Sveuilite / Univerzitet VITEZ Travnik Prof. dr Lazo RoljiUVOD U INFORMATIKU 2010. Cilj predmeta je da se studentima prezentiraju osnovna znanja vezana za oblasti informatike i raunarstva, informacionih tehnologija, posebno hardvera i softvera raunara. U okviru ovog predmeta studentima se daju osnove teorije informacija, opte teorije sistema i metode sistemske analize. Upoznajuse sa istorijatom razvoja raunara i njihovih arhitektura. Prezentuje im se klasifikacijatipova i generacija raunara. Studenti se upoznaju sa logikim i algebarskim osnovama rada digitalnih raunara, te sa osnovnom graom i principom njihovog rada. Daju im se osnovneinformacije o vrstama i kreiranju softvera raunara, posebno operativnog sistema Windows, o programiranju raunara, o programskim jezicima, kao i o algoritmima i dijagramima toka programa. Prezentuje im se osnovna graa, princip funkcionisanja i klasifikacija vrsta i topologija raunarskih mrea, princip funkcionisanja Interneta i to ta ima naInternetu, kao i o servisima Interneta i njihovim karakteristikama. Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima i klasifikacijom informacionih sistema i principom rada www servisa i sa tehnikama pretraivanja web-a. Studentima se prezentuju metode i modeli komuniciranja, kao i tehnike komuniciranja-usmeno, pismeno i komuniciranje raunarom. Na kraju, studenti se upoznaju sa metodama prikupljanja nestrukturisanih ili slabo strukturisanih podataka-metodom ankete i intervjua, i sa metodom usmenog prezentovanja rezultata istraivanja i rada (Oral Presentation Method). Sadraj predavanja dat je u tabeli u naredna 2 slajda. 0. Cilj predmeta i sadraj predavanja 0. Uvodno predavanje: predstavljanje, sadraj, literatura i rokovi 1. Razvoj drutva i periodi njegove informatizacije 2. Pojam, predmet i cilj informatike 3. Informacija-poruka-znak 4. Svojstva informacije kao resursa 5. Fenomenologija pojma informacije 6. Model procesa komuniciranja 7. Elementi teorije informacija (sluajnost, vjerovatnoa, entropija) 8. Elementi opte teorije sistema 9. Metode i sredstva sistemske analize 10. Metode organizovanog pamenja i zabiljeki 11. Metode dijagrama toka i tabele odluivanja 12. Metode intervjua i upitnika 13. Metoda Breinstorminga 14. Kibernetske metode analize i odluivanja 15. Koncept IT i epohalni izum - raunar 16. Tipovi i generacije raunara-klasifikacija 17. Logike osnove digitalnih raunara 18. Predstavljanje podataka u raunaru-strukture i organizacione jedinice podataka 19. Algebarske osnove digitalnih raunara 20. Osnovna graa, arhitektura i princip rada raunara 21. Periferijske jedinice raunarskog sistema 22. TEST 1 23. Softver raunara 24. Operativni sistemi 25. Algoritmi i dijagrami toka programa 26. Programiranje raunara i programski jezici 27. Vrste i organizacija obrade podataka i zatita od destrukcije i unitenja podataka 28. Mree raunara-principi rada, vrste i topologije mrea 29. Internet i servisi 30. Princip rada WWW servisa i tehnike pretraivanja 31. Upravljaki informacioni sistemi (MIS) 32. Odluivanje i informacioni sistemi za podrku (DSS) 33. Informacioni sistemi vjetake inteligencije-Ekspertni sistemi (ES) 34. Metode i modeli komuniciranja-usmeno, pismeno, raunarom 35. Metoda prikupljanja nestrukturisanih ili slabo strukturisanih podataka-anketa i intervju 36. Metoda usmene prezentacije 37. TEST 2 Vjebama u okvirupredmetaUvod u informatikustudentise upoznaju sa neposrednim korienjem personalnihraunaraidobivaju uvid u brojne mogunosti njihove upotrebe,razvijajualgoritamskinain razmiljanja, kao i temeljitostisistematinosturjeavanjupraktinih problema. Radom kod kue studenti DL-a se obuavaju da se samostalno slue osnovnim programskim paketima (Microsoft Office) i informacionim tehnologijama i praktino utvruju i provjeravaju savladavanje gradiva sa predavanja.PERIODI -- ODLIKE Neolitsko doba Poljoprivredno drutvo Industrijskodrutvo Informatiko drutvo Socijalna struktura prvobitna ljudska zajednica robovlasniko feudalno kapitalizam socijalizam kapitalizam socijalizam Izvorite drutvene moi

vlasnitvo nad robovima, vlasnitvo nad zemljom vlasnitvo nad kapitalom, rad znanje Karakteristinosredstvo rada sjekira ralo, plug parna maina, maine alatke raunar Osnovni proizvodi hrana hrana maine, robe iroke potrowe informacije, znanje ? 1.1 Periodi i odlike razvoja drutvaDominantna tehnologija sakupljanje plodova, lov, pripitomljavanje ivotinja obrada zemlje obrada materijala (mineralnih sirovina) obrada informacija (istraivanje i obrazovanje) Najznaajniji proces seobe, nomadski ivot naseljavanje, navodnjavanje, ubrenje zemljita mehanizacija i automatizacija sredstava rada upravljanje Osnovni resursi priroda zemlja mineralne sirovine informacije Energija sunce, drvo drvo, voda i vjetar ugalj, nafta, nuklearna energija sunce, biomasa, fuzija, vodonik Rat osvajanje (sjekira, luk i strela) robovi, zemlja (hladno oruje) osvajanje mineralnih sirovina (vatreno oruje) osvajanje znanja (odliv mozgova i finansijske akcije) Kriterijum uspjenosti

koliine po prostoru koliine po uloenom kapitalu koliine po uloenom vremenu (broj inovacija) 1.2 Periodi informatizacije drutva Artikulisani govor Pismenost (prvi crte star 200.000 g. i Sumeransko pismo, 3.500 g. p.n.e., tj. prije oko 5.510 godina od danas). tamparija Johanesa Gutenberga(1400- 1468 g.) Masovnouvoenjeraunara-Internet. ta je i kada nastupa slijedei period? Pojam "informatika" star je ve vie od 48 godina,astvoriogaje 1962. godineinenjerFilipDrejfis(fr. PhilippeDreyfus)takotoje sastavio prva dva sloga francuske rijei information (it. enformasijon) i poslednja dva sloga rijei automatique(it. otomatik). Njegovaideja bila je da se ovim pojmom dopuni pojam automatske obradepodataka. Isti pojam, samo u ruskoj irilici i s ruskimizgovorom,pojaviosegodinu dana kasnije u Rusiji. Prof. Fjodor E. Temnikovpredloioje1963.godine termin "informatika"zaoznaavanjeintegralnenaukeoinformacijama "... kojasesastojiiztriglavnadijela:teorije informacionih elemenata,teorijeinformacionihprocesa i teorije informacionih sistema...".POJAM, PREDMET I CILJ INFORMATIKE 2. Pojam, predmet i cilj informatike i IS-a

Prije toga, 1961. godine, na "Konferencijioobrazovanjukadrovaza informacionu nauku" u Atlanti (SAD), nauniverzitetu Georgia Institut of Technology (kakva lijepa sluajnost, va profesor L.R. je na tom univerzitetu studentima drao nastavu na College of Management, u zimskom trimestru-Winter Quarter, k. godine 1998/99, iz predmeta Applied Management Science, a zatim 2000. godine na istom univerzitetu imao izlaganje na Meunarodnom simpoziju o matematskom programiranju-ISMP 2000) definitivno jeodbaenranijitermin "dokumentaristika", koji je jo dugo koritenuEvropi,ausvojenje termin "informaciona nauka" (Information Science, it. informejn saijans).U Njemakoj, informatika (die Informatik) oznaava raunarstvo, ono to se danas u SAD naziva nauka o raunarima (Computer Science, it. kompjuter saijans). U SAD su definisana dva osnovna pravca informatike i to: - raunarske nauke (Computer Sciences) i - informacione nauke (Information Sciences). Prva oblast bavi se raunarom kao sloenim tehnikim ureajem i razmatra nain njegove konstrukcije i osnovne principe rada,audrugojoblasti raunar se posmatra samo kao sredstvo za obradu informacija. 2.1. INFORMATIKAPod pojmom informatike moe se podrazumijevati: informaciona nauka, raunarska nauka, raunarska tehnologija i informacioni sistemi.Predmet informatike kao interdisciplinarne nauke je razvoj informacionih djelatnosti, razvoj i primjene informacionih tehnologija i angaovanje ljudi na obavljanju informacionih djelatnosti. Prvudefiniciju informatike, 1966. godine dala je Francuska akademija nauka:"Informatika jenaukasistematskogi efikasnog (dakle, racionalnog; prim. L.R.)obraivanjainformacijakao medija ljudskogznanjaimedijazakomuniciranjeupodrujutehnike, ekonomije, drutvenih i drugihnauka,asvetouzpomosavremenih tehnikih sredstava. 2.2 INFORMACIONI SISTEM Informacioni sistem preduzea definiemo kao ureeni skupljudi, metoda, tehnikih sredstava, procesa i operacija kojipoodreenojorganizacijiobavljaju prikupljanje (prihvat), memorisanje (uvanje), obradu, manipulisanje, zatituidostavljanjenakorienjepodatakai informacija u okviru jedne organizacije. Automatizovani IS je sistem u iju tehniku opremu su ukljueni i raunari, raunarske mree i baze podataka. Informacioni sistem je model realnog sistema. 2.2.1 Cilj IS-a jestvaranjepreduslovaza bolje funkcionisanje poslovnog sistema(preduzea),atimeipostizanje boljih rezultata poslovanja.Osnovni kriterij za realizaciju IS-a preduzea je da prava informacija upravovrijemedoenapravomjestoiuz minimalne trokove. 2.2.2 Osnovne komponente IS-a 1) operacija nad podacima;2) metode i tehnologije obrade podataka;3) sistemska analiza i4) tehnike modeliranja. 2.2.3 Karakteristike i osobine IS-a Ljudi,Oprema,Baza podataka,Ulazi,Izlazi,Komunikac.medijumi,Postupci,Ciljevi,Dinamika,Ogranienja iKontrola. 1.funkcionalnost,kojaeomoguitipretvorbupodatakauinformacijepotrebneza donoenje poslovnih odluka i ostvarivanje poslovnih procesa te voenje poslovne politike usmjerenestvaranjukonkurentskeprednostitvrtkeinjenetobolje(pomogunosti vodee) trine pozicije 2.automatizacija,kojaeomoguitidainformacijskisustav(veliku)veinu informacijskihprocesaostvarujebezikakveilibarembezznaajnijeizravneintervencije ovjeka (korisnika) 3.ekonominost,kojaiziskujedasepretvorbapodatakauinformacijepotrebneza donoenjeposlovnihodlukaiostvarivanjeposlovnihprocesaostvarujenaekonomski prihvatljiv nain 4.sposobnosttrajnogsmjetanjaidokumentovanjainjenica(informacija)o realizovanim,aliinerealizovanimposlovnimdogaajimaiprocesima,tedobivenim rezultatima 5.inteligencija,kojaznaidainformacionisistemtrebafirmiomoguitiotkrivanjei kumuliranje optih, upravljakih i poslovnih znanja kako bi se mogla ponaati proaktivno, anticipiratibuduedogaaje,stanjaiproceseuusvakomslijedeeciklusuposlovanja ostvarivati sve bolje i bolje rezultate, 6.sukladnost s pozitivnom zakonskom regulativom u sredinama ukojima firma posluje,sinternimpravnimiorganizacijskimpropisimatesopteprihvaenim standardima i najboljim praksama struke. Karakteristike IS: Osobine IS preduzea : 2.2.4 Zadatak IS-aObezbjeuje upravljake informacije, prikuplja podatke i transformie ih u informacije, zatim obezbjeuje dokumentaciju na osnovu koje je mogue vriti kontrolu. 2.2.5 Funkcije IS-a dokumentovanje i informisanje. Funkcija dokumentovanja obezbjeuje dokumentacionu podlogu za sve poslovne aktivnosti preduzea.Funkcija informisanja ostvaruje se u svrhu upravljanja preduzeem. 2.2.6 Lokacija IS-a Svako preduzee posjeduje i mora posjedovati IS ili nekinjegovdio, iako ga moda tako ne zove.On moe biti manuelni (runi) i automatizovani (podran sa IT). NegdjesufunkcijeIS-a organizovane integralno, u sektoru za informatiku, negdje u finansijsko-raunovodstvenom sektoru, negdje ukadrovskom,anegdjeu INDOK-u (Krai, zastarjeli naziv za INformatika i DOKumentaristika). 3. Informacija-poruka-znak _ Znanje-mudrost 3.1 Podaci i informacije D.Obradovi: Podaci su simboli koji sekoriste za predstavljanje informacija u cilju njihove razmjene i obrade Balaban: Podaci su sirove nerealizovane injenice, brojke i dogaaji koji se mogu razviti (obraditi) u informacije G.Davis: Odnos podatka i informacije je kao odnos sirovog materijala (input) prema finalnom proizvodu (output). L. Rolji: Informacija je svako saoptenje koje primaocu odagnava (otklanja) neizvjesnost i nedoumicu ili ga navodi na preduzimanje neke akcije. Informacija se sastoji iz konteksta i podataka. Informacija je, po def. Francuske akademije nauka, ...medij ljudskog znanja i komuniciranja u svim oblicima ljudskog ivota i rada... Ne spominje se podatak kao elemenat informacije. To kako je Francuska akademija nauka definisala informaciju, je vrlo lijepo filozofski reeno, ali mi moramo biti precizniji, da ne kaem struniji. Za moju prednje reenu definiciju pojma informacije potrebno je prethodno objanjenje (definisanje) pojmova saoptenje i znak. Saoptenje je skup znakova koji su primaocima (nama) unaprijed poznati bilo po roenju (u ivotu smo se susretali sa tim), bilo po uvenju (uli smo to nekada, negdje) ili po uenju (uili smo o tome), npr. Lava, golub. A, znakovi u informatici su neki od 256 po ASCII definisanih, tj. mala i velika slova azbuke ili abecede, cifre od 0,1,...,9, znakovi razdvajanja i interpunkcije (taka, dvotaka, zapeta, taka-zapeta, otvorena zagrada, zatvorena zagrada, upitnik, usklinik, itd), znakovi matematskih operacija (+,-,* i /) i neki posebni znakovi, kao to su: $, %, #, , , , , itd. i nita znak (razmaknica na tastaturi, engl. space) je znak. 3.2 Klasini teorijski pristup informaciji U teoriji informacija INFORMACIJA se definie kao mjera nesigurnosti ishoda nekog dogaaja (xi) iz polja moguih dogaaja(x1,x2,...,xn) razliitih vjerovatnoa p(x1),...p(xn).Dogaaji, pri tome, moraju biti: nepredvidivi (sluajni), nezavisni (meusobno) i iskljuivi (u datom momentu). Kojom se matematikom funkcijom moe izraziti pomenuta nesigurnost ishoda dogaaja u uslovima promjenljive vjerovatnoe ? Klodenon(fr.ClaudShannon),odabraojepritomedualnubazu logaritma(logaritamsabazom2),takodaentropija(pojam komplementaranpojmuinformacija)najjednostavnijihpolja dogaaja(kojainedvajednakovjerovatnadogaaja)dobija vrijednost 1. Matematiki izraena jednaina koliine informacije da se od dva podjednako vjerovatna dogaaja desio jedan: I=log2 2 = 1 Podaci predstavljaju opaanja ili injenice izvan konteksta, te stoga sami po sebi ne prenose znaenje. Informacija nastaje kad se podaci stave u kontekst, esto u obliku poruke. Znanje predstavljaju naa vjerovanja i vrednovanja koja se zasnivaju na smisleno organizovanom skupu informacija (poruka) do kojih dolazimo iskustvom, komunikacijom ili zakljuivanjem. Mudrost je pametna upotreba znanja i odluivanje na osnovu sinteze znanja i iskustva, baziranih na moralnim normama. NB! Zanimljivo je da u engleskom jeziku ne postoji mnoina (plural) za imenice Data (podatak) i Information (informacija) 3.3 Podaci-informacija - znanje-mudrost 3.4.Znanje Machlup i Langefors: Informacija je proces (prirast) sticanja znanja, a samo znanje predstavlja stanje tj. vrstu dispozicije sistema Osobine znanja (za razliku od informacije) su:struktuiranost, koherentnost i trajnost. Hijerarhijska organizacija osnovnih elemenata informacione nauke 3.5 Hijerarhija osnovnih elemenata informatike Analiza Sinteza Odluivanje Moralne norme Iskustvo Podatak Informacija Znanje Mudrost 4. Svojstva informacije kao resursa Informacijaje resurs,uosnovi,razliitodbilo koje materijalne supstance. Ona je u sutini apstraktna, nema ni teinu,niveliinuni obim. Ali, ne moe sama da postoji. Potreban jojjefiziki"nosa"- medijum ukojijeonautisnuta.Uprincipubilokojamaterijalna struktura ili energija moe da bude nosilac informacije: svjetlost,zvuk ili radio talasi,elektrinastrujailinapon,magnetnapolja,trag tinte/mastila ili olovke na papiru, pa i mrea neuronau naem mozgu ili razni biotokovi ili kiseline. Specifina karakteristikainformacijekaoresursa,zarazlikuod materije i energije, je u slijedeem: - informacija se upotrebom ne troi, a raspodjelom ne smanjuje. Akoneto znamo, moemo to nauiti i druge,adapritomnegubimonaeznanje. Primjenjujui znanje, ne samo da ga ne troimo, nego ga kroz praksujoi oplemenjujemo, nadopunjavamo i produbljujemo. - informacija moe biti upotrebljavana vie puta i od razliitih korisnika (proces troenja ne unitava informacioni sadraj i ona se moe upotrebiti ne samo pojedinano nego istovremeno od mnotva korisnika), - nezahtijevamnogomaterijeienergijezapruanje informacionih usluga, - njenaproizvodnjanezagaujeovjekovuokolinu,azadovoljavaone ovjekove potrebe koje nije mogue zadovoljiti alternativno materijomili energijom. Postojea ekonomska teorija je jo uvek bazirana na aksiomima koji ne vae za informaciju. Kada vam ja prodam telefon, ja ga vie nemam. Kada vam ja prodam informaciju, ja imam vie informacija samom injenicom da je imam i dalje i da znam da je i vi imate. Ovo ne vai za novac (Peter Drucker) 4.1 Vrijednost informacije Vrijednost informacije vezana je za upravljanje i odluivanje konkretnim sistemom.Osnovna uloga informacije u procesu upravljanja je da umanjuje neodreenost ponaanja sistema.Vrijednost informacije procjenjuje se na osnovu rezultata koje pomou njih ostvaruju korisnici IS.Ovdje postoji problem jer razni korisnici mogu imati razliitu korist od iste informacije, zato se vrednovanje vri prema nekom priznatom kriterijumu.Ocjenjuje se koliko je IS doprinjeo uspjehu poslovnog sistema preko odnosa planiranog i ostvarenog. Dobrim informacijama moe se tediti energija koju sistem troi za funkcionisanje, pa je vrijednost informacije izraena utrokom energije. Izraava se i ekonomskom dobiti. Vrijednost informacije zavisi i od toga koliko su tane. Tanost je odnos broja tanih i ukupno generisanih informacija u odreenom vremenskom periodu. Koeficijent tanosti je: 1 0 , s s =tgititKBBKBti - broj tanih informacija;Bgi broj generisanih informacija. UfinansijskimposlovimamorabitiKt=1,tj.informacijemorajubiti apsolutnotane.UsvimostalimsluajevimajeKt1,tozavisiod zahtjevane tanosti i ekonominosti, jer tanost utie na cijenu informacije. Obino je skuplje dobiti tanije informacije.5. Fenomenologija pojma informacija 5.1 Informacija kao fenomen odraza Ako bismo htjeli dati definicijupojmainformacijenadijalektiki nain, onako kako ona sutinski egzistira,ondatomoemouinitina slijedei nain. Neka je A bilo koji realnisistem.TadasistemBkoji obezbjeuje informaciju J = ( A, B, S, I )o A zovemo informacioni sistem (slika 1).

Slika 1. Objanjenje pojma informacije pomou odraza Fenomenologija(engl.Phenomenology)jemetodafilozofskogistraivanjakojijerazvioEdmundHuserl* (Husserl). Sama rije doslovno znai prouavanje ili opisivanje pojava. Cilj fenomenologije je da obuhvati totalitet ili sutinu opaanog objekta. VeliinuJ zovemo informacija. Pri tome, komponente informacije su: A - objekat odraavanja ( realni sistem, napr. preduzee, ovjek, biljka, ivotinja, organizacioni problem itd.), B - objekat koji saoptavaJ - odraavajui objekat (informacioni sistem) S - skup znakova ije znaenje definie smisao odraavanja, I - intenzitet odraavanja. Ako nedostaje bar jedna odnavedenihkomponenata,tadanemoebiti rijei o informaciji. Iz ovakve definicije informacije moe se zakljuiti, da je ona objektivna veliina kao sadraj odraavanja, da se uvijek odnosi na prvi objekat, a saoptava jedrugi,daimasvojsmisao(znaenje, semantiku) i da ima svoj intenzitet (koliinu).Uliteraturiseestouzpojaminformacijakoristeprilozikaona primjer:logika,nauna,upravljaka,ekonomska,medicinska, socijalna,itd.Definicijapojmainformacijekojusmonaprijednaveli dovoljnojeoptadasusvenabrojanekarakteristikeobuhvaene gornjim izrazom, zavisno od toga kakve je prirode objekat A. Naunaistraivanjapokazujudajeinformacija neodvojivo povezana saodrazom.Ali,informacijajesamojedanaspekt-jednastrana odraza,onajeodrazraznovrsnosti.To znaidaje pojamodrazairi pojam od pojma informacije. 5.2 Informacija kao fenomen raznovrsnosti Ros Ebi (Ashby, W. Ross, 1956.) dao je netoiripristupobjanjenju pojma informacije. On je dokazao da jepojaminformacijeneodvojivod pojma raznovrsnosti, to se samo posebinadovezujenaodraz.Dakle, informacijapostojisamoakopostoji i raznovrsnost (elemenata, mogunosti, varijanti, izbora, poteza, aktivnosti itd.). To se tumaina ovaj nain: zamislimo skup sastavljen od slijedeih elemenata: a, b, v, a, v, v, a, b, v, b, b, a.Kao to se vidi, skupimadvanaestelemenata.Izostavljajuiredosljed rasporeda tih elemenata, kao i njihove mogue kombinacije, vidimodataj skup sadri svega tri razliita elementa: a, b, v. PoEbi-jutajskup ima "razliku od tri elementa", a koliina informacijaizraavakoliinu (broj) raznovrsnosti. Prema tome, skup u kome su svielementirazliiti ima maksimalan broj raznovrsnosti iutomsluajukoliinaprimljenih informacija ima maksimalnu vrijednost. Nasuprot tome, skup u kome susvi elementi jednaki sadri minimalan brojraznovrsnihelemenata,tojest svega 1, pa je koliina informacije u takvom skupu jednaka nuli. Iz ovoga se izvlai zakljuak o tome da se informacija u skupu pojavljuje ondakada se elementi razlikuju jedan od drugog (kada imaviealternativa,vie mogunosti). 6. Model procesa komuniciranja Svaka informacija ima svoj izvor odakle potie, kao toimaisvoje odredite - kome je namijenjena. Proces prenoenjainformacijeodjednog subjekta kojialjeinformacijudosubjektakojijeprimanazivamokomuniciranje. Pri tome, subjekat uprocesukomuniciranjamoedabude ovjek, ivotinja, biljka, maina, knjiga, pismo, itd. Zauspostavljanje informacione veze sluerazliitimedijiisredstva,kojiomoguuju rezliite oblike prenosa informacija.Umedijezaprenosinformacija moemo svrstati npr. elektrinu struju (ijimimpulsimaseinformacije prenosepoodreenomkodu),vazduh(vibracijom prenosi akustine signale), tinta/mastilo (mastilom se mogu ispisivati znakovi na papiru), nervni impulsi (koji cirkuliuunervnimsistemimaivihbia,aposvom materijalnom sastavu pretstavljaju elektrino odailjanje strujnih impulsa u kombinaciji sa fiziko-hemijskim izmjenama i mehanikim kretanjem molekula unutarnervnihstruktura),skupoviodgovarajuihgena(u sistemima nasljeivanja fiziki nosioci informacije suskupoviodgovarajuihgena- skupovi molekula odreenih kiselina) itd. Svedoksenepojavisignal(napisanailiizgovorenarije,slika, muzika, formula, gen, temperatura, pritisakitd.)kojije materijalni nosilac informacije, informacija postoji samo potencijalno. Na primjer, ucvijetujabukesadranajeinformacijaoploavanja,kojaeseispoljititekpotosecvijetrazvijeuplodsasjemenkama.Iteksjemenkajeaktivninosilacinformacijeotomedaeiznjezaistaizrastistablojabuke,ane,recimo,stablobora,idaedavatiisteonakveplodove(aneiarkebora)kakavjebioionajplodizkogajeispaonosilac informacije - dotina sjemenka. Stanje odreenog medija, tj. medij i signalineinformacionikanal, tj. kanal prenosa signala. Kao i signali, kanalisurazliiteprirode. Najjednostavnije ih moemo podijeliti na dvije grupe:kanalevezekoje izgrauje ovjek i kanale veze koje jeizgradilapriroda(bilodasu nastali kroz dugotrajnu evoluciju biolokih sistema, ili jetoprostor, vazduh, materija i njena kretanja. Kanal je elemenat zauspostavljanjeveze izmeu komunikatora, tj izmeu poiljaoca i primaoca. Smetnje i otpori (umovi) su izvor smetnji prenosa informacija, kojise takoe prenosekanalomzaprenosinformacijainegativnoutiuna sadrinu signala i dovode do iskrivljavanja sadraja saoptenja. Jedan od prvih naunika koji se detaljnije bavio procesomkomuniciranja i koji je pokuao dadefinienekenjegoveosnovnematematskekonceptebiojeKlodenon,kojije1946.godinepostavioprvurazraenuteoriju procesa komuniciranja. Njegov model procesa komuniciranjaprikazanjenaslici2.emaukazuje,prvo,naizvorinformacije.Svakainformacija ima svoj izvor odakle potie, kao to ima i svoje odredite-primaoca. Izmeu toga informacija prolazikrozitavsplet,itavuhijerarhiju izvora i odredita,takodaisamaodreditapostajunjezinizvor. Kodiranje podrazumijeva odreenu operacijuifriranjasaoptenja,koja saoptenje pretvara u signal. U prenosu informacija izmeu komunikacionihpartnera(ovjek - ovjek, ovjek - maina, ilimaina - maina, itd.)nastajuraznovrsnesmetnje (tehnike, semantike i pragmatike) koje mogu ugrozitiispravanprijem poslatih signala ili mogu sprijeiti da nekisignalibuduprimljenina pravom mjestu.Slika 2: enonov model komuniciranja 7. Elementi teorije informacija(sluajnost, vjerovatnoa, entropija)7.1 Sluajnost i vjerovatnoa Sve pojave u prirodi moemo kategorisati u determinisane i vjerovatne. Za analizu determinisanihpojavakoristimomatematske,azaanalizu sluajnih pojava statistike modele. U biolokim, ekonomskim i organizacionim naukama (vjerovatnisistemi)posmatramopojavenastale zbog mnotva uzroka od kojih najee poznajemo samo jedan dio i esto se sluimo pojmom "sluaja" ili sluajnosti.Pod sluajem podrazumjevamo dogaaj koji se pod datim uslovima u nekom trenutku moe ali ne mora dogoditi. Mogunostnjegovognastupamjerimo vjerovatnoom. Prema tome, vjerovatnoa je mjera sluajnosti(anse)da se neki dogaaj desi, a moe imati vrijednost izmeu 0 i 1 (0