisi Malakit Talbas Kharofan wa Dodatayn.
Rania je također suosnivačica i kuratorica međunarodne dječje konferencije What a Story! koja
se održava svake dvije godine. Godine 2013. osnovala je nacionalnu dobrotvornu organizaciju
za knjige Libraries of Hope (Knjižnice nade).
10
Natalija Grgorinić, Ognjen Rađen i Ljubomir Grgorinić Rađen
Umjetnička organizacija Komoč koruna, radionica teksta i slike, Ližnjan
ŠKURA, ŠKURA BOŠKA – KNJIGA KAO SPONA IZMEĐU OBITELJI I JEZIKA
U svojoj osnovi materinski jezik nikada nije standard. Stoga je u komunikaciji između jedne
obitelji i ostatka svijeta uvijek potrebna određena razina prijevoda. Kada su prije četiri godine
zajednički, kao obitelj, radili na knjizi Škura, škura boška, dvije stvari nisu bile upitne: da će u
izvorniku knjiga biti na čakavskom hrvatskom, i to na inačici koja se govori na jugu Istre, u
Ližnjanu, i da će konačno izdanje sadržavati prijevod na još najmanje jedan jezik. U procesu
realizacije cijelog projekta značajnu ulogu igrali su tadašnji, ali i trenutni, krajnje nepovoljni
uvjeti na domaćoj književnoj i nakladničkoj sceni, no knjiga je na kraju ostala dovoljno
otvorena i čitateljskom istraživanju i interpretaciji, kao i daljnjem prevođenju. No upravo na
početnom, osnovnom odnosu između obiteljskog i javnog, između jezika neposrednog zavičaja
i onoga šire književne zajednice, temelji se dijalog osobnog, privatnog s univerzalnim.
Natalija Grgorinić rođena je 1974. u Puli, a Ognjen Rađen 1975. u Slavonskom Brodu.
Zajednički su magistrirali kreativno pisanje na Otis College of Art and Design u Los Angelesu
(2005.) te doktorirali na temu teorije književnog autorstva na Sveučilištu Case Western Reserve
u Clevelandu, u SAD-u (2012.). Pišu zajedno, na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori su šest
romana i dviju zbirki priča. Od 2011. žive i rade u Ližnjanu, u Istri, gdje zajedno sa svojim
sinom Ljubomirom vode Knjižnicu i književno svratište Zvona i nari (www.zvonainari.hr),
umjetničku rezidenciju u kojoj je u manje od sedam godina boravilo više od 150 umjetnika iz
dvadesetak zemalja. U sklopu ovoga projekta od veljače 2017. uređuju međunarodni
elektronički časopis ZiN Daily (https://www.zvonainari.hr/zin-daily) u kojem objavljuju
presjek suvremene svjetske književne produkcije.
11
PROMOCIJA LITERATURE ZA DJECU I
MLADE: UNUTAR I IZVAN HRVATSKE
12
Ranka Javor, knjižničarska savjetnica – članica Povjerenstva za dječju knjigu u Ministarstvu
kulture Republike Hrvatske
HRVATSKA DJEČJA KNJIGA DANAS U SVJETLU MEĐUNARODNE SURADNJE
U izlaganju će biti govora o prijevodima na strane jezike u specijalnoj zbirci Hrvatskog centra
za dječju knjigu Zaštićeni fond dječje knjige u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, ulozi kvalitetnih
prijevoda u pripremama kandidatura hrvatskih autora za međunarodne nagrade i priznanja, te
njihovu kasnijem korištenju i objavljivanju.
Također će biti govora o suvremenoj hrvatskoj i prijevodnoj produkciji slikovnice, s naglaskom
na međunarodno nagrađivane i u svijetu afirmirane hrvatske ilustratore i autore dječje knjige.
Ranka Javor, knjižničarska savjetnica, rođena je 1953. godine u Zagrebu, gdje je na
Filozofskom fakultetu diplomirala komparativnu književnost, povijest umjetnosti i
bibliotekarstvo. Više od 40 godina radila je u Knjižnicama grada Zagreba kao bibliotekarka za
djecu, stručna suradnica Matične službe za dječje i školske knjižnice, i posljednjih 25 godina
kao voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu u Gradskoj knjižnici. Hrvatski centar za dječju
knjigu koncipirala je 1993. godine s vizijom razvoja i osnaživanja hrvatske dječje knjige i
knjižničarstva te njihove promocije u zemlji i svijetu, kad je utemeljila specijalnu zbirku knjiga
Zaštićeni fond dječje knjige. Zbirka danas sardži oko 6000 naslova odabranih djela hrvatskih
pisaca i ilustratora, djela dječjih svjetskih klasika, vrijedna antikvarna izdanja te stručnu
literaturu o ilustraciji i književnosti za djecu i mladež. Organizirala je međunarodne stručne
skupove o dječjoj knjizi, poticanju čitanja i knjižničarstvu na kojima je izlagala, te je priredila
16 zbornika radova. Centar 1995. postaje hrvatska sekcija međunarodne udruge IBBY, koja
danas ima 77 zemalja članica. Pripremala je kandidature hrvatskih pisaca i ilustratora za
Andersenovu nagradu, Memorijalnu nagradu Astrid Lindgren (ALMA) i Časnu listu IBBY-ja.
Od 1996. do 2016. organizirala je nastupe hrvatskih ilustratora na BIB-u (Bijenale ilustracija
Bratislava) te je deset godina bila suradnica Hrvatskog bijenala ilustracije. Izložbama i
prilozima za kataloge sudjelovala je u prezentaciji hrvatske dječje knjige na sajmovima u
Frankfurtu, Leipzigu i Bologni.
13
Andrea Petrlik Huseinović i Kašmir Huseinović, ilustratorica i spisatelj, direktori i urednici
Kašmir prometa d.o.o. i Dječje knjige d.o.o.
SVJETSKI PRIJEVODI „MALOG JEZIKA“ IZDANJA KAŠMIR PROMETA I
DJEČJE KNJIGE
Tema izlaganja Kašmira Huseinovića bit će važnost izlaganja i kvalitetnog prezentiranja
hrvatskih izdanja na sajmovima knjige te pripreme za sajam. Hrvatsko tržište je malo i od
iznimne je važnosti kako za nakladnike, tako i za autore proširiti se izvan naših granica.
Svjetsko tržište je veliko, ali mi kao mala zemlja i mali jezik samim tim imamo otegotne
okolnosti u prodaji prava velikim zemljama. Usprkos tomu, kvalitetni tekstovi i ilustracije
pronaći će svoj put, ali samo ako budu vidljivi stranim agentima, nakladnicima i urednicima.
Kvaliteta sadržaja, dobra priprema i upornost izlaganja na sajmovima knjiga u Bologni,
Frankfurtu i Pekingu doveli su do prijevoda izdanja Kašmir prometa i Dječje knjige u trideset
zemalja svijeta – od Europe do Azije i Južne i Sjeverne Amerike. Od prijevoda na kineski,
japanski, korejski, češki, francuski, njemački, talijanski, slovenski, španjolski, perzijski jezik
do najnovijeg prijevoda na hebrejski.
Osim važnosti izlaganja na sajmovima, podijelit ćemo naše iskustvo kao nakladnika, ali i kao
autora, o prezentaciji naših prijevoda u Kini, gdje smo se susreli s predstavljanjem na book
mallovima pred tristotinjak ljudi, u školama, vrtićima i jednoj od deset najljepših knjižara na
svijetu, u Šangaju. U Kini smo se susreli i s izuzetno važnim zanimanjem – book promotor, koji
prije svakog gostovanja autora promovira autora i njegova djela. Book promotori imaju i
izuzetnu važnost u preporuci nekog djela u prodaji prava.
Kašmir Huseinović rođen je 1961. godine u Sarajevu. Završio je Medicinski fakultet u
Sarajevu, a poslijediplomski studij iz obiteljske medicine u Zagrebu. Od 1994. godine bavi se
pisanjem za djecu. Do sada je napisao 44 slikovnice, koje su prevedene na mađarski,
portugalski, španjolski, arapski, indonežanski, rumunjski, slovenski, češki, makedonski,
talijanski, kineski, francuski i korejski jezik, te četiri knjige za djecu. Njegove slikovnice Hektor
i Leopoldina (2008.) i Ptice (2012.) uvrštene su na prestižnu listu White Raven preporučenih
knjiga za djecu i mlade, koju radi Internationale Jugendbibliothek iz Münchena. Tri njegove
knjige bile su nominirane za nagradu Kiklop: Bućevi, plongovi i žabice, Sretna obitelji i
Neobična knjižničarka.
Andrea Petrlik Huseinović rođena je 1966. u Zagrebu. Nakon što je završila grafiku u Školi
primijenjenih umjetnosti, upisuje grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti. Diplomirala je
grafiku u klasi profesora Ante Kuduza 1990. godine. Sredinom osamdesetih počinje se baviti
14
ilustracijom, a do danas je ilustrirala tridesetak slikovnica za američke i britanske izdavače
(Ladybird, Oxford University Press, Scholastic, Chicken House, Templar publishing, Child’s
Play International, Parragon, Letts, Allegra, Top That Publishing, Tyndale) i pedesetak
slikovnica za domaće nakladnike, kao i brojne čestitke i postere.
Osim ilustriranjem, bavi se i pisanjem. Do sada je objavila zbirku kratkih priča Fragile, knjigu-
pamflet Kuća lutaka i sedam autorskih slikovnica Plavo nebo, Ciconia Ciconia, Moja obitelj,
Maleni, Ljubav, Jan Vjetroviti i Kad sanjam, koje su prevedene na japanski, korejski, hebrejski,
francuski, njemački, talijanski, ruski, slovenski, slovački, makedonski, rumunjski, kineski,
španjolski, portugalski i perzijski jezik.
15
Silvija Šesto, spisateljica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade
STRATEGIJA POTICANJA ČITANJA U PRAKSI
U svojstvu predsjednice Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, u izlaganju će biti
riječi o iskustvima u promocijama slikovnica i knjiga i njihovoj organizaciji, te o idejama na
koje se sve načine može poticati čitanje, kao i o razlozima zašto se to godinama ne provodi.
Iznijet će se povijest brojnih gostovanja, razgovora s djecom i praktičnih modela poticanja
čitanja u ime HDK za djecu i mlade, a sve u nakani isticanja važnosti formiranja dobrih čitatelja.
Iznijet će se i mišljenje o prisutnosti šunda u dječjoj literaturi, ali i o kvaliteti podrške nadležnih
institucija za navedenu problematiku.
Silvija Šesto rođena je 9. studenog 1962. u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i književnost,
studirala je ruski, te je profesionalna trenerica. Objavila je prozu (Dani plavih djevica,
Omčoglavci, Ester i bageri) i poeziju (Krizanteme, Kao katedrala, Poglavica ne plače, Prvo
izdanje pjesama iz Froplandije, Uličarke iz ormara, Fućkam k'o frajer). Izvedeno joj je
petnaestak radijskih drama. U kazalištu su joj izvedena djela Zelenkapica, Ping-pong, Bum
Tomica, Vanda, Debela, Ružičasta sanjarica, Duboko more ili kako smo sve pobroćkali, Deveta
ovčica, Gospodin Mrak i tri bijela šeširića, Tko je ubio Pašteticu, Palac Sim i palac Tam. Za
djecu i mlade objavila je romane Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Djevac, Pa
to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, Tinuninu (nagrada Grigor Vitez),
igrokazePričalica X, bajku Jučerdanasputra, serijal Priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4, te slikovnice
Deveta ovčica, Palac Sim i palac Tam, Martin i čarobna zebra, Martina i mrkvica gunđalica,
Željko i tri rode, Zelenkapica, Heklica i Pletko spašavaju Ledenka, Božić s Mihaelom, Vodič
kroz šumu za nebodere, Sirup protiv mačjeg kašlja, Gospodin Mrak i tri bijela šeširića... Pet
njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru. Roman Debela dobio je nagradu Ivana Brlić
Mažuranić i stavljen je na Časnu listu IBBY-ja. Za Bum Tomicu dobila je Malog Marulića za
tekst, a 2010. i Malog Marulića za tekst drame za djecu Duboko more ili kako smo sve
pobroćkali. Godine 2011. Malim Marulićem nagrađen joj je i tekst Gospodin Mrak i tri bijela
šeširića, a 2013. dobiva nagradu Fran Galović za kratku priču. Godine 2014. nagrađena je
nagradom Kiklop za slikovnicu Palac Sim i palac Tam, a 2016. slikovnica Sirup protiv mačjeg
kašlja nagrađena je Ovcom u kutiji.
16
PREVODITELJI I LITERATURA ZA
DJECU I MLADE
17
Prof. dr. sc. Diana Zalar,
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
PRIJEVODI I ODJECI SUVREMENE DJEČJE KNJIŽEVNOSTI U HRVATSKOJ I
IZVAN HRVATSKE
U posljednje vrijeme događaju se zanimljiva istraživanja i novosti u području prevođenja dječje
literature u Hrvatskoj. Tijekom tri godine, pišući knjigu radnog naslova If Trees Could Walk:
Poems and Stories From Croatian Children's Literature, Diana Zalar imala je priliku surađivati
s brojnim suvremenim hrvatskim autorima čije su knjige djelomice ili u cijelosti prevedene na
engleski jezik. Knjiga bi trebala biti udžbenik inozemnim studentima koji pohađaju nastavu iz
kolegija Croatian Children's Literature, a odabrani ulomci djela hrvatskih pisaca i spisateljica
koji dosad nisu prevedeni dani su na prevođenje. Stoga će Diana Zalar iznijeti iskustva i
zaključke o tom poslu iznjedrene iz razgovora s prevoditeljima. Istovremeno, na Učiteljskome
fakultetu u Zagrebu dr. sc. Smiljana Narančić Kovač okupila je desetak znanstvenika koji su
priveli kraju prvo razdoblje istraživanja u sklopu projekta BIBRICH (Building Intercultural
Bridges Through Children's Literature Translations: Texts, Contexts and Strategies, tj.
Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst,
strategije). Cilj je projekta prikazati i objasniti ulogu i status prevedenih djela u korpusu
hrvatske dječje književnosti, opisati trendove i tendencije u povijesnoj perspektivi i protumačiti
upotrijebljene prijevodne strategije. Istražuju se prijevodi pripovjedne proze na hrvatski i s
hrvatskoga na druge jezike tijekom dvadesetoga stoljeća. Premda nije članica ove istraživačke
skupine, Diana Zalar iznijet će svoja saznanja o zanimljivim i poticajnim zaključcima do kojih
je dovelo dosadašnje istraživanje u okviru ovoga projekta.
Diana Zalar rođena je 8. srpnja 1965. u Splitu, gdje je odrasla kao Diana Barić. Kasnije je
promijenila prvo grad, onda prezime, ali ne i temperament. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
diplomirala je jugoslavenske jezike i književnosti 1990. i doktorirala 2002. s temom Mitološka
bića u hrvatskoj umjetničkoj dječjoj prozi. Radila je kao profesorica u osnovnoj školi, te u
studijskoj knjižnici. Od 1993. radi u visokoškolskoj nastavi. Redovna je profesorica na
Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz svjetsku i hrvatsku dječju
književnost. Objavila je brojne znanstvene radove i studije. Suautorica je udžbenika iz
književnosti za niže razrede osnovne škole. Izabrala je i priredila više antologijskih, kritičkih i
lektirnih izdanja. U znanstvenim radovima posebice se bavi suvremenom poezijom,
slikovnicom i fantastičnom prozom (Poezija u zrcalu nastave, 2002., Slikovnica i dijete I i II,
2001., 2009., Potjehovi hologrami – Studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mladež,
2014., Izlet u muzej na mala vrata – prema teoriji slikovnice / A Trip to The Museum Through
The „Little door“ – towards a Theory of Picturebook, 2014.). Jedna je od utemeljiteljica i
18
urednica časopisa Književnost i dijete pri Društvu hrvatskih književnika, te članica šireg
uredništva Časopisa za istraživanje dječje književnosti i kulture – Libri&Liberi, koji izlazi na
hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, pri HIDK-u (Hrvatska udruga istraživača dječje
književnosti). Dugogodišnja je članica strukovnih udruga, kao i Hrvatskog nacionalnog vijeća
za dječju knjigu pri IBBY-ju. U antologijskoj „slikovnici“ Vile hrvatskih pisaca (2003.)
zajedno s akademskim slikarom Milivojem Ćeranom kao ilustratorom (Nagrada SFERA)
predočava hrvatsku fantastičnu književnu baštinu s pozicije odabranih vilinskih likova. U
književnom časopisu za djecu Radost objavljivala je priče po motivima hrvatskih legendi, te
poznatih likova ih hrvatske književnosti i povijesti. Udana je za dramskog umjetnika Hrvoja
Zalara, voditelja Kazališta Prijatelj (osnovano 2014.). Imaju troje djece i puno nećaka, što nije
beznačajna činjenica s obzirom na to čime se bave.
19
Dr. sc. Anda Bukvić Pažin, prevoditeljica
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca
SAMOZATAJNI SVESTRANI SAVEZNICI: KNJIŽEVNI PREVODITELJI I DJEČJA
KNJIŽEVNOST
Prevođenje dječje književnosti, posebno slikovnica za predčitalačku i ranu čitalačku dob, često
se marginalizira: smatra se da tako malo teksta na stranom jeziku može prevesti bilo tko, ili
jako brzo, a najčešće oboje. Pri tome se zaboravlja na to da su ilustrirane knjige kompleksne
multimedijalne tvorbe u kojima tekst i slika paralelno pričaju svoje priče. Kvalitetno prevođenje
stoga uključuje prijenos dijaloga teksta i ilustracija, kao i prilagodbu ciljnoj dječjoj publici,
najzahtjevnijoj od svih.
Kao i primarni autori i ilustratori, i prevoditelji imaju moć da stvaraju svjetove, ali i da ih sruše,
te imaju veliku odgovornost prema izvornoj priči i prema očekivanoj publici. Prevoditelji su
toga uglavnom svjesni, ali potrebno je da to osvijeste i nakladnici i urednici pri izboru onih
kojima će povjeriti to malo kartica, katkad čak samo nekoliko riječi teksta. Kvalitetni i
zainteresirani prevoditelji žive i rade na presjeku najmanje dvaju jezika, kultura i književnosti,
i imaju mnoge kompetencije koje mogu pomoći i autorima te urednicima/nakladnicima da
ponude kvalitetnije tekstove, kao i da ti tekstovi nađu put do svoje publike.
Anda Bukvić Pažin diplomirala je engleski i njemački jezik s pripadajućim književnostima, te
je doktorirala književnost, na temi dnevnika njemačkih autorica iz razdoblja oko 1800.
Bavi se prevođenjem audiovizualnog i tekstualnog materijala te usmenim prevođenjem.
Tekstove i brojne književne prijevode s engleskog i njemačkog objavila je u časopisima za
književnost i kulturu.
Aktivna je članica dviju umjetničkih udruga: Društva hrvatskih književnih prevodilaca te
Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja. Redovito piše književne kritike i prikaze za
književne i kulturne portale. Autorica je knjige Ovo ovdje sam ja: Dnevnici njemačkih autorica
iz razdoblja oko 1800. (Disput, 2016.).
20
Lada Burić, mag. hist. I philol. franc., prevoditeljica
Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Split
PREVOĐENJE KAO ZANAT I STRIP KAO PROSTOR STVARALAŠTVA U USPONU
U transnacionalnom prometu knjige strip sve više dobiva na značenju. Prijevod ove hibridne
umjetnosti (koju se i dalje teško dade ukalupiti u jednu općeprihvaćenu definiciju) iz jednog u
drugi jezik počinje sve više biti predmetom znanstvenih istraživanja.
Opravdanost ovog fenomena je neupitna. Kao što je legitimna potreba svakoga tko se nađe u
procesu prevođenja „zarežati“ na višak teoretiziranja. No, ono što je sigurno jest činjenica da
strip, kao neizmjeran potencijal umjetničke kreativnosti, zavrjeđuje svaku vrstu pažnje. I ako
bi korpus žanrova, podžanrova, ciljane publike, nadahnuća, autorskih inovativnosti bilo teško i
zamisliti u jednom pregledu, ostaje potreba stalnog pregnuća za dobro devete umjetnosti.
Između ostalog, za njezinu (sve)prisutnost kod potencijalne publike od njezine najranije dobi.
O sprezi slike i teksta, ulozi zanatskog dijela „klasičnog prevođenja“, kliznućima, gubicima,
empirizmu i osjećaju cjeline koja obuhvaća sliku, grafiju, tekst, oblačić... kroz neke iskustvene
postaje.
Lada Burić u matičnom poslovnom okruženju višejezično obavlja poslove na zahtjevnoj
stručnoj razini, no i prevođenje je konstanta njezina profesionalnog života.
Prevela je s francuskog jezika djela Georgesa Dubyja, Fernarda Braudela, Michela E. De
Montaignea, Gila Courtemanchea, monografiju Žene Corta Maltesea, predgovor Philippa
Cruysmansa izložbi skulpture, te dječju enciklopediju o seoskom imanju Geneviève De Becker.
U svijetu prijevoda stalni su joj pratitelji, od samih početaka, stripovi: XIII, Vagabond des
limbes (u hrvatskom prijevodu Aster Blistok), Iznogud i, kao najnovije, birano društvo
neodoljivog svijeta životinjskih likova belgijskog crtača stripa Raymonda Macherota Sibylline
i Chlorophylle (u hrvatskom prijevodu Krcko).
Tijekom rada u prosvjeti (bila je i aktivna sudionica pri uvođenju dvojezičnog hrvatsko-
francuskog programa u XVIII. gimnaziji u Zagrebu) proučavala je strip kao pedagoško sredstvo
u nastavi stranog jezika, dok je dugogodišnjim iskustvom rada u međunarodnoj (belgijsko-
hrvatskoj) kulturnoj suradnji stekla uvid u potencijal stripa kao značajne paradigme kulturne
baštine. Aktivna je članica Hrvatskog čitateljskog društva – Ogranak Split.
21
Snježana Božin, prof., voditeljica knjižnice
Goethe-Institut Kroatien, Zagreb
KNJIŽEVNA KARAVANA: ŠEST PISACA, TRI ZEMLJE, JEDAN KOMBI I
HARMONIKA
Mala scena Vinko Lisjak čakovečkog Centra za kulturu u srijedu, 16. rujna 2015., bila je
premala da ugosti sve one koji su došli čuti neobičnu grupu šestero pomno odabranih pisaca –
na službenom putu. Drugačije nije bilo ni dan prije u pazinskoj Hiži od besid ni u ogulinskoj
Gradskoj knjižnici. Dovesti književnost u mjesta iz kojih je potekla i gdje se čita bila je misao
vodilja Književne karavane, projekta Goethe-Instituta Kroatien i Austrijskog kulturnog foruma
Zagreb, provedenog u suradnji s lokalnim partnerima i uz potporu austrijske Savezne pokrajine
Koruške. Ideja za projekt nastala je tijekom razgovora o sudbini institutskog kombija, koji je
zajedno sa svojim dugogodišnjim vozačem trebao biti umirovljen. Umjesto toga, vraćen je na
posao i postao je prijevozno sredstvo Književne karavane i samo je nastavio, kao dugi niz
godina prije toga, povezivati različite kulture. S Književnom karavanom na put su krenuli Damir
Karakaš, Kristian Novak, Ivana Šojat i Neven Ušumović, te gosti Clemens Meyer iz Njemačke
i Anna Baar iz Austrije. Nakon Ogulina i Pazina, Književna karavana zaustavila se u Čakovcu,
a već idućeg jutra nastavila je put prema Osijeku i Zagrebu – više od tisuću kilometara
književnosti, razgovora, glazbe, performansa i dobrog raspoloženja.
Snježana Božin rođena je 1973. u Ulmu, u Njemačkoj. Završila je studij kroatistike i
germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Tijekom studija počinje raditi kao asistentica i prevoditeljica u Austrijskom uredu za obrazovnu
suradnju u Zagrebu. Između 1996. i 2001. godine sudjeluje na Ljetnoj školi književnog
prevođenja u organizaciji Instituta za teorijsko i primijenjeno prevodilaštvo u Grazu. Od 2003.
godine radi kao prevoditeljica i tumač (prevodi književne, publicističke i stručne tekstove s
njemačkog i na njemački). Uz potporu Književnog kolokvija Berlin (LCB) i Zaklade Pro
Helvetia 2005. godine sudjeluje na Ljetnoj akademiji za prevoditelje u Književnom kolokviju
Berlin, a 2006. na Književnom festivalu u Leukerbadu. Od 2010. godine vodi knjižnicu Goethe-
Instituta Kroatien, gdje je, između ostaloga, zadužena za poticanje književnosti i prevodilaštva
(koncipiranje i organizacija radionica za književne prevoditelje, gostovanja i predstavljanja
njemačkih spisateljica i pisaca u suradnji s lokalnim partnerima i različitih drugih književnih
projekata). Članica je društva Hrvatskih književnih prevodilaca. Za prijevod romana F Daniela
Kehlmana dobila je priznanje Odjela za umjetnost i kulturu Ureda saveznog kancelara
Republike Austrije za posebno uspio prijevod austrijske beletristike. Živi i radi u Zagrebu.
22
PROJEKTI I PROGRAMI POTICANJA
ČITANJA I PRIJEVODA
23
Mirjana Čubaković, stručni suradnik mentor
OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće
HEJ, TEBAM KNJIGU!
Mnoge analize pokazuju da su čitateljske navike među djecom i mladima poražavajuće. Razlozi
tome su mnogostruki. Digitalno doba ima svoje specifičnosti koje zahtijevaju prilagodbu svih
aktera promocije i poticanja čitanja kako bi djeca čitala iz užitka, sa zanimanjem i radošću.
Osmišljavanje aktivnosti koje će djeci i mladima ponuditi zanimljive i drugačije sadržaje,
privući ih knjizi i čitanju, potaknuti njihovo promišljanje o pročitanom, iziskuju i potrebu da
se o tome progovori. Sama zadanost lektire kod mnoge djece izaziva negativne konotacije,
stoga novi sadržaji i drugačiji pristup kroz različite programe i projekte budi interes za knjigom,
pogotovo kad je riječ o međunarodnim projektima.
Autorica će govoriti tragom ove problematike i predstaviti projekt Sekcije za školske knjižnice
HKD-a Čitanje ne poznaje granice / Branje ne pozna meja, koji se u slovenskim i hrvatskim
osnovnim školama provodi od 2013. godine. Učenici u slovenskim školama čitaju prijevode
hrvatskih autora, a hrvatski učenici prijevode slovenskih autora. Da bi se ovaj projekt provodio,
potrebni su noviteti u dječjoj književnosti, a isto tako i kvalitetni prijevodi zanimljivih,
posebice aktualnih, suvremenih djela. Višegodišnje iskustvo u provođenju ovog projekta govori
o gorućoj problematici neprevođenja djela s obje strane.
Mirjana Čubaković, diplomirana novinarka i diplomirana knjižničarka, zaposlena je u OŠ
Budaševo-Topolovac-Gušće u zvanju mentorice.
U svakodnevnom neposrednom radu s djecom dijeli ljubav prema knjizi i čitanju, promišlja i
prakticira nove oblike rada, provodi mnoge aktivnosti, programe i projekte, priprema djecu za
razna natjecanja i javne nastupe, a sve u svrhu razvoja svakog djeteta pojedinačno.
Redovito se stručno usavršava i često održava radionice na stručnim skupovima, izlaže na
seminarima, okruglim stolovima i konferencijama. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća
školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Sisačko-moslavačke županije. Autorica je i
voditeljica projekta Čitanje ne poznaje granice / branje ne pozna meja za Republiku Hrvatsku.
Članica je Sekcije za školske knjižnice HKD-a, Hrvatske udruge školskih knjižničara, kao i
Hrvatskog čitateljskog društva.
24
Dr. sc. Sanja Brbora, viša knjižničarka
Sveučilišna knjižnica u Splitu
KOME BI SVE MOGLE KORISTITI SLIKOVNICE O ZNAMENITIM
DUBROVČANIMA?
Izlaganje je posvećeno ediciji slikovnica, odnosno ilustriranih knjiga za djecu, iz Biblioteke
Cvijeta u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Biblioteka je pokrenuta 2007. godine
te donosi više ili manje romansirane/poetizirane biografije znamenitih ličnosti iz dubrovačke
povijesti, a namijenjena je djeci mlađe školske dobi. U spomenutoj ediciji dosad je obrađeno
osam ličnosti (u osam naslova). Tri su naslova objavljena i u prijevodima, i to Marin Držić na
engleski, francuski, talijanski i španjolski jezik, Ruđer Bošković na engleski i francuski, Cvijeta
Zuzorić na engleski, dok je Miho Pracat objavljen u dvama dvojezičnim izdanjima (na
hrvatskom i talijanskom te na hrvatskom i španjolskom jeziku). Cilj rada usmjeren je na
istraživanje distribucije i recepcije spomenutih slikovnica, posebice prijevoda. Nastojalo se
doznati planira li izdavač prijevode i dosad neprevedenih naslova, jesu li kupci/čitatelji
postojećih prijevoda našijenci u inozemstvu ili turisti, jesu li slikovnice dostupne i u inozemstvu
i sl. Priče iz Biblioteke Cvijeta zasigurno bi mogle pridonijeti popularizaciji povijesti i znanosti,
ali i njegovanju općeljudskih vrijednosti (npr. ljubav, sloboda, radišnost, upornost itd.). U radu
će posebno biti riječi o potencijalu slikovnica za osmišljavanje različitih edukacijskih aktivnosti
te o iskoristivosti prijevoda u promociji Hrvatske.
Sanja Brbora rođena je 1968. u Dubrovniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala
je komparativnu književnost i opću lingvistiku 1991. godine. Na istom je fakultetu stekla i
akademski stupanj magistre znanosti 1998. te doktorice znanosti 2012. Završila je i dvogodišnju
edukaciju s područja teorije izbora, realitetne terapije, suradnog vođenja i kvalitetnih škola
(Institut Williama Glassera, 2003.). Od 1998. godine zaposlena je u Sveučilišnoj knjižnici u
Splitu, a 2017. stekla je zvanje više knjižničarke. Uz posao u knjižnici, u naslovnom zvanju
višeg predavača, predaje Jezičnu kulturu na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Sudjelovala je na
brojnim skupovima i tribinama te je objavljivala znanstvene i stručne radove. Suradnica je na
dvama rječnicima: Rječniku stranih riječi (Zagreb: Novi Liber, 2000.) te na Hrvatskom
enciklopedijskom rječniku (Zagreb: Novi Liber, 2002.). Autorica je i edukativne zbirke priča za
djecu Kakav će ti biti dan, odlučiti možeš sam! (Zagreb: Alinea, 2002.). U dubrovačkim
časopisima Dubrovnik 1/2014 i Literato objavljivane su joj i lirske pjesme. Trenutačno je
suradnica na projektu Hrvatsko knjižničarsko nazivlje (voditeljice Daniele Živković, Filozofski
fakultet u Zagrebu).
25
Denis Vincek, stručni suradnik, mentor
Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar
ČITANJE KNJIGA DOMAĆIH I STRANIH AUTORA U NOVOM DIGITALNOM
DOBU: STVARANJEM MULTIMEDIJSKOG RADA NAKON PROČITANOG DJELA
DO VEĆE MOTIVIRANOSTI UČENIKA ZA ČITANJE
Projekt Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige pokrenut je prije sedam godina
u OŠ Ante Kovačića u Zlataru i tada su u njemu sudjelovale samo četiri lokalne škole. Broj
sudionika rastao je iz godine u godinu, tako da je u školskoj godini 2017./18. sudjelovalo 1233
učenika iz 51 škole iz cijele Hrvatske. Jedna je od posebnosti projekta, čiji je autor i svih ovih
godina voditelj stručni suradnik knjižničar Denis Vincek, i ta što nije natjecateljskoga karaktera,
a jedan je od njegovih ciljeva kod učenika poticati razvijanje čitalačke pismenosti. Isto tako,
nastoji se promovirati i školske knjižnice, hrvatsku dječju književnost, jezik, povijest i kulturu,
ali i učenike upoznati s djelima iz dječje književnosti stranih autora kako bi upoznali kulturu i
književnosti drugih naroda. Osim novih naslova, čitaju se i tzv. zaboravljene knjige koje su
nekad bile obvezna lektira, a još uvijek postoje u fondovima školskih knjižnica. Stručni
suradnici knjižničari ocjenjuju projekt odličnim jer se u njemu, osim promoviranja europskog
identiteta i aktivnoga građanstva, učenike potiče na uporabu novih medija u interpretaciji
književnoga djela te kreativno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije i Web 2.0
alata u kreiranju multimedijskih radova koje prikazuju u završnici projekta, što, pokazalo se,
povećava motiviranost za čitanje.
Denis Vincek stručni je suradnik knjižničar u OŠ Ante Kovačića u Zlataru od 2011. godine.
Radio je i kao novinar te urednik regionalnog izdanja Večernjeg lista. Diplomirao je
novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te bibliotekarstvo na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, gdje trenutačno piše doktorski rad na poslijediplomskom studiju
Informacijske i komunikacijske znanosti.
Sudjelovao je na deset međunarodnih znanstvenih konferencija i objavljeno mu je sedam
znanstvenih i dva stručna rada, te su dva znanstvena rada u postupku objavljivanja.
Autor je i/ili urednik sljedećih knjiga: Radioamaterska glasila u Hrvatskoj, 1924. – 2012. (dva
izdanja); 100 godina škole u Donjoj Batini: 1912. – 2012. (dva izdanja); Labirint zbilje i
imaginacije – zbirka kolumni (2013.). Autor je stotinjak priloga u Školskim novinama, od čega
su 30 stručni članci. Recenzent je članka Measuring information and communication
technology literacy using a performance assessment: Validation of the Student Tool for
Technology Literacy (ST2L), objavljenog u američkom časopisu Computers & Education.
Dugogodišnji je administrator grupe Knjižničari na Facebooku.
Održao je 18 izlaganja na županijskim, međužupanijskim, državnim i online skupovima u
organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
26
Saša Krnic, direktorica i urednica
Ibis grafika
NAŠA MALA KNJIŽNICA – UPOZNAJMO AUTORE I ILUSTRATORE
Projekt Naša mala knjižnica: upoznajmo autore i ilustratore realizira se u sklopu programa EU
Kreativna Europa, a započeo je u studenome 2017. i traje do studenoga 2019. Nastao je kao
prošireni nastavak međunarodnog projekta Naša mala knjižnica, koji je završio 2016. i kojega
su rezultati bili sljedeći:
Autori koji su sudjelovali u projektu postali su poznati i čitani izvan granica svoje
zemlje.
Kultura čitanja porasla je među osnovnoškolcima.
Nakladnici koji su sudjelovali u projektu postali su vidljiviji.
Partneri u dijelu projekta u kojemu aktivno sudjeluje Hrvatska jesu Slovenija i Litva. Knjige
predviđene za objavljivanje u pojedinoj skupini bit će objavljene na sva tri jezika, a namijenjene
su djeci u dobi između 8 i 11 godina.
Osnovni je cilj projekta:
Uz veće promotivne aktivnosti, bolje predstaviti autore i povećati interes za njihove knjige te
povećati publiku i stvoriti kritičke čitatelje.
Aktivnosti u sklopu projekta:
predstavljanje knjiga iz projekta NMK po knjižnicama
aktivnosti u kojima sudjeluju djeca – stvaranje priča i kreativno pisanje; odigrajmo priču
Pismo iznenađenja
Književne razglednice
Kreativne knjižice.
Svi sudionici uključeni u projekt nakon završetka će dobiti diplome. Najbolje dječje radove i
najboljeg mentora posebno ćemo nagraditi.
Saša Krnic direktorica je i urednica izdavačkog poduzeća Ibis grafika. Diplomirala je na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest i indologiju, a magistrirala je s interdisciplinarnom
temom iz dječje književnosti pod nazivom Historijsko i fikcionalno u djelu „Jaša Dalmatin –
potkralj Guđerata“ Ivane Brlić-Mažuranić 1997. godine.
27
Izborom knjiga za djecu koje objavljuje Ibis grafika nastoji djeci pružiti mogućnost da čitaju
kvalitetna djela stranih i domaćih autora te ih potaknuti na kritičko čitanje.
Sudjelovala je u timu koji je donio Nacionalnu strategiju poticanja čitanja. Organizira
gostovanja domaćih i stranih pisaca za djecu, kao i radionice u kojima djeca aktivno sudjeluju,
a kojima se predstavljaju djela Ibis grafike. Od 2017. godine sudjeluje u međunarodnom
partnerskom projektu, koji sufinancira Europska unija, Naša mala knjižnica – upoznajmo
autore i ilustratore. Prije toga je provela još jedan projekt koji je financirao EU – prijevod prvih
nekoliko knjiga litavskog autora i ilustratora Kestutisa Kasparavičiusa.
28
IZLOŽBE
29
Helena Bužančić, dipl. knjiž.
Gradska knjižnica Marka Marulića Split
ZAVIČAJ U PRIJEVODU
Devetim okruglim stolom o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade pod nazivom Zavičajnost
bez granica: u potrazi za prijevodom nastavljamo ciklus tema vezanih uz zavičaj te istražujemo
koliko su slikovnice i knjige za djecu i mlade zavičajne tematike zanimljive za prevođenje na
druge jezike. Kao njegov sastavni dio priređena je izložba knjižnične građe Zavičaj u prijevodu,
u kojoj je predstavljen izbor iz fonda Odjela za djecu i mlade GKMM-a.
Nažalost, pronašli smo vrlo malo prevedenih knjiga o zavičaju koje su namijenjene djeci i
mladima. Smatramo da bi ih trebalo biti puno više jer time potičemo djecu i mlade na svijest o
drugim kulturama, idejama, mišljenjima i drugačijem načinu života od onoga na koji su navikli,
te ostvarujemo poštovanje i toleranciju, kao i pozitivnu interkulturalnu komunikaciju.
Zahvaljujući tehnološkoj i prometnoj povezanosti cijelog svijeta, međusobna komunikacija
različitih kultura na različitim jezicima postaje sve češća.
U želji da se kultura i običaji našeg zavičaja približe mladim čitateljima, turistima i svima onima
koji žele općenito obogatiti svoja saznanja, javlja se potreba za promicanjem knjige kao
kulturnog proizvoda, odnosno knjige kao kulturnog suvenira.
Ovom izložbom želimo osvijestiti književnike, prevoditelje, knjižničare i sve naše korisnike da
ima jako malo literature zavičajne tematike na stranim jezicima namijenjene djeci i mladima,
te ih potaknuti na razmišljanje o važnosti prevođenja.
Helena Bužančić rođena je 1980. godine u Splitu. Zvanje diplomirane učiteljice stekla je na
Visokoj učiteljskoj školi u Splitu, Sveučilišta u Splitu. Godine 2009. upisuje studij
knjižničarstva na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i stječe zvanje magistre
knjižničarstva. Danas je zaposlena u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, gdje radi kao
knjižničarka informatorica na Odjelu za djecu i mlade.
30
Milena Bašić, dipl. knjiž.
Gradska knjižnica Marka Marulića Split
IZBOR PRIJEVODA NAGRAĐIVANIH HRVATSKIH PREVODILACA
Izložba nekih od najpoznatijih djela svjetske književnosti u prijevodu nagrađivanih hrvatskih
prevodilaca. Izložbom se želi skrenuti pozornost javnosti na važnost književnoga prevođenja.
Hrvatski prevodioci svojim požrtvovnim i stručnim radom pronalaze način kako „pretočiti“
djelo sa stranoga na hrvatski jezik, čuvajući izvornost teksta. Zahvaljujući njima, čitateljima je
omogućeno upoznavanje s književnošću cijeloga svijeta.
Milena Bašić završila je likovnu akademiju u Bologni (Accademia di belle arti, Bologna) 2000.
godine. Bavi se slikarstvom i radi u svim tehnikama, uglavnom u kombiniranoj tehnici. Vodila
je različite likovne radionice i radionicu talijanskog jezika na Odjelu za djecu i mlade GKMM-
a u Splitu. Članica je HULU-a u Splitu. Diplomirala je 2013. na izvanrednom studiju
informacijskih znanosti u Zagrebu i stekla zvanje diplomirane knjižničarke. Zaposlena je u
Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu od 2016. godine.