PRIVREMENE SMJERNICE

Ublažavanje efekata pandemije

koronavirusne bolesti (COVID-19) na

hranu i ishranu školske djece

Zahvalnica Ovaj dokument kreirale su Jutta Neitzel (WFP) i Melissa Vargas (FAO) pod stručnim vođstvom Nancy Aburto (FAO),

Victora Aguayoa (UNICEF), Carmen Burbano (WFP) i Fatime Hachem (FAO). Svojim komentarima i prilozima

doprinos razvoju dokumenta dali su Diana Carter (FAO), Michele Doura (WFP), Roland Kupka (UNICEF), Sarah

Laughton (WFP), Allison Oman (WFP), Andrea Polo Galante (FAO), Stephane Meaux (WFP), Saadhna Panday

(UNICEF), Cristina Scarpocchi (FAO), Deepika Sharma (UNICEF), Luana Swensson (FAO), Florence Tartanac (FAO),

Bing Zhao (WFP). Dodatne komentare dali su Tomas Buendia (FAO), Luisa Cruz (FAO) i Ana Islas (FAO). Zahvalnost

dugujemo i Valerie Guarnieri (WFP), Anni Lartey (FAO) i Maximu Torero (FAO).

27. mart 2020.

1

Ublažavanje efekata pandemije COVID-a-19 na hranu i ishranu školske djece

Iako se čini da novi koronavirus manje pogađa djecu (manji

broj slučajeva i uglavnom blaži simptomi), nacionalni

odgovor na pandemiju može imati važne posljedice po

ishranu djece i ishode u oblasti obrazovanja.

Skoro jedna i po milijarda djece – više od polovine svjetske

populacije učenika – ne ide u školu usljed mjera preduzetih

u okviru nacionalnih odgovora na pandemiju. Zatvaranje

škola na nivou cijele države mjera je koja je na snazi u više

od 180 zemalja svijeta. U mnogim drugim zemljama škole

su za sada zatvorene samo u pojedinim regionima, ali

postoji prijetnja da će se ta mjera proširiti na cijelu državu.

Obustava rada i zatvaranje škola širom svijeta imaće

negativan uticaj ne samo na pravo djece na obrazovanje,

već i na druga njihova prava, uključujući i pravo na

adekvatnu ishranu. Više od 350 miliona školske djece u

zemljama u kojima su škole zatvorene na teritoriji cijele

države ili pojedinih njenih djelova možda neće imati pristup

redovnim uslugama ishrane u toku pandemije.

Adekvatna ishrana je od ključnog značaja za zdravlje i

dobrobit djece školskog uzrasta. Mnoga djeca koja pripadaju

ranjivim grupama ili su izložena riziku imala su velike koristi

od programa ishrane u školi i možda već pate od deficita

nutrijenata. Ta se djeca uveliko oslanjaju na programe

ishrane u školi1 – obrok u školi nekad je i jedini koji

konzumiraju u toku dana, a u svakom slučaju znatno

doprinosi zadovoljenju njihovih dnevnih potreba za

hranjivim materijama.

Teško je predvideti koliko će dugo škole biti zatvorene, te

stoga prioritet mora biti zdravlje, sigurnost snabdjevanja

hranom i ishrana najugroženije djece. Očekivani negativni

ekonomski uticaji i potencijalni poremećaj lokalnih

sistema hrane2, kao i načini na koji domaćinstva

ublažavaju ove posljedice, mogu dodatno ograničiti

pristup djece adekvatnom kvalitetu hrane3 i ishrane.4

Pored toga, u zemljama koje imaju programe ishrane u

školi zasnovane na domaćoj proizvodnji, obustava takvih

programa prijeti da ugrozi opstanak malih

poljoprivrednika i dobavljača hrane.

Kad je riječ o zemljama u kojima škole ostaju otvorene,

mnoge porodice biće značajno pogođene usporavanjem

ekonomije i nepostojanošću cijena hrane. U takvoj situaciji

postaje još važnije obezbijediti djeci pristup hranljivim

školskim obrocima i uslugama ishrane.

Tamo gdje se usluge ishrane u školi nastavljaju,

zabrinutost izazivaju mogući nedostaci u vodovodnoj i

sanitarnoj infrastrukturi, te nemogućnost poštovanja

mjera koje se odnose na fizičku distancu i higijenu u skladu

1 Programi ishrane u školi od ključnog su značaja za garantovanje prava školske djece na adekvatnu, bezbjednu hranu i hranu bogatu hranljivim materijama bez diskriminacije, u uslovima jednakosti i pravičnosti. 2 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca8308en/ca8308en.pdf.

s preporukama vlada i Svjetske zdravstvene organizacije

(SZO). U nekim slučajevima, strah od infekcije može

proizvesti udaljavanje djece od škole, a time i od pristupa

ishrani u školi.

Ovaj dokument plod je zajedničkog napora Svjetskog

programa za hranu (WFP), Organizacije Ujedinjenih nacija

za hranu i poljoprivredu (FAO) i Dječjeg fonda Ujedinjenih

nacija (UNICEF) da donosiocima odluka u vladama, školskim

upravama/zaposlenima i partnerima obezbijede smjernice

za postupanje u situaciji koja traži odgovor na pitanje: kako

podržati, transformisati ili prilagoditi ishranu u školi (u

kratkom vremenskom roku) kako bi se obezbijedila

sigurnost snabdjevanja hranom i adekvatna ishrana školske

djece tokom pandemije COVID-a-19?

Za različite ciljne grupe koje su uključene u ishranu u

školi date su specifične preporuke. Poseban odjeljak

posvećen je slučajevima kad su programi ishrane u školi

zasnovani na domaćoj proizvodnji.

Ove smjernice redovno će se ažurirati, prateći razvoj

situacije i nove dostupne informacije. One su usklađene s

drugim smjernicama specijalizovanih agencija UN-a, kao

što su UNESCO i SZO, kao i sa smjernicama partnera.

Glavne preporuke sumirane su nastavku:

3 U ovoj fazi nije moguće precizno izmjeriti efekat pandemije na ishranu djece u različitim državama. Ipak, lekcije naučene iz pandemije ebole upućuju na zaključak da će dostupnost hrane i pristup hrani vjerovatno biti ugroženi. 4 Vidjeti: http://www.fao.org/2019-ncov/q-and-a/en/.

2 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece

TAMO GDJE SU ŠKOLE ZATVORENE

• Zadržati fleksibilnost i spremnost reagovanja na

promjenljive uslove u oblasti snabdjevanja

hranom, distribucije hrane i pružanja usluga

ishrane, istovremeno obezbjeđujući poštovanje

protokola u toku pandemije COVID-a-19.

• Koristiti raspoložive resurse da bi se osiguralo

snabdjevanje hranom i ishrana djece školskog

uzrasta.

• Oslanjati se na postojeće programe podrške

kako bi se obuhvatila ranjiva djeca školskog

uzrasta.

• Osigurati da potrebe ranjive djece školskog

uzrasta koje se tiču hrane i ishrane budu uzete u

obzir prilikom osmišljavanja svakog opsežnog

nacionalnog odgovora na COVID-19.

• Napraviti plan ponovnog otvaranja škola u

budućnosti, koji će sadržati specifične

kriterijume, ako je to moguće.

TAMO GDJE SU ŠKOLE I DALJE OTVORENE

• Poštovati protokol za prevenciju COVID-a-19.

• Obezbijediti optimalne usluge snabdjevanja

vodom, sanitarne i higijenske usluge, promovisati

optimalnu higijenu i druga važna ponašanja djece,

nastavnika i osoblja/volontera koji pružaju usluge

ishrane, osigurati higijenu školskih kantina i

kontrolu dobavljača hrane.

• Osigurati i kontinuirano obezbjeđivati osnovni

paket zdravstvenih usluga i ishrane u školi (hrana

u školi, dodaci mikronutrijenata, čišćenje od

parazita, prevencija malarije i oralna higijena).

• Izbjeći potencijalno pogoršanje standarda

bezbjednosti hrane.

• Obezbijediti odgovarajući nutritivni sadržaj

obroka.

• Napraviti planove o raspodjeli obroka/paketa

hrane u slučaju nepredviđenih situacija, kao

pripremu za potencijalno brzo zatvaranje škola.

3

Teme za razmatranje u situaciji kad su škole zatvorene

ZADRŽATI FLEKSIBILNOST I SPREMNOST

REAGOVANJA NA PROMJENLJIVE USLOVE U

OBLASTI SNABDJEVANJA HRANOM, DISTRIBUCIJE

HRANE I PRUŽANJA USLUGA ISHRANE,

ISTOVREMENO OBEZBJEĐUJUĆI POŠTOVANJE

PROTOKOLA U TOKU PANDEMIJE COVID-a-19

U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-a-19

preporučuje se pristup zasnovan na ljudskim pravima,

utemeljen na međunarodnom pravu, kako bi se osiguralo

da hitne intervencije budu usredsređene na najranjivije,

uz poštovanje prava i dostojanstva svih.

Ne čini štetu (Do no harm) – najvažniji je princip kojim se

treba rukovoditi. Glavni prioritet jeste obezbijediti da sam

odgovor na pandemiju ne postane uzrok infekcije i rizik za

porodice, osoblje/volontere i dobavljače hrane. Zato je

potrebno preduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi se

osiguralo poštovanje protokola o održavanju fizičke

distance i higijene na način koji nalažu nacionalni i

međunarodni (SZO) autoriteti u oblasti zdravlja.5

Fleksibilnost u pristupu biće od presudnog značaja za

uspjeh odgovora na brzorazvijajuće i složene uslove i mjere.

Takav pristup podrazumijeva spremnost za rad s novim

partnerima, prilagođavanje i inovativnost kad su u pitanju

mehanizmi snabdjevanja i isporuke.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Uspostavite radnu grupu za vanredne situacije na

nacionalnom nivou koja će se baviti ishranom u školi (a

koja će uključivati predstavnike resornih ministarstava

zdravlja, socijalne zaštite, prosvjete i poljoprivrede), bilo

kao dio šireg odgovora na situaciju u oblasti hrane i

ishrane ili kao nezavisno tijelo, kako bi se izvršila brza

procjena stanja i predložili mogući odgovori. Treba

nastojati da se održi učešće različitih zainteresovanih

strana i da pogođene zajednice u najvećoj mogućoj mjeri

budu uključene u rad radne grupe.

• Razmotrite davanje mogućnosti regionima i lokalnim

zajednicama da donose brze, autonomne odluke, na

osnovu sopstvenih raspoloživih resursa, kapaciteta i

potreba.

• Koristite kanale mas-medija kako bi se škole, dobavljači i

porodice informisale o odlukama i promjenama mjera i

kako bi se smanjila zabrinutost zbog distribucije hrane.

5Vidjeti:

• Ako je moguće, uspostavite mehanizme odgovornosti

(npr. telefonske linije za pomoć) kako bi se provjerilo da

li se tokom isporuke školskih obroka poštuje pravo djece

na hranu.

• Tamo gdje je to moguće, razmotrite mogućnost da

nacionalne institucije za ljudska prava, ombudsman ili

specijalno imenovani povjerenici, koristeći nadležnosti iz

sopstvenih mandata obezbjeđuju da se novi modaliteti

ishrane u školi primjenjuju u skladu s principima ljudskih

prava (kao dio odgovora na krizu izazvanu COVID-om-

19).

• Ako je to moguće, koristite mobilne i radio mreže

(komunalni radio) za informisanje o zvaničnim

smjernicama i uspješnim pristupima (npr. snimanje i

dijeljenje video-zapisa o pravilnom održavanju fizičke

distance i higijenskih standarda).

Preporuke za aktere u školi i partnere koji rade na nivou

škole, uključujući civilno društvo i privatni sektor:

• Podržite napore škola da urade brzu procjenu potreba i

utvrde područja za saradnju u pogledu snabdjevanja

hranom, pripreme i isporuke hrane.

• Razmotrite mehanizme za obezbjeđivanje suvih obroka

porodicama kako bi se osiguralo nesmetano

snabdjevanje hranom za djecu iako su škole zatvorene.

• Ako je to izvodljivo i bezbjedno, koordinišite pripremu

i/ili isporuku obroka.

• Ponudite porodicama više lokacija na kojima mogu

preuzeti obroke kako bi se izbjegla velika okupljanja.

• Organizujte onlajn mreže i mape koristeći pritom

digitalne alate da omogućite dobru koordinaciju pristupa

i odgovora (identifikovati ključne nedostatke i dupliranje

napora).

KORISTITI RASPOLOŽIVE RESURSE DA BI SE OSIGURALO

SNABDJEVANJE HRANOM I ISHRANA ŠKOLSKE DECE

Različite države primijenile su širok spektar opcija kako

bi u najvećoj mogućoj mjeri nastavile s pružanjem

(modifikovanih) usluga ishrane u školi, često se

fokusirajući na najranjiviju djecu. U okviru specifičnog i

opsežnog odgovora na COVID-19 – u zemljama u kojima

takav odgovor postoji – treba obezbijediti da potrebe

ranjive djece školskog uzrasta koje se tiču hrane i ishrane

budu uzete u obzir prilikom osmišljavanja intervencija.

Pored nastavka ishrane u školi, trebalo bi istražiti i

modele koji će osigurati isporuku suplemenata gvožđa i

folne kiseline i čišćenje od parazita.

Pružanje usluga ishrane u školi prilagođeno novim

okolnostima uključuje:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novelcoronavirus-2019.

4 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece

• otvorene kantine s fleksibilnim rasporedom kako bi se

izbjegla velika okupljanja i osiguralo potpuno poštovanje

smjernica koje se odnose na higijenu i fizičku distancu;

• organizovanje kućne isporuke korpi/kutija/paketa hrane

korišćenjem raspoloživih prevoznih sredstava (npr.

školskih autobusa, kamiona za dostavu, bicikala itd.);

• distribuiranje korpi/kutija/paketa hrane kroz različite

punktove za preuzimanje (npr. škole, banke hrane,

restorani);

• distribuiranje obroka „za ponijeti“ do pultova

postavljenih napolju, ili do posebnih mjesta za

raspodjelu koja omogućavaju beskontaktno

preuzimanje;

• obezbjeđivanje novca, u gotovini ili u vidu vaučera, kao

zamjene za školski obrok (ako je moguće, putem

integracije u postojeće programe finansijske podrške);

• proširivanje pristupa pravu na ishranu i razmatranje

suspenzije zakonskih uslova koji vode ka ograničavanju

ostvarivanja tog prava;

• kad je to fizički moguće i ekonomski održivo,

uspostavljanje direktne veze s malim poljoprivrednicima

radi isporuke svježe hrane domaćinstvima/lokalnoj

zajednici (vidjeti odjeljak o ishrani u školi koja je

zasnovana na domaćoj proizvodnji);

• razmatranje uspostavljanja partnerstva s

netradicionalnim partnerima, kao što su pružaoci

poštanskih usluga, kako bi se osigurala isporuka zdravih

obroka domaćinstvima – to je posebno važno u

sredinama gdje udaljenost predstavlja problem.

Iskustva stečena u toku prethodnih epidemija,

poput epidemije ebole, ukazuju na efikasnost

određenih intervencija. Jedna od njih je

preusmjeravanje hrane iz programa ishrane u školi

na sveukupni odgovor na krizu kako bi pomoć

dobilo cijelo domaćinstvo. Upotreba školskih

kantina pokazala se kao efikasan način za

dosezanje izuzetno ranjivih grupa, kao što su djeca

koja žive u domaćinstvima pogođenim ebolom i

djeca koja su ostala siročad usljed ebole, a koja

žive u porodicama koje im pružaju privremeni

smještaj. Umjesto da se podrška upućuje direktno

domaćinstvima koja su pogođena ebolom, ciljna

populacija bila su sva djeca koja su pohađala

određene škole – na taj način ishrana u školi

pomogla je zajednicama da izbjegnu/prevaziđu

stigmatizaciju i povrate povjerenje u organizacije i

vlasti.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Izvršite brzu procjenu dostupnih mogućnosti i

konsultujte se s predstavnicima lokalnih zajednica kako

bi se odredio najprihvatljiviji odgovor ili skup odgovora

na krizu. Prilikom procjene različitih opcija treba uzeti u

obzir:

- nivo sigurnosti snabdjevanja hranom i ishrane

djece;

- izvodljivost dalje distribucije hrane s obzirom na

(stroga) ograničenja kretanja;

- mogućnost promjene ambalaže ako je to

potrebno da bi se osigurala bezbjednost hrane;

- modalitete snabdjevanja i pripreme hrane;

- funkcionisanje tržišta i platnih usluga;

- izvodljivost razvoja mehanizma kojim bi se djeci

obezbijedili dodaci mikronutrijenata za

konzumiranje kod kuće, pod nadzorom roditelja

(neke zemlje su uspostavile takve modele kako bi

djeci obezbijedile suplementaciju ishrane i tokom

raspusta/odmora) – posebno važno za zemlje s

visokom prevalencijom anemije.

• Organizujte, u najvećoj mogućoj mjeri, nabavku hrane

od malih poljoprivrednika kad već postoje ugovorni

aranžmani (vidjeti odjeljak o ishrani u školi zasnovanoj

na domaćoj proizvodnji).

Preporuke za aktere u školama i partnere koji rade na nivou

škole:

• Blagovremeno informišite predstavnike lokalnih vlasti o

glavnim izazovima s kojima se suočavate.

• Osigurajte da se roba na zalihama koristi, bez obzira na

to koji je odgovor na krizu odabran, kako bi se izbjeglo

neplanirano bacanje hrane.

• Gdje je to moguće, koristite mobilne mreže za

komunikaciju i koordinaciju s porodicama.

• Obezbijedite optimalnu higijenu volontera i porodica i

njihovo odgovarajuće ponašanje u pogledu održavanja

fizičke distance, bez obzira na to koji je modalitet

odabran.

• Pri nabavci paketa hrane, opredijelite se za preuzimanje

više paketa odjednom kako bi se izbjegli dalji logistički

problemi i nepotrebni kontakti; osigurajte da mjesta za

preuzimanje paketa ima dovoljno i da su dobro

raspoređena.

• Ako je to izvodljivo i za lokalnu vlast prihvatljivo,

redovno ažurirajte bazu podataka o domaćinstvima u

kojima žive djeca školskog uzrasta kako bi se olakšalo

moguće prijavljivanje za programe finansijske podrške.

• Objavljujte primjere uspješnih pristupa (video-snimke,

slike, blogove) na zvaničnim nalozima na društvenim

5

mrežama kako bi ih i ostali akteri mogli vidjeti.

• Obezbijedite stručnu pomoć kolegama u Vladi u vezi sa

upravljanjem donacijama hrane od strane različitih

aktera, a u svjetlu nutritivnih potreba djece.

Primjeri odgovora država6

• Vlada Kostarike je prvobitno donijela odluku da

školske kantine ostanu otvorene i nakon

zatvaranja škola, ali je kasnije odlučila da

uspostavi centre za distribuciju paketa s hranom

za porodice. Ovi paketi sadrže kvarljivu, svježu

hranu nabavljenu od malih poljoprivrednika.

• U Kolumbiji je Ministarstvo prosvjete dalo

autonomiju regionima da donose odluke o

intervencijama koje se tiču ishrane u školi u skladu

sa sopstvenim kapacitetima i potrebama.

• U Kerali, u Indiji, nastavnici komuniciraju s

porodicama da bi sakupili ili distribuirali pakete s

hranom u svojim lokalnim zajednicama.

• Vlada Velike Britanije objavila je preliminarne

smjernice za ranjivu djecu školskog uzrasta,

promovišući različite pristupe – od davanja

vaučera za supermarkete porodicama, do držanja

nekih školskih kantina otvorenim za potrebe djece

čiji roditelji rade u zdravstvu, policiji i dostavnim

službama.

Nutritivni sadržaj obroka ili paketa s hranom koji se

obezbjeđuju jedan je od važnih prioriteta.

Kad je opredjeljenje da obroci/paketi sadrže kuvana jela,

treba uzeti u obzir sljedeće preporuke:

• Osigurajte da hranljiva vrijednost obroka bude ista ili

pojačana u odnosu na onu koja se obezbjeđuje u okviru

redovnih školskih obroka.

• Ako je izvodljivo, uključite svježe voće i povrće, a pri

nabavci dajte prednost kupovini od lokalnih i malih

proizvođača.

• Izbjegavajte, u mjeri mogućeg, davanje obroka ili

prehrambenih proizvoda niske hranljive vrijednosti koji

ne zadovoljavaju nutritivne potrebe djece (npr. sokovi u

tetrapaku s niskim sadržajem voća i visokim sadržajem

šećera, pakovanja šećera, zapakovane grickalice s

visokim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli itd.).

• Ako porodicama obezbjeđujete više obroka

istovremeno, osigurajte da oni znaju kako da ih sačuvaju

kod kuće i da imaju mogućnosti za to (npr. u pogledu

skladištenja).

6 Ovi odgovori se konstantno razvijaju i s vremenom može doći do različitih izmjena. Vidjeti: https://www.presidencia.go.cr/comunicados/2020/03/mep-garantiza-el-derecho-a-la-alimentacion-entregando-paquetes-de-comida/;

Kad je opredjeljenje da se dijele korpe/kutije/paketi s

hranom, važno je imati na umu sljedeće preporuke:

• Uključite hranu visoke nutritivne vrijednosti, kao što su

suve mahunarke, UHT mlijeko, jaja, voće i povrće.

• Izbjegavajte prehrambene proizvode niske hranljive

vrijednosti.

• Obezbijedite porodicama jednostavne informacije o:

a) lokalnim propisima koji se odnose na smanjenje rizika

od zaraze, i b) potrebi da ishrana djece bude prioritet u

domaćinstvu (npr. da se obezbijedi da djeca konzumiraju

planiranu i odgovarajuću hranu).7

Ako se opredijelite za transfer novca ili vaučera, važno je

da poštujete sljedeće preporuke:

• Osigurajte da novčani iznos bude dovoljan da obezbijedi

obroke slične ili više nutritivne vrijednosti u odnosu na

one koji se redovno dijele u školama.

• Koristite edukaciju i poruke u vezi sa ishranom kako bi se

novčani transferi što bolje upotrijebili za promovisanje

poboljšanja u ishrani.

• Ako je moguće, dajte prednost ženskom članu

domaćinstva da bude primalac transfera.

• Ako je moguće, odaberite beskontaktne mehanizme

prenosa da bi se mogućnosti za širenje virusa svele na

najmanju mjeru.

OSLANJATI SE NA POSTOJEĆE PROGRAME PODRŠKE

KAKO BI SE OBUHVATILA RANJIVA DJECA ŠKOLSKOG

UZRASTA

Ako programi ishrane u školi nisu dovoljno fleksibilni, a

logistika ili resursi ne omogućavaju alternativna rješenja za

distribuciju hrane djeci, mogu se istražiti druge mogućnosti

koje bi podržale ishranu djece, pristup hrani i njenu

dostupnost. Moguće je iskoristiti postojeće programe

podrške koji imaju procedure za postupanje u

nepredviđenim situacijama tako što će se njihov obuhvat

proširiti i uključiti ranjivu djecu školskog uzrasta.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Utvrdite koliko su ranjiva djeca školskog uzrasta dobro

pokrivena glavnim socijalnim programima podrške u

zemlji.

• Oslanjajte se na postojeće školske baze podataka kako

biste identifikovali i podržali najranjiviju djecu.

• Razmotrite preraspodjelu finansijskih sredstava

namijenjenih za ishranu u školi u budžete nacionalnih

programa podrške – uz uslov da oni uključuju ranjivu

https://www.gov.uk/ government/publications/covid-19-free-school-meals-guidance/covid-19-free-school-meals-guidance-for-schools. 7 Vidjeti: https://www.unicef.org/coronavirus/easy-affordable-and-healthy-

6 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece

djecu školskog uzrasta.

• Utvrdite mjere bezbjedne registracije i razmotrite

različite modalitete transfera prije nego što donesete

informisanu odluku o tome da li da se dijeli novac ili

vaučeri za hranu.

• Razmotrite proširenje obuhvata intervencija na djecu

koja ranije nisu koristila programe ishrane, ali će

vjerovatno biti pogođena krizom.

Mehanizmi socijalne zaštite, u aktuelnoj vanrednoj situaciji

izazvanoj pandemijom COVID-a-19, suočavaju se s raznim

problemima u funkcionisanju, što uključuje kašnjenja, nivo

pokrivenosti, operativne i finansijske kapacitete, a nedavno

su definisane smjernice koje im mogu pomoći u

prevazilaženju tih problema.8

U jednoj opštini u Brazilu transfer novca

porodicama obavlja se preko kartice koja se u

redovnim okolnostima koristi za nabavku školskog

materijala. Novčani iznos koji se porodici na taj

način obezbjeđuje varira u zavisnosti od broja

obroka koje dijete obično dobija u školi.

OSIGURATI DA POTREBE RANJIVE ŠKOLSKE DECE KOJE SE

TIČU HRANE I ISHRANE BUDU UZETE U OBZIR PRILIKOM

OSMIŠLJAVANJA SVAKOG OPSEŽNOG NACIONALNOG

ODGOVORA NA COVID-19

U situaciji aktuelne pandemije i očekivanog globalnog pada

ekonomije, mnoge vlade uvode dodatne mjere kako bi što

uspješnije rješavale problem povećane ranjivosti

stanovništva.

Da bi u vremenu krize školska djeca dobila neophodnu

podršku, važno je da svaki novoosmišljeni program među

svoje prioritete uključi obezbjeđivanje adekvatnog

snabdjevanja hranom i zadovoljenje nutritivnih potreba ove

uzrasne grupe. U tom procesu treba imati u vidu razne

faktore: prvobitno, redovno stanje u pogledu sigurnosti

snabdjevanja hranom i pothranjenosti, rodna pitanja,

društvene norme koje utiču na ponašanje u pogledu hrane,

socioekonomsku ranjivost.

Primjeri zemalja koje su nedavno proširile

nacionalni odgovor na pandemiju COVID-a-199

• Ministarstvo za socijalno uključivanje u Peruu

preraspodijelilo je budžetska sredstva i

opredijelilo 30 miliona sola za pomoć

stanovništvu, a prije svega najugroženijim

grupama.

• U Indoneziji će najsiromašnija domaćinstva,

eating-tips-during-coronavirus-disease-covid-19-outbreak. 8 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca8308en/ca8308en.pdf. 9 Vidjeti: https://rpp.pe/peru/actualidad/coronavirus-en-peru-covid-19-estado-de-emergencia-preguntas-y-respuestas-delgobierno-sobre-la-medida-vicente-zeballos-noticia-1251843 , https://www.straitstimes.com/asia/se-

njih oko 15,2 miliona, dobiti ukupno 4,56

triliona rupija. Svako domaćinstvo će

mjesečno dobijati i bezgotovinsku pomoć u

hrani u vrijednosti od 50.000 rupija (vrijednost

uvećana za 33 procenta). Ukupna pomoć

domaćinstvu na mjesečnom nivou tako će

iznositi 200.000 rupija – podrška koja je

planirana za period od šest mjeseci, počev od

marta 2020.

• Tajlandska vlada odobrila je ekonomski paket od

400 milijardi bata kako bi ublažila negativni

uticaj epidemije. Paket će obuhvatiti sve

sektore, a osmišljen je tako da od njega ima

koristi 14,6 miliona radnika s niskim primanjima,

koji čine 22 procenta ukupnog stanovništva

Tajlanda. Pomoć će na ovaj način dobiti 50.000

seoskih fondova širom zemlje, 7,2 miliona

poljoprivrednih domaćinstava i tri miliona malih

i srednjih preduzeća (što čini 99 procenata svih

poslovnih preduzeća).

NAPRAVITI PLAN PONOVNOG OTVARANJA ŠKOLA U BUDUĆNOSTI, KOJI ĆE SADRŽATI SPECIFIČNE KRITERIJUME, AKO JE TO MOGUĆE

Iako postoji neizvjesnost u pogledu trajanja perioda

zatvorenih škola, važno je da državne vlasti koje se bave

ishranom u školama razmotre plan za vrijeme kad dođe

do njihovog ponovnog otvaranja. Kao glavne ciljeve

pritom treba postaviti procjenu šteta i potreba,

kompenzaciju najvažnijih nedostataka i pružanje podrške

onima koji su možda bili zapostavljeni.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Zatražite od škola, lokalnih zajednica i dobavljača da

naprave listu izazova s kojima su se suočili i

mogućnosti koje su iskusili tokom vanredne situacije

kad je riječ o ishrani u školi.

• Sakupite i dokumentujte navedene izazove i

mogućnosti.

• Budite upoznati sa situacijom na terenu, informišite

se koja područja nisu uspjela da obezbijede

kontinuitet ishrane u školi u bilo kom obliku.

• Osmislite plan koji će po mogućnosti sadržati

specifične kriterijume za postepeno ponovno

uspostavljanje ishrane u školi i programa koji se

odnose na snabdjevanje vodom, sanitaciju i higijenu

(WASH).

• Pripremite nastavnike, roditelje, učenike i lokalnu

zajednicu za ponovno otvaranje škole i nastavak

usluga ishrane i zdravstvenih usluga u školi.

asia/coronavirusindonesia-rolls-out-measures-to-minimise-the-outbreaks-impact-on-economy , https://thethaiger.com/coronavirus/400-billion-baht-stimulus-announced-to-boost-thai-economy.

7

Teme za razmatranje u situaciji kad škole ostaju otvorene

POŠTOVATI PROTOKOL ZA PREVENCIJU COVID-a-19

Prvo – i najvažnije: sve škole treba da budu obaviještene o

nacionalnoj i lokalnoj situaciji u vezi s epidemijom COVID-a-

19 i da se pridržavaju mjera i protokola za smanjenje rizika

od širenja virusa, u skladu s nalozima nacionalnih i

međunarodnih (SZO) zdravstvenih autoriteta.10

OBEZBIJEDITI OPTIMALNE USLUGE SNABDJEVANJA

VODOM, SANITARNE I HIGIJENSKE USLUGE I PROMOVISATI

OPTIMALNU HIGIJENU I DRUGA VAŽNA PONAŠANJA DJECE,

NASTAVNIKA, OSOBLJA I VOLONTERA KOJI PRUŽAJU

USLUGE ISHRANE

Adekvatna dostupnost vode, sanitarnih i higijenskih usluga

osnovni je uslov za bezbjednost onih koji rade u oblasti

ishrane u školi i onih koji koriste usluge te ishrane. Vlasti na

lokalnom nivou moraće da izvrše potrebna budžetska

izdvajanja kako bi se osigurala ispravna voda, sapun,

dezinfekciona sredstva i optimalne usluge u školama.

Da bi se spriječilo širenje infekcije, biće potrebno prepoznati

veliki značaj edukacije i povesti računa o slanju poruka o

pravilnim mjerama fizičkog distanciranja, higijenskim i

sanitarnim mjerama. Postoji mogućnost da se u okviru

odgovora na COVID-19 škole koriste kao platforma za

podsticanje javnozdravstvene pismenosti. Takav pristup može

doprinijeti i dugoročnijoj mobilizaciji zajednice, senzibilizaciji

stanovništva i jačanju otpornosti na nove epidemije. Planovi

edukacije, informativne i komunikacione kampanje treba da

budu usmjerene na učenike, osoblje, porodice i zajednice.

SZO je u saradnji s partnerima razvio ključne informacije i

smjernice za škole.11

Preporuke za aktere u školama i druge partnere koji rade

na nivou škole:

• Razvijte i aktivirajte infografike, materijale i

platforme za prevenciju koronavirusa, prilagođene

uzrastu i kulturološki osjetljive, namijenjene školskoj

upravi, nastavnicima, učenicima,

roditeljima/starateljima, zajednici i onima koji su

zaduženi za poslove u vezi sa hranom.

• Kreirajte materijale koristeći jednostavan jezik i

slike, izložite ih u različitim prostorijama škole, u

učionicama, kuhinji, kantini, trpezariji itd.

10 Vidjeti: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019. 11 Ključne poruke i aktivnosti za prevenciju i kontrolu COVID-a-19 u školama:

• Održavajte edukativne sesije o pravilnoj primjeni

higijenskih mjera (pranje ruku, čišćenje i

dezinfekcija), fizičkoj distanci i drugim ključnim

ponašanjima (npr. pravila u slučaju kašljanja i

kijanja), a posebnu pažnju posvetite suzbijanju

stigmatizacije (borba protiv vršnjačkog nasilja i

diskriminacije).

• Ustanovite rutinu redovnog pranja ruku bezbjednom

vodom i sapunom.

• Održavajte informativne sesije s nastavnicima,

direktorima, prodavcima hrane u blizini škole,

roditeljima/starateljima o tome kako prepoznati

simptome infekcije izazvane virusom COVID-19 i šta

preduzeti u slučaju sumnje na infekciju.

• Ojačajte edukaciju o hrani i ishrani namijenjenu

učenicima i porodicama, fokusirajući se na zdrave

načine ishrane i mogućnosti poboljšanja ishrane kod

kuće.

• Uspostavite mehanizme za upućivanje između škola

i domova zdravlja za slučaj da se pojavi sumnja na

infekciju.

• Osigurajte bezbjednu udaljenost između djece koja

čekaju u redu za hranu, ili borave u prostorijama za

jelo i na sličnim mjestima.

• Opominjite djecu da ne dijele s drugima pribor za

jelo, hranu i sl.

• U slučaju prekida osnovnih usluga ishrane, obratite

se lokalnim vlastima.

PREVENIRATI POTENCIJALNO POGORŠANJE STANDARDA BEZBJEDNOSTI HRANE

Iako je malo vjerovatno da se virus prenosi putem hrane,

neophodno je osigurati da osoblje, a posebno oni koji su u

kontaktu s hranom, poštuju osnovne preporuke o

bezbjednosti hrane prilikom pripreme jela. Time se

sprečava pojava drugih bolesti koje se prenose putem

hrane i koje bi dodatno opteretile već postojeću složenost

odgovora na COVID-19.

Preporuke za aktere u školama i partnere koji rade na

nivou škole:

• Osigurajte da osobe koje su u kontaktu s hranom

poštuju nacionalno zakonodavstvo u oblasti

bezbjednosti hrane i principa pravilne higijene, kao i

prakse kojima se osigurava bezbjednost hrane prilikom

njenog skladištenja, pripreme i distribucije.

https://www.who.int/docs/default- source/coronaviruse/key-messages-and-actions-for-covid-19-prevention-and-control-in-schools-march-2020. pdf?sfvrsn=baf81d52_4.

8 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece

• Istaknite na vidnim mjestima informativni materijal o

pravilima skladištenja hrane i higijene prilikom

pripreme hrane, što uključuje svakodnevno čišćenje i

dezinfekciju površina na kojima se priprema hrana,

kuhinje, prostorija za jelo i pribora za kuvanje i jelo.

• Osigurajte da osobe koje su u kontaktu s hranom

imaju pristup zalihama i materijalima za čišćenje i

dezinfekciju i nadgledajte pravilno postupanje prilikom

obavljanja tih aktivnosti. Po potrebi, obezbijedite

zaštitni materijal (maske i rukavice).

• Ustanovite obavezu redovnog pranja ruku za osobe

koje pripremaju obroke i za školsku djecu koja jedu u

prostorijama škole.

• Osigurajte primjenu posebnih mjera za privremeno

isključenje/ograničenje pristupa mjestima na kojima se

proizvodi ili priprema hrana za osoblje koje ima neku

zaraznu bolest (posebno ako imaju simptome

groznice). Ako postoji osoblje koje je odgovorno za

provjeru zdravstvenih potvrda i uslova koji se tiču

bezbjednosti hrane u školi, ono treba da bude

upoznato sa zakonskim obavezama i da primjenjuje

zakonom propisana rješenja.

OBEZBIJEDITI ODGOVARAJUĆI NUTRITIVNI SADRŽAJ

OBROKA I NASTAVAK ZDRAVSTVENIH USLUGA I USLUGA

ISHRANE

Treba poštovati i nadzirati nacionalne ili lokalne

standarde ishrane predviđene za školske obroke. Ako

takvi standardi ili smjernice ne postoje, a uslovi i resursi

to dozvoljavaju, treba razmotriti sljedeće mogućnosti:

• Uraditi široku procjenu trenutnog nutritivnog sastava

školskih obroka sa ciljem da se obezbijedi najmanje

30% ukupnih potreba za energijom i proteinima i (ako

je moguće) 50% ključnih mikronutrijenata (npr.

gvožđa, vitamina A, cinka).

• Koristiti što je više moguće hranu bogatu

mikronutrijentima (mlijeko, hrana životinjskog

porijekla kao što su jaja, sušena riba) i obogaćene

namirnice (npr. ulje obogaćeno vitaminom A, jodirana

so, obogaćeno brašno ili pirinač).

• Ako je moguće, redovno obezbjeđivati voće i povrće.

• Ako je moguće, obezbijediti dodatne namirnice imajući

u vidu da može doći do dijeljenja hrane među

članovima domaćinstva.

• Planski predvidjeti potencijalne poremećaje u

snabdjevanju hranom kako bi se moglo prilagoditi

novim okolnostima – obezbijediti

uravnotežene/hranljive školske obroke i pripremiti se

se za nedostatke/prekide u snabdjevanju.

U zemljama s visokom prevalencijom anemije ili drugim

pokazateljima nedostatka mikronutrijenata naglasak treba

staviti na sljedeće mjere:

• Podržavati dodavanje mikronutrijenata ishrani, kako

je primjereno kontekstu.

• Promovisati čišćenje od parazita kao preventivnu

mjeru kako bi se ublažio rizik od glista koje se

prenose putem zemlje.

• Promovisati djelotvornu edukaciju o ishrani i

posebnu pažnju pokloniti prednostima pravilne

ishrane, praksama zdrave ishrane i aktivnog života.

NAPRAVITI PLANOVE O RASPODJELI OBROKA/PAKETA

HRANE U SLUČAJU NEPREDVIĐENIH SITUACIJA, KAO

PRIPREMU ZA POTENCIJALNO BRZO ZATVARANJE ŠKOLA

Pošto se situacija brzo mijenja, važno je da nadležni za

ishranu u školi na različitim nivoima kreiraju planove za

nepredviđene situacije. Ti planovi će se realizovati u

slučaju da dođe do iznenadnog zatvaranja škola uz vrlo

kratko prethodno upozorenje.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Počnite s procjenom izvodljivosti različitih

mogućnosti, kao što je navedeno u prethodnim

preporukama.

• Procijenite resurse i kapacitete potrebne za najgori

scenario.

• Identifikujte partnere od kojih možete očekivati

finansijsku i logističku podršku.

• Uključite, u najvećoj mogućoj mjeri, predstavnike

lokalnih zajednica u donošenje odluka.

• Razmotrite načine na koje se novi modaliteti i

programi ishrane u školi mogu uskladiti s principima

ljudskih prava.

Preporuke za aktere u školama:

• Redovno se informišite o situaciji na nacionalnom i

lokalnom nivou u pogledu COVID-a-19.

• Komunicirajte s lokalnim vlastima o glavnim

izazovima i uočenim mogućnostima u vezi sa

ishranom u školi.

• Identifikujte i prikupite glavna pitanja porodica i

roditelja i odgovorite na njih koristeći najbolje

dostupne informacije.

9

Ideje i preporuke za sprovođenje programa ishrane u školi koji

su zasnovani na domaćoj proizvodnji tokom vanredne situacije

izazvane pandemijom COVID-a-19

Ako je program ishrane u školi zasnovan na domaćoj

proizvodnji12, vlade treba da se potrude da izbjegnu

suspendovanje postojećih ugovora s malim

poljoprivrednicima i organizacijama i obezbijede alternativne

mehanizme za isporuku njihove hrane.

U većini slučajeva, snabdjevanje poljoprivrednim

proizvodima u okviru programa ishrane u školi regulisano

je posebnim ugovornim aranžmanima s ministarstvima

prosvjete na centralnom ili lokalnom nivou, a odnosi se

uglavnom na žitarice i mahunarke (zavisno od države),

koje se nabavljaju svakog tromjesečja ili semestra.

Međutim, zatvaranje škola može negativno uticati na

život i prihode lokalnih malih poljoprivrednika, lišavajući

ih gotovo sigurnog tržišta. U takvoj situaciji najvažnija je

uloga države, koja treba da pruži podršku malim

poljoprivrednicima da zadrže tržište i stvore alternativne

tržišne mogućnosti niskog rizika.

Preporučene aktivnosti odnose se na funkcionalne

intervencije duž lanca snabdjevanja, a predložene su za

javne ustanove na lokalnom i centralnom nivou. One se

mogu prilagoditi različitim operativnim mehanizmima

programa ishrane u školi koji se snabdjevaju s lokalnog

nivoa. Svrha predloženih intervencija jeste da omoguće

malim dobavljačima da maksimalizuju proizvode ili

cijene, odnosno da smanje rizik u proizvodnji i

marketingu, ili pak da ostvare kombinaciju ta dva cilja.

Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima

vlasti na lokalnom nivou:

• Omogućite participatornu procjenu rizika i planiranje u

vanrednim situacijama na više nivoa, osiguravši pritom

potpunu uključenost lokalnih zajednica i školskih

odbora, uz mogućnost delegiranja nekih zadataka i

odgovornosti na lokalni nivo radi skraćenja vremena

isporuke hrane.

• Kad je to moguće, procijenite i primijenite alternativne

usluge podrške, kao što su logistika i prevoz, kako biste

obezbijedili distribuciju hrane školama pod novim

okolnostima i u skladu s mjerama koje podrazumijeva

odgovor na COVID-19.

• Olakšajte komunikaciju i donošenje odluka o glavnim

izazovima i mogućnostima za ishranu u školi koja je

zasnovana na domaćoj proizvodnji (broj zatvorenih

škola i implikacije na isporuku prehrambenih

proizvoda; uspostavljanje alternativnih modaliteta

12 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca0957en/CA0957EN.pdf.

distribucije hrane; lokacije distributivnih punktova; planovi

za pristup ulaznim resursima za proizvođače, u slučaju

nužde itd.).

• Uradite brzu procjenu potreba malih porodičnih

poljoprivrednih gazdinstava za poljoprivrednim ulaznim

resursima i pripremite plan za brzo reagovanje na te

potrebe, u koordinaciji s programima distribucije

ulaznih resursa u vanrednim situacijama.

• Opredijelite poseban budžet za prioritetnu kupovinu

hrane od malih proizvođača – u okviru programa

ishrane u školi zasnovanog na domaćoj proizvodnji ili

bilo kog drugog programa socijalne zaštite koji se tiče

distribucije hrane. Konkretno, nastavite povezivanje s

trgovcima, organizacijama poljoprivrednika i zadrugama

kako bi oni uspostavili vezu između malih

poljoprivrednika i škola i pružili im dodatnu podršku,

ako je potrebno.

Dodatne intervencije osmišljene su prvenstveno da bi

omogućile povezivanje s alternativnim tržištima

proizvoda kroz:

• organizovanje poslovnih konsultacija s proizvođačima,

kupcima i trgovcima radi identifikovanja alternativnih

kanala prodaje;

• uvođenje ad hok podsticaja i subvencija, uključujući

ulazne resurse, za glavne organizacije poljoprivrednika

ili pojedinačne poljoprivrednike;

• osmišljavanje ad hok finansijskih mehanizama s

lokalnim institucijama za finansiranje i

mikrofinansiranje kako bi se olakšao pristup kreditima

organizovanim i pojedinačnim proizvođačima, kao i

malim pružaocima usluga (npr. logistike i drugih usluga

podrške).

Pored toga, mora se uzeti u obzir da se u nekim

kontekstima i mali dobavljači mogu suočavati s

poteškoćama u izvršavanju postojećih ugovornih

aranžmana. U takvim slučajevima, važno je usvojiti

fleksibilan pristup, prije svega, da bi se obezbijedila

hrana za djecu školskog uzrasta, a zatim i da bi se

podržali lokalni i mali dobavljači. Takav pristup može

uključivati:

• zamjenu jednog proizvoda drugim koji ima sličnu nutritivnu vrijednost;

• prihvatanje manjih količina bez kazni koje predviđa ugovor; i

• reviziju rasporeda isporuka.

10 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece

Aktivnosti Svjetskog programa za hranu, Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu i UNICEF-a u toku vanredne situacije izazvane pandemijom COVID-a-19 Svjetski program za hranu (WFP) radi na podršci

programima putem kojih pomoć dobija 87 miliona

ljudi, smanjujući korišćenje negativnih mehanizama

za prevazilaženje poteškoća, pomažući da se umiri i

stabilizuje stanovništvo i pomno prateći potencijalne

promjene u potrebama kako bi se izvršilo

prilagođavanje, uspostavljanje, priprema i širenje

obuhvata, ako je to potrebno. Kancelarije WFP-a u

različitim državama trenutno analiziraju hitnost

programa kako bi na najbolji način podržale

najranjivije stanovništvo. Razvijene su i distribuirane

smjernice za podršku zaposlenima koji rade u

okruženju COVID-a-19. Svjetski program za hranu

takođe sarađuje s vladama i partnerima kako bi se

obezbijedilo da djeca školskog uzrasta i njihove

porodice, tokom vanrednog stanja izazvanog

koronavirusom, nastave da dobijaju podršku koja

zadovoljava njihove potrebe za hranom i hranljivim

materijama. Osim toga, ova organizacija obezbjeđuje

analizu i druge vrste tehničke podrške vladama u

osmišljavanju i sprovođenju širih nacionalnih

odgovora na krizu, koji podrazumijevaju i potrebne

intervencije u oblasti socijalne zaštite usljed

socijalno-ekonomskog uticaja pandemije.

Kao dio odgovora na COVID-19 i u skladu sa svojim

mandatom da obezbjeđuje dostupnost hrane i ishranu,

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu

(FAO) angažovana je na pružanju podrške zemljama s

niskim i srednjim prihodima kako bi se pripremile i

mogle da ublaže uticaj pandemije na dostupnost hrane,

ishranu i sredstva za život stanovništva, posebno

najranjivijih (uključujući djecu školskog uzrasta i

poljoprivrednike). FAO prikuplja, organizuje i dijeli

informacije o mogućnostima odgovora na krizu i o

najboljim praksama nacionalnih vlada i preduzeća,

koracima koje su preduzeli kako bi se umanjio rizik od

poremećaja u prehrambenim sistemima njihovih

država. Tačnije, ova organizacija vodi diskusije (i

značajno im doprinosi) o ublažavanju uticaja COVID-a-

19 na globalnu trgovinu hranom, na lance vrijednosti,

tržišta, otpad od hrane i socijalnu zaštitu. Pored toga,

FAO pruža smjernice za održavanje zdrave

ishrane tokom pandemije, namijenjene kako potrošačima tako i donosiocima odluka.

UNICEF ima stalne programe saradnje u okviru 141 zemlje i

teritorije, uključujući humanitarne programe u 36 zemalja,

usmjerene na unapređenje i ostvarivanje dječijih prava. Da bi

odgovorio na sadašnju krizu izazvanu novim koronavirusom,

UNICEF iznova određuje prioritete i prilagođava svoje

programe, preusmjeravajući operativnu podršku i resurse. U

trenutnoj fazi odgovora, UNICEF nastoji da obezbijedi uslove

da žene i djeca, uključujući one u okruženju humanitarne

krize i one koji su najviše marginalizovani, i dalje imaju

pristup osnovnim uslugama u oblasti zdravlja, obrazovanja,

snabdjevanja vodom, sanitacije i higijene (WASH), socijalne

zaštite, dječje zaštite i ishrane. Kad je riječ o obrazovanju,

trenutni fokus UNICEF-a jeste da osigura da sva djeca dobiju

neki oblik podrške u učenju dok su njihove škole zatvorene,

te da se sva djeca koja su išla u školu vrate kad se škole

ponovo otvore. U oblasti ishrane UNICEF je usredsređen

prvenstveno na zaštitu i promociju usluga i praksi koje

podržavaju optimalnu ishranu, rast i razvoj djece. Ova

organizacija će u svim svojim programima sarađivati s

partnerima na pružanju jasnih i praktičnih smjernica svojim

lokalnim kancelarijama i vladama zemalja. Te smjernice se

odnose na akcije za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-

19, uključujući i prelazak na pojednostavljene pristupe i

protokole za pružanje usluga.

WFP, FAO i UNICEF aktivno su angažovani u okviru

Globalnog klastera za ishranu, koji je aktivirao ključne

partnere iz UN-a, civilnog društva i akademske

zajednice. Cilj je usmjeriti donosioce odluka iz različitih

sektora na nivou države da osiguraju da ranjive grupe,

uključujući i djecu školskog uzrasta, budu prioritet

tokom pandemije COVID-a-19. Ove organizacije takođe

učestvuju u odgovoru Globalne koalicije za obrazovanje

na COVID-19.

11

Fotografije

UNICEF Montenegro / Duško Miljanić

April 2020.

Svjetski program za hranu

Via Cesare Giulio Viola 68/70, 00148

Rome, Italy

wfp.org

Organizacija Ujedinjanih nacija za

hranu i poljoprivredu

Viale delle Terme di Caracalla

00153 Rome, Italy

fao.org

UNICEF

3 United Nations Plaza,

New York, NY 10017,

USA

unicef.org

Nezvaničan prevod: Predstavništvo UNICEF-a u Beogradu

Lektura: Sanja Mijušković, Podgorica, Crna Gora