1

KLASA: 351-04/15-00/33

URBROJ: 33-06/15-06

Ministarstvo poljoprivrede Uprava ribarstva

Planinska 2a 10000 Zagreb

PRIVREMENI GODIŠNJI PLAN ZA 2016. GODINU

JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE "VRANSKO JEZERO"

Ovlaštenik ribolovnog prava: Javna ustanova Park prirode "Vransko jezero" Privremeni godišnji plan izradio: Antonio Karaga, mag. oecol. et prot. nat.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 3

2. PODACI O OVLAŠTENIKU ................................................................................................................. 4

3. PROCJENA KOLIČINE RIBE I NJIHOVA PRIRASTA U RIBOLOVNOJ ZONI ........................................... 5

4. DOPUŠTENI GODIŠNJI ULOV RIBE PO VRSTAMA I DOZVOLJENI DNEVNI ULOV RIBE ...................... 9

5. PLAN PORIBLJAVANJA PREMA KOLIČINAMA I VRSTAMA TE POTREBNA NOVČANA SREDSTVA ... 10

6. MJERE I NAČIN ZAŠTITE RIBOLOVNE ZONE ................................................................................... 11

a. ORGANIZACIJA I STRUKTURA RIBOČUVARSKE SLUŽBE ............................................................. 11

b. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ODLUKE OVLAŠTENIKA RIBOLOVNOG PRAVA ........................ 12

c. PLAN RADA NA UREĐENJU OKOLIŠA ......................................................................................... 14

7. PLANIRANA NOVČANA SREDSTVA I NAMJENA KORIŠTENJA TIH SREDSTAVA............................... 15

3

1. UVOD

Ovlaštenik ribolovnog prava, Javna ustanova Park prirode "Vransko jezero" s

Ministarstvom poljoprivrede je na temelju Rješenja (Kl.: UP/I-324-02/15-01/106, Ur. br.:

525-13/0545-15-2) sklopio Ugovor o dodjeli ribolovnog prava (Kl.:UP/I 324-02/15-01/106,

Ur. br.: 525-13/0545-15-3) 31. listopada 2015. Sukladno čl. 33, st.2, Zakona o slatkovodnom

ribarstvu (NN 49/05) ovlaštenik je dužan u roku od 30 dana izraditi privremeni godišnji plan

gospodarenja dodijeljenom zonom.

Ovaj dokument je privremeni godišnji plan gospodarenja za ribolovnu zonu unutar

granica Parka prirode "Vransko jezero" za 2016. godinu. Sadrži sve elemente propisane

člankom 35. stavkom 3. Zakona o slatkovodnom ribarstvu, iako nije napravljen prema

gospodarskoj osnovi koju tek trebamo izraditi unutar godinu dana, nakon čega demo

rezultate monitoringa iz gospodarske osnove uvrstiti prilikom izrade godišnjeg plana

gospodarenja za 2017 godinu.

4

2. PODACI O OVLAŠTENIKU

- puni naziv ovlaštenika ribolovnog prava za ribolovnu zonu unutar granica Parka prirode "Vransko jezero" utvrđenih Zakonom o proglašenju parka prirode "Vransko jezero" je Javna ustanova Park prirode "Vransko jezero" (u daljnjem tekstu: ovlaštenik)

- sjedište ovlaštenika je na adresi Pakoštane, Kraljice Jelene 78

- ured je na adresi Biograd n/M, Kralja Petra Svačida 2

- OIB: 62106126299

- br.telefona: 023/383-181 (tajnica ustanove)

- e-mail: info@pp-vransko-jezero.hr

- odgovorna osoba: Danijel Katičin, mag.polit.univ.spec.lok.dem.razvoj, ravnatelj

Kao pravnoj osobi, ovlašteniku je od Ministarstva poljoprivrede dodijeljena koncesija na navedenu ribolovnu zonu, unutar ribolovnog područja Jadran.

5

3. PROCJENA KOLIČINE RIBE I NJIHOVA PRIRASTA U RIBOLOVNOJ ZONI

Ribolovno područje za ribolovnu zonu unutar granica Parka prirode "Vransko jezero"

prema Naredbi o ribolovnim područjima na otvorenim slatkim vodama u Republici Hrvatskoj

pripada u središnji dio ribolovnog područja Jadran koje obuhvada:

TEKUDICE:

- Glavni kanal (Kotarka): od granice parka do ušda u jezero (0,3 km i 0,45 ha)

- Lateralni kanal: od granice parka do ušda u jezero (1,7 km i 1,02 ha)

- Kanal Prosika: do stare magistralne ceste/granice parka (0,7 km i 0,49 ha)

-

STAJADICE:

- Vransko jezero (prosječne dubine 1,5-2 m; 3000 ha)

Vode Vranskog jezera pripadaju jadranskom slivu, a zajednica riba koja ovdje živi

osiromašena je limnofilna zajednica riba unesenih iz dunavskog sliva i autohtone zajednice

riba eurihalinog kompleksa. Od 81 vrste, koje se prema nekim autorima javljaju u

jadranskom slivu, u Vranskom jezeru imamo 17 vrsta, što predstavlja 20,9 % ukupne

ihtiocenoze. Prema Bergu (1949) vrste riba istraživanog područja svrstane su u 10 porodica.

Sustavno poredane, to su:

Por. Anguillidae Por. Blennidae

Anguilla anguilla - jegulja Salaria fluviatilis - riječna babica

Por. Esocidae Por. Gobiidae

Esox lucius – štuka Knipowitschia caucasica - glavočid

Por. Poecillidae Por. Centrarchidae

Gambusia affinis - gambuzija Lepomis gibbosus - sunčanica

Por. Cyprinidae Por. Mugilidae

Carassius gibelio - babuška Chelon labrosus - cipal putnik

Cyprinus carpio – šaran Liza ramada - cipal balavac

Leuciscus cephalus - klen Mugil cephalus - cipal glavaš

Pseudorasbora parva - bezribica Por. Siluridae

Rutilus basak - masnica Silurus glanis – som

Scardinius erythrophthalmus - crvenperka Por. Atherinidae

o (moguda zamjena s vrstom S. dergle) Atherina boyeri – oliga

6

Porodica Cyprinidae zastupljena je sa 6 vrsta i za ovakve je vode izrazito malobrojna. Ostale porodice, osim cipala, zastupljene su s po jednom vrstom. Ovo područje spada, prema Banarescu (1964), u europsko-mediteransko ihtiološko područje koje obilježava mali broj potporodica. U ukupnom ulovu po brojnosti su najčešde vrste babuška, crvenperka, te nešto manje sunčanica, oliga, šaran i gambuzija. Svih 17 izlovljenih vrsta su ribe lentičkih područja, odnosno stanovnici su jezera i sporednih potoka. Brojnost vrsta raste na mjestima gdje prestaje ujednačenost fizikalnih značajki. To su osobito izvori, prijelazi iz plitke u duboku vodu, obrasla mjesta ili prijelazi u dublji dio jezera. Prema tipu razmnožavanja i supstratu na koji odlažu jaja (Balon 1975), a koji sigurno imaju određenu ulogu u opstanku vrste prilikom promjene pojedinih značajki, u zajednici riba prevladavaju fitofili. Obilježja ihtiostrukture su srednji rast, brojne male i ekonomski nezanimljive vrste i dvije-tri sportskim ribičima zanimljive vrste koje vrlo često daju ribe trofejnih proporcija. Kvalitativan sastav ihtiopopulacija u jezeru pod utjecajem je niza ekoloških čimbenika.

Iako je u jezeru zabilježeno 17 vrsta riba, ta brojka može prelaziti i 20, ako brojimo i one

morske vrste koje slučajno zalutaju kroz kanal Prosika koji spaja jezero s morem. To su cipal zlatar (Liza aurata), cipal dugaš (Mugil saliens), iverak (Platichthys flesus), list (Solea solea), komarča (Sparus aurata) i lubin (Dicentrarchus labrax). Vedina vrsta je alohtona, tj. unesena u jezero radi izlova (iznimka je gambuzija koja je unesena radi kontrole populacije komaraca). Jedino su jegulja i riječna babica autohtone vrste u jezeru, tj. nastanile su se tu prirodnim putem.

Krajem 18. stoljeda prokopan je kanal Prosika koji spaja jezero s morem, što je omogudilo

ulazak cipala u jezero. Polovinom 20. stoljeda ljudskom intervencijom u jezero su ubačene vrste: šaran, som, štuka, babuška, sunčanica, crvenperka itd. Ovo je potpuno promijenilo ihtiostrukturu jezera, kao i ukupno stanje jezerskog ekosustava. Smanjio se broj autohtonih vrsta (jegulje), a nekontrolirano razmnožavanje šaranskih vrsta (šaran, babuška) koje se hrane pri dnu kopajudi po mulju, uzrokovalo je ubrzano zamuljivanje jezera, pogoršanje kvalitete vode i ubrzani proces starenja jezera. U prvim fazama eksploatacije jezera gospodarilo se tako da se nasađivanjima nastojala postidi što bolja ravnoteža između produktivnosti jezera i populacije riba. Kasnije se ta metodologija postupno napušta, i premda jezero daje gotovo istu produkciju kao i prijašnjih godina, manje je vrijednih vrsta. Danas je ravnoteža više-manje uspostavljena, iako postoji opasnost od narušavanja te ravnoteže otkako je sušne i vrlo tople 2012. godine more nesmetano utjecalo u jezero kanalom Prosika i okolnim podzemnim prolazima te na taj način prouzrokovalo veliki pomor ribe, pogotovo populacije štuke koja je do tad jedina uz soma održavala ravnotežu predator-plijen u jezeru. Postoje naznake da se populacija štuke postupno oporavlja, pretpostavka je da je nekolicina jedinki preživjela te ekstremne uvjete boravedi u sporednim rukavcima i pritokama.

Kvantitativni sastav riblje zajednice prikazan je na slici 1. Dobivene vrijednosti temelje se na opsežnom monitoringu ihtiofaune iz 2004. godine na reprezentativnim postajama uz poznatu površinu izlova, “napor ribolova” i koeficijent selektivnosti upotrijebljenih ribolovnih alata. Izračunat je udio svake pojedine vrste riba i izražen kroz brojnost (kom/ha) i masu (kg/ha) u apsolutnim i relativnim (%) vrijednostima za ribolovno zonu unutar granica Parka prirode "Vransko jezero".

7

Slika 1.: Procjena brojnosti i ihtiomase riba po hektaru Vranskog jezera

Pri utvrđivanju opdeg stanja ihtioprodukcije važno je utvrditi dobnu strukturu riba, jer

o tome ovisi mogudnost razmnožavanja i obnove ribljeg fonda čitavog područja (slika 2.). Prevladavajude vrsta riba na istraživanom području su babuška (32,66%) i crvenperka (30,26%), koje su zastupljene godištima, u rasponu od 0+ do +7. Prevladavaju srednja starosna godišta. 8 vrsta zastupljeno je godištima 0+.

Slika 2.: Dobna struktura ulova riba

8

Iz starijih statističkih podataka (60-te godine prošlog stoljeda) proizlazi da Vransko jezero daje prosječni višegodišnji ulov od 68,2 tona, odnosno 22,5 kg/ha za samo tri najvažnije riblje vrsta šarana, cipla i jegulje. Šaran od toga sudjeluje s 89%, cipal s 8,3% i jegulja s 2,6%. Iz statističkih podataka ulova, nadalje je vidljivo da ulov ribe u jezeru jako varira tijekom godina. Maksimalni ulov je 149,7 tona ribe, odnosno 50 kg/ha, a minimalan s 22,4 tone, odnosno 7,5 kg/ha.

Prema analizi edafskih, fizikalno-kemijskih te bioloških čimbenika, ribolovno područje

trofički pripada gornjem srednjem produktivnom tipu voda. Produkcija vodotoka dobivena je na temelju svih čimbenika biološke produkcije i na temelju opdih limnoloških fizikalno-kemijskih čimbenika. Procjena ihtiomase iz ulova iznosi 220 kg/ha. Problemu ukupne ihtioprodukcije nekog jezera može se pridi na nekoliko načina. Uglavnom se određuje primarna produkcija, koja je obično u linearnoj vezi sa sekundarnom i tercijarnom produkcijom, a ona je u vezi s ihtiomasom riba u jezeru. Na temelju grubih pretpostavki metode Leger-Hueta za zatvorene sustave, ihtiopopulacija jezera procijenjena je na 200 kg/ha. Prema morfoedafskom indeksu (Ryder 1965) na 300 kg/ha, na temelju Yenkinsove regresije (gdje je biomasa utemeljena na 45 jezera sličnih značajki s koeficijentom korelacije r=0,63) na 350 kg/ha. Prema statistici ulova koju uzimamo kao najvažniju, ihtiopopulacija jezera procijenjena je na 220 kg/ha, a godišnji prinos na oko 40 kg/ha. Tako bi ukupna ihtiomasa riba u jezeru iznosila 600 t, uz godišnji prinos oko 120 tona. Postoji mogudnost pogreške do 20%.

9

4. DOPUŠTENI GODIŠNJI ULOV RIBE PO VRSTAMA I DOZVOLJENI DNEVNI ULOV RIBE

Pri računanju ribolovnog pritiska, odnosno očekivanog broja ribiča koji planiraju loviti na ribolovnoj zoni Vranskog jezera, vodili smo se statističkim podacima nadzorne službe Parka prirode posljednjih pet sezona. Tako smo došli do okvirnog broja od oko 1250 prodanih dozvola na jednogodišnjoj bazi. Najviše od tih prodanih dozvola otpada na jednodnevne dozvole, i to otprilike 60%, dok se brojka godišnjih dozvola krede oko 40. Pri najpovoljnijim uvjetima na vodi, dakle kad je riba aktivna i u lovu, očekuje se maksimalno 80-ak ribiča, dok je prosjek tijekom lovne sezone oko 30-ak ribiča dnevno.

Količine riba koje se mogu loviti na pojedinim ribolovnim zonama zasnovane su na 60%-

tnom umanjenju ukupnog godišnjeg prirasta. Za vrste koje štetno djeluju na populaciju drugih vrsta uništavanjem ikre ili mlađa, dozvoljene količine ulova idu i do 100% godišnjeg prirasta. Tim načinom, uz prirodni mortalitet tih vrsta od oko 40%, vrlo brzo de se smanjiti njihova populacija. To de se pozitivno odraziti na preostalu populaciju kroz njezin vedi prirast, a samim tim i vedim dozvoljenim količinama ulovljenih riba.

Uvažavajudi sve do sad navedeno, ukupni dozvoljeni godišnji ulov u športskom ribolovu

za ribolovnu vodu kojom gospodarimo iznosi 72.000 kg. Maksimalni dnevni ulov ribiča ograničava se 2 komada, ukupne težine do 8 kg. Smatramo da ne bi trebalo postojati ograničenje u dnevnom i godišnjem ulovu stranih invazivnih vrsta (babuška, sunčanica, gambuzija, bezribica). S obzirom na to da računamo s ribolovnim pritiskom od oko 100 ribiča s kupljenom godišnjom dozvolom za športski ribolov, godišnji ulov po ribiču bi iznosio 640 kg, pošto je isti umanjen za količinu ribe koju mogu uloviti ribiči s kupljenom jednodnevnom dozvolom za športski ribolov, kojih računamo da de biti oko 1000. Kako u ukupni ihtioprirast Vranskog jezera velikim dijelom ulaze i nekomercijalne vrste riba, ukupnu količinu dopuštenog godišnjeg ulova po ribiču smo koregirali te ona iznosi 175 kg.

Bitno za napomenuti da su ovo grubi proračuni rađeni prema statističkim podacima u

vrijeme kad je godišnja dozvola da športski ribolov na Vranskom jezeru bila skuplja nego što de to od ovog trenutka biti, tako da de se brojčani odnosi prodanih godišnjih dozvola te dopuštenog godišnjeg ulova zasigurno promijeniti te biti točniji nakon izrade gospodarske osnove te prilikom izrade godišnjeg plana za 2017. godinu. Mogude je da de se vedi broj ljudi opredijeliti za kupovinu godišnje dozvole za športski ribolov pošto de ona sad biti kudikamo povoljnija no što je to do sad bio slučaj, tako da demo u tom slučaju pravovremeno reagirati i koregirati količinu dopuštenog godišnjeg ulova.

10

5. PLAN PORIBLJAVANJA PREMA KOLIČINAMA I VRSTAMA TE POTREBNA NOVČANA SREDSTVA

Pomlađivanje se ne planira obaviti, jer, s obzirom na to da se radi o zaštidenom

području u kategoriji Parka prirode te osjetljivom močvarnom ekosustavu, Zakonom nije dozvoljeno introduciranje alohtonih vrsta (kakve su velikom vedinom ribe Vranskog jezera, posebice sve lovne vrste). Također, pomlađivanje nije ni potrebno provesti jer je prirast biomase riba zadovoljavajudi. U bududnosti demo na osnovu upisnika ulova te monitoringa kojeg planiramo provoditi na jednogodišnjoj bazi procijeniti postoji li potreba za pomlađivanjem i u tom slučaju ishoditi sve potrebne dozvole za provedbu istog.

Imajudi u vidu narušenu ravnotežu odnosa predator-plijen, želja nam je provesti

reintrodukciju štuke prije čega demo se svakako posavjetovati sa strukom, odnosno stručnim i odgovornim osobama iz nadležnih ministarstava i ustanova za izradu gospodarske osnove.

11

6. MJERE I NAČIN ZAŠTITE RIBOLOVNE ZONE

a. ORGANIZACIJA I STRUKTURA RIBOČUVARSKE SLUŽBE

Ribočuvarsku službu čine iskusni čuvari prirode (glavni čuvar prirode i 5 čuvara

prirode koji su ovlašteni postupati prema odredbama Zakona o zaštiti prirode) koji de uskoro pristupiti polaganju ribočuvarskog ispita pred stručnim povjerenstvom, te u slučaju prolaska dobiti uvjerenje o položenom ribočuvarskom ispitu. Imenujemo kolegu glavnog čuvara prirode Dario Rogid, dipl. oec. za voditelja ribočuvarske službe. Ribočuvar je obvezan voditi evidenciju dnevnih aktivnosti u Dnevniku rada, kojeg ovjerava ovlaštenik ribolovnog prava.

Služba djeluje tijekom cijele godine i rad je organiziran u tri smjene tako da je

najmanje jedan ribočuvar uvijek prisutan na ribolovnoj zoni unutar granica Parka prirode Vransko jezero. Takvim radom u tri smjene pokriveno je 24-satno nadziranje voda i to ne samo zbog sprečavanja krivolova i ribolova na zakonom nedozvoljen način ved i zbog nadziranja stanja na vodama u smislu bilo kakvih promjena (zagađenja, poplave i sl.).

Kada vremenski uvjeti dozvoljavaju plovidbu, ribočuvari brodom obilaze cijeli

akvatorij Vranskog jezera i plovne kanale – u ribolovnoj sezoni i više puta na dan. Terenskim vozilom ribočuvari vrše ophodnju po kružnoj biciklističkoj stazi oko cijelog jezera i po svim drugim prohodnim stazama uz obalu. Pješice se redovno obilazi područje Ornitološkog rezervata do Banđenove jaruge, područje od autokampa „Crkvine“ do Vadila, Pakoštansko polje do Draga, dio Modrava prema kanalu Prosika i Babin školj.

Sustavi veza:

- GSM uređaji. Nadzor kamerama - IPNAS

- Dvije postaje s po jednom kamerom (720*580; optički zoom 20x; maksimalna osjetljivost veda od 0,1 lux; okretanje po azimutu 3600)

Prijevozna sredstva na kopnu:

- terensko vozilo tipa „pick-up“ nosivosti 1500 kg (pogon 4x4) - lada Niva (pogon 4x4) - Mitsubishi Pajero (pogon 4x4)

Prijevozna sredstva na vodi: - laki gumeni čamac nosivosti 4 osobe brzine do 16 čv., - brzi gliser za ophodnju nosivosti 7 osoba brzine do 25 čv.

Ribočuvari imaju ovlaštenja propisana Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 -

pročišdeni tekst) i Pravilnikom o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05 i

izmjene NN 01/06, 139/06, 52/10).

12

Ribočuvar u obavljanju svoje djelatnosti ovlašten je od ribiča:

- zatražiti dozvolu za obavljanje ribolova, - pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov, - zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje može utvrditi identitet osobe

koja lovi ribu - privremeno oduzeti ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov.

b. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ODLUKE OVLAŠTENIKA RIBOLOVNOG PRAVA

Ovlaštenik, Javna ustanova Park prirode "Vransko jezero" na ribolovnim vodama

kojima upravlja i gospodari, temeljem čl. 22, stavak 2 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, za

ribiče koji ovdje love ribu propisuje sljededa pravila ponašanja i poštivanja organizacijske

strukture i odluke koje treba provoditi radi održivog gospodarenja ribolovnim vodama:

1. Športski ribolov se može obavljati na cijelom području Vranskog jezera osim na području Ornitološkog rezervata (sjevernoistočni dio Vranskog jezera, izuzev zone korištenja kod kampa Crkvine) i vodenog pojasa širine 300 m uz vanjski rub vodene granice rezervata (mirna zona).

2. Prilikom obavljanja športskog ribolova svaki ribič je dužan kod sebe imati: dozvolu za športski ribolov (godišnju ili dnevnu), potvrdu o položenom ispitu, upisnik dnevnog ulova i osobnu iskaznicu ili drugi relevantan dokument.

3. Ribič je obavezan upisivati ulov u popis ulova prilikom ribolova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ribolova.

4. Ribič je dužan na zahtjev ribočuvara dati na uvid dozvolu za športski ribolov, potvrdu o položenom ispitu, upis dnevnog ulova, osobnu iskaznicu ili drugi relevantan dokument te ribolovni pribor.

5. Prilikom obavljanja ribolova zabranjeno je unošenje, ispuštanje ili odlaganje u vodu hranjivih (kemijski spojevi važni za rast i razvoj organizama, soli dušika, fosfora i slično) i drugih tvari.

6. Zabranjeno je unošenje alohtonih vrsta riba ili drugih organizama u jezero (školjke, pijavice i s1.).

7. Zabranjeno je ispiranje posuda ili izlijevanje vode donesene iz drugog ribolovnog područja ili ribogojilišta.

8. Zabranjeno je ostavljati ribolovni pribor u ribolovnoj vodi bez nadzora. 9. Zabranjeno je ometanje ribiča bukom, glazbom, galamom ili na druge načine. 10. Zabranjena je izrada nadstrešnica i sličnih objekata na i uz ribolovnu vodu. 11. Dopušta se dnevni ulov od 2 komada, ukupne težine do 8 kg, za sljedede vrste:

- štuka (Esox lucius), - som (Silurus glanis), - šaran (Cyprinus carpio), - linjak (Tinca tinca), - cipal putnik (Chelon labrosus), - cipal balavac (Liza ramada), - cipal glavaš (Mugil cephalus)

uz lovostaj za: - štuku (Esox lucius) - od 01 . veljače do 31. ožujka,

13

- šarana (Cyprinus carpio) - 01. travnja do 31. svibnja, - soma (Silurus glanis) - 16. travnja do 15. lipnja.

12. Dopuštena količina dnevnog ulova iz točke 11. ne odnosi se na trofejni ulov, dnevno je dozvoljeno uloviti samo jedan primjerak trofejne ribe koja može biti teža od 8 kg.

13. Dozvoljava se lov bez ograničenja na vrste: gambuzija (Gambusia affinis), sunčanica (Lepomis gibbosus), bezribica (Pseudorazbora parva) i babuška (Carasius gibelio).

14. Ribu koju ne namjerava zadržati ribič je dužan neposredno nakon ulova neozlijeđenu vratiti u jezero.

15. Najmanje veličine riba koje se smiju loviti su: - štuka (Esox lucius) - 40 centimetara; - som (Silurus glanis) - 60 centimetara; - linjak (Tinca tinca) - 20 centimetara; - šaran (Cyprinus carpio) - 40 centimetara; - cipal putnik (Chelon labrosus) - 16 cm; - cipal balavac (Liza ramada) - 16 cm; - cipal glavaš (Mugil cephalus) - 20cm.

16. Na cijelom području Vranskog jezera (uključujudi kanal Prosika) zabranjeno je loviti jegulju (Anguilla anguilla) i riječnu babicu (Salaria fluviatilis) osim u svrhu znanstvenog istraživanja.

17. Za znanstveno istraživanje iz točke 16. potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog Ministarstva.

18. Sportski ribolov se smije obavljati s najviše tri ribolovna štapa s po jednom udicom.

19. Iznimno od točke 18., umjetni mamac (varalica) može imati više od jedne udice, a najviše dvije s ili bez kontrakuke.

20. Kod uporabe umjetnog mamca dozvoljen je ribolov s jednim ribolovnim priborom (štapom).

21. Zabranjeno je loviti ribu uz uporabu strane (alohtone) vrste ribe kao mamca. 22. Dopušta se korištenje prirodnih mamaca isključivo ulovljenih u jezeru, uz

maksimalnu prihranu na ribolovnoj poziciji u ukupnoj količini od 2 kg po danu (boile, zrnevlje, brašnasta hrana i sl.).

23. U slučaju korištenja boili kao mamca, prilikom izrade istih nije dopušteno koristiti kemikalije kao sastojke.

24. Nakon završetka ribolova obvezno je uklanjanje postavljenih šatora, suncobrana, oznaka za mjesto prihrane te drugih povremenih pomagala.

25. Ribiči mogu označiti mjesto prihrane, i to isključivo sa žutom bovom na kojoj moraju istaknuti broj važede ribičke dozvole te vrijeme isteka iste, te su dužni istu po isteku dozvole ukloniti, a u slučaju godišnjih dozvola, ukloniti po odlasku s ribolovnog područja.

26. Zabranjeno je obavljanje ribolova na poplavnom području, dok se voda ne povuče, kao i sprječavanje na bilo koji način povratka riba s poplavljenog područja te sprječavanje bilo kojih drugih migratornih kretanja riba.

27. Zabranjen je nodni ribolov kao i ribolov na dva mjesta istovremeno. 28. Nije dozvoljen ribolov riba u migraciji na migracijskim koridorima (Jugovir, kanal

Prosika).

14

29. Dopuštena je uporaba plovila maksimalne dužine do 4 m i s pogonskim motorom do maksimalno 3,75 KW (5KS)

30. Nije dopušten ribolov iz plovila koje se krede (panulanje). 31. Prilikom obavljanja športskog ribolova nije dozvoljeno branje, oštedivanje i

uništavanje biljnih vrsta, kao niti uznemiravanje životinja. 32. Ribiči su dužni iznijeti svoj otpad izvan Parka. 33. U slučaju nepoštivanja nekih od navedenih pravila, ribočuvar ima pravo

privremeno oduzeti ulov i/ili ribolovni alat i/ili opreme za ribolov i/ili drugog sredstva namijenjenog ribolovu te o tome sastaviti zapisnik/potvrdu.

c. PLAN RADA NA UREĐENJU OKOLIŠA

Tijekom narednih godina, kao što je bila praksa i do sada, na obljetnice svjetski

važnijih datuma u zaštiti prirode planiramo provoditi akcije čišdenja, kako kopnenog dijela,

tako i vodenog. Također, planiramo urediti pristup ribolovnoj vodi na više pozicija, ali je za to

potrebno ishođenje dozvole Ministarstva zaštite okoliša i prirode, stoga de to detaljnije biti

obrađeno u gospodarskoj osnovi prilikom njene izrade.

15

7. PLANIRANA NOVČANA SREDSTVA I NAMJENA KORIŠTENJA TIH SREDSTAVA

PRIHODI:

1. Prihodi od dozvola za športski ribolov

100.000,00 kn 2. Ostali prihodi (donacije, naknada za zaštitu i očuvanje ribljeg fonda) 40.000,00 kn

Ukupni prihodi: 140.000,00 kn

RASHODI:

1. Prijenos sredstava HŠRS (10%)

10.000,00 kn

2. Prijenos sredstava u državni proračun (10%)

10.000,00 kn

3. Sredstva za poribljavanje

0,00 kn

4. Sredstva za opremanje i rad ribočuvarske službe

75.000,00 kn

5. Troškovi rada ovlaštenika

15.000,00 kn

6. Uređenje okoliša

10.000,00 kn

7. Izrada dokumentacije 20.000,00 kn

Ukupni rashodi: 140.000,00 kn