PRIVREDNI ZNAAJ LJENJAKA Privredni znaaj ljenjaka je i u tome to njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju mogue je maksimalno mehanizirati, to je velika prednost u odnosu na druge vone kulture. Privredni znaaj ljenjaka sigurno je veliki i kao artikla u meunarodnoj trgovini. Za plasman plodova ljenjaka nema nikakvih ogranienja, jer je proizvodnja deficitarna. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Rasprostranjenost i proizvodnja Ljenjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najvie je ljenjaka na prostoru od Male Azije, june Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Ljenjak se nalazi i u istonoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ogranieno. Najveu proizvodnju ostvaruje Turska - 71% svijetske proiz vodnje, Italija - 13%, panjolska 3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Hrvatska. Proizvodnja ljenjaka je kod nas u stalnom opadanju. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na poveanje nasada. Vanije vrste Obian ljenjak - C. avellan L., Stablo je obino visoko (oko 4 - 6 m) sa velikim brojem grana i granica. Rairen je u cijeloj Europi i Maloj Aziji. U naoj zemlji je rairen od morskog nivoa do planinskih masiva sa etinarima. Nejednakim uvjetima prilagodile su se odgovarajue forme obinog ljenjaka. Razlikuju se podgrupe, ali je znaajan onaj to kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjeta njem i izduenim plodovima. Istarski dugi - populacija od Corylus maxima. Grm ove sorte je dosta bujan vie ide u irinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantaama. iroka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoa jer ima tvrdu ljusku. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrena je mogunost njenog opraivanja drugim sortama: odlino se oprauje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski ljenjak i ludolf, a slabo ju mogu opraiti sorte princess royal i comune. Omota je dui od ploda. Vrh mu je nazubljen, suen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omota je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvoen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvoena. Pupak je izraen samo na pojedinim plodovima. Prosjene biofizike osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, duina 26,240 mm i irina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najee 2 ploda.

Ljuska ploda je tamno smea, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlaicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. av je slabo izraen. Debljina joj iznosi 1,430 mm. Pokoica jezgre je tamnosmea i glatka. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Jezgra je krupna, izduena, sa izraenim iljkom. Biofizike osobine su: masa 1,492 g, duina 19,768 mm, irina 13,806 mm, a prosjean randman joj je dobar i iznosi 43,489 %. Jezgra sorte istarski dugi sadri: sirovih masti 64,38%, bjelanevina 16,62% i invertnog eera 3,34%. List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraenog iljka. Rimski. Nastala je od C. avellane. Ima vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu poetne rodnosti prevladavaju granice sa cvijetovima od 16 - 25 cm, dok kod starijih stabala (16 - 20 godina) granice prevladavaju od 1 - 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno raa. Ne formira mnogo resa, o bino su u grupi 2 - 3 zajedno. Rano poinju cvjetati enski cvijetovi, jo u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar opraiva za standardne sorte bademoliki i kosford, nije dobra za trebizonde. Plodovi su teki oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izdueni, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teko lomljiva, izdri oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omota je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu zavravaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadri 64% masti, 17% bjelanevina, i 5,7 mg% nezasienih masnih kiselina. Slabo formira izdanke, pa se moe uzgajati i kao stablaica na vlastitom ko rijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom moe se umanjiti alternativnost raanja ove sorte, to joj je inae znaajniji nedostatak.

Redosljed poslova koji vas oekuju pri podizanju plantae1. Priprema tla -analiza, Uzimanje uzoraka tla za analizu Prije podizanja nasada vano je analizom utvrditi sadraj fosfora, kalija i fizioloki aktivnog vapna. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla, da bismo ih odnijeli na ispitivanje. Tu se postavlja vrlo logino pitanje, kako se uzimaju uzorci tla i koliko je uzoraka potrebno?

Uzorci se alju u ovlateni laboratorij, koji na temelju uzoraka daje rezultate analize i preporuke kako tretirati povrinu za sadnju. -gnojidba,... Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj

pripremi zemljita. Sigurno je da od plodnosti zemljita zavisi i uspjeh u uzgajanju ljenjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljanja kvalitete zemljita. Odreivanje koliine organskih i mineralnih materija koje treba zemljitu dodati vri se prema zemljitu, odnosno prema rezultatu analize zemljita. Organske materije se nadoknauju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. Unoenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hranjiva zavisi od toga da li je zemljite u njima siromano ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljite koje sadri do 7,5 mg na 100 g zemljita K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljite sadri 7,5 do 15 mg na 100 g zrano suhog zemljita 325 do 330 kg K2O. U zemljita sa preko 15 mg nije potrebno unoenje kalija. Nakon tretiranja zemljita gnojivima, potrebno je izvriti oranje na dubini od 40 - 50 cm, te tanjuranje. 2. Sadnja - vrijeme, budui da ljenjak vrlo rano poinje vegetirati preporua se sadnja u jesen, tj.sredinom 11. mjeseca ili u rano proljee (poetkom 3. mj.) - razmak, 3m je razmak izmeu sadnica u redu, a 4m, 5m ili 6m je razmak izmeu redova. Razmak izmeu redova se prilagoava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obraivati nasad (manji gabariti radnih strojeva - manji razmak izmeu redova, analogno tome, vei gabariti - vei razmak). - najproduktivnije sorte, za podruje kontinentalne Hrvatske preporua se sorta Istarski duguljasti u kombinaciji sa sortom opraivaem (Rimski okrugli) , i to 80% glavna sorta te 20% opraivaa. - cijena sadnice za 2009. je 14 kn/kom + PDV, rezervacija uz akontaciju od 3 kn/sadnici. 3. Uzgoj - uzgojni oblik, vaza na visokom deblu, zato ba ovaj uzgojni oblik? Danas veina istraivaa i praktiara smatra da je fizioloka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana kronjom u obliku vaze. U novije vrijeme sve se vie koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehnikih operacija, ukljuujui i mehaniziranu berbu. Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i panjolskoj preporua uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm. Francuski strunjaci istiu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju ljenjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu, u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehnikih operacija i radi boljeg koritenja svjetlosti, ukljuujui i difuznu svjetlost koja se odbija od povrine zemlje i vode. - obrezivanje, Rezidba mladih stabala ljenjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utjee da se grane pravilno razgranjavaju, da se suvini ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala ljenjaka je neznatna, sa starou stabla se njen intenzitet poveava. - zatita, Zatita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najee se izvede po jedno zimsko i 3 -4 tretiranja u toku svibnja i lipnja protiv pjegavosti, trulei plodova,lisnih ui i sl.

4. zatita od divljai - svaka poljoapoteka ima sredstva kojim se poprica stablo te ga divlja ne oteuje (primjerice KUNILENT R-12)

OPREMA ZA ODRAVANJE NASADADa biste pripremili povrinu za sadnju, potrebno je, nakon unoenja gnojiva, vapna i sl.,povrinu preorati i istanjurati. Poto je oranje i tanuranje potrebno samo jednom i to pri podizanju nasada, isplativije je ugovoriti uslugu oranja i tanjuranja nego kupovati navedene traktorske prikljuke. Strojevi, alati i prikljuci koji e Vam biti potrebni za odravanje nasada, razvrstani su po vrsti posla koji ete njima obavljati.

KONJA TRAVEKonju trave moete obaviti strinim kosilicama, rotacionim kosilicama ili malirati voarskim malerima. Strine kosilice i roto kosilice se preteno koriste u sluajevima kada se pokoena trava koristi za ishranu stoke.

MOTOKULTIVATOR SA STRINOM KOSILICOM

Prednost voarskih malera je to trava ostaje na tlu i pokriva ga, pa mlada trava sporije raste.

VOARSKI MALER

TRETIRANJE SREDSTVIMA ZA ZATITUPravovremenim tretiranjem sredstvima za zatitu, titimo nasad od tetnika i bolesti. Vrlo je vano tono slijediti upute proizvoaa o koliinama sredstva na jedinicu povrine. Prevelikom koliinom nee se poboljati uinak. Vrlo je vano koristiti zatitna opremu pri tretiranju sredstvima za zatitu.

Za mlade nasade i manje povrine moe se koristiti lene prskalice, pokretane runo ili motorne. Za starije nasade i vee povrine potrebno je koristiti atomizer. Preporuka je koristiti atomizer sa usmjerivaima, kojima se sredstvo usmjerava na stabla.

ATOMIZER AGROMEHANIKA - NOENI

BERBAZa branje plodova ljenjaka koristi se motorni usisava. Zamjenjuje tri beraa, izbacuje lie i granice, a ljenjak pada u posudu na dnu stroja.

MOTORNI USISAVA