procjena ugroženosti stanovništva,...- tršćanka, ponornica koja protjeĉe kroz naselje tršće....
TRANSCRIPT
-
DLS d.o.o.
Odjel zaštite okoliša M. Baraĉa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka
Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013
e-mail: [email protected]
web: www.dls.hr
Studeni, 2009.
Procjena ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te
okoliša od katastrofa i velikih nesreća
Grad Čabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 2 od 98
Naruĉitelj: Grad Ĉabar
PREDMET: PROCJENA UGROŢENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA NA PODRUĈJU GRADA ĈABRA
Oznaka dokumenta:
79-09-DKRA
IzraĊivaĉ: DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade: Igor Meixner dipl. ing. kem. tehn.
Suradnici: Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol
Adela Grgić dipl. ing. kem. tehn.
Domagoj Krišković dipl. ing. preh. tehn.
Ivana Orlić dipl. ing. pom. prom.
Marko Karašić dipl. ing. stro.
Goran Breulj dipl.ing.graĊ.
Mr. Sci. Jarolim Meixner dipl. ing. kem tehn.
Datum izrade
Rijeka, Studeni, 2010.
M.P
Ovaj dokument u cijelom svom sadrţaju predstavlja vlasništvo Grada Čabra te je zabranjeno kopiranje,
umnoţavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene
suglasnosti odgovorne osobe Grada Čabra.
Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem oblikuna bilo koji način bez prethodne suglasnosti
ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 3 od 98
S A D R Ţ A J
1. VRSTE, INTEZITET I UĈINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA
PRIRODNIH I TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ........................... 6
1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ........................................................ 6
1.1.1. POPLAVE ......................................................................................................... 6
1.1.2. POTRESI ........................................................................................................ 12
1.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI .......................................................................... 26
1.2 TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ............................ 37
1.2.1. TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA ....................................... 37
1.2.2. PROCJENA OPASNOSTI OD TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU .............. 40
1.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA .................................................... 41
1.2.4. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI .................................................. 41
2. POSLJEDICE PO KRITIĈNU INFRASTRUKTURU ....................................................... 43
3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE .......................................................................... 54
3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŢBI I PRAVNIH OSOBA
KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE
DJELATNOSTI ................................................................................................................. 54
3.2 POTREBNE SNAGE ZA SLUĈAJ KATASTROFA ..................................................... 58
4. ZAKLJUĈNE OCJENE................................................................................................... 61
4.1 POPLAVA ................................................................................................................... 61
4.2 POTRES ..................................................................................................................... 62
4.3 OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI ............................................................................ 63
4.4 TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE .................................................................. 64
5.ZEMLJOVIDI ..................................................................................................................... 66
6. POLOŢAJ I KARAKTERISTIKE PODRUĈJA ................................................................... 70
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 4 od 98
6.1 PODRUĈJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA .................................... 70
6.1.1. UKUPNA POVRŠINA PODRUĈJA I OSTALE GEOGRAFSKO-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ................................................................................... 70
6.2 STANOVNIŠTVO ........................................................................................................ 77
6.3 KULTURNA I MATERIJALNA DOBRA TE OKOLIŠ ................................................. 77
6.3.1. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .................................................................... 77
6.3.2. VODOOPSKRBNI OBJEKTI ........................................................................... 79
6.3.3. ZONE POLJOPRIVEDNE PROIZVODNJE TE GOSPODARSKE PROIZVODNJE ............................................................................................................. 81
6.3.4. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................ 82
6.3.5. SKLONIŠTA S KAPACITETIMA ZA ZBRINJAVANJE STANOVNIŠTVA ........ 83
6.3.5. ZDRAVSTVENI KAPACITETI ......................................................................... 84
6.3.6. FINANCIJSKA INFRASTRUKTURA ............................................................... 85
6.4 PROMETNO - TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA .................................................. 85
6.4.1. PROMETNICE ..................................................................................................... 85
6.4.2. ENERGETSKI SUSTAVI ..................................................................................... 87
6.4.3. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI...................................................................... 88
7. WORST CASE SCENARIJI (Scenariji najgoreg mogućeg sluĉaja) ............................... 89
8. LITERATURA ................................................................................................................. 94
9. OVLAŠTENJE ................................................................................................................ 97
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 5 od 98
UVOD
Procjena ugroţenosti predstavlja osnovu za donošenje planova zaštite i
spašavanja , a njen sadrţaj je odreĊen Pravilnikom o metodologiji izrade procjene
ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja (N.N. 38/08)
Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja zaštite ljudi, prirodnih i
materijalnih vrijednosti na podruĉju Grada Ĉabra, predloţene u ovoj Procjeni,
temelje se na geopolitiĉkom poloţaju, geografskim karakteristikama, demografskim
karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih
društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroţenosti ljudi i podruĉja
prirodnim nepogodama, tehniĉko-tehnološkim i ekološkim nesrećama. Specifiĉne
smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradi omogućavanja
što više i što boljih uvjeta za preţivljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja
ljudskih ţrtava u što je moguće većoj mjeri biti će detaljno prikazane u Planu zaštite i
spašavanja Grada Ĉabra.
Podaci su upotrijebljeni za Grad, a tamo gdje nisu postojali upotrijebiti će se podaci
najbliţih naseljenih mjesta pod uvjetom da su primjenjivi i za Grad Ĉabar.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 6 od 98
1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUDE POSLJEDICE
DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH
KATASTROFA I VELIKIH NESREDA PO STANOVNIŠTVO,
MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ
1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE
1.1.1. POPLAVE
Karta prostorne raspodjele oborine u Primorsko-goranskoj ţupaniji (sl. 1) dio je
karte srednje godišnje koliĉine oborine u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1961.-
1990.
Koliĉine padalina izmeĊu 1250 i 2000 mm u zaleĊu Gorskog kotara, kojem pripada i
podruĉje Grada Ĉabra, zabiljeţene su na visinama od 500-900 m. Koliĉina padalina
na nekom prostor bitan je parametar kod procjene opasnosti od poplava.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 7 od 98
Slika 1 Karta izohijeta Primorsko-goranske ţupanije, 1961–1990.
Izvor: Drţavni hidrometeorološki zavod
Vodne površine na podruĉju Grada Ĉabra dijele se na :
nadzemne vodotoke (rijeke, potoke, bujiĉne tokove),
jezera (akumulacija – u planu je izgradnja umjetnog jezera u Vodama s
dvojnom namjenom: retencija za prihvat vodnog vala i sportsko-rekreacijska
površina namjenjena rekreaciji i sportovima na vodi),
površine za akvakulturu (ribogojilište u Mandlima - gospodarska površina
namjenjena uzgoju rijeĉnih riba i rakova - akvakulturi).
Grad
Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 8 od 98
Glavni vodotoci su rijeke Kupa i Ĉabranka kojima je Prostornim planom Grada
odreĊena slijedeća namjena :
Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam
i rekreaciju,
Ĉabranka (vodotok I. kategorije od izvora do Ĉabra, a vodotok II. kategorije od
Ĉabra do ušća u Kupu) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i
rekreaciju.
Prema Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko –
goranske ţupanije, podruĉje Grada Ĉabra pripada slivnom podruĉju 'Gorski kotar',
dionici 1 (Lokalne vode sliva Ĉabranke i Gerovske visoravni) i dionici 2 ( Lokalne
vode sliva Kupe i Kupice) (slika 2)
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 9 od 98
Slika 2. Pregledna karta obrane od poplava za podruĉje Primorsko – goranske ţupanije – sektor I,
slivno podruĉje 'Gorski kotar'.
Izvor: Vodno gospodarstvo PGŢ
Lokalne vode sliva Čabranke i Gerovske visoravni
Pod dionica 1.1. obuhvaća vodotoke i bujice pritoke meĊudrţavnog vodotoka
Ĉabranka.
- Bujice izvorišta Čabranke uglavnom prolaze kroz nenaseljeno šumsko
podruĉje pa ne predstavljaju posebnu opasnost. Izuzetak je Sušica Goraĉi
koja za vrijeme velikih voda plavi neureĊenu inundanciju u podruĉju naselja
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 10 od 98
Goraĉi i ugroţava stambene i gospodarske objekte. Posebnu pozornost treba
posvetiti propustu na prometnici Parg – Prezid.
- Paklenski jarak, desna pritoka Čabranke u centru Čabra. Zbog štete koju je
nanosio stambenim i gospodarskim objektima izvršena je regulacija dijela koji
prolazi kroz naseljeni dio izgradnjom obaloutvrda i stepenice.
- Mandli, desna pritoka Čabranke u naselju Mandli. Dionica kroz naselje do
ušća je regulirana naslagom kamenja u ţiĉanim gabionima. Pozornost treba
obratiti na regulirani dio i na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.
- Kamenski potok, desna pritoka Čabranke izmeĊu naselja Mandli i Plešci.
Pozornost treba obratiti na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.
- Pleški potok, desna pritoka Čabranke u naselju Plešci. Kroz naselje je
izvršena regulacija slaganim kamenjem u cementnom mortu. Pozornost treba
obratiti na regulirani dio i na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.
Poddionicu treba obilaziti prometnicom: S. Kupa ( Delnice) – Brod na Kupi –
Gašparci – Zamost – Plešci – Kamenski potok – Mandli – Čabar – Gorači.
Pod dionica 1.2. obuhvaća vodotoke i bujice Gerovske visoravni, Tršća i Prezida.
- Trbuhovica, ponornica na Prezidanskoj zaravni. Većim dijelom prelazi kroz
naselje Prezid i to uglavnom reguliranim tokom – betonskim obaloutvrdama, a
jednim dijelom tunelom. Kod drvne industrije razdvaja se u dva kraka na ĉijim
krajevima su ponori
- Gerovčica I, svoj tok formira od bujice Gerovske visoravni. Na jugozapadnoj
strani naselja Gerovo razdvaja se u dva kraka i tako okruţuje naselje. Svojim
velikim vodama plavi cijelo podruĉje. Jednim dijelom je izvršena regulacija
betonskim obaloutvrdama, a jedan dio produbljivanjem korita.
- Kramarski potok
- Sokolica
- Bresni potok, ove bujice sakupljaju vodu iz podruĉja naselja Vode, Sokoli i
Smreĉje. Spajaju se u moĉvarnom predjelu Sušica, istoĉno od Malog Luga i
poniru ispod mosta zajedno s Gerovĉicom I. Kramarski potok i Sokolica svojim
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 11 od 98
velikim vodama ugroţavaju prometnicu Smreĉje- Vode kao i samo naselje
Vode. Bresni potok ugroţava prometnicu Gerovo – Tršće u naselju Smreĉje u
podruĉju propusta na što treba posebno obratiti pozornost kao i na prometnicu
Smreĉje – Vode.
- Tršćanka, ponornica koja protjeĉe kroz naselje Tršće. Svojim velikim vodama
ugroţava naselje, pa je izvršena djelomiĉna regulacija. Na svom toku ima
nekoliko propusta na koje treba obratiti pozornost, kao i na regulirani dio.
- Gerovčica II, izvire ispod Svete gore istoĉno od Zamosta. Tok je jednim
dijelom reguliran
Za obilazak poddionice koristiti prometnicu: S. Kupa ( Delnice) – Brod na Kupi –
Gašparci – Zamost – Mali Lug – Gerovo – Smrečje – Vode – Tršće – Prezid.
Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od lokalnih voda sliva Kupe i Kupice.
Zakljuĉak
Problem štetnog djelovanja vode na podruĉju Grada Ĉabra javlja se u vrijeme
velikih kiša ili otapanja snijega, odnosno u vrijeme visokih voda na pojedinim
podruĉjima (podruĉje Mlake u Prezidu, djelovi Gerova, Tršća, moĉvarni predio Sušica
u blizini Voda, Smreĉja i Malog Luga, dio Ravnica, dio Ĉabra uz Ĉabranku).
MeĊutim, poplave na podruĉjima koja su im izloţena nisu takvih razmjera da bi
ugroţavale sigurnost ljudi, ali mogu nanijeti štetu prirodnim i materijalnim
dobrima. Štete su evidentne u pojaĉanoj eroziji zemljišta naroĉito na većim nagibima
terena, mogući su odroni cesta, pojave klizišta i sl.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 12 od 98
1.1.2. POTRESI
Osnovna znaĉajka seizmiĉnosti u podruĉju Kvarnera i Gorskog kotara je pojava
većeg broja slabijih potresa u seizmiĉki aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno
ţarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato
su potresi lokalni i obiĉno ne zahvaćaju šire podruĉje.
Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Grada Ĉabra ima slijedeće maksimalne
oĉekivane intenzitete seizmiĉnosti:
- Io = 60 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
- Io = 7-80 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
- Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);
- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);
- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);
- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).
Na priloţenim kartama prikazani su maksimalni intenziteti oĉekivanih potresa izraţeni
u stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja
50, 100, 200 i 500 godina.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 13 od 98
Slika 3. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina
Izvor: Seizmološka sluţba, Geofiziĉki odsjek Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 14 od 98
Slika 4. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina
Izvor: Seizmološka sluţba, Geofiziĉki odsjek Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 15 od 98
Slika 5. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina
Izvor: Seizmološka sluţba, Geofiziĉki odsjek Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 16 od 98
Slika 6. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina
Izvor: Seizmološka sluţba, Geofiziĉki odsjek Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta
U tablici 1. prikazana je uĉestalost inenziteta potresa na podruĉju Grada Ĉabra za
125-godišnje razdoblje (od 1879 do 2003. god.)
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 17 od 98
Tablica 1. Uĉestalost inenziteta potresa u pojedinim gradovima Primorsko-goranske ţupanije
za 125-godišnje razdoblje (od 1879 do 2003. god.)
Grad /mjesto φ (o N) λ (o E)
Intenzitet
potresa (o MSK)
V VI VII VIII
Gerovo 45.514 14.644 15 6 0 0
Ĉabar 45.596 14.651 17 5 0 0
Izvor: Seizmološka sluţba Republike Hrvatske
Iz tablice je vidljivo da je na podruĉju Grada Ĉabra zabiljeţeno 17 potresa u Ĉabru i
15 potresa u Gerovu intenziteta V oMSK (priliĉno jak potres), 5 potresa u Ĉabru i 6 u
Gerovu intenziteta VI oMSK (jak potres). Potresa VII oMSK jakosti (vrlo jak potres) i
potresa intenziteta VIII oMSK (razoran potres) nije bilo.
Prognoza štete na stambenom fondu1
Prognoza štete na stambenom fondu napravljena je u sluĉaju potresa od 7° (razorni
potresi) koji se realno moţe oĉekivati na podruĉju Grada Ĉabra.
1 Proraĉun potresa DLS d.o.o. baziranom na D. Aniĉić: Civilna zaštita 1(1992)2, 135-143
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 18 od 98
Tablica 2: Podaci o broju stanovnika i stanova na podruĉju Grada Ĉabra (popis stanovništva
2001.godine
Broj stanovnika
2001. godine Broj stanova 2001. godine
Grad Ĉabar 4387 1522
Izvor: Prostorni plan Grada Ĉabra
Tablica je izraĊena na osnovu podataka preuzetih iz Prostornog plana Grada Ĉabra.
Prognoza štete na stambenom fondu u Gradu Ĉabru izraditi će se uz slijedeće
pretpostavke:
- Potres jaĉine VII stupnjeva MSK-64 ljestvice pogodio je Grad Ĉabar
- Akceleracija za VII st. Iznosi 1.5 m/s2 i jednaka je na cijelom podruĉju
- Trajanje potresa je 15 sek
- U trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 19 od 98
Slika 7. Zoniranje podruĉja
DLS d.o.o
I – zidane zgrade
II – zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima
III – armiranobetonske skeletne zgrade
IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova
V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima
U ZONI 1 preteţno su objekti kategorije I , II i III.
U ZONI 2 preteţno su objekti kategorije IV i V.
Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je
proraĉun proveden uz procjenjene veliĉine .
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 20 od 98
Analizom iz Prostornog Plana kartografa sa tipovima gradnje odredilo se koliko
pribliţno objekata spada u odreĊenu kategoriju ( I do V) po vremenu gradnje i došlo
se do slijedećih najbliţih aproksimacija :
40 % zidane zgrade Tip I
40% zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima Tip II( od 1945-tih
godina do 1960-tih godina)
10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III ( od 1960-tih godina do danas)
5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV ( od 1960-tih
godina do danas)
5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V ( od 1960-tih
godina do danas)
U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja cca 609
zidanih objekata - stare jezgre.
Od tih 609 objekata:
8% ili 49 objekata neće imati nikakvih oštećenja
10% ili 61 objekta će imati neznatna oštećenja i 6% graĊevinske štete
40% ili 244 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% graĊevinske
štete
35% ili 213 objekata imati će jaka oštećenja i 40% graĊevinske štete
4% ili 24 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% graĊevinske štete
3% ili 18 objekata biti će srušeno uz 100% graĊevinsku štetu
U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima) svrstano je
40% ili cca 609 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama , pa do
devedesetih godina.
Od tih 609 objekata:
50% ili 304 objekata neće doţivjeti nikakova oštećenja
25% ili 152 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% graĊevinske
štete
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 21 od 98
23% ili 140 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% graĊevinske
štete
2% ili 12 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% graĊevinske štete
U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili cca 152
objekta
Od tih 152 objekata:
39% ili 59 objekta neće doţivjeti nikakova oštećenja
25% ili 38 objekata će doţivjeti neznatna oštećenja uz 6% graĊevinske štete
33% ili 50 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % graĊevinske
štete
2% ili 3 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% graĊevinske štete
2% ili 3 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% graĊevinske štete
1% ili 2 objekta će biti srušeno
U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 76
objekata
Od tih 76 objekata:
5% ili 4 objekta neće doţivjeti nikakva oštećenja
70% ili 53 objekata će doţivjeti neznatna oštećenja uz 6% graĊevinske štete
25% ili 19 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % graĊevinske
štete
U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima)
svrstano je 5% ili 76 objekta
Od tih 76 objekata:
30% ili 23 objekta neće doţivjeti nikakva oštećenja
50% ili 38 objekata će doţivjeti neznatna oštećenja uz 6% graĊevinske štete
20% ili 15 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % graĊevinske
štete
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 22 od 98
Tablica 3 : Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade, te nastala
graĊevinska šteta
Red. broj
Stupanj oštećenja
I II III IV V GraĊevinska
šteta %
1. nikakvo-
nema 8% 50% 39% 5% 30% 0
2. neznatno 10% 25% 25% 70% 50% 6
3. umjereno 40% 23% 33% 25% 20% 20
4. jako 35% 2% 2% 40
5. totalno 4% 2% 62
6. rušenje 3% 1% 100
Aniĉić : Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143
Prognoza broja ţrtava2
U ţrtve potresa ubrajamo poginule i ranjene osobe.
Tablica 4: Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i
poginulih
KATEGORIJA GRAĐEVINE
Stupanj
oštedenja
I II III IV V
BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP
nikakvo - 49 / / 304 / / 59 / / 4 / / 23 / /
2 Proraĉun broja ranjenih i mrtvih u potresu DLS d.o.o. prema Aniĉić : Civilna zaštita I i II (1992) str 135 do 143
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 23 od 98
nema
neznatno 61 / / 152 / / 38 / / 53 / / 38 / /
Umjereno 244 7 / 140 4 / 50 1 / 19 1 / 15 0 /
Jako 213 12 2 12 1 / 3 0 / / / / 0 0 /
totalno 24 7 1 / / / 3 1 0 / / / / / /
rušenje 18 53 11 / / 0 2 4 1 / / / / / /
UKUPNO 609 79 14 609 5 0 155 6 1 76 1 / 76 0 /
BZ – broj zgrada
BR – broj ranjenih ososba
BP – broj poginulih osoba
Izraĉunom dobiven ukupan broj ranjenih i poginulih (prognoza ţrtava):
- Ranjenih 91
- Poginulih 15
Procjena količine graĎevinskog otpada
Gore navedenim proraĉunom graĊevinskih šteta potrebno je odrediti koliĉinu
graĊevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Koliĉina ovog
otpada vaţna je da bi se dimenzioniralo i odredilo podruĉje gdje će taj graĊevinski
otpad biti privremeno pohranjen. Otpad će se proraĉunati metodom koju upotrebljava
US Army Corps of Engineers (USACE)3.
3 USACE vidi FEMA IS-632
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 24 od 98
Gore navedenim proraĉunom utvrĊeno je da će u Gradu Ĉabru doći do potpunog
rušenja i totalnog oštećenja kod 47 objekta. Kako su to uglavnom jednokatni objekti u
ZONI 1 i ZONI 2 starog dijela koliĉina otpada se proraĉunava:
Jedan jednokatni objekt prosjeĉnih gabarita 8m L* 8 m W * 6m H ima
(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m3 * 0,33 = ------------- m3
graĊevinskog otpada
pa prema izraĉunu proizlazi da jedan objekt ima
(8*8*6 )* 0,02831685 /27 = 502,25 * 07645549* 0,33 = 126,71 m3 otpada
Za 47 objekta ukupna koliĉina graĊevinskog otpada iznosi 5955 m3
Od ove koliĉine USACE predviĊa da će 30% biti drvena graĊa koja se kasnije moţe
lako reciklirati. Od ostalih 70% predviĊa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva
sortiranje
43% graĊevinski otpad( kamen, beton, ţbuka)
15% metal
Dakle od ukupno 5955 m3, 1786 m3 će biti drvene graĊe, 1751 m3 će biti gorivog
raznog materijala, 1792 m3 graĊevinskog otpada (kamen,beton,ţbuka), a 625 m3 će
biti metala.
Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti podruĉje za privremeno
deponiranje veliĉine 2410 m2. Podruĉje treba odrediti te u slijedećoj reviziji
Prostornog plana ucrtati u kartografe.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 25 od 98
Procjena graĊevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela
ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:
Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se
spasili ljudski ţivoti. Iz spasilaĉke prakse4 poznato je da se najviše ţivota spasi u
prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski ţivoti mogu spasiti unutar 48
sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja
raĉuna za ovaj period.
U prvih 24 sata ukloni se pribliţno 20% graĊevinskog otpada od ukupne koliĉine
otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja
zbog spašavanja zatrpanih.
Koliĉina otpada koja se treba ukloniti iznosi 1190 m3.
Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 moţe u 24 sata prosjeĉno napraviti 20 prijevoza
na deponij.
Za prijevoz gore specificirane koliĉine potrebna su 6 kamiona.
Potrebno je takoĊer osigurati 1 autodizalicu, 2 utovarivaĉa i 1 stroj za razbijanje
betona. Za opsluţivanje graĊevinske mehanizacije predviĊa se 20 ljudi.
Potrebe u ostalom ljudstvu biti će prikazane u dijelu Snaga za zaštitu i spašavanje
U sluĉaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo
bi od laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u
starim djelovima grada moglo doći samo do laganih oštećenja. Moţe biti ugroţeno
oko 5 % stanovnika, i to uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.
4 B. D. Phillips: Disaster recovery
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 26 od 98
U sluĉaju nastanka potresa od 7º MCS ( mala vjerojatnost) moguća su teška
oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i
pukotina na cestama.
Na podruĉju Grada Ĉabra postoji više objekata u kojima je moguće okupljanje većeg
broja osoba, to su poglavito vrtići, škole i sliĉno (objekti su navedeni u Prilogu).
Zaključna ocjena o ugroţenosti područja u odnosu na
potres
Obzirom da ovo podruĉje spada u podruĉja ugroţena od potresa mora se predvidjeti
da će se potresi snage VII st. MCS ponoviti. Najugroţeniji dijelovi su stare jezgre,
gdje su kuće graĊene kroz povijest bez urbanistiĉkih planova i poštivanja standarda
graĊevinarske struke.
Kako se na ovom podruĉju oĉekuje oko 91 ranjenih i 15 poginulih, a ovakav potres
se smatra najvećom mogućom katastrofom, analizirane su snage za zaštitu i
spašavanje i utvrĊene su potrebe za odreĊenim korekcijama.
Potrebno je osnovati postrojbe civilne zaštite sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni
i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje.
Vatrogasne snage su dostatne po broju ljudstva ali nisu opremljene kako bi to bilo
potrebno. Naroĉito je nedostatna oprema DVD-ova, te je potrebno izvršiti kontrolu
opreme i opskrbiti postrojbe da se mogu nositi sa katastrofom.
1.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI
Za izradu Procjene ugroţenosti od ostalih prirodnih uzroka korišteni su podaci
o klimatskim uvjetima na podruĉju Grada Ĉabra preuzeti iz Prostornog plana Grada.
Tamo gdje podaci nisu dostupni korišteni su podaci iz Meteorološke podloge za
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 27 od 98
izradu procjene ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara Primorsko-goranske
ţupanije izraĊene od strane Drţavnog hidrometeorološkog zavod
SUŠA
Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s
meteorološke postaje Skrad. Na podruĉju Grada Ĉabra prosjeĉno godišnje ima 208
dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (22
dana mjeseĉno) dok u ostalim mjesecima ima od 15 do 18 dana bez oborine.
Vrijednosti standardnih devijacija, upućuju na nešto manju stabilnost u hladnom
dijelu godine (od listopada do veljaĉe). U analiziranom 13-godišnjem razdoblju
najveći broj dana bez oborine najĉešće je bio u kolovozu (29% sluĉajeva) i sijeĉnju
(25% sluĉajeva). Najsušniji mjesec bio je sijeĉanj 1989. godine koji je cijeli bio bez
oborine. U analiziranom razdoblju najmanji broj dana bez oborine najĉešće je bio u
veljaĉi i prosincu (25% sluĉajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabiljeţeno je u
veljaĉi 1986. godine kada je bilo samo 2 dana bez oborine.
Podruĉje Grada Ĉabra je ugroţeno od suše ali ne u tolikoj mjeri da bi izazvalo
katastrofu ili veliku nesreću. U posljednjih 10 godina na podruĉju Grada Ĉabra
zabiljeţena su ekstremno sušna razdoblja i to u ljeto 2001. i 2003., te proljeće 2003.
Vrlo sušna razdoblja zabiljeţena su u ljeto 2000. i 2007., te jesen 2006. S obzirom da
nije proglašena elementarna nepogoda, ne moţemo govoriti o novĉanim iznosima
nastalih šteta.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 28 od 98
Tablica 5: Broj dana bez oborine
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 18.2 15.9 17.4 15.1 16.8 14.9 21.8 22.4 20.2 15.6 15.3 14.9 208.4
STD 6.6 6.6 3.6 3.1 2.7 2.7 2.6 1.9 3.7 6.6 4.7 6.5 13.8
MIN 9 2 11 9 11 11 19 20 14 3 8 3 182
Izvor: DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina
Na sljedećim slikama dana je karta Hrvatske s prikazom ekstremno sušnih
razdoblja5.
Slika 8. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za ljeto 2001.
Izvor: Drţavni hidrometeorološki zavod
5 Drţavni hidrometeorološki zavod
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 29 od 98
Slika 9Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za ljeto 2003.
Drţavni hidrometeorološki zavod
Grad Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 30 od 98
Slika 10. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za proljeće 2003.
Drţavni hidrometeorološki zavod
Zakljuĉak
Najveće bi štete suša prouzroĉila poljoprivrednim površinama i na malim
obiteljskim poljoprivrednim nasadima. Dovesti će do isušivanja tla i raspucavanja
zemljišta. Doći će do dubinskog rasušivanja i dodatnog uništavanja korijenja biljaka.
Obrada takvog zemljišta zahtijevati će povećani rad i sredstva za ponovnu sadnju.
Od posljedica suše mogu se oĉekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini, a
dugoroĉno gledano zbog sušenja tla i sušenje voćaka te drugih višegodišnjih nasada.
Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju moţe, s odreĊenim faznim
pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se oĉituje smanjenjem površinskih i
dubinskih zaliha vode. Hidrološka suša moţe ugroziti snabdijevanje vodom onog
Grad
Ĉabar
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 31 od 98
dijela stanovnika Grada, koji nisu prikljuĉeni na zajedniĉki vodoopskrbni sustav. Za
sigurno korištenje vode iz njih potrebno formirati zone sanitarne zaštite kako bi se
vode zaštitile od sluĉajnih ili namjernih zagaĊivaĉa.
Od posljedica duţe suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama i sušnim
tlom, moţe se oĉekivati stradavanje dijela stanovnika, naroĉito starije dobi
(dehidracija). Nedostatak ĉiste vode za piće i potrebe osobne higijene moţe dovesti
do širenja širokog spektra po ţivot opasnih bolesti.
TOPLINSKI VAL
Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od toplinskog vala.
OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME
Vjetar se analizira kao jedan od ĉimbenika olujnog nevremena na podruĉju
Primorsko-goranske ţupanije a time i Grada Ĉabra. Za prikaz strujnog reţima na
podruĉju Grada koristimo analize s meteorološke postaje Parg.
Kako je ĉabarsko podruĉje planinsko s nadmorskim visinama od oko 1000 m,
strujanje zraka je u velikoj mjeri uvjetovano visinskim cirkulacijama koje su obiĉno
pravilnije od prizemnih. Stoga je najĉešći vjetar iz juţnog kvadranta: jugoistoĉni, juţni
i jugozapadni dok su svi ostali vjetrovi znatno manje zastupljeni. MeĊu najznaĉajnijim
pokazateljima o vjetru za mnoge djelatnosti je broj dana s jakim odnosno olujnim
vjetrom. Jak vjetar je vjetar jaĉine 6 i 7 Beauforta, odnosno s brzinama izmeĊu 10,8 i
17,1 m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17,2 m/s ili veće i vrlo ĉesto ĉini dosta štete.
Prosjeĉan mjeseĉni broj dana s jakim vjetrom je 2-3 s tim da ih najmanje ima u
najtoplijem dijelu godine. Prosjeĉan mjeseĉni broj dana s olujnim vjetrom manji je od
jedan odnosno takvi se vjetrovi javljaju jednom u dvije do pet godina u svakom
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 32 od 98
pojedinom mjesecu, ovisno o mjesecu, no ipak ĉešće u hladnijem dijelu godine, od
listopada do oţujka. Da su olujni vjetrovi rijetki dovoljno govori i podatak da u godini
prosjeĉno ima samo oko 4 takva dana
Zakljuĉak
Na podruĉju Grada Ĉabra vjetar ne predstavlja elementarnu nepogodu koja bi
mogla napraviti veće štete. Godišnje se javlja 14 dana sa jakim vjetrom i svega 3
dana sa olujnim.
KLIZIŠTA
Klizišta na podruĉju Grada Ĉabra prikazana su u poglavlju Zemljovidi, na
kartografskom prikazu „Podruĉja posebnih ograniĉenja u prostoru‟. Kako je vidljivo na
karti, najugroţeniji djelovi su:
- dio ţupanijske ceste Ţ 5031 koja prati tok rijeke Kupe,
- dionica drţavne ceste D32 iznad Smreĉja,
- dionica ţupanijske ceste Ţ5185 Mali Lug – Zamost
- dionica lokalne ceste na dijelu Tršće-Sokoli
Zakljuĉak
Klizišta se nalaze izvan granica graĊevinskog podruĉja tako da ne
predstavljaju opasnost po stambene objekte. Od posljedica klizišta ugroţena je
jedino prometna infrastruktura.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 33 od 98
TUČA
Na meteorološkoj postaji Skrad srednji godišnji broj dana s krutom oborinom
iznosi 1.5 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju 0.4 dana dok je
srednji broj dana u ostalim mjesecima izmeĊu 0.1 i 0.3 dana. U razdoblju oţujak–
svibanj nije zabiljeţen ni jedan dan s krutom oborinom. Posljedice tuĉe je teško
predvidjeti, ali mogu se pretpostaviti s obzirom na prijašnja iskustva.
Na podruĉju Primorsko-goranske ţupanije ne provodi se obrana od tuĉe. U Tablici 6
dan je pregled godišnjeg broja dana s tuĉom.
Svojim intezitetom krute oborine mogu nanijeti velike štete pokretnoj i nepokretnoj
imovini, kao i poljoprivredi. Mjesta na kojima su ugroţene poljoprivredne kulture, na
podruĉju Grada Ĉabra, uglavnom se nalaze u blizini naselja, a prikazane su na karti
„Korištenje i namjena površina“ (oznaĉene su slovima P2, P3 i PŠ).
Osim poljoprivrede, tuĉa nanosi štete šumarstvu, graĊevinama, vozilima u vlasništvu
privatnih i fiziĉkih osoba.
Na području Grada u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode
uzrokovane tučom.
Tabela 6 : Broj dana s tuĉom i/ili sugradicom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S TUĈOM
SRED 0.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.3 0.4 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1 1.5
STD 0.4 0.3 0.0 0.0 0.0 0.5 0.9 0.3 0.3 0.3 0.2 0.3 1.5
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 1 1 0 0 0 1 3 1 1 1 3 1 4
DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 34 od 98
Zakljuĉak:
Grad Ĉabar nije ugroţen od tuĉe, pa nije potrebno predvidjetni posebne mjere
obrane od tuĉe.
SNJEŢNE OBORINE
Snjeţne prilike na podruĉju Grada Ĉabra prikazane su sukladno dostupnim
podacima s meteorološke postaje Parg.
Zbog niskih temperatura zraka snijeg koji pada zadrţava se ne tlu pa je bitan
podatak o broju dana s razliĉitim visinama snjeţnog pokrivaĉa.
Od prosinca do oţujka veći dio mjeseca tlo je pokriveno snjeţnim pokrivaĉem makar
minimalne debljine s tim da se u većini sluĉajeva radi o snijegu višem od 10 cm.
Snjeţni pokrivaĉ viši od 30 cm izraţen je samo u sijeĉnju, veljaĉi i oţujku kada je broj
takvih dana 7-9 što predstavlja 30-40% ukupnog broja dana sa snijegom na tlu. U
odnosu na kišu snijeg prevladava samo u sijeĉnju i veljaĉi, u oţujku i prosincu broj
snjeţnih i kišnih dana je sliĉan dok u preostalim mjesecima prevladava kiša.
Na području Grada u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode
uzrokovane snježnim oborinama.
Zakljuĉak:
Grad Ĉabar ugroţen je od elementarne nepogode snijeg, jer se nalazi u
podruĉju gdje tijekom zime padnu velike koliĉine snijega. Snijeg i snjeţne oborine
mogu uvelike utjecati na normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti. Snjeţne
oborine koje se oĉekuju svake godine mogu uzrokovati zastoj u prometu (poglavito
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 35 od 98
na drţavnim cestama D32 i D305 koje povezuju najveća mjesta na podruĉju Grada i
kojima je Grad povezan s ostalim podruĉjima), ĉime bi se uzrokovali:
izolacija cijelog podruĉja
nepravodoban dolazak medicinske zaštite
problemi u snabdijevanju hranom, vodom i lijekovima
opterećenje na graĊevinskoj infrastruktur (dalekovodi, zgrade i dr.)
nemogućnost dolaska interventnih sluţbi u sluĉaju kvarova na kritiĉnoj
infrastrukturi
neodrţavanje nastave
Zimska sluţba će u sklopu redovnih akcija ĉišćenja ukloniti snijeg sa prometnica
stoga nije potrebno predvidjeti dodatne snage za ĉišćenje.
POLEDICA
U hladno doba godine na podruĉju Grada Ĉabra moţe se oĉekivati pojave
ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleĊeno i klizavo tlo) koje mogu dovesti do
pojave zaleĊenih kolnika ĉime u znatnoj mjeri ugroţavaju promet i ljudske ţivote..
Za analizu rizika od poledice odabrani su klimatološki podaci meteorološke postaje
Skrad. Godišnji prosjek broja dana s mogućom poledicom na podruĉju Grada Ĉabra
je 71 dan, najviše je zabiljeţeno 94 takva dana 1984. godine, a najmanje 32 dana
1989. godine. Iz godišnjeg hoda broja dana s mogućom poledicom na meteorološkoj
postaji Skrad (tab. 6) u razdoblju 1981.-1993. moţe se zakljuĉiti da je rizik od
poledice vrlo velik u zimskim mjesecima prosincu, sijeĉnju i veljaĉi, ali i u oţujku i
studenom, kada se srednji broj povoljnih dana kreće od 11 do 14. U prosjeku najviše
dana s mogućom poledicom ima u prosincu, a najveće varijacije u broju dana
pojavljuju se u veljaĉi. Veljaĉa s maksimalnim brojem od 26 i oţujak sa 20
zabiljeţenih dana s poledicom prosjeĉno gledano riziĉniji su i od sijeĉnja. U cijelom
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 36 od 98
razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu zabiljeţen je u prosincu 1981.
godine, te iznosi 27 dana, a najmanji 2 u sijeĉnju 1989. godine. Rizik za poledicu
postoji još u travnju sa srednjim brojem dana 7 i maksimalnim 14, te nešto manji u
listopadu (srednji broj 3, maksimalni 8 dana). U svibnju je ugroţenost od poledice
mala, dok u ostalim mjesecima rizika od poledice gotovo nema. Godišnji broj dana s
poledicom prikazan je u Tablici 7.
Tablica 7: Broj dana s poledicom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m3.0°C)
SRED 10.8 11.2 11.9 7.1 1.9 0.1 0.0 0.0 0.0 3.2 10.6 13.6 70.8
STD 5.6 6.9 4.0 3.2 1.7 0.3 0.0 0.0 0.0 2.2 4.8 6.7 16.4
MIN 2 3 6 3 0 0 0 0 0 0 4 6 32
MAKS 21 26 20 14 5 1 0 0 0 8 20 27 94
Izvor: DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina
Zakljuĉak:
Grad Ĉabar je ugroţen od poledice. Poledica izaziva štete u prometu i na
poljoprivrednim kulturama. Zaštita od poledice je zasoljavanje prometnica od strane
zimske sluţbe, a u poljoprivredi zatvaranje vrijednih kultura u staklenike ili prostore
pod polietilenskom folijom.
Zimska sluţba je dostatna za zasoljavanje podruĉja Grada Ĉabra.
Poledica, uz navedeno, moţe uzrokovati i stradavanje ljudi (prijelomi, uganuća,
išĉašenja).
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 37 od 98
1.2 TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE
1.2.1. TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE
NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA
Mogućnost nastanka tehniĉko tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost
prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i koliĉini opasne
tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti
raznovrsne. Najvaţniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na ţivot i zdravlje ljudi
nastanjenih u bliţoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu te na okolno
gospodarstvo i objekte kritiĉne infrastrukture. Jaĉina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti,
koncentraciji i koliĉini opasne tvari u postrojenju, geofiziĉkom poloţaju, njegovoj
udaljenosti od najbliţeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.
Nesreća u tehnološkom postrojenju moţe nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije
opasne tvari koje moţe biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada
ili namjerne diverzije. Duţnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji
koriste opasne tvari u svom radu, je provoĊenje preventivnih mjera za sprjeĉavanje
nesreće, ograniĉavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo
ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja
lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprjeĉavanje
nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u sluĉaju
nesreće.
Popis tvrtki koje u svom poslovanju koriste opasne tvari (otrovne, eksplozivne i
zapaljive):
1. INA - industrija nafte d.d. Zagreb, Benzinska postaja Ĉabar, Franje Oţbolta
bb, tel. 051 821 185
2. PROTEKTOR BANDAG KATALINIĆ D.O.O. Gerovo, Benzinska postaja
Gerovo, Snjeţniĉka 34, tel. 051 823 053
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 38 od 98
3. LOŢ METALPRES D.O.O., proizvodnja metala i plastiĉnih proizvoda d.o.o.
Plešce, Antuna Muhvića 52, tel. 825 102
Benzinske postaje u gospodarstvu:
1. FinvestCorp d.d. Ĉabar, PC 1 Gerovo, Pilanska 7, tel. 051 283 260 ili 224 –
Benzinska postaja za vlastite potrebe
2. FinvestCorp d.d. Ĉabar, PC 4 Gerovo, Goranska, tel. 051 822 128 –
Benzinska postaja za vlastite potrebe
Prema Planu intervenicija u zaštiti okoliša Primorsko –goranske ţupanije
sljedeći gospodarski subjekti posluju opasnim tvarima u znaĉajnim koliĉinama:
Tablica 8.: Popis gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima s vrstom opasnosti i
učincima u slučaju izvanrednog događaja
Naziv gospodarskog subjekta
Vrsta opasne tvari
Masa/ volumen opasne tvari
Indeks opasnosti
Kategorija uĉinka (IAEA)
Vrsta opasnosti
Naĉin skladištenja
Max. doseg uĉinka (m)
INA d.d.
benzinske stanice u Primorsko-goranskoj Županiji
Benzin 50m3 D=3
Ozbiljne
posljedice
Zapaljiva
tekudina
Istjecanje,
požar
spremnik 150*
Dizel 50m3 D=3
Ozbiljne
posljedice
Zapaljiva
tekudina
Istjecanje,
požar
spremnik
Finvest-corp d.d.
Pilana Gerovo
Čabar
nafta 27t D=2
značajne
posljedice
Zapaljiva
tekudina
Istjecanje,
požar
spremnik 25*
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 39 od 98
Finvest-corp d.d.
Tvornica namještaja Prezid
Čabar
mazut 200 t D=3
Ozbiljne
posljedice
Zapaljiva
tekudina
Istjecanje,
požar
spremnik 25*
Finvest-corp d.d.
Tvornica namještaja Tršde
Čabar
mazut 50 t D=3
Ozbiljne
posljedice
Zapaljiva
tekudina
Istjecanje,
požar
spremnik
Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske ţupanije
U Gradu Ĉabru nema izvora tehniĉko tehnoloških opasnosti kod kojih bi moglo
doći do velike nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama. Tvrtke koje
upotrebljavaju opasne kemikalije ne posjeduju ih u koliĉinama iznad koliĉina koje
definira SEVESO II direktiva, no meĊutim mora se biti dovoljno obazriv pri rukovanju
s navedenim tvarima i u navedenim, relativno malim, koliĉinama. Dominantnu ulogu
meĊu navedenim opasnim tvarima ima mazut.
Moguće posljedice uslijed tehniĉko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih
iznenadnim dogaĊajem u gospodarskim objektima
Tablica 9.: Podaci o procjeni rizika za pravne/fiziĉke osobe s podruĉja Grada Ĉabra
Gospodarski
subjekt
Procjena
rizika
Gustoća
naseljenosti
Vanlokacijsk
e posljedice
izvanrednog
dogaĊaja
Procjena
rizika u
okruţenju
RazraĊenost
postupaka u
sluĉaju
izvanrednog
dogaĊaja
Obuka i
opremljenost
Finvest-corp
d.d.
srednji mala male mala loša loša
INA d.d.. niski mala
Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske ţupanije
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 40 od 98
Privredni subjekti koji su prisutni u Gradu Ĉabru po koliĉinama opasnih tvari u svojim
postrojenjima ne pripadaju u podruĉje koje pokriva SEVESO II direktiva. No, prisutne,
i u ovom dokumentu navedene koliĉine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s
njima rukuju, a u krajnjim (worst case) sluĉajevima moguće su i ugroze okolnog
stanovništva i okoliša. Shodno zakonskoj regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici
koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani
te upoznati i uvjeţbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje velikih
nesreća i katastrofa, a po potrebi i za brzo saniranje nesreća manjih razmjera.
Na podruĉju Grada Ĉabra ne skladište se velike koliĉine zapaljivih tekućina, plinova,
eksplozivnih i drugih tvari, te smatramo da je relativno sigurno od nastanka velikih
nesreća, odnosno nesreća s katastrofalnim posljedicama. Smatramo da u sluĉaju
nesreće u gospodarskim objektima neće biti ugrţen velik broj ljudi budući da je
gustoća naseljenosti na tim lokacijama mala.
1.2.2. PROCJENA OPASNOSTI OD TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE
NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU
Prometni sustav na podruĉju Grada Ĉabra prikazan je u Prilogu Procjene.
Prema zakonima i pravilnicima Republike Hrvatske, kod transporta opasnih tvari
potrebno je prijaviti samo radioaktivne i eksplozivne tvari, stoga je teško procijeniti
koliĉinu opasnih tvari koja se prevozi podruĉjem Grada. Kroz glavnu Ĉabarsku
prometnicu dnevno prolaze autocisterne sa opasnim kemikalijama. Tim putem se vrši
snabdijevanje benzinskih postaja kao i gospodarskih subjekata koji u svojim
skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite potrebe. U Worst case scenariju zbog
toga je i obraĊena nesreća autocisterne sa benzinom. ObraĊen je sluĉaj zapaljenja i
samo izlijevanja.
Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima dogaĊa pri transportu istih
dodatno treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti katastrofa i
velikih nesreća svedu na minimum.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 41 od 98
Ugroţena mjesta, na podruĉju Grada, nalaze se u blizini drţavne ceste D32 i
ţupanijske ceste Ţ5031. Uz cestu D32 ugoţeni su vodotoci uz akumulaciju na
podruĉju Malog Luga i Smreĉja, vodocrpilište Kamenje, vodocrpilište Potok Luka,
cjevovodi koji prolaze uz cestu na dionicama Goraĉi – Parg i Smreĉje – Gerovo. Uz
cestu Ţ5031 ugroţen je vodotok Ĉabranke, te cjevovovdi na dionicama Parg – Ĉabar
i Mandli-Plešce-Zamost.
Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa
izazvanih nesrećama u prometu
Postotak ugroţenosti ovisit će o mjestu nesreće. Najteţe posljedice bile bi na
lokalitetima na kojima se zadrţava veći broj ljudi (škole, crkve..), stoga je potrebno
vršiti edukacije o ponašanju u sluĉaju nesreće. Veća opasnost nastala bi i u sluĉaju
istjecanja opasnih tvari u sustav vodoopskrbe (zagaĊenje vodocrpilišta, izvorišta
pitke vode..) i tada postoji mogućnost ugroţenosti stanovništva u smislu prekida u
vodoopskrbi te je nuţno osigurati alternativne izvore pitke vode (cisterne s vodom i
sliĉno).
1.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA
Na podruĉju Grada ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.
1.2.4. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI
Higijensko-epidemiološkom skrbi na podruĉju Grada Ĉabra obuhvaćeno je
4387 stanovnika (Zdravstveno statistiĉki ljetopis Primorsko-goranske ţupanije za
2007. godinu).
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 42 od 98
Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
ţupanije – Ispostava Delnice kontinuirano provodi nadzor nad kretanjem zaraznih
bolesti za podruĉje Grada Ĉabra.
Zarazne bolesti na podruĉju Primorsko-goranske ţupanije pa tako i Grada Ĉabra
karakterizira:
- Sezonska pojavnost (sukladno epidemiologiji pojedine zarazne bolesti)
- Ujednaĉenost u ukupnom broju oboljelih kroz godinu
- Ujednaĉenost u redosljedu vodećih zaraznih bolesti
- Mali broj epidemijskih incidenata kroz godinu, koji su karakterizirani malim
opsegom u broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata (crijevne zarazne
bolesti, ljeti – salmoneloze najuĉestalije, influenza, zimi – variĉele).
Epidemiološka situacija u Gradu Čabru je mirna, uobičajenih
karakteristika godinama.
U svezi oĉekivanih opasnosti i posljedica po zdravlje stanovništva od prirodnih
katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi u Primorsko-goranskoj ţupaniji,
rizik je vezan uz ugroţavanje zdravstvene ispravnosti vode i hrane (pojava hidriĉne
epidemije ĉija je karakteristika velik broj oboljelih u kratkom vremenskom razdoblju)
Realni rizik za preduvjete nastanka zaraznih bolesti predstavljaju divlja odlagališta
otpada, posebno ako se nalaze uz naseljena mjesta te vodozaštitne zone.
Na podruĉju Grada Ĉabra u posljednjih deset godina nisu zabiljeţene velike
epidemije ni ljudi ni ţivotinja. Poljoprivredna proizvodnja je dosta ograniĉena: najviše
se proizvodi krumpir, kupusnjaĉe, grah i krmno bilje. Biljni i voćarski proizvodi sluţe
uglavnom za vlastite potrebe i proizvode se na ekstenzivan naĉin, s malim prinosima
pojedinih kultura. To uvjetuju i klimatske prilike koje omogućuju uzgoj samo onih
kultura i sorti koje podnose obilan snijeg, hladne i duge oštre zime te kratka i topla
ljeta s nešto više oborina. Ovĉarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo ekstenzivnog je
karaktera, s malim brojem grla u stadima i sluţe uglavnom za vlastite potrebe. Sliĉno
je s kunićarstvom i pĉelarstvom.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 43 od 98
2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu, radi preglednosti, prikazane su sljedećom
tablicom.
Tablica 10.: Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu
VRSTA UGROZE
UČINAK PO OBJEKTIMA
UGROŽENI SUSTAV
POSLJEDICA IMA NEMA
POTRES Oštedenja na TS
35/20 kV “Gerovo”
Distribucija
električne
energije
Prekid u napajanju
električnom energijom
cijelog područja Grada
Čabra
Nema vode
Staje
proizvodnja
bez
pomoćnog
napajanja
POTRES Oštedenja na
nekoj/nekim od 59
TS 20/04 kV 6
Distribucija
električne
energije
Prekid u napajanju
električnom energijom
užeg područja Grada
(ovisno o tome koja je TS
oštedena)
Nema vode
Staje
proizvodnja
POTRES Oštedenja na mini
hidroelektrani
jakosti 1100 kVA
Distribucija
električne
energije
Smanjenje u napajanju
električnom energijom na
dijelu naselja Čabar
POTRES Oštedenja na mini
hidroelektrani
jakosti 160 kVA
Distribucija
električne
energije
Smanjenje u napajanju
električnom energijom na
lokaciji tvornice Finvestcorp
u Čabru
POTRES Oštedenja na mini
hidroelektrani
jakosti 10 kVA
Distribucija
električne
energije
Prekid u napajanju
električnom energijom
pogona investitora
POTRES Oštedena
vodosprema
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
Nema vode
6 Lokacija svih TS prikazana je na karti 'Infrastrukturni sustavi i mreţe', poglavlje Zemljovidi
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 44 od 98
„Trbuhovica“ području više zone Prezida
POTRES Oštedena
vodosprema
„Prezid“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području cijelog Prezida.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Mlake“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području niže zone Prezida.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Lazi“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
područja Tršda i Gerova.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Gag-Parg“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Parga, Tršda i
Gerova.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Sokoli“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području zaselka Sokoli.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Vode“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Smrečja i Malog
Luga.
Nema vode
POTRES Oštedene neke od
vodosprema
„Gerovo“, „Klanc“,
„Hrib I“,
„Hrib II“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Gerova.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
Distribucija
pitke vode
Prekid distribucije za
tvornicu Lož Metalpres
Nema vode
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 45 od 98
„Požarnica“
POTRES Oštedena
vodosprema
„Podstene“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Plešca i Zamosta.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Mandli“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Mandli.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„D. Žagari“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Donji Žagari.
Nema vode
POTRES Oštedena
vodosprema
„Tropeti“, „P.
Jarak“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području gornje zone Čabra
Nema vode
POTRES
Oštedena
vodosprema
„Lijevi izvor
Čabranke“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području donje zone Čabra.
Nema vode
POTRES
Oštedena
vodosprema
„CVS - Tropeti“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području Parga, Tršda i
Gerova.
Nema vode
POTRES
Oštedena
vodosprema
„Prezid“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području cijelog Prezida.
Nema vode
POTRES
Oštedena
vodosprema
„Prezid“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena,
prekid distribucije na
području cijelog Prezida.
Nema vode
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 46 od 98
POTRES
Oštedene prekidne
komore Sokoli I i
Sokoli II
Distribucija
pitke vode
Prekid distribucije vode na
području Gerova.
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Trbuhovica“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Mlake“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Sušica“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Žikovci I“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Žikovci II“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Sokoli I“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Sokoli II“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES Oštedeno Distribucija Nestanak pitke vode- voda Nema vode
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 47 od 98
vodocrpilište
„Klanc“
pitke vode zamudena i zagađena
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Hrib I“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Požarnica“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Podstene“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Donji Žagari“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Mandli“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„P. Jarak“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Tropeti I“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 48 od 98
„Tropeti II“
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Čabranka lijevo“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Oštedeno
vodocrpilište
„Čabranka desno“
Distribucija
pitke vode
Nestanak pitke vode- voda
zamudena i zagađena
Nema vode
POTRES
Ošteden uređaj za
pročišdavanje
otpadnih voda
Sustav
odvodnje
Zaštopavanje sustava,
opasnost od zaraznih
bolesti
POTRES Srušen
Poštanski ured 51
306 Čabar
Sustav
pošte i
telekomuni
kacija
Prestanak distribucije
poštanskih pošiljaka,
prestanak rada centale
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
telefonije
POTRES Srušen
Poštanski ured 51
303 Plešce
Sustav
pošte i
telekomuni
kacija
Prestanak distribucije
poštanskih pošiljaka,
prestanak rada centale
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
telefonije
POTRES Srušen
Poštanski ured 51
304 Gerovo
Sustav
pošte i
telekomuni
kacija
Prestanak distribucije
poštanskih pošiljaka,
prestanak rada centale
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
telefonije
POTRES
Srušen
Poštanski ured 51
305 Tršde
Sustav
pošte i
telekomuni
kacija
Prestanak distribucije
poštanskih pošiljaka,
prestanak rada centale
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 49 od 98
telefonije
POTRES Srušen
Poštanski ured 51
307 Prezid
Sustav
pošte i
telekomuni
kacija
Prestanak distribucije
poštanskih pošiljaka,
prestanak rada centale
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
telefonije
POTRES Oštedenje
telekomunikacijsko
g sustava
Sustav
telekomuni
kacija
Prestanak rada fiksne
telefonske mreže,
prestanak rada TV
odašiljača i nestanak TV
signala
nema fiksne
telefonije
,smanjen
signal
mobilne
telefonije
POTRES Ošteden Autobusni
kolodvor
Promet Prekid javnog prijevoza.
Uspostava javnog prometa
bi se organizirala sa
centralnim stajalištem na
drugoj lokaciji.
nema
stajališta
koja su
oštedena
Pijevoza
POTRES Pukotine i odroni
na cestama D32 i
D305
Promet Prekid javnog prijevoza,
izolacija, prekid u
distribuciji hrane i lijekova,
povedan broj prometnih
nesreda
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
POTRES Oštedena
Ambulanta opde
medicine, Tršde
Zdravstven
a skrb
Onemogudavanje i prekid
pružanja medicinskih
usluga. Uspostava pružanja
medicinskih usluga bi se
organizirala na drugoj
lokaciji.
Smanjena
zdravstvena
skrb
POTRES Oštedena
Ambulanta opde
medicine, Gerovo
Zdravstven
a skrb
Onemogudavanje i prekid
pružanja medicinskih
usluga. Uspostava pružanja
medicinskih usluga bi se
organizirala na drugoj
lokaciji.
Smanjena
zdravstvena
skrb
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 50 od 98
POTRES Oštedena
Ambulanta opde
medicine, Prezid
Zdravstven
a skrb
Onemogudavanje i prekid
pružanja medicinskih
usluga. Uspostava pružanja
medicinskih usluga bi se
organizirala na drugoj
lokaciji.
Smanjena
zdravstvena
skrb
POTRES Oštedena
Ambulanta opde
medicine, Čabar
Zdravstven
a skrb
Onemogudavanje i prekid
pružanja medicinskih
usluga. Uspostava pružanja
medicinskih usluga bi se
organizirala na drugoj
lokaciji.
Smanjena
zdravstvena
skrb
POTRES Oštedena stara
gradska jezgra
Spomenici
kulture
(stare
građevine,
crkve)
Rušenje, pucanje
prozorskih stakala,
oštedenja krovišta
POPLAVA Bujice izvorišta
Čabranke
Stambeni i
gospodarski
objekti,
promet
Poplavljeni stambeni i
gospodarski objekti u
naselju Gorači.
Propusti na prometnici
Parg-Prezid
POPLAVA Mandli, desna
pritoka Čabranke
Promet propust ispod prometnice
Zamost – Čabar.
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
POPLAVA Kamenski potok,
desna pritoka
Čabranke
Promet propust ispod prometnice
Zamost – Čabar.
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
POPLAVA Pleški potok, desna
pritoka Čabranke
Promet propust ispod prometnice
Zamost – Čabar.
Nema
prometa
Nema
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 51 od 98
dostave
hrane i pida
POPLAVA Kramarski potok i
Sokolica
Promet Velikim vodama ugrožavaju
prometnicu Smrečje- Vode i
naselje Vode
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
POPLAVA Bresni potok Promet Ugrožena prometnica
Gerovo – Tršde i
prometnica Smrečje- Vode
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
POPLAVA Poplavljena
poljoprivredna
zemljišta koja se
nalaze uglavnom
uz veda naselja
Štete na
usjevima
Voda de se zadržavati
predugo, očekuje se znatno
manji prinos
smanjeni
prinosi,
dio usjeva
uništen
SUŠA Oštedene
poljoprivredne
površine na
prostoru Grada
Poljoprivre
da
Štete na usjevima, sušenje
biljaka. Gubitak
jednogodišnjih i
višegodišnjih uroda
smanjeni
prinosi,
dio usjeva
uništen
SNJEŽNE
OBORINE
Krovovi starih
objekata na
prostoru cijelog
Grada
Objekti
stare
gradnje
mogu imati
ozbiljna
oštedenja
zbog
rušenja
krovova i
nadstrešnic
a usklijed
težine
snijega.
Individualne štete
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 52 od 98
SNJEŽNE
OBORINE I
POLEDICA
Velika količina
snijega i leda na
svim
prometnicama(pos
ebice D32 I D305)
Promet Izolacija, snijeg i poledica
uzrok su čestih
saobradajnih nesreda u
kojima nastaje materijalna
šteta.
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
KLIZIŠTA Odroni na
dionicama cesta:
D32, Ž 5031, Ž
5185 te dionici
ceste Tršde-Sokoli
Promet Izolacija, prometne
nesrede u kojima nastaje
materijalna šteta.
Nema
prometa
Nema
dostave
hrane i pida
TUČA Oštedene
poljoprivredne
površine, objekti
na prostoru Grada
Čabra
Poljoprivre
da, štete na
objektima
Štete na poljoprivrednim
kulturama, štete na
objektima i automobilima
Individualne štete obzirom
da je vedina poljoprivrednih
površina u vlasništvu malih
poljoprivrednika.
OLUJNO ILI
ORKANSKO
NEVRIJEME
Oštedeni krovovi
kuda, rušenje
stabala, zakrčenje
prometnica
Promet,
stambeni
objekti,
elektroopsk
rba
Štete na objektima i
prometnoj infrastrukturi,
materijalne štete.
Nestanak električne
energije.
Nestanak TV signala
OLUJNO ILI
ORKANSKO
NEVRIJEME
Oštedena stara
gradska jezgra
Spomenici
kulture
(stare
građevine,
crkve)
Pucanje prozorskih stakala,
oštedenja krovišta
TEHNIČKO-
TEHNOLOŠK
E VELIKE
NESREĆE I
KATASTROFE
Eksplozija ili
istjecanje opasnih
tvari iz
autocisterni.
Ugroženo područje
oko prometnica
D32i D 305 koje
prolaze kroz
Prometna
infrastruktu
ra,
stambeni i
gospodarski
objekti uz
cestu
Materijalne štete,
Ljudske žrtve
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 53 od 98
naseljena područja
TEHNIČKO-
TEHNOLOŠK
E VELIKE
NESREĆE I
KATASTROFE
Eksplozija ili
istjecanje na
lokaciji benzinske
postaje INA d.d.
Prometna
infrastruktu
ra
Požar, štete na prometnoj
infrastrukturi, benzinskoj
postaji, ljudske žrtve
Nema
naftnih
derivata
TEHNIČKO-
TEHNOLOŠK
E VELIKE
NESREĆE I
KATASTROFE
Finvest-corp d.d.
Objekti uz
tvornicu
Rušenje objekata u krugu i
okolo tvornice, materijalne
štete, ljudske žrtve
DLS d.o.o.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu - zaključak
Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu bi najteţe bile nakon katastrofalnog potresa. Kod
takve katastrofe došlo bi do oštećenja gotovo svih infrastrukturnih objekata što bi se
oĉitovalo u nestanku elektriĉne energije, vode. Ceste bi bilie oštećene, pa bi se
smanjila mogućnost transporta u pojedine dijelove Grada. Stale bi s radom sve
funkcije, a smanjio bi se i broj djelatnika na poslu.
Zbog nestanka elektriĉne energije stalo bi grijanje, došlo bi do novih povrjeĊivanja
stanovništva zbog rušenja vodova pod naponom.
Prirodne katastrofe koje bi mogle nanijeti veliku štetu su olujno ili orkansko
nevrijeme, te velike koliĉine snijega. Posljedice bi se oĉitovale u rušenju stabala na
prometnice, rušenju krovova i štetama na poljoprivredi površinama, izolaciji podruĉja
Grada..
Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od tehniĉko – tehnoloških opasnosti koje mogu
dovesti do katastrofalnih poljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš.
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša
od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra
M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,
fax. 051/633-013
www.dls.hr Stranica 54 od 98
3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŢBI I PRAVNIH OSOBA
KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE
DJELATNOSTI
REDOVNE SLUŢBE
1. Vatrogasna zajednica Grada Ĉabra
2. Gradsko društvo Crvenog kriţa Ĉabar- sanitetski materijal, ukupno moguće
angaţirati do 15 ljudi
3. HGSS stanica Delnice - 23 ĉlana , 3 terenska vozila i motorne sanjke
4. Dom zdravlja – ambulante u Ĉabru, Gerovu i Tršću (3 lijeĉnika i 3 medicinske
sestre)
5. Hitna pomoć (deţurne sluţbe se naizmjeniĉno nalaze po ambulantama Ĉabra,
Gerova i Tršća) 2 vozila
Vatrogasne postrojbe
Vatrogasnu zajednicu Grada Ĉabra ĉini Vatrogasno zapovjedništvo Ĉabar (sa
7 ĉlanova) i pet dobrovoljnih vatrogasnih društava na mjesnim podruĉjima Ĉabar,
Tršće, Prezid, Plešce i Gerovo.
Središnje vatrogasno društvo temeljem Procjene ugroţenosti od poţara i
tehnološke eksplozije Grada Ĉabra je DVD Ĉabar.
DVD Čabar broji 20 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:
- Citroen Jumper (800 l)
- Cisterna za vodu (5000 l)
DVD Tršće broji 30 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:
- Mazda (300 l + hidraulika)
- Navalno vozilo TAM 5500 (2200 l)
DVD Prezid broji 25 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:
-
Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kult