privatizacija u federaciji bosne i hercegovine 1999. – … · izmjenama zakonskih propisa (zakon...

AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BIH

PRIVATIZACIJA U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE 1999. – 2006.

Sarajevo, juni/lipanj 2007. godine

2

SADRŽAJ

UVOD................................................................................................................

3

MODEL I CILJEVI PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BIH .................. 4 Pravni okvir ....................................................................................................... 5 Agencija za privatizaciju u FBiH ...................................................................... 7 Državni kapital koji je predmet privatizacije ..................................................... 9 Utvrđivanje potraživanja građana u postupku privatizacije............................... 10 Stanje i utrošak certifikata u postupku privatizacije ......................................... 11 REZULTATI PROVEDENE PRIVATIZACIJE U FBiH ......................... 12 Tabelarni pregled po godinama i metodi privatizacije ...................................... 13 Vremenski tok i efekti privatizacije ................................................................ 14 Stepen privatizacije raspoloživog državnog kapitala ........................................ 14 Broj privatiziranih preduzeća ............................................................................ 15 Neprivatizirani/privatizirani kapital po agencijama za privatizaciju.................. 16 Neprivatizirani/privatizirani kapital u FBiH po djelatnostima........................... 17 Javna ponuda dionica ........................................................................................ 17 Prodaja metodom tendera .................................................................................. 18 Učešće stranih investitora .................................................................................. 21 Prodaja imovine i kapitala preduzeća postupkom male privatizacije ................ 21 Prihod i raspored sredstava ostvarenih privatizacijom ...................................... 23 Privatizacija preduzeća koja se prodaju u saradnji sa Međunarodnom

savjetodavnom grupom (IAGP) ......................................................................... 25 PRIVATIZACIJSKE AKTIVNOSTI U PREDUZEĆIMA

ZNAČAJNIM ZA FBiH ................................................. ............................... 27 Komercijalna preduzeća .................................................................................... 27 Preduzeća infrastrukture .................................................................................... 37 PREDUZEĆA SA DVOJNO ISKAZANOM

IMOVINOM/KAPITALOM .......................................................................... 41 PASIVNI PODBILANS .................................................................................. 46 KONTROLA UGOVOROM PREUZETIH OBAVEZA ............................. 49 UVJETI U KOJIMA SE ODVIJA PROCES PRIVATIZACIJE............... 52 GLAVNE KARAKTERISTIKE DOSADAŠNJEG TOKA

PRIVATIZACIJE ............................................................................................ 54

PRILOZI .......................................................................................................... 57

UVOD Postupak vlasničke transformacije u BiH započeo je 1990. godine i odvijao se po modelu prodaje internih dionica radnicima zaposlenim u preduzećima (“Markovićeva privatizacija”).

Ovaj proces zaustavljen je početkom ratnih sukoba, a revizijom istog u procesu privatizacije potvrđeno je oko 1,4 milijarde KM dioničkog kapitala, ili oko 8% u ukupnom kapitalu FBiH. Tekući proces privatizacije u BiH provodi se na nivou entiteta, uz zaseban proces koji se provodi za Distrikt Brčko.

Za razliku od "Markovićeve privatizacije", izabrani model masovne privatizacije u FBiH omogućavao je učešće građana, PIF-ova i drugih investitora, i u sebi je sadržavao iskustva zemalja koje su ranije pristupile tranziciji, uz uvažavanje određenih specifičnosti izazvanih ratom i posljedicama rata u BiH.

Privatizacija državne imovine za BiH predstavlja najvažniji zadatak iz okvira ukupnog procesa ekonomske tranzicije čijom realizacijom se osigurava prelazak iz netržišne u modernu tržišnu ekonomiju, a samim tim i pretpostavke za pridruživanje i uključivanje BiH u evropske integracije.

Najznačajniji efekti privatizacije su: smanjenje budžetskih izdataka za pokrivanje troškova javnog sektora, razvijanje konkurencije i otklanjanje monopola na tržištu roba i usluga. Kroz privatizaciju mogu se osigurati određeni prihodi državi, priliv stranog kapitala, brža i šira integracija u međunarodno tržište kapitala, unapređenje postojeće tehnologije, te poboljšanje raspoloživosti roba i usluga.

S obzirom da je od početka privatizacije u FBiH prošlo više od osam godina i da se proces trenutno nalazi u izuzetno osjetljivoj fazi realizacije, Agencija za privatizaciju u FBiH, u skladu sa zaključkom Upravnog odbora APF-a, izradila je ovaj izvještaj koji obuhvata najznačajnije segmente i podatke od 1999. do kraja 2006. godine i koji, nadamo se, može biti dobra osnova za davanje ocjena o stanju u ovoj oblasti i smjernica za nastavak procesa privatizacije. Sličan materijal, APF je izradila i u 2005. godini koji je, bez primjedbi, privaćen u oba doma Parlamenta FBiH.

3

4

MODEL I CILJEVI PRIVATIZACIJE

Privatizacija preduzeća u osnovi generira transfer vlasništva nad preduzećem što dovodi do promjene u upravljanju sa države na privatna preduzeća i fizička lica. Privatizacijskim propisima prihvaćen je model masovne privatizacije. Ovaj model prioritetno omogućava da se iskorištavanjem certifikata, kao platežnog sredstva, vrši kupovina imovine, dijela ili ukupnog državnog kapitala preduzeća. Dodjelom certifikata građanima, date su početne pozicije svakom pojedincu za ostvarenje privatnog vlasničkog udjela u raspoloživom državnom kapitalu.

Federacija BiH je utvrdila pet, a evidentirala potraživanja iz četiri osnova i to:

• opća potraživanja,

• stara devizna štednja,

• razlika neisplaćenih penzija, i

• potraživanja iz osnova neisplaćenih plaća pripadnicima oružanih snaga (Armija BiH, HVO i Policije).

• Restitucija – nisu utvrđena potraživanja jer nije donešen zakon o restituciji.

Opredjeljenjem za masovnu privatizaciju, kao model koji se koristi za promjenu postojeće strukture vlasništva nad državnom imovinom, otvorena je mogućnost svim punoljetnim građanima da kroz razne vrste potraživanja preuzmu vlasništvo nad dijelom kapitala koji je do sada bio u društvenom/državnom vlasništvu.

Masovna privatizacija poznata je kao brz i jednostavan način završavanja velikih ekonomskih programa privatizacije, što je upravo ono što trebaju ekonomije u tranziciji. Njen osnovni rizik je u tome što disperzija vlasništva na ovaj način nema svoj adekvatan rezultat u učinkovitosti upravljanja privatiziranim preduzećima.

Ovim modelom utvrđen je isti pristup u privatizaciji za sva preduzeća što je dovelo do frontalnog (neselektivnog) provođenja procesa privatizacije. Ovakav model privatizacije trebalo je završiti do kraja 2000. godine.

Gledajući sa aspekta proceduralnog metoda za provođenje privatizacije, s obzirom na broj emitovanih potraživanja, bilo je predviđeno da metod javne ponude dionica (JPD) ima prioritetnu ulogu. Tender, kao metod velike privatizacije, trebao se koristiti samo izuzetno, i to u slučajevima kada se prodaju preduzeća, za koja postoji realno izražen interes strateških investitora. Međutim, kako privatizacija putem JPD ne omogućava priliv svježeg kapitala neophodnog za izmirivanje obaveza koje opterećuju najveći broj preduzeća te saniranje njihovog finansijskog stanja, a ne pokreće ni restrukturiranje tih preduzeća kao nužan preduslov za njihov dalji tržišni opstanak, tender kao metod privatizacije počeo je zauzimati sve značajnije mjesto kod odabira načina privatizacije državnog kapitala.

Izmjenama zakonskih propisa (Zakon o privatizaciji preduzeća i Zakon o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka) koje su uslijedile, umjesto krajem 2005. godine tek u drugoj polovini 2006. godine, otvorena je mogućnost dinamiziranja procesa privatizacije kroz organizaciono restrukturiranje preduzeća, i prodaju kapitala putem berze.

Temeljni principi na kojima se zasniva koncept privatizacije u Federaciji BiH su:

• Javnost: Pravila za učestvovanje u privatizacijskom postupku su transparentna, čime je omogućen uvid javnosti u sve pojedinačne privatizacijske prodaje.

5

• Brzina: Planirano je da privatizacija, kad otpočne, bude obavljena u kratkom roku. Na taj način bi se skratio period tranzicije za preduzeća i stvorili uvjeti za poboljšanje poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta u budućnosti.

• Konkurentnost: Omogućeno je ravnopravno učešće svih zainteresiranih lica u procesu privatizacije.

• Pravičnost: Privatizacija mora korespondirati na samo sa zakonitošću nego i sa pravdom kao višom moralnom kategorijom, čime se želi naglasiti neophodnost provođenja ovog procesa saglasno najvišim moralnim pravilima.

Postavljeni ciljevi privatizacije su: • doprinos razvoju ekonomskih reformi i prelazak na institucije i mehanizme tržišne

privrede, • izmirenje unutrašnjih dugovanja u FBiH, • povratak izgubljenih tržišta i uključivanje u međunarodno tržište kapitala i roba, • uvođenje u poslovanje zapadnih standarda i normi, • uvođenje novih tehnologija i savremene organizacije upravljanja kapitalom, • osiguranje prihoda državi i rasterećenje državnog budžeta, • priliv stranog kapitala za revitalizaciju privrede, • razvijanje konkurencije i otklanjanje monopola na tržištu roba i usluga, • doprinos novom zapošljavanju

PRAVNI OKVIR Da bi se moglo otpočeti sa procesom privatizacije bilo je potrebno kreirati institucionalni i pravni okvir. Institucionalni okvir predstavlja formiranje 10 kantonalnih agencija za privatizaciju i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH. Pravni okvir predstavljaju zakoni i podzakonski akti iz oblasti privatizacije kao i drugi propisi. Do sada je u ovoj oblasti donijeto osam zakona i 25 podzakonskih akata u formi uredbi ili pravilnika i 18 značajnijih odluka. U izradi pravne legislative, Vlada FBiH kao predlagač zakona, imala je svesrdnu pomoć USAID-Projekat privatizacije, čiji stručnjaci su zajedno sa domaćim izradili model privatizacije i nacrte zakona. Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine otpočela je sa kompletnom legislativom sa izuzetkom zakona o restituciji. USAID je dao značajan doprinos u kadrovskom osposobljavanju osoblja agencija, materijalno-tehničkom opremanju istih, kao i provođenju kampanje podršci privatizaciji u javnosti. Zahvaljujući toj činjenici, stvoreni su uvjeti da se privatizacija provodi na legalan i legitiman način, a što daje pravnu sigurnost sudionicima u procesu privatizacije. Mada je rijetko koja oblast tako obimno normirana kao oblast privatizacije, ipak njen pravni okvir još uvijek nije u potpunosti zaokružen. Ovdje, se prije svega ističe neriješeno pitanje restitucije, jer zakon o restituciji još uvijek nije donešen kao i potreba donošenja zakona kojima će se definirati strategija privatizacije preduzeća iz oblasti elektroprivrede, telekomunikacija, komunalnih djelatnosti, gasa, šuma, voda, rudnika i dr. Osnovni zakon za proces privatizacije je Zakon o privatizaciji preduzeća (nakon usvajanja u Parlamentu FBiH, stupio je na snagu 06.12.1997.godine). Ovim zakonom

6

utvrđena su opća pravila pripreme i privatizacije preduzeća. Zbog potrebe prilagođavanja realnim okolnostima, ovaj zakon mijenjan je i dopunjavan jedanaest puta. Odobravanje i provođenje privatizacije provode: Agencija za privatizaciju u FBiH i kantonalne agencije za privatizaciju. Izuzetno od ovog, članom 3. Zakona o privatizaciji preduzeća utvrđeno je da Odluku o metodama, rokovima i nadležnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza, osim cestovnog prijevoza, vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informisanja, igara na sreću i industrije naoružanja, vojne opreme, veterinarske i komunalne djelatnosti na prijedlog Agencije, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Listu ovih preduzeća utvrđuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Posljednjim izmjenama Zakona, nadležne vlade donose odluku o metodu privatizacije za sva preduzeća iz svoje nadležnosti. Pored Zakona o privatizaciji preduzeća, u procesu privatizacije veoma bitna su još dva zakona i to: Zakon o Agenciji za privatizaciju i Zakon o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka na osnovu kojih je donijet niz podzakonskih akata. Pravila prodaje preduzeća, odnosno imovine i dionica preduzeća iz člana 1. Zakona o privatizaciji preduzeća putem javne aukcije, javnog prikupljanja ponuda, javne ponude dionica i neposredne pogodbe utvrđena su Pravilnikom o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduzeća – Prečišćen tekst („Službene novine Federacije BiH,“ br. 28/05), a načela i procedure za prodaju dionica i udjela preduzeća iz člana 1. Zakona o privatizaciji preduzeća, a koji se ne privatiziraju prema odredbama člana 26. stav 1. Zakona utvrđeni su Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (tender) u velikoj privatizaciji („Službene novine Federacije BiH,“ br. 77/04). Opća pravila prodaje imovine, dionica i udjela preduzeća iz člana 1. Zakona o privatizaciji preduzeća putem neposredne pogodbe utvrđena su Pravilnikom o postupku prodaje neposrednom pogodbom („Službene novine Federacije BiH,“ br. 75/05). Postupak, uvjeti i način prodaje državnog kapitala u obliku dionica u društvima na berzi urvđen je Pravilnikom o postupku prodaje državnog kapitala na berzi („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/06 i 32/07) Treba istaći da se privatizacija banaka odvijala po posebnom Zakonu o privatizaciji banaka („Službene novine Federacije BiH,“ br.12/98) i u isključivoj je nadležnosti Federalnog ministarstva finansija. Za te potrebe formirana je specijalna Jedinica za privatizaciju banaka koja je prestala sa radom novembra 2002. godine. S obzirom na opću konstataciju da je proces privatizacije u zastoju. Vlada FBiH je u 2006. godini učinila napore da taj proces ubrza i predložila usvajanje:

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Službene novine Federacije BiH“, br. 42/06);

Ovaj zakon omogućava fragmentaciju složenih preduzeća prije privatizacije; kao i da Vlada FBiH u cilju privatizacije i dokapitalizacije kao i prodaje kapitala, može riješiti nastali spor u pogledu vlasničke strukture uz prethodnu saglasnost Parlamenta FBiH; stvara se mogućnost privatizacije veterinarskih stanica; prodaja državnog kapitala putem berze; ponovna uspostava nadležnosti agencija za privatizaciju da odlučuju o metodu privatizacije i uspostava dvostepenog upravnog rješavanja; stvara se pravni okvir za privatizaciju infrastrukturnih i komunalnih preduzeća po posebnim propisima, kao i izuzimanje dijela/cijelog državnog kapitala tih preduzeća iz privatizacije.

7

U vezi operacionalizacije ovog zakona, Vlada Federacije BiH donijela je i dvije značajne uredbe: Uredbu o pravilima promjene strukture kapitala preduzeća po osnovu zajedničkog ulaganja („Službene novine Federacije BiH“, br. 73/06); Uredbu o postupku pripreme i podjele preduzeća na tehnoekonomske cjeline u svrhu privatizacije („Službene novine Federacije BiH“, br. 73/06); Također, treba istaći veoma značajnim i donošenje Pravilnika o prostupku prodaje državnog kapitala na berzi („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/06)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka („Službene novine Federacije BiH“, br. 47/06) definira pitanje titulara, vrijeme i način prenosa stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa na FBiH/kantone.

Prilog 1: Rezime pravnog okvira

AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FBiH Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) osnovana je 1996. godine, kao specijalizovana organizacija Federacije BiH za obavljanje stručnih i drugih poslova u vezi sa privatizacijom. U skladu sa Zakonom o agenciji za privatizaciju, APF obavlja i savjetodavne, promotivne i druge stručne poslove u vezi sa privatizacijom.

APF odobrava početni bilans stanja i program privatizacije te provodi privatizaciju preduzeća koja imaju dijelove na području više kantona, preduzeća komunalne infrastrukture od značaja za Federaciju BiH, preduzeća namjenske industrije, preduzeća koja u svojim početnim bilansima iskazuju djelomično ili u cijelosti ista prava i obaveze i isti kapital (preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom), kao i preduzeća koja su posebnim Sporazumom prenešena sa kantonalnih u nadležnost Federalne agencije za privatizaciju.

U FBiH, proces privatizacije zakonski je decentraliziran, što znači da svaki kanton ima svoju agenciju za privatizaciju osnovanu propisima tog kantona a iste provode privatizaciju državnog kapitala na nivou kantona.

APF, u okviru svoje nadležnosti, ima javna ovlaštenja za donošenje pojedinačnih upravnih akata a upravni nadzor nad povjerenim javnim ovlaštenjima vrše resorna ministarstva kao drugostepeni organ u upravnom postupku.

APF nema naredbodavnu ulogu niti pak subordinaciju u odnosu prema deset kantonalnih agencija, nego pruža savjetodavnu pomoć, prati i nadzire provođenje zakona i drugih propisa iz oblasti privatizacije, koordinira rad kantonalnih agencija, te arbitrira u sporovima između kantonalnih agencija i drugih učesnika u postupku privatizacije na njihov poziv. Ovako širokom decentralizacijom APF-u je onemogućeno da uspješno upravlja procesom privatizacije u cjelini, što ima za posljedicu neefikasnost, improvizacije u pripremi i provođenju procesa, pa i tihe otpore samom procesu uz promoviranje užih, lokalnih interesa.

Zbog navedenog, APF je inicirala set novih propisa uz izmjene i dopune postojećih (tzv. „Novi pristup“, maj 2003. godine) koji je u znatno većoj mjeri uvažavao principe tržišne privatizacije a koji nije prihvaćen kao konzistentan paket propisa.

U APF-u su 2006. godine bila zaposlena 32 radnika, što je 59% od sistematizacijom predviđenog broja. Finansiranje APF-a ne vrši se iz budžeta FBiH već iz sredstava

Maja 2004. godine izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji APF-a kako bi se što efikasnije odgovorilo na nove zahtjeve i otvorena pitanja ubrzanja procesa privatizacije. Formirane su, između ostalog, nove organizacione jedinice za predprivatizacijsko restrukturiranje preduzeća od značaja za Federaciju BiH, za pasivni podbilans i spornu imovinu.

8

Agencija povjerene poslove obavlja putem Sektora za tenderske prodaje, Sektora za podršku, Sektora za pasivni podbilans i spornu imovinu i Službe za zajedničke poslove, u okviru kojih djeluje 11 odsjeka.

Parlament FBiH je 2004. godine izvršio imenovanje Nadzornog odbora (predsjednik i pet članova) čiji je zadatak nadziranje zakonitosti rada i finansijskog poslovanje APF-a.

Upravni odbor Agencije za privatizaciju u FBiH broji devet članova koje imenuje Vlada Federacije BiH.

Agencijom rukovodi direktor koji ima zamjenika direktora koji se imenuju rješenjem Vlade Federacije BiH. U rukovođenju direktor ima ovlaštenja utvrđena Zakonom o Agenciji za privatizaciju, Statutom i drugim podzakonskim aktima.

ostvarenih privatizacijom preduzeća, naknada za izvršene usluge i drugih izvora do visine planiranih troškova poslovanja s tim da Vlada Federacije BiH daje saglasnost na godišnji finansijski plan APF-a.

9

DRŽAVNI KAPITAL KOJI JE PREDMET PRIVATIZACIJE: PONUDA

Stanje na dan 31.12.1999.g.

Nadležna agencija Ukupan kapital Državni kapital Privatni kapital

Državni kapital na Tender

Državni kapital za JPD

Ostaje u državnom vl.

Unsko -sanski kanton 687.749.721 626.372.145

61.377.576 307.181.623

273.442.556 48.211.177

Posavski kanton 100.693.884 83.912.548

16.781.336 8.717.540

71.708.316 3.486.692

Tuzlanski kanton 1.814.269.799 1.574.702.243

242.441.178 437.940.972

1.073.974.425 55.942.375

Zeničko -dobojski kanton 1.689.068.000 1.576.561.698

112.506.303 435.333.925

781.596.773 359.935.187

Bosansko-podrinjski kanton 160.641.258 158.724.264

1.916.994 -

157.335.791 1.388.473

Srednjobosanski kanton 768.071.728 685.376.707

82.695.022 70.109.715

572.202.007 43.064.984

Hercegovačko -neretvanski kanton 820.725.689 593.813.629

205.297.714 200.305.917

372.318.406 18.847.385

Zapadnohercegovački kanton 76.413.341 71.025.240

4.464.525 13.042.869

47.959.291 10.023.079

Kanton Sarajevo 2.838.875.847 2.512.559.818

326.316.028 1.296.681.630

1.108.680.396 107.336.498

Kanton 10 110.651.371 60.915.426

49.735.945 21.896.049

39.019.377 -

APF 9.670.706.995 9.367.523.299

303.183.696 4.335.915.738

1.887.739.587 3.143.867.974

Ukupno u Federaciji BiH 18.737.867.633

17.311.487.016 1.406.716.318

7.127.125.979 6.385.976.925

3.792.103.824

Državni kapital

92%

Privatni kapital

8%

10

UTVRĐIVANJE POTRAŽIVANJA GRAĐANA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE

- TRAŽNJA Usvajanjem prvog seta zakona iz oblasti privatizacije 1997. i 1998. godine, uspostavljeni su mehanizmi pomoću kojih će se dugovanja Federacije BiH prema građanima, nastala kao posljedica ratnih razaranja i nefunkcioniranja privrede, umjesto u gotovom novcu, iskazati kao potraživanje. Evidentirana potraživanja na privatizacijskim računima (certifikati) koriste se kao sredstvo plaćanja za kupovinu društvene/državne imovine. Broj otvorenih jedinstvenih računa građana je 2.242.499.

Donošenjem Odluke Vlade FBiH (1999. godina) o utvrđivanju vrijednosti poena općeg potraživanja u postupku privatizacije, uz ranije utvrđene iznose zakonom predviđenih vrsta potraživanja, zaokruženo je stanje tražnje u procesu privatizacije na iznos od 17,7 milijardi KM.

Evidentirana potraživanja na jedinstvenim računima građana na dan 31.12.2006. godine

Opća potraživanja

Stara devizna štednja

Plaće pripadnika OS

FBiH

Restitucija

Potraživanja penzionera

UKUPNO

6.943.897.510,00 743,056.387,24 7.682.397.170,00 0.00 664.714.634,97 16.034.065.702,21

Razlika između projektovane tražnje i gore evidentiranog, odnosi se na neiskorištenu mogućnost pretvaranja stare devizne štednje u potraživanja, kao i kontinuirane korekcije potraživanja građana po svim osnovama.

Iz navedenog odnosa ponude državnog kapitala i potraživanja građana, uočljivo je da je prvobitna namjera bila izvršiti brzu i masovnu privatizaciju državnog kapitala, uz izmirivanje duga FBiH prema građanima. Zakon je omogućio prenos (trgovanje) potraživanjima iako nisu bili stvoreni uvjeti da se to obavlja putem berze tako da se potraživanjima trgovalo na „sivom tržištvu“ koje je u nedostatku ponude (priprema i objava JPD kasnila više od godinu dana) drastično obezvrijedilo vrijednost certifikata što je bitno uticalo na interes za masovnu privatizaciju i njene efekte pa i odnos vlasnika certifikata prema istim. (Prvi izvod, štampan je maja 1999. godine a prva transkacija obavljena je juna 2001. godine).

U međuvremenu je od strane Ustavnog suda BiH, presudom 2001. godine, osporeno iskazivanje stare devizne štednje kao oblika potraživanja, a potraživanja po osnovu restitucije nisu nikada iskazana jer nije donešen zakon o restituciji.

11

STANJE I UTROŠAK CERTIFIKATA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE

Stanje na dan 31.12.2006.g.

VRSTA POTRAŽIVANJA

EVIDENTIRANO ISKORIŠTENO STANJE

OPĆA POTRAŽIVANJA

6.943.897.510,00 4.220.520.984,21 2.723.376.525,79

STARA DEVIZNA ŠTEDNJA

743.056.387,24 59.043.462,24 684.012.925,00

PLAĆA PRIPADNIKA OS

FBIH

7.682.397.170,00 6.025.663.690,50 1.656.773.479,50

RESTITUCIJA 0,00 0,00 0,00

POTRAŽIVANJE PENZIONERA

664.714.634,97 468.388.855,23 196.325.779,74

UKUPNO 16.034.065.702,21 10.773.616.992,18 5.260.448.710,03

U dosadašnjem toku privatizacije iskorišteno je 67 % certifikata. Stanje raspoloživosti za privatizaciju preostalih 33% ili 5,26 milijardi neiskorištenih certifikata je sljedeće:

• 78.367 JRG blokirano po osnovu stare devizne štednje i preneseno Federalnom ministarstvu finansija iznos od 675.613.642,00 KM

• 113.864 JRG blokirano kao dupla registracija u F BiH i RS po odluci Upravnog odbora APF za iznos od 358.749.423,23 KM

• 25.125 JRG blokirano kao „mrtvi“ za iznos od 20.956.015,18 KM • 2.116 JRG blokirano kao dupli matični broj za iznos od 2.755.697,00 KM • 310.051 JRG nije registriran prijem prvog izvoda sa iznosom 1.102.639.141,00

KM UKUPNO: 529.523 JRG nisu raspoloživi sa iznosom 2.160.713.918,41 KM Raspoloživi certifikati su u iznosu od 3.099.734.791,62, što predstavlja 19,33 % ukupno emitiranih. Očekuje se da će građani još jedan manji dio certifikata na svojima JRG potrošiti za otkup stanova i učešće u maloj i velikoj privatizaciji. Procjena je da će ostati neiskorišteno oko 15% certifikata što se može smatrati dobrim rezultatom. Potraživanja sa JRG mogu se koristiti u procesu privatizacije za kupovinu stanova na kojim postoji stanarsko pravo do 30.6.2007. godine, (100% od ukupne cijene) a za kupovinu dionica preduzeća, imovine preduzeća i druge imovine koja se prodavala u procesu privatizacije certifikati su se mogli koristiti do 30.6.2006. godine (pod uvjetom da učešće pojedinačne ponude ne prelazi 10% od ukupne kupovne cijene). Ovaj rok je istekao i nije produžen.

12

Istekom rokova, potraživanja na JRG se gase. Izuzetno od ovog roka za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo može se mijenjati zavisno od donošenja i primjeni propisa o restituciji.

REZULTATI PROVODENE PRIVATIZACIJE U FBiH Zbog činjenice da je tražnja u formi potraživanja građana kreirana i bila operativna već u maju 1999. godine a ponuda državnog kapitala kroz JPD pripremljena tek krajem 2000. godine nije se realizirala namjera da se najveći dio državnog kapitala ponudi putem JPD. Zbog nevedenog kašnjenja u pripremi ponude (preduzeća) kao i složene ekonomske i socijalne situacije u FBiH, pristupilo se kombinovanoj metodi privatizacije tako da je istovremeno provođena masovna privatizacija putem JPD, velika privatizacija putem otvorenih tendera kao i mala privatizacija. U narednoj tabeli se daje pregled ukupno ostvarenih rezultata privatizacije po godinama i metodama privatizacije.

13

REZULTATI PROVEDENE PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE za period od 1999.-2006.g. Metod Struktura 1999.g. i

2000.g. 2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. UKUPNO

firme 161 46 38 10 4 3 4 266 Broj predmeti 1877 74 191 136 60 46 24 2408

Ponuđeni kapital 265.192.627,21 36.706.880,89 78.082.498,42 22.552.436,00 15.809.312,00 30.018.118,09 10.834.732,40 459.196.605,01 certifikati 149.171.787,14 21.812.383,57 15.705.042,63 32.763.910,00 2.046.146,75 586.078,00 0,00 222.085.348,09 Prihod keš 118.318.923,04 12.999.546,17 34.786.663,02 10.056.591,00 10.657.143,25 17.234.143,00 10.667.649,11 214.720.658,59

MP

Prihod ukupno 267.490.710,18 34.811.929,74 50.491.705,65 42.820.501,00 12.703.291,00 17.820.221,00 10.667.649,11 436.806.006,68 firme 87 68 99 35 25 11 9 334

Broj

predmeti 0 0 0 0 0 0 1 1

Ponuđeni kapital 274.306.606,38 243.834.176,09 334.792.355,02 194.553.244,81 211.093.856,37 31.555.368,00 163.398.996,60 1.453.534.603,27 VPT certifikati 192.824.032,52 124.331.014,23 88.866.163,63 15.265.542,00 4.660.953,69 2.500,00 5.000,00 425.955.206,07

Prihodkeš 94.280.674,24 65.335.331,00 24.404.527,33 9.269.198,00 54.799.877,74 1.416.703,00 16.274.164,00 265.780.475,31

Prihod ukupno 287.104.706,76 189.666.345,23 113.270.690,96 24.534.740,00 59.460.831,43 1.419.203,00 16.279.164,00 691.735.681,38

Broj firmi 0 676 71 0 0 0 0 747 Ponuđeni kapital 0 2.928.911.600,09 703.964.062,67 0 0 0 0 3.632.875.662,76

certifikati 0 5.967.163.358,75 1.870.086.284,25 0 0 0 0 7.837.249.643,00 Prihod keš 0 500 0 0 0 0 0 500

JPD

Prihod ukupno 0 5.967.163.858,75 1.870.086.284,25 0 0 0 0 7.837.250.143,00 firme 248 790 208 45 29 14 13 1120 Broj predmeti 1877 74 191 136 60 46 25 2409

Ponuđeni kapital 539.499.233,59 3.209.452.657,07 1.116.838.916,11 217.105.680,81 226.903.168,37 61.573.486,09 174.233.729,00 5.545.606.871,04 certifikati 341.995.819,66 6.113.306.756,55 1.974.657.490,51 48.029.452,00 6.707.100,44 588.578,00 5.000,00 8.485.290.197,16 Prihod keš 212.599.597,28 78.335.377,17 59.191.190,35 19.325.789,00 65.457.020,99 18.650.846,00 26.941.813,11 480.501.633,90

ukupno

Ukupno prihod 554.595.415,94 6.191.642.133,72 2.033.848.680,86 67.355.241,00 72.164.122,43 26.946.813,11 19.239.424,00 8.965.791.831,06

Napomena: Procenat privatiziranosti državnog kapitala izračunat na bazi iznosa državnog kapitala predviđenog za privatizaciju (13,519.383.192 KM) trebao bi biti korigovan za značajne iznose smanjenja državnog kapitala zbog gubitaka preduzeća u prethodnom periodu i usklađivanja kapitala preduzeća pri dokapitalizaciji i JV. Ovaj iznos procjenjuje se na više od 3,000.000.000 KM.

Najveći broj preduzeća i najveći iznos državnog kapitala privatiziran je u 2001. i 2002. godini s obzirom da je u tim godinama proveden postupak JPD uz tendersku prodaju.

Od 2002. do 2005. godine (vršena samo tenderska prodaja) uočljivo je usporavanje procesa a u 2005. godini posebno slabi efekti.

Ovo ukazuje na činjenicu da su agencije pokušavale prodavati tenderom preduzeća za koja ne postoji realno iskazan interes investitora.

STEPEN PRIVATIZACIJE RASPOLOŽIVOG DRŽAVNOG KAPITALA

Državni kapital

Ostaje državni kapital

Državni kapital za privatizaciju (1+2)

1. Državni kapital

na tender

2. Državni kapital za

JPD 17.311.487.016 3.792.103.824 13.519.383.192,00 7.127.125.979,00 6.385.976.925,00

privatizirano 5.545.606.871,04 1.912.731.208,28 3.632.875.662,76 % 41,01 26,83 56,88

U odnosu na strukturu državnog kapitala opredijeljenog po metodama

privatizacije u izvještajnom periodu je:

• Metodom JPD privatizirano 56,88% planiranog državnog kapitala za prodaju ovom metodom, uz napomenu da je ova metoda prodaje okončana u 2002. godini;

• Metodom tendera privatizirano 26,83% opredijeljenog kapitala. Preostali državni kapital i dalje će se, pored ostalih prodavati i ovom metodom;

14

• Podatak da je ukupno privatizirano 41% nominiranog državnog kapitala za privatizaciju, zahtijeva hitne mjere za dogradnju propisa, osposobljavnje i dodatna ovlaštenja Agenciji kao i stvaranje povoljnijeg ambijenta za privlačenje investitotra.

BROJ PRIVATIZIRANIH PREDUZEĆA

Metod privatiz.

Broj preduzeća u 1999.g.

Broj preduzeća koja su prošla kroz preoces privatizacije dijelom ili u cjelosti Završena privatizacija

1999. i 2000.

2001.g.

2002.g 2003.g 2004.g 2005.g.

2006.g UKUPNO % UKUPNO %

Mala privatizacija

322 161 46 38 10 4 3 4 266 82,60 266 82,60

Tender

411 87 68 99 35 25 11 9 334 81,26 334 81,26

JPD

1031 0 676 71 0 0 0 0 747 72,45 451 43,74

UKUPNO

1450 - - - - - - - 1341 92,48 1051 72,48

Za 1.341 ili 92,48 % preduzeća pokrenut je postupak privatizacije od čega je:

- metodom male privatizacije potpuno privatizirano 266 preduzeća ( 82,60 %) od predviđenog broja za privatizaciju ovom metodom

- metodom tendera privatizirano 334 firmi ili 81,26 % - JPD privatizirano dijelom ili ucijelini 747 firme što iznosi 72,45% - ukupno završena privatizacija za 1051 firmi ili 72,48 %. Napomena: Ukupan broj preduzeća je 1.450 od čega je 322 za malu privatizaciju, a ostalo za veliku privatizaciju. Relativno veliki broj preduzeća je privatiziran kombinovano-tenderom i JPD.

15

NEPRIVATIZIRANI/PRIVATIZIRANI KAPITAL PO AGENCIJAMA ZA PRIVATIZACIJU U 2006. GODINI

AGENCIJA Broj preduzeća

Ukupni kapital Privatizovani kapital

Neprivatizovani kapital

Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH 39 8.496.879.964,41 1.185.164.326,01 7.311.715.638,40

Agencija za privatizaciju

Unsko-sanskog kantona 39 432.594.466,00 56.163.536,00 376.430.930,00


Posavskog kantona 18 31.140.196,00 4.013.658,50 27.126.537,50


Tuzlanskog kantona 51 333.508.711,00 112.399.056,00 221.109.655,00


Zeničko-dobojskog kantona 58 281.652.318,18 65.945.291,49 215.707.026,69


Bosansko-podrinjskog kantona 9 3.033.669,00 27.782,00 3.005.887,00

Agencija za privatizaciju Srednjobosanskog kantona

45 55.277.658,84 1.559.585,00 53.718.073,84

Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona

52 78.953.087,50 16.262.581,22 62.690.506,28

Agencija za privatizaciju Zapadnohercegovačkog kantona

38 57.068.993,00 781.392,00 56.287.601,00

Agencija za privatizaciju Sarajevskog kantona

35 1.281.456.744,00 7.347.480,00 1.274.109.264,00


Kantona 10 27 14.677.959,01 3.695.039,00 10.982.920,01

UKUPNO:

411 11.066.243.766,94 1.453.359.727,22 9.612.884.039,72

Napomena: Obuhvaćena su preduzeća u velikoj i maloj privatizaciji bez predmeta sa veterinarskim stanicama

16

NEPRIVATIZIRANI/PRIVATIZIRANI KAPITAL U FBiH PO

DJELATNOSTIMA U 2006. GODINI

Napomena: Obuhvaćena su preduzeća u velikoj i maloj privatizaciji bez predmeta Prilog 2

JAVNA PONUDA DIONICA

Broj

firmi Ponuđeni

kapital Upisana

potraživanja Broj

dioničara Jedan PIF većinski

dioničar u preduzeću

Više PIF većinski


Fizičko lice većinski


Prvi JPD 537 2.445.731.994,71 4.965.032.958,71 30.417 35 73 44

Drugi JPD 157 483.179.605,09 1.002.130.900,04 6.127 0 5 11

Treći JPD 71 703.964.062,38 1.870.086.284,25 18.699 1 0 11

Ukupno 765 3.632.875.662,76 7.837.250.143,00 55.243 36 78 66

Djelatnost Broj preduzeća

Ukupni kapital Privatizovani kapital

Neprivatizovani kapital

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 20 75.711.509,98 22.963.116,76 52.748.393,22

B Ribarstvo 1 4.681.182,00 3.354.910,00 1.326.272,00

C Rudarstvo 9 189.363.564,00 41.864.330,00 147.499.234,00

D Prerađivačka industrija 56 2.137.154.478,18 441.010.944,79 1.696.143.533,39

E Snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom

17 4.446.148.268,50 425.414.479,22 4.020.733.789,28

F Građevinarsvo 16 90.664.965,41 29.115.490,21 61.549.475,20

G Trgovina na veliko i malo

30 107.086.311,02 29.485.069,97 77.601.241,05

H Ugostiteljstvo 14 59.704.539,00

13.417.533,00 46.287.006,00

I Saobraćaj, skladištenje i veze

15 2.394.852.935,00 377.369.165,00 2.017.483.770,00

J Finansijsko posredovanje 4 56.115.859,00 29.428.176,00 26.687.683,00

K Poslovanje nekretninama, iznajm. i pos.usluge

28 84.735.916,00 25.070.383,00 59.665.533,00

N Zdravstvena i socijalna zaštita

63 8.953.552,00 22.502,00 8.931.050,00

O Ostale javne, društ. soc. i lične usluž. djelatnosti 138 1.411.070.686,85 14.843.627,27 1.396.227.059,58

UKUPNO 411 11.066.243.766,94 1.453.359.727,22 9.612.884.039,72

17

APF je objavila tri javna poziva za upis dionica. Svaki javni poziv odvijao se u dva kruga: Prvi javni poziv: 1. krug od 30.10.2000. do 28.3.2001. godine 2. krug od 16.4.2001. do 30.5.2001. godine Drugi javni poziv: 1.krug od 15.10.2001. do 13.11.2001. godine 2. krug od 19.11.2001. do 18.12. 2001. godine Treći (završni) javni poziv: 1. krug od 22.7.2002. do 22.8.2002. godine 2. krug od 10.9.2002. do 10.10.2002. godine Provedbom tri javna poziva za upis dionica, okončana je, novembra 2002. godine, masovna privatizacija u FBiH. Ovom metodom privatizirano je 765 preduzeća (djelomično ili u potpunosti) i stvoreni su uvjeti za uspostavljanje nove vlasničke strukture ovih preduzeća. Tražnja putem JPD dala je određene rezultate s obzirom da je na taj način privatizirano 3,6 milijardi KM državnog kapitala sa uplatom oko osam milijardi KM certifikata, čime je značajno smanjen dug države prema građanima. Međutim, zbog izostanka svježeg investicionog kapitala, isuviše velike disperzije, i nemoći pa i nezainteresiranosti dioničara učesnika u JPD, izvršena je samo formalna vlasnička transformacija a ne i kvalitetna privatizacija koja podrazumijeva pokretanje biznisa u privatnim firmama. Otuda veliko razočarenje u javnu ponudu dionica. Posljedica je i izbjegavanje ove metode tako da je za Treći (završni) javni poziv za upis dionica od raspoloživih 3,5 milijardi KM, ponuđeno svega 700 miliona KM državnog kapitala.

PRODAJA METODOM TENDERA Paralelno sa JPD vršene su prodaje kapitala metodom tendera u maloj i velikoj privatizaciji. Nakon što je JPD okončan, tender je ostao metod kojim se preferiraju investiciona ulaganja i zadržavanje postojećeg broja zaposlenih odnosno novo zapošljavanje.

0

50

100

150

200

250

300

1999.g. i2000.g.

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g.

godina

broj

real

izov

anih

tend

era

050

100150200250300350400

1999.g. i2000.g.

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g.

mili

on K

M

godine

drža

vni k

apita

l

Privatizirana preduzeća metodom tendera Privatizirani kapital po godinama, metodom

tendera

18

19

Ponuđenkapital

i Ugovorene investicije

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2004.g. 2005.g. 2006.g.

mili

on K

M

1999.g. i2000.g.

2001.g. 2002.g. 2003.g.

godina

• Odnos ponuđenog kapitala i ugovorenih investicija

• Odnos ugovorenih investicija, ponuđenog kapitala i cijene

20

PRODAJA METODOM TENDERA 1999. – 2006. godina

Godina 1999.g. i 2000.g.

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g.

UKUPNO

Broj preduzeća

248 114 137 45 29 14 13

600

Ponuđeni kapital

297.560.488,37 278.401.478,79 363.158.912,36 196.420.363,52 204.232.471,37 33.438.414,63 160.406.329,60

1.533.618.458,64

Ugovorena cijena 328.883.980,59 216.931.029,23 131.908.386,57 25.725.837,00 61.386.181,43 1.494.203,00

15.868.726,00 782.198.343,82

Ugovorene investicije 296.615.918,00 313.697.527,00 251.046.961,00 79.723.515,00 105.001.636,00 24.607.961,00 170.600.500,00 1.241.294.018,00 Preuzeti radnici 10.698 10.672 9.713 4.694 3.920 1.365 896 41.958 Nova radna mjesta 2.014 3.197 3.985 2.043 1.328 166 754 13.487 Napomena:

• Predmeti i Javna ponuda dionica nisu obuhvaćeni

• Obuhvaćene firme iz male privatizacije i tender u velikoj privatizaciji

UČEŠĆE STRANIH INVESTITORA U FBiH, strani investitori kupili su 56 preduzeća, u kojima je zaposleno 6.888 radnika a vrijednost ponuđenog državnog kapitala iznosila je 402 miliona KM. Za taj kapital ponuđena je cijena od 219 miliona, ugovorene su investicije u visini od 431 milion, zadržavanje uposlenih i otvaranje oko 2.000 novih radnih mjesta.

DK za prodaju:402 Mil. KM

Gotovina:219 Mil. KM

Investicije:431 Mil. KM

0

100

200

300

400

500

600

700

Izra

ženo

u M

ilion

ima

Ponuđeno Postignuto

Prilog 3

PRODAJA IMOVINE I KAPITALA PREDUZEĆA POSTUPKOM MALE PRIVATIZACIJE

Prodaja u postupku male privatizacije obuhvata prodaju tzv. malih preduzeća kada se nadležna agencija za privatizaciju pojavljuje kao prodavac i prodaju imovine preduzeća kada se preduzeća pojavljuju kao prodavac. Tako provedba male privatizacije svojim konceptom, između ostalog, predstavlja mogućnost za preduzeća da se oslobode imovine koja se ne koristi, odnosno nije uvjet za obavljanje osnovne djelatnosti preduzeća. Prodajom te imovine preduzeće ostvaruje prihod koji može koristiti za revitalizaciju preduzeća u skladu sa poslovnom odlukom uprave i menadžmenta preduzeća. Istovremeno, na ovaj način preduzeće može osigurati upošljavanje određenog broja dosadašnjih radnika preduzeća, kao i prijem novih radnika, a sve ovisno od odabranog metoda privatizacije. Prema privatizacijskim propisima, u postupku male privatizacije prodavac, može biti nadležna agencija ukoliko se radi o cijelom preduzeću sa manje od 50 zaposlenih i aktivom do 500.000,00 KM u aktivnom podbilansu. Novčana sredstva ostvarena

21

prodajom cijelih preduzeća, prihod su nadležne agencije koja provodi prodaju do ispunjenja finansijskog plana, u protivnom, prebaciju se na Escrow račun kantona, odnosno Federacije. Preduzeće se može pojaviti kao prodavac u postupku male privatizacije u slijedećim slučajevima: 1. Imovina - pokretne i nepokretne stvari i prava u vlasništvu preduzeća; 2. Dijelovi preduzeća - skup nepokretnih i pokretnih stvari i prava u vlasništvu

preduzeća, koji predstavlja tehničko-tehnološku cjelinu; 3. Dionice i/ili udjeli u drugom preduzeću - dionice preduzeća ili udjeli u preduzeću iz

člana 1. Zakona o privatizaciji preduzeća. Prodaja preduzeća i imovine u maloj privatizaciji može se provoditi metodom tendera ili aukcijom, te neposrednom pogodbom nakon neuspjele aukcije ili tendera.

Kontinuirane aktivnosti vođene su na pripremi i prodaji predmeta u maloj privatizaciji u ovisnosti od pristiglih prijava preduzeća. Preduzeća su, posebno u 2004. i 2005. godini koristila zakonsku mogućnost da izvrše prodaju imovine koja nije uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti i imovine koja se ne koristi. Agencija je inicirala prijavu predmeta za malu privatizaciju preduzeća iz svoje nadležnosti, s obzirom da je ova mogućnost osnova za restrukturiranje preduzeća, odnosno “čišćenje” i oslobađanje od neposlovne aktive. Agencija je u proceduri prodaje vodila računa da prodajne cijene odgovaraju tržišnim, tako da kupoprodajne cijene čine cca 95% od početne cijene.

S obzirom da je mala privatizacija vid restrukturiranja preduzeća koja su predmet privatizacije, donešena je Odluka o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije kojom se rok za prijavu i pripremu predmeta male privatizacije produžava do novembra 2007. godine.

22

Ostvareni efekti male privatizacije u Federaciji BiH do 31.12.2006. godine

*Odnosi se na zbirne podatke za: imovinu preduzeća, dio preduzeća, dionice ili udjele i poslovne prostore općina. Prvobitnim zakonskim rješenjima ostavljena je mogućnost da se dio prodajne cijene do 35% može platiti u gotovom novcu, a 65% u certifikatima, što je nakon izmjene i dopune Zakona o privatizaciji preduzeća, u oktobru 2004. godine izmijenjeno, tako da se prodajna cijena može platiti u certifikatima do 10% i gotovini najmanje 90%.

PRIHOD I RASPORED SREDSTAVA OSTVARENIH PRIVATIZACIJOM

Odlukom o načinu deponovanja i korištenja sredstava ostvarenih prodajom preduzeća i banaka na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 74/04) od 25.12.2004. godine i Uputstvom o načinu deponovanja i korištenja sredstava ostvarenih prodajom preduzeća i banaka putem jedinstvenog računa Trezora na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 3/05) od 14.01.2005. godine, utvrđen je način deponovanja i korištenja sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH i kantonalnih agencija za privatizaciju. Preduzeća sa spornim pravima, stvarima, obavezama i kapitalom tretiraju se kao preduzeća od federalnog značaja i raspored sredstava od prodaje ovih preduzeća vrši se u skladu sa gore navedenom Odlukom.

Struktura

1999.g.-2005.g.

2006.g.

UKUPNO Broj firmi u cjelini 262 4 266

Ponuđeni kapital 89.353.424,81 2.642.324,00 91.995.748,81

certifikati 51.696.632,95 0,00 51.696.632,95Prihod keš 42.672.118,49 2.135.812,00 44.807.930,49

Ukupno 94.368.751,44 2.135.812,00 96.504.563,44Broj predmeta * 2384 24 2408

Ponuđeni kapital* 359.008.447,80 8.192.408,40 367.200.856,20

certifikati 170.388.715,14 0,00 170.388.715,14Prihod keš 161.380.890,99 8.531.837,11 169.912.728,10

Ukupno 331.769.606,13 8.531.837,11 340.301.443,24Broj 2646 28 2674

Ponuđeni kapital* 448.361.872,61 10.834.732,40 459.196.605,01 U K

certifikati 222.085.348,09 0,00 222.085.348,09 U Prihod keš 204.053.009,48 10.667.649,11 214.720.658.59 P

N O Ukupno cert.+ keš 426.138.357,57 10.667.649,11 436.806.006,68

23

Agencija za privatizaciju u FBiH donosi Finansijski plan na koji Vlada FBiH daje saglasnost. Sredstva ostvarena prodajom preduzeća od federalnog značaja, APF uplaćuje na depozitni račun budžeta Federacije, izuzev sredstava namijenjenih za njeno finansiranje. Kantonalne agencije, novčana sredstva ostvarena prodajom preduzeća iz nadležnosti kantona, izuzev dijela sredstava namijenjenih za sopstveno finansiranje, a za koja su saglasnost dale vlade kantona, uplaćuju na depozitne račune budžeta kantona. Federalna i kantonalne vlade sa „Escrow“ računa uplaćuju 20% novčanih sredstava ostvarenih prodajom preduzeća Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje radi sanacije i osiguranja osnovnog kapitala. Ostatak novčanih sredstava prvenstveno služi za sanaciju unutrašnjeg duga u FBiH. Odluke o raspolaganju ovim sredstvima donosi Vlada Federacije BiH, odnosno vlade kantona. APF ostvaruje i prihode po osnovu naknada:

• za učešće na tenderu (velika privatizacija) u iznosu od 2.000,00 KM, u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (tender) u velikoj privatizaciji („Službene novine FBiH“, broj 77/04) od 30.12.2004. godine;

• za provođenje privatizacije preduzeća na temelju Sporazuma o preuzimanju ovlaštenja za provođenje privatizacije strateških preduzeća sa „Liste 56“ u iznosu od 5% ugovorene prodajne cijene, a ukoliko je ugovorena prodajna cijena manja od 200.000,00 KM naknada iznosi 10.000,00 KM, u skladu sa Odlukom Upravnog odbora APF broj 04-14-3312/04 od 22.06.2004. godine („Službene novine FBiH“, br. 37/04)

• za učešće na tenderu (mala privatizacija), u iznosu od 0,1% početne cijene predmeta tendera, a najviše 100,00 KM u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduzeća („Službene novine FBiH“, broj 28/05) ;

• učešće u neposrednoj pogodbi u iznosu od 0,1 % početne cijene, s tim da minimalna naknada iznosi 200,00 KM, a maksimalna 5.000,00 KM u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje metodom neposredne pogodbe („Službene novine FBiH“, broj 75/05);

• za provođenje aukcija i tendera predmeta male privatizacije čiji su prodavci preduzeća, u visini do 5% od ugovorenog dijela prodajne cijene predmeta aukcije i tendera koji se plaća u novcu u skladu sa Odlukom Upravnog odbora APF broj: 01-04-1357/02 od 22.03.2002. godine i izmjenom Odluke od 01.11.2002. godine;

• za naplatu operativnih troškova za izračunavanje broja dionica i pravljenja liste dioničara za preduzeća koja se nalaze na JPD, u skladu sa Odlukom Upravnog odbora APF broj 2278/01 od 31.05.2001. godine, i

• drugih izvora.

24

Ostvareni prihodi i raspored sredstava privatizacije: 1999.-2006. godina Metoda prodaje Certifikati Gotovina Ukupno

Mala privatizacija 222.085.348,09 214.720.658,59 436,806.006,68

VP Tender 425.955.206,07 265.780.475,31 691.735.621,38 VP JPD 7.837.249.643,00 500,00 7.837.250.143,00 UKUPNO 8.485.290.197,16 480.501.633,90 8.965.791.831,06 Pored prikazanih prihoda, značajan efekat predstavljaju ugovorene investicije u ukupnom izosu od 1.358.494.284,00 KM.

PRIVATIZACIJA PREDUZEĆA KOJA SE PRODAJU U SARADNJI SA MEĐUNARODNOM SAVJETODAVNOM GRUPOM (IAGP)

Međunarodna savjetodavna grupa za privatizaciju, formirana je u prvoj polovini 2000. godine a činile su je: DFID, EBRD, EU, GTZ, IMF, OHR, USAID, WB i APF. Aktivnosti IAGP obuhvatale su Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Osnovni zadaci IAGP-a bili su:

• Savjetovanje vladama FBiH i RS u definiranju mjera koju su trebale rezultirati ubrzanjem i uspješnosti privatizacije;

• Usmjeravanje privatizacije kroz JPD (utvrđivanje termina, utvrđivanje procenta državnog kapitala koji se prodaje kroz JPD, obrazovanje javnosti kroz više javnih kampanja, obuka osoblja agencija i drugih učesnika u privatizaciji, nabavka i instaliranje softvera za JPD i dr.);

• Iniciranje izmjena zakonske regulative; • Pomoć u formiranju i razvoju tržišta kapitala uključivši formiranje, registraciju i

funkcioniranje PIF-ova; • Učešće u tenderskoj prodaji preduzeća sa Liste 86, a potom reducirane na 56

preduzeća, pomoć u formiranju tender biroa, utvrđivanje pravila prodaje, rokova, nadležnost članica IAGP po preduzećima i sl.;

Formiranje “Liste 86” preduzeća imalo je za cilj privatizaciju koja će omogućiti dolazak direktnih stranih investicija (i domaćih) putem strateških investitora. Upravni odbor APF-a je decembra 2001. godine donio Odluku o inoviranoj listi za prodaju metodom tendera u velikoj privatizaciji u saradnji sa IAGP-Lista 56. U okviru te liste izvršena je podjela među članicama IAGP tako da da su formirane grupe preduzeća čijoj privatizaciji su trebale pružiti podršku. USAID, EU i GTZ, kao institucije vlada zemalja donatora, podržavale su proces privatizacije putem tehničke pomoći odnosno angažovanjem eksperata koji su, zajedno sa domaćim snagama, učestvovali u pripremi i privatizaciji određenog broja kompanija, kao i educiranju javnosti o procesu privatizacije i mogućnostima učešća svakog građanina. Svi oblici tehničke pomoći pružani su na donatorskoj osnovi.

25

Kreditnim sporazumom potpisanim 19. oktobra 2001. između BiH i Međunarodne asocijacije za razvitak (IDA), prvi put u procesu privatizacije, dolazi do zaduženja države kod Svjetske banke da bi se finansirale aktivnosti prodaje preduzeća. Federacija je mogla koristi 11,1 milion USD a kreditna sredstva postala su operativna u maju 2003. godine. Kredit je bio namijenjen je za:

• Tendersku prodaju preduzeća • Pripremu privatizacije preduzeća iz sektora infrastrukture • Tehničku pomoć u procedurama nesolvetnosti, rasčlanjivanja i koncesija za

preduzeća • Razvoj tržišta kapitala

Navedene namjene su proširene pa se su sredstva kredita koristila i za arbitražu u slučaju “Aluminij” Mostar, reviziju vlasničke strukture “Agrokomerc” Velika Kladuša.

Ukupan kapital preduzeća koji se trebao prodavati uz tehničku pomoć finasiranu iz kredita je oko 3,7 milijardi KM (bez kapitala Aluminija) a putem tenderske prodaje planirana je ponuda od 2,5 milijardi KM (bez Aluminija).

Saradnja APF-a sa vladinom Fondacijom za održivi razvoj „OdRaz“ i projektom PTAC, putem kojeg su korištena kreditna sredstva, intenzivirana je od 2004. godine. Agencija je uzela učešće u komisijama koje su izabrale dealmakera za Krivaju-Zavidovići i KTK- Visoko, izabrale kratku listu za Energoivest-Sarajevo i Agrokomerc-Velika Kladuša, učestvovala u definisanju projektnog zadatka i ugovora o angažovanju konsultanta za institucionalno uređenje sektora voda i vođenja kampanje upoznavanja javnosti o privatizacijskim projektima. Najveća saradnja ostvarena je u realizaciji tendera Bira-Bihać, Metalno-Zenica, Granit-Jablanica i Enker-Tešanj gdje je konsultantska kuća IMC London bila realizator ugovora o tehničkoj pomoći iz sredstava kredita Svjetske banke. Detaljnije podatke o visini sredstava kredita koja su iskorištena u proteklim godinama iznijela je Fondacija za održivi razvoj „OdRaz“, projekat PTAC u izvještaju Vladi Federacije. U 2005. godini od strane Svjetske banke odobren je angažman individualnih domaćih eksperata za podršku APF i Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine u realizaciji procesa privatizacije. Aktivnosti finansirane iz ovog kredita posebno su zabilježene u 2005 godini:

• Pomoć u pripremi prodaji preduzeća IP „Krivaja“ dd Zavidovići, • Pomoć u pripremi i prodaji preduzeća „KTK“ dd Visoko, • Izbor konsultanta za pripremu i prodaju preduzeća „Agrokomerc“ dd Velika

Kladuša, • Aktivnosti na odabiru konsultanta preduzeća „Energoinvest“ dd Sarajevo, • Finansiranje tehničke pomoći Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u

dokapitalizaciji JV „BH Steel comp.“ • Finansiranje samostalnog konsultanta za pomoć u dokapitalizaciji „Energopetrol“

dd Sarajevo, • Finansiranje domaće konsultantske kuće na izradi programa privatizacije i

početnog bilansa stanja za preduzeće „Agrokomerc“ dd Velika Kladuša.

26

• Finansiranje angažmana pravnog savjetnika u preduzeću „Agrokomerc“ dd Velika Kladuša,

• Finansiranje revizija vlasničke strukture, • Formiranje tima za izradu strategije i modela privatizacije veterinsrskih stanica u

FBiH, • Ostale aktivnosti u podršci Agenciji za privatizaciju.

Projekat tehničke pomoći u privatizaciji (PTAC) finansiran iz kredita Svjetske banke planiran je u značajnom obimu u aktivnostima APF-a u 2006. godini. Planirano je angažiranje konsultanata putem projekta PTAC za 12 preduzeća sa različitom strukturom usluga konsultanata (revizija vlasničke strukture, ocjena ranije urađenih elaborata o organizacionom restrukturiranju, revizija finansijskog poslovanja te priprema i tenderska prodaja državnog kapitala). Zbog kašnjenja zakonskih rješenja, između ostalih, i onih koja su trebala omogućiti podjelu preduzeća na tehno-ekonomske cjeline prije privatizacije, sporosti u odlučivanju i slično, rezultati implementacije su bili nezadovoljavajući i Svjetska banka je obustavila projekat sa 30.07.2006 godine, što je dodatno usložilo pripremu znatnog broja preduzeća za privatizaciju. Povlačenje projekta imalo je za posljedicu i rebalans Plana privatizacije i programa rada APF-a za 2006. godinu.

Saradnja sa OHR odvijala se na polju uklanjanja prepreka za efikasniji nastavak procesa privatizacije (Sporazum o prenosu ovlasti, rješenje problema prezaduženosti), ubrzanju objave novih tendera, osiguranja ravnopravnog učešća svih građana BiH u procesu privatizacije i drugo.

Prilog 4

Prilog 4a

PRIVATIZACIJSKE AKTIVNOSTI U PREDUZEĆIMA ZNAČAJNIM ZA FEDERACIJU BIH

Komercijalna preduzeća

„Željezara Zenica“ doo Zenica Agencija je uzela značajno učešće u aktivnostima pristupa trećeg partnera zajedničkom ulaganju u BH Steel Company. Ugovor o pristupanju LNM-a BH Steel Company potpisan je u augustu 2004. godine. Bitni elementi ugovora su: pokretanje integralne proizvodnje u periodu 24-36 mjeseci, investiranje u prvoj fazi od 135 miliona $ i minimalno upošljavanje 4.150 radnika. Željezara Zenica d.o.o. donijela je Odluku o prenosu udjela u BH Steelu na Federaciju BiH i ta transakcija je registrovana u sudu.

Razlika u kapitalu po Početnom bilansu za 1999. godinu i za 2005. godinu od cca 515 miliona KM rezultat je isknjižavanja udjela u BH Stell Željezara Zenica, te gubitaka iz redovnog poslovanja za period 2000. – 2005. godina (cca 360 miliona KM).

27

U toku 2005. godine realizirana je prodaja jednog predmeta iz imovine ove kompanije u maloj privatizaciji. Prodaja udjela ovog preduzeća u „Linde-gas-a“ Zenica proglašena je neuspješnom jer je ponuđena niska cijena.

„Sarajevo osiguranje“ dd Sarajevo Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH provela je dva neuspješna pokušaja prodaje državnog kapitala društva za osiguranje „Sarajevo-osiguranje“ d.d. Sarajevo i to putem tendera i neposredne pogodbe.

Javni poziv za prodaju državnog kapitala u iznosu od 20.896.618,00 KM ili 45,48616% ukupnog kapitala društva „Sarajevo-osiguranje“ d.d. Sarajevo putem ponovljene neposredne pogodbe objavljen je 07.05.2004.godine. Stiglo je šest ponuda i održana tri kruga pregovora sa potencijalnim ponuđačima. Pregovori su „zamrznuti“ kada je jedan od ponuđača uložio „žalbu“ i tražio eliminisanje stranih ponuđača koji su i sami predmet privatizacije, pozivajući se na član 12. Zakona o privatizaciji preduzeća. Vlada FBiH je maja 2005. godine donijela Zaključak kojim je naložila APF-u da poništi tender i raspiše novi. Objava javnog poziva za prodaju državnog kapitala bila je planirana u martu 2006. godine. Rok je prolongiran u nekoliko navrata zbog aktivnosti Društva vezanih za dokapitalizaciju o čemu je Društvo obavijestilo Agenciju aktom od 14.02. 2006. godine. Na Skupštini dioničara (posljedna održana u novembru 2006. godine) nisu usvojene odluke o smanjenju kapitala niti o dokapitalizaciji. S obzirom na kratke rokove, prodaja putem tendera, nije se mogla realizirati do kraja 2006. godine. U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Službene novine FBiH“ broj 42/06) otvorena je mogućnost za prodaju državnog kapitala (45,49% ukupnog kapitala) preduzeća „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo putem Berze. Kako je vrijednost dionica ovog društva u 2006. godini na Sarajevskoj berzi imala tendenciju rasta, to je bio značajan argument za odluku o prodaji državnog kapitala putem Berze, umjesto metodom neposredne pogodbe. APF je uradila analizu opravdanosti prodaje kapitala preduzeća prodajom dionica na Berzi. Odluku o prodaji državnog kapitala putem Berze donosi nadležna vlada na prijedlog nadležnog ministarstva, odnosno Agencije. APF je Vladi Federacije BiH dostavila prijedlog prodaje putem Berze u protivnom, traži saglasnost za objavu tendera i njegovu realizaciju u 2007. godini.

„Krivaja“ dd Zavidovići U skladu sa članom 3. Sporazuma o prijenosu nadležnosti za privatizaciju sa Agencije za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona na Agenciju za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, izvršena je primopredaja dokumentacije koja se odnosi na privatizaciju preduzeća IP „Krivaja“ dd Zavidovići.

28

Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH i Fondacija za održivi razvoj „OdRaz“ proveli su proceduru angažovanja dealmakera i zaključili, novembra 2004. godine, Ugovor o konsultantskim uslugama u prodaji preduzeća IP „Krivaja“ dd Zavidovići sa Deloitte& Touche. Delloitte je krajem 2004. godine počeo sa radom u kompaniji.

Decembra 2004. godine imenovana je Komisija APF-a za provođenje prodaje državnog kapitala preduzeća IP „Krivaja“.

Konsultantska kuća je dostavila „Početni izvještaj“ u kojem se predlaže: u prvoj fazi da se pristupi utvrđivanju osnovnog-temeljnog biznisa i sporednog-netemeljnog biznisa.

Netemeljne, sporedne djelatnosti, prema procjeni konsultanata, prodavale bi se zbog organizacione složenosti u maloj privatizaciji a zatim bi se nastavilo s privatizacijom temeljne djelatnosti tj. Drvne industrije.

Uvažavajući stavove konsultanta, APF je na osnovu Odluke Nadzornog odbora IP „Krivaja“ ponudila u maloj privatizaciji 11 predmeta, od kojih je devet uspješno prodato (postignuta cijena od 6.009.463,80 KM u gotovini) a preuzeto 536 radnika „Krivaje“.

APF je 27.7. 2005. godine objavila Javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) u velikoj privatizaciji za prodaju državnog kapitala IP „Krivaja“ d.d Zavidovići. Javni poziv bio je otvoren do 4.10.2005. godine i na isti nije bilo ponuda te ga je Komisija APF-a proglasila neuspješnim.

„KTK“ dd Visoko KTK“ Visoko je preduzeće čija je privatizacija, Uredbom o dopunama Uredbe o vršenju ovlašćenja i obaveza organa FBiH u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala, prešla u nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine, a time je i njena privatizacija u nadležnosti APF-a. Radi se o firmi koja trenutno zapošljava 1550 radnika. Knjigovodstvena vrijednost kapitala iznosi oko 103,9 miliona KM, od čega je oko 70 miliona KM u državnom vlasništvu, odnosno 67% ukupnog kapitala. Zbog niza objektivnih i subjektivnih uzroka, prije svega nepovoljnog stanja na tržištu, ovo preduzeće je poslovalo sa gubitkom (u 2004. godini gubitaj je iznosio cca 15,3 miliona KM u 2005. godini cca 7,5 miliona KM). Zbog značaja i specifičnosti KTK, privatizacija se pripremala uz tehničku pomoć u privatizaciji-Projekat PTAC, koji se finasira iz kredita Svjetske banke (kredit 3531 BOS). Vlada FBiH dala je saglasnost na zaključivanje ugovora sa Konsultantskom kućom IOS Partners IMC. Prvi nalazi konsultanta upućivali su na hitnost privatizacije, zbog pogoršanja finansijskog stanja i ubrzanog obezvrjeđenja kapitala. Ocjena je da se privatizacija preduzeća ne može obaviti prodajom cjelokupnog državnog kapitala, odnosno KTK u cjelini, nego fragmentacijom na dijelove, koji čine tehničko-tehnološke cjeline, koje nisu vezane uz osnovni biznis i mogle bi se prodavati kao imovina u maloj privatizaciji.

29

Prodaja imovine u maloj privatizaciji je obustavljena zbog poreske blokade ukupne imovine preduzeća na području Općine Visoko zbog ustanovljene poreske obaveze od 5.972.582,42 KM po osnovu tri rješenja Poreske uprave-Kantonalni ured Zenica.

Prvi javni poziv za prodaju državnog kapitala metodom tendera objavljen je 16.06.2006. godine, uz korištenje usluga stranog konsultanta finansiranog iz kredita Svjetske banke (PTAC). Tender je proglašen neuspješnim, jer nije bilo interesa, odnosno nije dostavljena niti jedna ponuda. Donošenjem Uredbe o postupku pripreme i podjele preduzeća na tehno-ekonomske cjeline u svrhu privatizacije („Službene novine FBiH“ broj 73/06) stekli su se uvjeti za podjelu preduzeća na tehno-ekonomske cjeline u svrhu privatizacije

„Agrokomerc“ dd Velika Kladuša

Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine nije poduzimala nikave aktivnosti na privatizaciji preduzeća jer postoji Odluka Doma za ljudska prava o zabrani raspolaganja imovinom ovog preduzeća dok se ne utvrdi vlasnička struktura. Na osnovu Odluke Doma za ljudska prava od 8.3.2002. godine angažirana je međunarodna revizorska kuća Deloitte&Touche Czech Republic B.V. koja je uradila reviziju vlasničke transformacije na dan 31.12.2001. godine. Objavljeni su rezultati revizije vlasničke strukture preduzeća, što je stvorilo uvjete za organizovanje preduzeća u skladu sa novom vlasničkom strukturom.

Agencija je održala više sastanaka sa menadžmentom kompanije, premijerom i ministrima USK, resornim ministarstvom FMERI o aktivnostima koje je potrebno preduzeti u pripremi privatizacije. Između ostalog, naložena je izrada novog početnog bilansa i programa privatizacije. Zaključen je ugovor sa Ekonomskim institutom Sarajevo za izradu programa privatizacije i početnog bilansa. S obzirom da su postojali problemi u preduzeću sa dokumentacijom, potpisan je aneks ugovora po kome će se raditi početni bilans nakon izrade završnog računa za 2004. godinu.

Preduzeće je u toku 2004. godine željelo izvršiti finansijsku konsolidaciju prodajom imovine u postupku male privatizacije. Podnesene su prijave za prodaju u maloj privatizaciji ali prodaja nije mogla biti objavljena zbog nekvalitetnih dokaza o vlasništvu.

Preduzeće je izradilo 31.12.2004. godine Početni bilans i program privatizacije koji je usvojio Upravni odbor APF-a te je izdato Rješenje o odobravanju programa privatizacije i početnog bilansa od 19.4.2005. godine. Nakon izdavanja navedenog rješenja navedenog rješenja, preduzeće je poduzelo aktivnosti na usklađivanju sa Zakonom o privrednim društvima. U okviru projekta PTAC vršen je izbor konsultanta koji bi pružao tehničku pomoć u postupku privatizacije ovog preduzeća. S obzirom da je projekat ugašen, privatizacija ovog preduzeća će se provoditi bez konsultanta. Izmjenom Uredbe o izmjeni Uredbe o vršenju ovlasti organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala koju je donijela

30

Vlada FBiH 6. jula 2006. godine sa Iiste privrednih društava prema kojima ovlašćenje i obaveze po osnovu državnog kapitala vrše organi FBiH preduzeće Agrokomerc dd Velika Kladuša je brisano i prešlo je u nadležnost Vlade unsko sanskog kantona. Izmjenama Zakona o privatizaciji preduzeća U skladu sa ovim izmjenama, a na osnovu Zakona o izmjenama Zakona o privatizaciji preduzeća od 17.maja 2004. godine privatizacija ovog preduzeća prešla u nadležnost Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona, te je kopija dokumentacije dostavljena kantonalnoj agenciji.

„Energoinvest“ dd Sarajevo Preduzeće se nalazi na listi preduzeća čiju privatizaciju je podržala Svjetska banka putem PTAC-a. U periodu pripreme za privatizaciju, Komisija za izbor dealmakera odabrala je šest kandidata za kratku listu koji su pripremali svoje tehničke i finansijske ponude. Zaključenje ugovora sa dealmakerom nije realizirano u 2005. godini jer je Vlada FBiH donijela Zaključak kojim se zadužuje APF, menadžment i Nadzorni odbor društva „Energoinvest“ d.d Sarajevo da pripreme Informaciju i svoje viđenje o postupku, vremenu i načinu privatizacije. Informacija je Vladi FBiH dostavljena na razmatranje.

U januaru 2005. godine Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prodaji 67% kapitala Energoinvesta dd Sarajevo putem tendera.

Agencija za privatizaciju u FBiH objavila je 6. oktobra 2006. godine javni poziv za prodaju 67,00 % kapitala nominalne vrijednosti 147.897.500,00 KM. U skladu sa Odlukom Vlade FBiH, javni poziv za podnošenje ponuda produžen je do 05.03.2007. godine, odnosno cjelokupan proces privatizacije ovog preduzeća treba biti okončan do 16.5.2007. godine. Na osnovu zahtjeva potencijalnih investitora, APF je produžila trajanje javnog poziva za podnošenje ponuda do 4.5.2007. godine. U skladu sa novim terminskim planom, Ugovor o kupoprodaji bi se trebao potpisati do 9.7.2007. godine.

„UNIS“ dd Sarajevo Agencija je odobrila Program privatizacije i Početni bilans ovog preduzeća 31.12.1999. godine, kojim je utvrđen kombinovani metod privatizacije i to: - 67,00 % ukupnog kapitala privatizovat će se putem tendera u velikoj privatizaciji - prodaja udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen d.o.o. Sarajevo izvršit će se putem javnog prikupljanja ponuda (tender) u velikoj privatizaciji, - 19,17% ukupnog kapitala privatizirat će se putem javne ponude dionica Upravni odbor Agencije donio je Odluku o prodaji udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u ukupnom kapitalu preduzeća Volkswagen Sarajevo d.o.o. metodom javnog prikupljanja ponuda (tender) u maloj privatizaciji 03.04.2001. godine. Agencija je objavila Javni poziv za prikupljanje zatvorenih ponuda za prodaju udjela. Nakon provedene procedure odabran je “Prevent Sarajevo” d.o.o. Visoko kao najpovoljniji ponuđač i sklopljen je ugovor 27.07.2001.godine.

31

Preduzeće Unis d.d Sarajevo dostavilo je korigovani Program privatizacije i Početni bilans 31.12.2000. godine koji je odobren Rješenjem od 05.10.2001. godine. Ovim Rješenjem odobren je kapital u iznosu od 52.042.505,00 KM. U skladu sa navedenim Rješenjem, provedena je javna ponuda dionica i privatizovano 19,418% ukupnog kapitala preduzeća, te je Agencija izdala Rješenje o odobrenju upisa izvršene privatizacije u sudski registar 21.03.2002. godine. Preduzeće je dostavilo korigovani Program privatizacije i Početni bilans 30.06.2005. godine koji je usvojen od strane Upravnog odbora APF-a i izdato je Rješenje 14.03.2006. godine.

Tokom 2004. i 2005. godine dogovorena je prodaja dionica preduzeća UNIS dd u preduzećima u kojima Unis nema značajnijeg procenta vlasništva u postupku male privatizacije kao i prodaja nekretnina. Ove aktivnosti su i okončane.

Vlada FBiH donijela je u januaru 2005. godine Odluku o određivanju metoda privatizacije 67% državnog kapitala preduzeća „Unis-Udružena metalna industrija“ d.d. Sarajevo u skladu sa kojom je i objavljen tender za prodaju 67% osnovnog kapitala nominalne vrijednosti 32.413.734,00 KM. S obzirom da do roka za podnošenje ponuda (24.04.2006. godine) nije pristigla niti jedna ponuda, tender je proglašen neuspješnim.

„Energopetrol“ dd Sarajevo Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o namjeri odabira novog partnera za sanaciju „Energopetrol“ d.d. Sarajevo putem privatizacije ili dokapitalizacije („Službene novine FBiH 58/ 04, 6/05 i 8/05), te je na osnovu navedene odluke donijela Rješenje o imenovanju Komisije za izbor novog partnera za sanaciju privrednog društva „Energopetrol“ d.d. Sarajevo putem privatizacije ili dokapitalizacije. Pretkvalifikacioni javni poziv za iskazivanje interesa za ulaganje i sticanje vlasništva u „Energopetrol“ d.d. Sarajevo objavljen je 12.oktobra 2004. godine.

Ponuđači koji su iskazali interes za preduzeće „Energopetrol“ d.d. Sarajevo pozvani su da u skladu sa Pravilima pozivnog tendera podnesu svoje ponude do 18.03.2005. godine.

Nakon provođenja cjelokupne procedure na osnovu pozivnog tendera, Vlada FBiH je donijela Odluku o proglašenju najboljeg ponuđača u postupku odabira novog partnera za sanaciju privrednog društva „Energopetrol“ d.d. Sarajevo putem dokapitalizacije („Službene novine FBiH“ broj 61/05) kojom je kao najpovoljniji ponuđač proglašen Konzorcij MOL/INA. Ugovor o dokapitalizaciji „Energopetrol“ d.d. Sarajevo između Vlade FBiH i Konzorcija MOL/ INA potpisan je 08. 09. 2006. godine.

„Šipad Export Import“ dd Sarajevo Agencija za privatizaciju u FBiH je na osnovu naloga Federalnog ministarstva trgovine i turizma i izjašnjenja Vlade Federacije BiH (da je Agencija dužna postupiti po nalogu resornog ministarstva), napravila ispravku početnog bilansa Šipad Export Importa tako što je iz aktivnog podbilansa 2004. godine isknjižila „Luku Šibenik“ u pasivni podbilans.

32

Po nalogu međunarodnog tužioca, sva dokumentacija u vezi sa ovim preduzećem, izuzeta je decembra 2005. godine od strane Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Preduzeće je u toku 2005. godine prijavilo prodaju nekretnina u postupku male privatizacije u cilju finansijske konsolidacije preduzeća.

„Hidrogradnja“ dd Sarajevo Agencija za privatizaciju u FBiH u 2002. godini objavila je tender koji je Komisija APF-aproglasila neuspješnim, jer jedina dostavljena ponuda nije bila formalno ispravna. Radnici-dioničari GIK „Hidrogradnja“ podnijeli su 04.02.2003. godine tužbu radi „utvrđivanja privatnog dioničkog kapitala i neosnovanog bogaćenja“ protiv Vlade FBiH i Agencije za privatizaciju u FBiH. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 11.08. 2006. godine odbijen je tužbeni zahtjev. Tužitelj je 19.09.2006. godine uložio žalbu. Upravni odbor Agencije je 11.09.2006. godine, donio Odluku o prodaji državnog kapitala preduzeća „Hidrogradnja“ metodom neposredne pogodbe i Javni poziv je objavljen 13.10.2006. godine. Odlukom Vlade Federacije BiH od 16.11.2006. godine, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH obavezuje se voditi postupak privatizacije „Hidrogradnja“ d.d. Sarajevo na način da se procedura produži šest mjeseci od dana donošenja odluke. Na osnovu navedene odluke Vlade Federacije BiH produžen je rok za podnošenje ponuda do 01.02. 2007. godine. Na zahtjev zainteresiranih, rok za podnošenje ponuda produžen je do 19.02.2007. godine a pregovori su počeli 26.02.2007. godine.

„Aluminij“ dd Mostar Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti APF-a („Službene novine FBiH“ broj 41/05) preduzeće „Aluminij“ d.d. Mostar u postupku privatizacije je prešlo u nadležnost Agencije. Na osnovu člana 4. stav 4. Zakona o privatizaciji preduzeća i Polaznih osnova za Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade FBiH i „Aluminij” d.d. Mostar koje je usvojio Parlament Federacije BiH (Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH broj: 01-02-509/05 od 21.07.2005. godine i Zaključak Doma naroda Parlamenta Federacije BiH broj: 02-02-539/05 od 25.07.2005. godine), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i „Aluminij” d.d. Mostar su 08.11.2006. godine potpisali Sporazum o rješavanju međusobnih otvorenih pitanja.

Prodaja državnog i nenominiranog kapitala preduzeća „Aluminij“ d.d. Mostar nominalne vrijednosti 150.291.724,00 ili 88% ukupnog kapitala, vršit će se istovremeno i pod jednakim uslovima u skladu sa Sporazumom o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade Federacije BiH i „Aluminija“ d.d. Mostar. Formirana je Komisija za prodaju 88% ukupnog kapitala.

„Fabrika duhana Mostar“ dd Mostar Fabriku duhana Mostar preuzeta je od Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona u februaru 2005. godine. Upravni odbor APF-a odobrio je

33

korigovani početni bilans sa stanjem na dan 31.12.2004. godine. Kako je već jednom 2000. godine proveden postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda tender u velikoj privatizaciji koji je proglašen neuspješnim, Vlada Federacije utvrdila je metod – neposredna pogodba. Javni poziv raspisan je 31.05.2005. godine. Po javnom pozivu prispjele su dvije ponude. Sa ponuđačima su vođeni pregovori. Agencija za privatizaciju u FBiH, kao prodavac, u skladu sa Pravilima neposredne pogodbe, otkazala je prodaju 16.08.2005. godine.

Uz saglasnost i koordinaciju nadležnog ministarstva pokrenute su aktivnosti avgusta 2006. godine na dokapitalizaciji „Fabrike duhana“ Mostar od strane „Fabrike duhana“ Sarajevo, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Do kraja 2006. godine nisu realizirane planirane aktivnosti vezane za dokapitalizaciju pa je proces prenesen u 2007. godinu. Od Vlade Federacije BiH zatraženo je ubrzanje procesa ili saglasnost za objavu tendera za prodaju 67% državnog kapitala.

„Fabrika duhana Sarajevo“ dd Sarajevo Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je Program privatizacije i Početni bilans sa stanjem 30.06.2000. godine i izdala Rješenje o odobravanju Programa privatizacije i Početnog bilansa kojim je utvrđena visina, struktura kapitala i metod prodaje državnog kapitala i to: 39,91% državni kapital i 60,09% dionički kapital. Kako se preduzeće već nalazilo na listi preduzeća koja će se privatizirati u saradnji sa Međunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je metod privatizacije - tender u velikoj privatizaciji. Za pružanje tehničke podrške u privatizaciji određen je GTZ koji je u međuvremenu odustao. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je 15.02.2001. godine Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije (po osnovu ranije izvršene vlasničke transformacije).

Zaključkom Finansijske policije i rješenjem glavnog inspektora Finansijske policije, osporena je struktura kapitala, što je potvrdio i drugostepeni organ Federalno ministarstvo finansija. Po tužbi dioničara, Vrhovni sud je 08.05.2003. godine poništio rješenja prvostepenog i drugostepenog organa. Prema informacijama sa kojima raspolaže Agencija, nije ponovo pokrenuta inicijativa za preispitivanje vlasničke strukture u Fabrici duhana Sarajevo.

U skladu sa sporazumom između Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i Kantonalne agencije Sarajevo od 27.01.2004. godine, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je u aprilu 2004. godine preuzela privatizaciju Fabrike duhana Sarajevo.

Tokom 2005. godine donešena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH po kojoj je Fabrika duhana Sarajevo u postupku privatizacije u nadležnosti ove Agencije.

34

Polazeći od potrebe da se privatizacija kao proces ubrza, izvjesnosti uspješne privatizacije kao i stepena pripremljenosti za privatizaciju FDS, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH planirala je objavu tendera do 15.10.2004. godine. U skladu sa članom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Službene novine Federacije BiH“ broj 28, od 26.05.2004. godine), Agencija za privatizaciju u FBiH, 23.09.2004. godine zatražila je od Vlade FBiH donošenje odluke o metodu prodaje 39,91% kapitala Fabrike duhana Sarajevo. Na navedeni zahtjev, Vlada FBiH nije odgovorila. Nakon što je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo akt u kojem obavještava Vladu FBiH, da ne može podržati provođenje postupka privatizacije Fabrike duhana Sarajevo, Agencija je obustavila aktivnosti vezane za provođenje postupka privatizacije ovog društva.

„Interšped dd Sarajevo

Rješenjem Agencije od 29.01.2001. godine utvrđen je državni kapital u preduzeću Interšped d.d Sarajevo iznosu od 9.010.733,00 KM, te da će se prodaja izvršiti kombinovanim metodom i to: - 51% ukupnog kapitala privatizuje putem javnog prikupljanja ponuda (tender), - 9,21 % ukupnog kapitala putem javne ponude dionica i - 16% ukupnog kapitala ostaje u državnom vlasništvu do konačnog utvrđivanja metoda prodaje ovog dijela kapitala. Agencija je prodala 9,21% ukupnog kapitala preduzeća putem javne ponude dionica. Javni poziv za prodaju 6.030.294,00 KM ili 51% ukupnog kapitala preduzeća putem tendera trajao je od 19.12.2001. godine do 19.03.2002. godine i isti je proglašen neuspjelim jer nije prispjela niti jedna ponuda. Ponovna prodaja 51% kapitala preduzeća putem tendera objavljena je u 2004. godini i uspješno okončana, zaključivanjem ugovora sa Konzorcijem: VGT Visoko, Visoak Visoko i Remis Visoko.

Vlada FBiH je u 2002. godine donijela Odluku kojom se u privrednom društvu Interšped d.d Sarajevo, 16% kapitala izuzima od privatizacije, da bi u 2006. godini donijela Odluku o određivanju metoda privatizacije 1.891.857,00 KM ili 16% državnog kapitala putem Berze. „Javni poziv – prikupljanje ponuda“ poslan je na adrese svih 17 profesionalnih posrednika članica SASE s ciljem odabira profesionalnog posrednika (brokerske kuće) za prodaju dionica dioničkog društva „Interšped“ d.d. Sarajevo. Na izbor profesionalnog posrednika prispjele su dvije žalbe i iste su dostavljene drugostepenom organu - resornom ministarstvu na postupanje, što je prolongiralo planirani rok za transakciju i aktivnost je prenesena za 2007. godinu.

35

„Hepok“ dd Mostar U Prvom javnom pozivu za upis dionica u Federaciji Bosne i Hercegovine, okončanom 26.2.2001. godine izvršena je prodaja dijela državnog kapitala Hepok-a u iznosu od 2.458.339,00 KM, što čini 13,079 % ukupnog kapitala preduzeća, te je sada struktura kapitala: 33 % privatni kapital, 67 % državni kapital. Izdato je Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar.

Kako se preduzeće nalazilo na Listi 56 strateških firmi, u pripremi privatizacije je učestvovao GTZ, koji je angažovao međunarodne eksperte (International Conultancz in Agiculture & Agroindustries, Kronberg/Taubavi, Gosp. Peter L.P. Munzinger), tim povodom je sačinjen izvještaj sa preporukama, sa kojim je upoznat Upravni odbor APF-a, te je objavljen predkvalifikacioni tender (nije bilo interesa) i odobrena prodaja imovine.

Kompanija se nalazi u teškoj, gotovo bezizlaznoj situaciji. Nizak je nivo aktivnosti, radnici ne primaju plate. Potrebno je učiniti dodatne napore (koordinirane od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) za prevazilaženje ovakve situacije.

U datim uslovima, budući da nije pronađen investitora koji bi pokrenuo kompaniju, u toku su aktivnosti na pripremi restrukturiranja firme.

„Bosnalijek“ dd Sarajevo Preduzeće Bosnalijek d.d Sarajevo bilo je u nadležnosti Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo, a u nadležnost ove Agencije prešao je Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti APF-a iz („Službene novine FBiH“ broj 41/05) a na osnovu izmjena Zakona o privatizaciji preduzeća.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je u avgustu 1998. godine Odluku o dijelu državnog kapitala u privrednom društvu „Bosnalijek“ d.d Sarajevo koji se izuzima od privatizacije. Na osnovu navedene odluke, neće se privatizirati državni kapital koji čini 30% ukupnog kapitala tog društva. Zavisno od odluke Vlade FBiH moguća je prodaja preostalih dionica putem berze.

“AIR BOSNA” d.d Sarajevo Rješenjem APF odobren je 2000. godine Program privatizacije i Početni bilans JP AIR BOSNA p.o Sarajevo. Utvrđen je državni kapital u iznosu 3.297.706 KM, koji će se prodavati u postupku javne ponude dionica. U Rješenju iz 2001. godine, kojim se obnavlja postupak odobravanja Programa privatizacije i Početnog bilansa, utvrđena je slijedeća struktura kapitala iskazana u aktivnom početnom podbilansu na dan 31.12.1999. godine: državni kapital 53,7706 % i privatni kapital (trajni ulog) 46,22938 %

Istim Rješenjem je utvrđeno da će se prodaja državnog kapitala izvršiti metodom javnog prikupljanja ponuda (tender) u velikoj privatizaciji.

36

Od tada nije bilo značajnih aktivnosti. Preduzeće nije dostavljalo ažurirane početne bilanse, komunikacije su bile vrlo male. Na dopise upućene preduzeću i nadležnom ministarstvu, nije bilo odgovora.

U novembru 2006. godine AIR BOSNA, odnosno BH AIRLANES (nova registracija koja nam nije dostavljena) inicirali su aktivnosti oko dokapitalizacije, o kojoj APF nije informirana. „Vitezit“ d.d.Vitez Na osnovu Odluke Vlade FBiH o metodama, rokovima i nadležnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (osim cestovnog prijevoza), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informisanja, igara na sreću i industrije naoružanja i vojne opreme („Službene novine FBiH“ broj 11/98, 37/00 i 49/01) ova Agencija je nadležna za privatizaciju Poslovnog sustava Vitezit d.o.o Vitez.

Program privatizacije i početni bilans PS Vitezit Vitez nije usvojen zbog nedefinisanog stanja i odnosa sa firmama čiji je osnivač ili suosnivač PS Vitezit. APF je zahtijevala reviziju svih društva u kojima je PS Vitezit suosnivač.

Osim toga, prije nego što se pristupi izradi početnog bilansa PS Vitezit potrebno je uraditi reviziju finansijskih izvještaja “kćerki”, kako bi se mogla uraditi revizija finansijskih izvještaja, odnosno poslovanja PS Vitezit. Nakon urađene revizije i usvajanja od strane upravnog odbora i mišljenja nadležnog ministarstva (kojim prihvata rezultate revizije), može se pristupiti izradi početnog bilansa.

Sljedeći problem je uknjižba nekretnina kako PS Vitezit, tako i “kćerki”, naročito onih gdje je kapital PS Vitezit većinski. Naime, prema usmenim informacijama od predstavnika PS Vitezit, sve nekretnine su uknjižene na PS Vitezit, iako dio njih predstavlja osnivački ulog u firme “kćerke”.

Agencija se obraćala ODRAZ-u i zatražila angažovanje stručnog tima za izradu programa privatizacije i početnog bilansa, koji bi bio plaćen iz sredstava PTAC-a. Međutim, nije bilo rezultata budući da Vitezit pripada namjenskoj industriji.

Preduzeća infrastrukture

Elektroenergetski sektor Vlada Federacije BiH je jula 2004. godine usvojila Akcioni plan restrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim je provedba ovih aktivnosti planirana do kraja 2005. godine. Realizacija Akcionog plana restrukturiranja elektroenergetskog sektora ne odvija u skladu sa planiranim rokovima, i do početka 2007. godine nisu poduzimane nikakve privatizacijske aktivnosti.

S obzirom na važnost ovog sektora, kompleksnost i kvalitet procesa privatizacije, ne smije biti doveden u pitanje. Neophodno je da nadležno ministarstvo definira strategiju privatizacije i isto pretoči u zakon o privatizaciji elektroenergetskog sektora.

37

Sektor telekomunikacija

Donesena je odluka o dodjeljivanju treće GSM licence HT-u Mostar i utvrđena cijena licence za sva tri operatora u BiH (po 140 miliona KM). Vlada Federacije BiH formirala je radnu grupu koja je uradila okvirnu politiku privatizacije telekom sektora u FBiH (BH telekom i HT Mostar). Dokument je razmatran na 162. sjednici Vlade Vlade FBiH, kada su definirana zaduženja i njihovi nosioci. Nadležno ministarstvo sklopilo je ugovor sa renomiranim finansijskim konsultantom koji vrši analizu ekonomsko-finansijskog stanja telekom operatora u FBiH. Ova analiza je uvjet za kvalitetnu izradu strategije privatizacije i eventualno zakon o privatizaciji telekom operatora.

BH Telecom Sarajevo Rješenjem od 20.07.2001. godine, preduzeću JP PTT Saobraćaja BiH Sarajevo odobren je Početni bilans i Program privatizacije sa stanjem na dan 31.12.2000. godine. Na osnovu Odluke Vlada Federacije BiH o transformaciji Javnog preduzeća PTT Saobraćaja BiH Sarajevo i HPT d.o.o Mostar, ovo preduzeće je transformisano na dva pravna subjekta BH Telecom Sarajevo i BH Pošte Sarajevo.

Rješenjem APF-a odobren je Program privatizacije i Početni bilans stanja BH Telecoma na dan 31.12.2001. godine i odobren kapital u iznosu 634.604.203,00 KM .

Na osnovu ovog rješenja putem javne ponude dionica privatizovano je 10% a putem tendera bi se privatiziralo 67% dok u državnom vlasništvu ostaje 23%. U toku 2004./2005.godine, APF nije poduzimala aktivnosti u vezi sa privatizacijskom transakcijom u ovom preduzeću.

Hrvatski Telekom Mostar Agencija za privatizaciju u FBiH, radi prodaje dijela državnog kapitala metodom javne ponude dionica, izdala je Privremeno rješenje o odobravanju Programa privatizacije i Početnog bilansa stanja Hrvatskih pošta i telekomunikacija sa stanjem na dan 31.12.2001. godine. Uvjet za donošenje konačnog rješenja o odobravanju programa privatizacije i početnog bilansa je da preduzeće vrati udjele u Eronet-u d.o.o Mostar i Hercegovačkoj banci d.d Mostar u poslovne knjige i iste iskaže u početnom bilansu stanja. Kako je udio u Eronetu, odlukom suda, vraćen Hrvatskom telekomu, a što je bio uvjet za odobravanje programa privatizacije i početnog bilansa Hrvatskog telekoma, te izdavanja rješenja o odobravanju upisa izvršene privatizacije, od preduzeća Hrvatske pošte i Hrvatski telekom zatraženo je da dostave program privatizacije i početni bilans sa stanjem na dan 31.12.2004. godine. Odlukom Nadzornog odbora HT-a usvojen je Program privatizacije i Početni bilans sa stanjem na dan 31.12.2004. godine, s tim da treba provjeriti fer vrijednosti ulaganja u Eronet-Pokretne komunikacije d.o.o Mostar, kako bi se mogao prikazati u početnom bilansu stanja ukupan kapital HT d.o.o Mostar sa kapitalom koji ima u Eronet-u.

38

HT Mostar nije dostavio korigovani početni bilans sa iskazanim kapitalom u Eronet-u, te Agencija nije mogla odobriti program privatizacije i početni bilans HT-a Mostar niti izdati rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije. HT Mostar obavijestio je Agenciju o Odluci Nadzornog odbora o pripajanju Eronet-a HT-u Mostar. Vlada Federacije BiH i HT-Hrvatske telekomunikacije d.d Zagreb su u cilju realizacije obaveza po GSM licenci dobivene od RAK-a BiH potpisali Sporazum o Javnom preduzeću HT d.o.o Mostar u skladu sa programom pripajanja HT Mobilne d.o.o HT-u d.o.o Mostar. U tačkama 2. i 6. pomenutog Sporazuma se navodi: „2. Polazeći od procjene nezavisnog revizora Deloitte, vlasnička struktura HT d.o.o Mostar nakon pripajanja HT Mobilnih biće kako slijedi: Vlada Federacije BiH 55,67% (nakon izdavanja rješenja o odobrenju upisa izvršene privatizacije, učešće Vlade Federacije BiH biće 50,103%, a učešće dioničara po javnom upisu dionica biće 5,567%), HT Zagreb 39,10% i HP Zagreb 5,23%. HT d.o.o. Mostar ostati će društvo sa ograničenom odgovornošću, te se HT-u Zagreb potvrđuje postojeće pravo prvokupa udjela u slučaju bilo kakvog prijenosa ili prodaje udjela u HT d.o.o Mostar prema Zakonu o privrednim društvima slijedom ranijih ugovora i sporazuma te u skladu sa propisima o stranim ulaganjima. Kvorum za Skupštinu te većina potrebna za donošenje svih odluka na Skupštini HT d.o.o. Mostar biće 2/3 od ukupnog osnovnog kapitala.“ „6. HT Zagreb i HT d.o.o Mostar potpisat će ugovor o strateškoj saradnji kojim će se predvidjeti prenošenje know-how-a na HT d.o.o Mostar iz tehničkog, finansijskog, marketinškog, prodajnog, kadrovskog i drugih segmenata na svaku od poslovnih jedinica te kojima će utvrditi proces koordiniranja i utvrđivanja poslovnih ciljeva svake od poslovnih jedinica i HT d.o.o Mostar kao cjeline te proces i sadržaj izvještavanja.”

Presudom Kantonalnog suda u Mostaru vraćen je udio HT-a Mostar u Eronetu. Kako je ova presuda izvršna, stekli su se uvjeti za odobravanje programa privatizacije, početnog bilansa i izdavanje rješenja o odobravanju upisa izvršene privatizacije metodom javne ponude dionica koja je ranije izvršena.

Agencija je u saradnji sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija učestvovala u definiranju odnosa sa HT Zagreb kao partnerom u vlasništvu ovog preduzeća.

Sektor voda Priprema za uređenje sektora voda odvijala sporo jer predviđena sredstva iz kredita Svjetske banke za institucionalno uređenje sektora nisu iskorištena za tu namjenu.

Naime, do okončanja programa PTAC, nije došlo do zaključenja ugovora sa konsultantskom kućom koja će raditi na studiji o institucionalnom uređenju ovog sektora. Pripremljen je ugovor sa konsultantom ali se saglasnost Vlade FBiH čeka još od 22. januara 2004. godine.

Sektor šuma U sektoru šuma, problemi su proistekli iz činjenice da je privatizacija šumsko industrijskih preduzeća već bila djelimično provedena (JPD) kada se odredbama Zakona o šumama predvidjelo izdvajanje šumarija iz sastava tih preduzeća. To komplikuje

39

nastavak privatizacije industrijskih preduzeća koja se bave preradom drveta, ali je evidentan i problem osiguranja sirovinske osnove putem prava korištenja šume (koncesije).

Problem je naročito bio izražen u Zeničko-dobojskom kantonu i onemogućavao je privatizaciju preduzeća sa „Liste 56“ Stupčanica Olovo.

Sektor gasa

Nisu poduzimane aktivnosti koje bi stvorile pretpostavke za privatizaciju u sektoru gasa (osim namjere Svjetske banke da participira u uređenju ovog sektora i to na nivou BiH), pa je priprema i privatizacija, odnosno učešće privatnog kapitala u ovom sektoru neizvjesno sa stanovišta budućih rokova.

BH GAS Sarajevo

Preduzeće je bilo u obavezi APF-u dostaviti korigovani početni bilans. Primjenom odredaba privatizacijskih zakona preduzeće bi isknjižavanjem iz početnog bilansa gasovoda došlo u situaciju da iskazuje gubitak iznad visine kapitala. Iz tog razloga je zatražen stav resornog ministarstva. Aktivnosti oko izrade početnog bilansa i programa privatizacije zaustavljene su jer je preduzeće pokrenulo inicijativu o izuzimanju ovog preduzeća iz procesa privatizacije. Vlada je početkom 2005. godine donijela Odluku o izuzimanju preduzeća iz privatizacije u narednih pet godina tako da nisu poduzimane nikakve aktivnosti.

Ostali sektori infrastrukture

Identična ocjena bi se mogla dati i o nastavku privatizacije sektora željeznica (s obzirom na djelimično izvršenu privatizaciju putem JPD-a) kao i sektorima komunalnih djelatnosti i elektronskih medija, uvažavajući činjenicu da je planirana privatizacija preduzeća na lokalnom nivou i te aktivnosti prepuštene lokalnim zajednicama (na nivou Federacije ne postoje nadležna ministarstva koji bi vršila ovlasti vlasnika kapitala u ime države).

U sektoru medija svi napori bili su fokusirani na ustrojstvo javnih emitera (na nivou države i entiteta) za koje se ne predviđa privatizacija.

Proces privatizacija u Bosni i Hercegovini obuhvata elektronske medije - lokalne radio i TV stanice, kojim je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) dodijelila trajnu ili dugoročnu dozvolu za rad. RAK djelatnost elektronskih medija utvrđuje: pravilima, kodeksima i dozvolama. Ukupan broj elektronskih medija koji podliježu privatizaciji u Federaciji BiH je 24.

Ured visokog predstavnika – OHR, po pitanju privatizacije elektronskih medija u Bosni i Hercegovini, smatra da se mora osigurati izbalansiran pristup procesu privatizacije koja ima direktan uticaj na sektor emitovanja i potrebe običnih građana.

Privatizacija elektronskih medija morala bi osigurati da isti dostignu svjetske atraktivne standarde u smislu: tehničkog unapređenja postojećeg stanja, nezavisnosti i nepristrasnosti u informisanju, da odgovaraju zahtjevnosti programskog sadržaja i time postanu potpora i konstanta pozitivnog razvoja lokalne i šire društvene zajednice u Federaciji BiH.

40

Komunalna preduzeća Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, od 16.11.2006. godine, utvrđeno je da će privatizaciju preduzeća komunalne djelatnosti vršiti kantonalne agencije za privatizaciju, prema registru koji je formirala Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH. U Planu aktivnosti APF za 2007. godinu planirana je izrada strategije privatizacije komunalnog sektora. Model privatizacije mora biti tako dizajniran da obezbijedi osiguranje javnog interesa za obavljanje komunalne djelatnosti ali i nove investicije, organizaciju i sl. Veterinarske stanice Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, od 16.11.2006. godine, utvrđeno je da će privatizaciju preduzeća veterinarske djelatnosti vršiti kantonalne agencije za privatizaciju, prema registru koji će formirati Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH. U međuvremenu je Ekonomski institut iz Sarajeva uradio strategiju i pravila privatizacije veterinarskih stanica u Federaciji BiH avgusta 2006. godine koja će poslužiti u daljnjim aktivnostima pripreme i prodaje državnog kapitala veterinarskih stanica u Federaciji BiH. S obzirom na neophodnost obezbjeđenja javnog interesa ove djelatnosti, uvjeta koje nameće EU te očekivanja korisnika ove djelatnosti, bilo je potrebno osigurati jedinstven pristup prodaji. Na prijedlog APF-a, Vlada FBiH treba donijeti zaključke kojima se definiraju determinirajući uvjeti za privatizaciju veterinsrskih stanica.

PREDUZEĆA SA DVOJNO ISKAZANOM IMOVINOM/KAPITALOM Početkom procesa privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine pojavio se problem dvojno iskazane imovine/kapitala nastao kao posljedica ratnih dešavanja i formiranja novih preduzeća na imovini drugih preduzeća. Navedena preduzeća priznata shodno Zakonu o priznavanju javnih isprava, bila su u nadležnosti dvije kantonalane agencije/kantona. Priprema predmetnih preduzeća odvijala se vrlo otežano, odnosno bila je u potpunosti zaustavljena. U cilju rješavanja navedene problematike, Upravni odbor APF je donio Odluku o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH („Sl. novine Fedracije BiH“, br.13/02) u koju su uključena i preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom i to:

• “TKA” Cazin, • “Cartonprint” Stolac, • UTP” Sunčana obala” Neum • “Borac-Uskoplje” G. Vakuf, • “Borac-Katarina” Jajce, • “Hotel “Zenit-Bro”Neum, • HTP” Stela Sallus” Neum, • “Pan-Papirna industrija“ Čitluk, • “Petrol” dd Čitluk-Mostar, (Energopetrol“d.o.o Mostar), i • UTP „Odmaralište“ Neum.

41

APF je radeći na prevazilaženju navedene problematike, postavila principe i postupke kao osnovu za rješavanje pitanja dvojno iskazane imovine /kapitala, i to kako slijedi:

• slučaj po slučaj • usaglašavanje međusobnih odnosa u skladu sa propisima između

zainteresovanih strana (resorna ministarstva-preduzeća-APF-IAGP), s ciljem utvrđivanjem statusa sporne imovine i strukture kapitala

• u situaciji da postoji dogovor između preduzeća oko usklađivanja međusobnih odnosa – otpočeti sa revizijom vlasničke strukture, pripreme, usvajanja PP i PBS kao i provođenja postupka privatizacije

• ostale slučajeve gdje se ne postigne dogovor, APF odobrava program privatizacije i početni bilans stanja preduzeća sa spornim kapitalom, uz prethodno provođenje revizije vlasničke strukture

Navedeno je poslužilo kao osnova za donošenje provedbenog akta, „ Pravilnika o principima, načinu postupanja i pravilima prodaje u provođenju privatizacije preduzeća sa spornim pravima, stvarima, obavezama i kapitalom” čime su se stvorili preduvjeti za pripremu tzv. „spornih preduzeća“ za privatizaciju. S obzirom da je gore navedena regulativa uspostavljena krajem prvog kvartala 2004. godine, APF je poduzela prve korake u proceduri usaglašavanja međusobnih odnosa između zainteresiranih strana, pokretanja revizije vlasničke strukture, izrade i usvajanja programa i početnog bilansa preduzeće kod kojih su se stvorile zakonske pretpostavke.

“Pan papirna industrija”dd Čitluk Na osnovu Pravilnika, APF je pokrenula inicijativu i utvrdila rok od 60 dana za sporazumno usaglašavanje međusobnih odnosa između „Natron“ d.d. Maglaj i PAN – Papirna industrija d.d. Čitluk.

Kako zainteresirane strane nisu postigle sporazum u propisanom roku, APF je donijela akt u formi zaključka kojim se nalaže revizija vlasničke strukture kapitala sa pravnog, finansijskog i računovodstvenog aspekta za period 1992 - 2003. godine. Odabir revizora vršit će APF i snositi troškove revizije. Nalaz revizije će biti osnov za PP i PBS. Na pomenuti zaključak Agencije uložena je žalba Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva Vlade FBiH kao drugostepenom organu. Nezadovoljno Rješenjem nadležnog ministarstva kojim je potvrđen zaključak Agencije od 15.09.2004. godine o pozicioniranju dvojno iskazane imovine/kapitala, preduzeće Pan-Papirna industrija Čitluk podnijelo je tužbu protiv istog. Do kraja izvještajnog perioda Sud nije razmatrao predmetnu tužbu.

“Carton Print” doo Stolac APF je pokrenula inicijativu i utvrdila rok od 60 dana za sporazumno usaglašavanje međusobnih odnosa između TKA d.o.o. Cazin i Carton print d.o.o. Stolac. Kako zainteresirane strane nisu postigle sporazum u propisanom roku, APF je donijela akt u formi zaključka kojim se nalaže revizija vlasničke strukture kapitala sa pravnog, finansijskog i računovodstvenog aspekta za period 1992 - 2003. godine. Provedena je

42

procedura odabira ponuđača za obavljanje usluge revizije u Carton Print CO d.o.o Stolac, te potpisan ugovor sa revizorskom kućom “Reviva” d.o.o Ljubuški. Po okončanju revizije a na osnovu revizorskog izvještaja, preduzeće je sačinilo a Upravni odbor APF-a donio odluku o usavajanju počenog bilansa i programa privatizacije. Nakon što Vlada HNK na temelju člana 11. Zakona o privatizaciji preduzeća donese odluku o davanju saglasnosti na odabrani metod privatizacije, APF je pripremila objavu javnog poziva za prodaju državnog kapitala u preduzeću početkom 2006. godine. Nakon dvije neuspjele tenderske prodaje (prvi javni poziv objavljen 08.03.2006. godine a drugi javni poziv 12.06.2006. godine), metodom neposredne pogodbe prodat je udio državnog kapitala u preduzeću „Cartonprint Co“ Stolac. Kupac, (Ortačka grupa „Hercegovina tabak“ d.o.o. Ljubuški, Vinko Jernić iz Stoca i Vladimir Tomić iz Sarajeva), potpisao je ugovor o kupoprodaji 29.12.2006. godine. Kupovinom 52,19% udjela državnog kapitala Kupac je postao 100% vlasnik kapitala preduzeća „Cartonprint Co“ Stolac.

“Tvornica kartona i ambalaže” d.o.o. Cazin

U skladu sa usvojenim programom privatizacije pristupilo se 2005. i 2006. godine fragmentalnoj prodaji imovine/kapitala preduzeća TKA Cazin, u kojoj je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH, prodavac. Ukupno ostvareni efekti od prodaje imovine/kapitala, shodno usvojenom programu privatizacije iznose 2.546.250,00 KM.

S obzirom da su prodajom u maloj i velikoj privatizaciji nastupile značajne promjene u strukturi aktive i pasive u odnosu na stanje iz početnog bilansa izvršena je korekcija početnog bilansa stanja 30.06.2006. godine. Shodno Odluci Upravnog odbora Agencije i Rješenjem direktora Agencije od 23.11.2006. godine usvojen je korigovani početni bilans stanja i utvrđena stvarna vrijednost kapitala. Postupak prodaje ostatka imovine/kapital nastavljen je u skladu sa usvojenim programom privatizacije koji je odobren Rješenjem direktora Agencije od 02.11. 2004.godine.

Agencija je nakon dvije neuspjele prodaje metodom neposredne pogodbe prodala „Opremu za proizvodnju kartonske ambalaže“ vlasništvo „Tvornica kartona i ambalaže“ d.o.o. Cazin. Kupac Bright Beam Enterprise LTD, Britanska djevičanska ostrva, u skladu sa Ugovorom, uplatio je puni iznos kupoprodajne cijene (2.150.000,00 KM, 100% gotovina). Kupac se u skladu sa ugovorom obavezao da izvrši demontažu i dislokaciju opreme do 30.12.2006. godine, što je i učinio, uz stalno praćenje Agencije i nadzor stručnog lica iz preduzeća TKA Cazin. Isto tako, prodate su i četiri tehničko-tehnološke cjeline TKA Cazin i postignuta je cijena u iznosu od 396.250,00 KM.

“Hotel Zenit-Bro” d.o.o. Neum U skladu sa Pravilnikom o principima, načinu postupanja i pravilima prodaje u provođenju privatizacije preduzeća sa spornim pravima, stvarima, obavezama i kapitalom („Službene novine Federacije BiH “ br. 22/04) donesen je Zaključak o pozicioniranju „sporne imovine“ u HTP Zenit BRO d.o.o Neum kojim se nalaže revizija.

43

U saradnji sa Fondacijom za održivi razvoj „OdRaz“ pripremljen je 2005. godine i definiran programski okvir za provođenje aktivnosti na odabiru revizora, provedena procedura izbora revizora u HTP Zenit BRO d.o.o Neum.

Shodno dogovoru između Željezare Zenica d.o.o Zenica i Agencije, dio novčanih sredstava ostvarenih prodajom HTP Zenit BRO d.o.o Neum, pripao bi Željezari Zenica d.o.o. Zenica.

Izvještaj o provedenom postupku za izbor najpovoljnijeg revizora, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH, dostavila je Vladi Federacije BiH i zatražila saglasnost na zaključivanje Ugovora sa izabranim revizorom KPMG B-H d.o.o Sarajevo.

Zaključkom od 15.05.2006. godine, Vlada Federacije BiH usvojila je Izvještaj o provedenom postupku izbora najpovoljnije firme za vršenje revizije vlasničke transformacije u preduzeću HTP Zenit BRO d.o.o Neum, uz uslov da se sačeka okončanje sudskog spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Čapljini.

Istim Zaključkom Vlada Federacije BiH zadužila je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u čijem je resoru Željezara Zenica d.o.o Zenica, da pomogne u ubrzanju okončanja sudskog spora.

HUTP „Stella” d.o.o. Neum Odlukom o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju („Službene novine Federacije BiH“ br. 13/02) nadležnost za privatizaciju preduzeća HUTP Salus Hotel Stella d.o.o Neum, prenesena je na Agenciju.

Priprema za privatizaciju ovog preduzeća provodi se po odredbama Pravilnika o principima, načinu postupanja i pravilima prodaje u provođenju privatizacije preduzeća sa spornim pravima, stvarima, obavezama i kapitalom („Službene novine Federacije BiH“ broj: 22/04).

Agencija je donijela Zaključak od 24.02.2005. godine, na osnovu kojeg je provela proceduru javnog poziva i izvršila odabir ovlaštene revizorske kuće, čiji je zadatak bio da izvrši reviziju za period osnivanja preduzeća HUTP Salus Hotel Stella doo Neum zaključno sa 31.12.2004. godine, sa pravnog finansijskog i računovodstvenog aspekta, uključujući i statusne promjene i dodatna ulaganja.

Nakon provedene procedure odabrana je revizorska kuća, koja je izvršila reviziju za period osnivanja preduzeća HUTP Salus Hotel Stella d.o.o Neum zaključno sa 31.12.2004.godine, sa pravnog finansijskog i računovodstvenog aspekta, uključujući i statusne promjene i dodatna ulaganja. Neovisno mišljenje revizije vlasničke strukture dostavljeno je preduzeću HUTP Salus Hotel Stella d.o.o Neum, koje je poslužilo kao osnov za izradu programa privatizacije i početnog bilansa stanja.

44

Preduzeće je postupilo u skladu sa naprijed navedenim i 29.08.2006. godine dostavilo Program privatizacije i Početni bilans stanja.

Rješenjem Agencije od 27.09.2006. godine odobren je Početni bilans stanja HUTP Salus Hotel Stella d.o.o Neum, sa sljedećom strukturom kapitala iskazanom u Aktivnom podbilansu na dan 31.12.2005. godine. Istim rješenjem utvrđena je vrijednost i struktura kapitala, od čega državni kapital čini 62,43% i 37,57% privatni kapital.

Agencija će voditi aktivnosti u saradnji sa resornim ministarstvom na ubrzanju rješavanja sudskog spora koji se vodi na Općinskom sudu u Čapljini po tužbi „Polihem“ u stečaju kojim traži povrat nad objektom „Stella“. Aktivnosti će biti vođene i na skidanju hipoteke Union banke dd Sarajevo na imovini preduzeća.

“Energopetrol d.o.o Mostar/ “Petrol “ d.d. Ljubuški Nisu se stekli uvjeti za pokretanje aktivnosti na privatizaciji preduzeća.

Borac Katarina d.o.o. Jajce Preduzeće je bivša poslovna jedinica privatiziranog društva „Borac Konfekcija“ iz Travnika u čijem početnom bilansu stanja je ista isknjižena iz aktivnog podbilansa. Između zainteresiranih strana potpisan je sporazum o uređivanju međusobnih odnosa, te je nakon izvršene revizije, odobravanja PP i PBS objavljen javni poziv za prodaju metodom neposredne pogodbe nakon dva neuspjela tendera.

Kupoprodajni ugovor je potpisan sa kupcem Nikolom Rajićem, 10.06.2005. godine. Kupac je platio cijenu od 35.000,00 KM, preuzeo obavezu zapošljavanja 67 dosadašnjih radnika, zapošljavanje 35 novih radnika u naredne tri godine i investiranja 200.000,00 KM.

Borac Uskoplje-Gornji Vakuf Borac Uskoplje-Gornji Vakuf je preduzeće formirano na imovini poslovne jedinice privatiziranog društva „Borac Konfekcija“ iz Travnika u čijem početnom bilansu stanja je ista isknjižena iz aktivnog podbilansa. Takođe je između zainteresiranih strana potpisan sporazum o uređivanju međusobnih odnosa. Kako se radi o društvu sa 100%-im državnim kapitalom, nije rađena revizija vlasničke strukture kapitala. Nakon provedene procedure odobravanja PP i PBS, objavljen je 03.09. 2004. godine javni poziv za prodaju metodom tendera. Kupac, fizičko lice Anto Kartalić, platio je cijenu od 50.000,00 KM, preuzeo obavezu zadržavanja jednog zaposlenog i prijem 104 nova radnika, te investiranja u iznosu od 570.000,00 KM . UTP „Sunčana obala“ Neum Rješenjem Višeg suda u Mostaru od 23.12.1997. godine osnovano je Hotelsko turističko preduzeće Sunčana obala d.o.o Neum. Odlukom o objedinjenoj listi preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 13/02) nadležnost za privatizaciju preduzeća HTP Sunčana Obala d.o.o Neum, prenesena je na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH.

45

Ekonomsko istraživački biro „Luković“ d.o.o Livno, izdao je 15.02.2002. godine, (Rješenje o rezultatima prethodno izvršene vlasničke transformacije kod UTP Sunčana obala Neum. Na ovo Rješenje, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, 15.04.2003. godine, uputila žalbu Federalnom ministarstvu finansija putem Ekonomsko istraživačkog biroa „Luković“ d.o.o Livno. Do danas, na pomenutu žalbu Agencija nije dobila odgovor od resornog ministarstva, a prema našim saznanjima revizorska kuća „Luković“, izgubila je licencu za rad. Nisu se stekli uvjeti za pokretanje aktivnosti na privatizaciji ovog neaktivnog preduzeća.

UTP „Odmaralište“ Neum Nisu se stekli uvjeti za pokretanje aktivnosti na privatizaciji preduzeća.

PASIVNI PODBILANS Zakonom o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/98 i 40/99) definiran je sadržaj i struktura pasivnog podbilansa, tako da u pasivni podbilans preduzeća i banaka koja se privatizuju, između ostalog, ulaze stvari i prava sa pripadajućim kapitalom koja nisu pod kontrolom preduzeća, kao i salda potraživanja i obaveza nastalih prije 31. 03. 1992.godine iz odnosa sa pravnim i fizičkim licima sa područja novonastalih država bivše SFRJ. Vrijednost ovih stavki u pripremi za privatizaciju preduzeća se isknjižavaju na teret kapitala preduzeća, a po izvršnosti programa, odnosno okončanja privatizacije se prenose na nadležnu agenciju za privatizaciju. Dosadašnja privatizacija preduzeća, a to čini cca 70% od ukupnog broja preduzeća obveznika procesa privatizacije, je uglavnom izvršena na osnovu početnih bilansa stanja odobrenih tokom 1999. godine. S obzirom na razne okolnosti, ti početni bilansi osobito u pogledu iskazanih stavki u pasivnom podbilansu su imali manjkavosti (nepotpuni podaci sa nekompletnom dokumentacionom osnovom, podaci iskazivani u različitim valutama, nije vršena denominacija, revalorizacija, konverzija, te obračun kamate za potraživanja i obaveza). Navedeno neosporno ukazuje da pasivnom podbilansu sa aspekta zaštite imovine iskazane u istom nije posvećena adekvatna pažnja od strane organa upravljanja preduzeća, nadležnih ministarstava koja su vršila ovlast upravljanja državnim kapitalom i nadležnih agencija za privatizaciju.

Usvajanjem Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije za privatizaciju u FBiH u maju 2004. godine formiran je Sektor za pasivni podbilans. Posebni napori uloženi su na pripremi podzakonske regulative. Upravni odobr APF-a je krajem 2004. godine donio Pravilnik o pasivnom podbilansu. U okviru svoje nadležnosti, Agencija je u februaru 2005. godine i aprila 2006. godine, organizirala okrugle stolove na temu pasivnog podbilansa kojem su prisustvovale sve relevantne instuticije Federacije i BiH. Tom prilikom su usvojeni zaključci/stavovi koji predstavljaju konkretne zadatke u cilju zaštite stvari i prava iz pasivnog podbilansa.

46

Upravni odbor Agencije usvojio je Analizu pasivnog podbilansa sa prijedlogom mjera, koju je januara 2005. godine razmatrala i usvojila Vlada Federacije BiH. Zaključci Vlade FBiH odnose se na postupanje APF-a, resornih ministarstava, Vijeća ministara te same Vlade FBiH. Agencija je formirala Centrani registar pasivnog podbilansa na osnovu podataka dobivenih od nadležnih agencija u kojem su iskazane obaveze, potraživanja, stalna i tekuća sredstva. Iskazani podaci u Centralnom registru (166 preduzeća) su samo osnova za dalju identifikaciju i analizu stvari i prava pasivnog podbilansa s obzirom na činjenicu da pojedine stavke nisu vrijednosno iskazane, ili su iskazane u različitim valutama, ili pak nema identiteta države i sl. Stoga su podaci iz Registra predmet stalne analize, istraživanja i ažuriranja. Na osnovu odredaba Pravilnika o pasivnom podbilansu, Agencija je imenovala/će imenovati komisije sastavljene od predstavinika Agencije i preduzeća, čiji zadatak je istraživanje stvari, prava, potraživanja i obaveza iz pasivnog podbilansa preduzeća iz nadležnosti Agencije. Pregled stavki Centralnog registra:

Stalna sredstva 1

Potraživanja 2

Ukupno Obaveze 1+2

222.808.308,00 504.676.794,00 727.485.102,00 161.453.566,00 Jedan od značajnih zadataka Agencije je, kontinuirana aktivnost na prikupljanju i ažuriranju podataka iz Centralnog registra. Imenovane su komisije za preduzeća iz nadležnosti Agencije (Zrak-Holding d.d. Sarajevo, BNT-Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik, Željeznice Federacije BiH, grupacija Unis, Hidrogradnja, Energoinvest, Sarajevoosiguranje, Feroelektro, Bosnalijek i dr.) čiji zadatak je istraživanje stvari, prava, potraživanja i obaveza iz pasivnog podbilansa, njihovo usklađivanje sa stvarnim stanjem, kao i prikupljanje dokumentacione osnove. Agencija je stalnom analizom i istraživanjem podataka iz Centralnog registra postigla značajne pomake u identifikaciji, te dijelom i na objezbjeđenju dokumentacije. S obzirom na značajna potraživanja preduzeća iz Federacije BiH od pravnih lica iz ex SFRJ a vodeći računa o roku zastarjevanja istih (02.06.2007. godine), Agencija je dala prioritet aktivnostima na usagalašavanju potraživanja i obaveza preduzeća iz svoje nadležnosti sa Yugoimportom–SDPR iz Beograda (Vranica, Unioninvest, Zrak, BNT-TMH, grupacija Unis) sa ciljem zaštite istih. Procjena je da potraživanja preduzeća iz Federacije od Yugoimporta-SDPR po osnovu poslova sa Irakom iznose cca 200 mil. (bez kamata) USD, s tim da se najveći dio tih potraživanja odnosi na preduzeća iz namjenske industrije. U saradnji sa Federalnom direkcijom za namjensku industriju organizirana je posjeta Yugoimportu, te pokrenute aktivnosti na usaglašavanju salda potraživanja i obaveza. Nakon višekratne prepiske, u toku decembra 2006. godine od strane Yugoimporta je dostavljen pregled realizacije, naplate i potraživanja za preduzeća: Vranica, Zrak, grupacija Unis, BNT, Unioninvets, Famos i Bosnalijek. Očekuje se da će proces usaglašavanja biti završen u prvom kvartalu 2007. godine.

47

Preduzeća iz BiH zaključila su komisione ugovore sa SDPR-om, gdje je ugovorena provizija komisionara. Navedena provizija posebno se ugovarala za svaki ugovor, ali nikada više od 2,16% vrijednosti posla. U pregovorima i potpisivanju ugovora sa iračkom stranom SDPR bio je ugovorna strana.

U komunikaciji sa SDPR-om dat je prioritet potraživanjima i dugovanjima prema Iraku zbog faze u kojoj se nalazi konsolidacija iračkog duga prema inozemstvu. Na javni poziv agenta iračke Vlade, finansijskog konsultanta firme Ernst&Young, Yugoimport-SDPR je prijavio sva potraživanja od Iraka, uključujući i potraživanja preduzeća iz Bosne i Hercegovine. Povodom prijave iračkog komercijalnog duga agenciji Ernest&Young oko uvjeta restrukturiranja i naplate iračkog komercijalnog duga, Yugoimport-SDPR dostavio je na saglasnost okvirne uvjete koji su ponuđeni kao paket, i to: obračun kamata za period od 1990. godine do 2006. godine vrši se prema Metodologiji za usuglašavanje koja je objavljena na web site Ernest&Younga i primjenjuje se na komercijalna potraživanja, dug uvećan za kamatu otpisuje se 80% a ostatak od 20% otplaćuje se do 2028. godine, novi dug pretvara se u novi zajam Iraku uz fiksnu kamatnu stopu 5,8% godišnje na ostatak duga. Stav Agencije je da davanje saglasnosti na gore navedene uvjete restrukturiranja treba da da Vlada Federacije BiH nakon što se usaglasi saldo stanja potraživanja i obaveza preduzeća iz Federacije sa Yugoimportom. Postupajući u skladu sa zaključcima Vlade Federacije BiH od 08.03.2006. godine, koji se odnose na zaštitu stvari i prava iz pasivnog podbilansa, Agencija je predložila izmjene i dopune Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka, koji je nakon provedene parlamentarne procedure i usvojen. Navedenim izmjenama i dopunama stvoren je pravni okvir za formiranje Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banka, definisan titular vlasništva za stvari, prava i obaveze iz pasivnog podbilansa i utvrđen momenat prenosa vlasništva sa preduzeća na Federaciju/kanton. Kako rok zastare potraživanja od pravnih i fizičkih lica iz ex SFRJ ističe 02.06.2007. godine po odredbama Okvirnog sporazuma o sukcesiji, Agencija je putem medija i plaćenih oglasa u više navrata o tome obavještavala javnost. U cilju realizacije Odluke o prenosu sredstava iz pasivnog podbilansa u iznosu od 5.964.074,96 USD, naplaćenih od Jugoimporta, a po osnovu potraživanja preduzeća sa sjedištem u Federaciji BiH koju je donio Upravni odbor Agencije, preduzete su aktivnosti prema Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine da navedena sredstva prebaci sa računa Centralne banke BiH na račun Agencije. Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o prijenosu sredstava pasivnog podbilansa sa Escrow računa i zadužilo Ministarstvo finansija i trezora BiH za njenu provedbu. Agencije je više puta tražila realizaciju iste, ali bez rezultata.

48

KONTROLA UGOVOROM PREUZETIH OBAVEZA Kontrola i praćenje izvršenja ugovorenih obaveza privatiziranih preduzeća kao i imovine, dijelova ili udjela preduzeća i općinskih poslovnih prostora iz nadležnosti APF-a, vrši se kontinuirano od zaključenja prvog ugovora. Podaci o realizaciji ugovornih obaveza, sačinjeni su na osnovu izvještaja kantonalnih agencija za privatizaciju i Agencije za privatizaciju u FBiH. 1. Zaključeni ugovori: a) Preduzeća:

• zaključeno 586 ugovor od čega je APF zaključila 16; • ugovoreno je 1.358.494.284,00 KM investicija ; • ugovoreno je zadržavanje u radnom odnosu 44.208 radnika i • upošljavanje 15.747 nova radnika.

b) Imovina, dijelovi ili udjeli preduzeća i općinski poslovni prostori: • zaključeno 1545 ugovora od čega je APF zaključila 10; • ugovoreno je 176.443.577,00 KM investicija ; • ugovoreno je zadržavanje u radnom odnosu 5.579 radnika i • upošljavanje 1.939 novih radnika.

2. Kontrolisani ugovori: a) Preduzeća:

• kontrolisano 512 ugovora ili 87,37 % U kontrolisanim ugovorima, ugovoreno je 1.177.913.858,00 KM investicija; zadržavanje u radnom odnosu 38.245 radnika i upošljavanje 13.366 novih radnika. b) Imovina, dijelovi ili udjeli preduzeća i općinski poslovni prostori:

• kontrolisano 419 ugovora ili 27,12% U kontrolisanim ugovorima, ugovoreno je 57.971.427,00 KM investicija; zadržavanje u radnom odnosu 2.029 radnika i upošljavanje 685 novih radnika. 3. Realizacija obaveza iz kontrolisanih ugovora

a) Preduzeća: Od ukupnog iznosa ugovorenih investicija u kontrolisanim ugovorima (1.177.913.858,00 KM) realizovano je 763.901.714,00 KM ili 64,85 % Od 38.245 radnika preuzetih ugovorima, 31.376 ili 82,04 % zadržano je u preduzećima čiji je kapital predmet prodaje. Od ugovorenih 13.366 novih radnika realizovano je zapošljavanje 9.343 radnika ili 69,90 %.

b) Imovina, dijelovi ili udjeli preduzeća i općinski poslovni prostori: Od ukupnog iznosa ugovorenih investicija u kontrolisanim ugovorima (57.971.427,00 KM) realizovano je 54.632.193,00 KM ili 94,24%. Od 2.029 radnika preuzetih ugovorima, 1.821 ili 89,75 % zadržano je u radnom odnosu. Od ugovorenih 685 novih radnika realizovano je zapošljavanje 656 radnika ili 95,77 %. Detaljniji pregled u prilog 5. i prilog 5a. 4. Pregled ugovora kod kojih su izvršene ugovorne obaveze: a) Preduzeća: Od 586 zaključenih ugovora, kod 302 ili 51,53 % ugovora su izvršene sve

ugovorene obaveze,

49

b) Imovina, dijelovi ili udjeli preduzeća i općinski poslovni prostori: Od 1.545 zaključenih ugovora, kod 113 ili 7,31 % ugovora su izvršene sve ugovorene obaveze,

c) Ukupno: Od zaključenih 2131 ugovora, kod 415 ili 19,47 % ugovora su izvršene ugovorene obaveze.

4.1.Pregled završenih ugovora sa temeljnim podacima za preduzeća ( 302 ugovora)

dat je u Prilogu br. 6. 4.2.Pregled završenih ugovora za imovinu, dijelove ili udjele preduzeća i općinskih

poslovnih prostora (113 ugovor): KAP Zenica (78 ugovora); KAP Livno (3 ugovora); KAP Goražde ( 6 ugovora); KAP Orašje( 17 ugovora); KAP Bihać (2 ugovora); KAP Široki Brijeg (2 ugovora), i KAP Mostar ( 5 ugovora).

5. Pregled raskinutih ugovora (48): 39 preduzeća; 9 imovina Prilog br. 7. 6. Pregled ugovora za čiji su raskid zbog neizvršenja ugovorenih obaveza pokrenuti

postupci za raskid (43): 40 preduzeća; 3 imovine Prilog br. 8.7. Stečajni postupak pokrenut je u 9 preduzeća: KAP Tuzla : Tehnika Lukavac, Autosaobraćaj Banovići, Bosanka Kladanj, Bosnaprevoz Doboj-istok i Živinicetrans Živinice. KAP Bihać: Bosna Cazin, Gumara Sanski Most, BIMES Bihać i Polietilenka Bihać. Ostale agencije: KAP Orašje, KAP Livno, KAP Goražde (nema pokrenutih postupaka); KAP Mostar, KAP Zenica, KAP Široki Brijeg, KAP Sarajevo, KAP Travnik (nisu dostavljeni podaci)

Status kontrolisanih ugovora (preduzeća)

Status ugovora Broj ugovora % Izvršene obaveze iz ugovora 302 51,54 Raskinuti ugovori 39 6,66 Pokrenut postupak za raskid 40 6,82 Kontrola u toku 205 34,98 Ukupan broj zaključenih ugovora 586 100,00

Promjene nastale u periodu kontrole ugovora u privatiziranim preduzećima za 2006. godinu u odnosu na stanje sa 31.12.2005. godine, ogledaju se u sljedećem:

• Broj kontrolisanih ugovora se povećao za sedam ugovora ili 1,38%, • Iznos izvršenih ulaganja u kontrolisanim ugovorima se povećao za

162.597.617,00 KM ili 27,04%, • Broj preuzetih radnika u kontrolisanim ugovorima se povećao za 495 radnika ili

1,60%, • Broj novih radnika u kontrolisanim ugovorima se povećao za 942 ili 11,21%, • Broj završenih ugovora (302) se povećao za 55 ili 8,17% u odnosu na 247 iz

2005.godine.

50

Dinamika i obim kontrolisanih ugovora u godišnjim izvještajima predstavljaju kontinuitet od zaključenja prvog ugovora do 31.12. 2006. godine. Navedeni pokazatelji su zadovoljavajući s obzirom da su ugovorene obaveze investiranja i upošljavanja radnika ugovorene prema dinamici u periodu od tri do pet godina. Izvršenje ugovora uslovljeno je: sudskim postupcima, raskidima ugovora, ponovnom prodajom određenih predmeta iz ugovora, prolongiranjem dospjeća ugovorenih obaveza i drugim razlozima. Kako proces privatizacije nedovoljno prate socijalni programi upošljavanja, taj problem je ostavljen agencijama za privatizaciju da ga rješavaju kroz ugovore o kupoprodaji državnog kapitala, što rezultira:

• Često izraženom otporu uposlenih u preduzećima čiji je kapital predmet prodaje prema novim vlasnicima kapitala-kupcima a u očekivanju da će promjenom vlasničke strukture, trenutno doći do poboljšanja njihovog položaja (isplata zaostalih obračunatih plaća, izmirenje obaveza prema PIO/MIO);

• Poteškoćama u prihvatanju novih odnosa poslodavac-uposlenik; • Kupac državnog kapitala nailazi na probleme izražene u sporoj promjeni

vlasništva nad kupljenim dijelom kapitala jer period ostvarivanja upravljačkih prava u preduzeću čiji je kapital predmet prodaje traje i po nekoliko mjeseci, a što se odražava na blagovremenost izvršavanje obaveza iz kupoprodajnih ugovora.

Poseban problem na koji se nailazi u kontroli izvršenja ugovorom preuzetih obaveza predstavlja činjenica da normativno-pravno uopće nije definiran postupak raskida ugovora pa u takvim situacijama pri razrješavanju ovog ni malo jednostavnog problema imamo u vidu sljedeće činjenice i okolnosti: Ukoliko se prilikom vršenja kontrole utvrdi da kupac ne izvršava ugovorom preuzete obaveze zbog „opravdanih“ okolnosti (promjenjene okolnosti na tržištu, okruženju, nedostatku planiranih investicija, uticaju određenih interesnih grupa i lobija putem sindikalnih organizacija i sl.), pa ako pri tome se utvrdi da postoji dobra namjera kupca da izvrši ugovorene obaveze, Agencija nastoji da se ponaša fleksibilnije posežući mjeri prolongiranja ugovorenog roka, promjeni strukture investicija kako bi se ugovor održao. Dosadašnja praksa pokazala je da je najlošije rješenje raskid ugovora i njemu se pribjegava u situaciji krajnje nužde kada se utvrdi da kupac nije izvršio značajniji dio obaveza iz ugovora, te da nema dobre namjere u izvršenju ugovorenih obaveza. Prilikom razmatranja mogućnosti pokretanja postupka raskida ugovora ima se u vidu dugotrajnost i neizvjesnost sudskog spora što ima za posljedicu da se preduzeće dovodi u velike poteškoće, pošto kupac najčešće ne vrši ulaganja i samo preduzeće sve više propada. I kada dođe do raskida ugovora, a to je slučaj kada je kupac propustio da izvrši obavezu u ugovorenom roku (od jedne do tri godine) stanje u preduzeću je skoro katastrofalno (nije došlo do planiranih ulaganja u stalna i obrtna sredstva, povećanje obaveza prema

51

preuzetim radnicima, izgubljena tržišta, nepovjerenje poslovnih partnera, nevjerice poslovnih banaka i sl.). Period od pravosnažnosti sudskih presuda do ponovnog preuzimanja preduzeća od strane vlasnika (resorno ministarstvo) podrazumijeva niz radnji u smislu formiranja upravljačkih organa, vršenja revizije imovine i poslovanja preduzeća, pripreme preduzeća za novu i eventualnu prodaju, a što u principu traje nepredvidivo dugo i prouzrokuje nesagledive negativne posljedice. U ovako definiranom položaju, preduzeće se i dalje nalazi u vrlo teškom stanju pogotovo što ministarstva (Kanton i Federacija) kao titulari vlasništva nad državnim kapitalom nemaju vlastita sredstva ili pak sasvim malo za njegovu revitalizaciju.

UVJETI U KOJIMA SE ODVIJA PROCES PRIVATIZACIJE

Proces privatizacije suočen je sa nizom prepreka na čijem otklanjanju nije bilo adekvatnog djelovanja.

Neki od najizraženijih negativnih faktora koji su uslovili tok privatizacije u prethodnom periodu su: 1. Neadekvatan koncept privatizacije kojeg je nakon provedbe masovne privatizacije (JPD) bilo neophodno dograditi i prilagoditi tržišnom načinu privatizacije a prije svega osigurati centralizaciju privatizacije za najznačajnije firme sa „Liste 56“ u cilju kvalitetnije pripreme preduzeća, odnosno programa privatizacije, uz dodatne ovlasti i odgovornosti APF. Ocjena je da je koncept privatizacije u manjem obimu korigiran u hodu i da je u značajnoj mjeri, uticao na uspješnost privatizacije. Pokrenute parcijalne izmjene privatizacijskih propisa u 2004. godini su kroz parlamentarnu raspravu bitno promijenjene, pa je rezultat tih promjena unio dodatnu konfuziju u pogledu nadležnosi Agencije za privatizaciju u FBiH, nadležnih ministarstava i vlada, i mogućnosti učešća stranih firmi u privatizaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine, što je bio dodatni limit u provedbi procesa privatizacije. Određene promjene privatizacijskih propisa, inicirane od strane APF-a još 2003. godine, a podržane od strane međunarodne zajednice, nisu provedene. Time su najvažniji uvjeti za uspješnu privatizaciju preostalog državnog kapitala – organizaciono, finansijsko restrukturiranje i tenderska prodaja dijelova preduzeća prije privatizacije, izostali. Ovo je uzrokovalo neodlučnost i nedovoljnu energičnost Agencije uz, i od ranije, neagresivan marketinški i medijski nastup. Ovakvom ponašanju svakako je doprinijela neizvjesnost u finansiranju i odlazak (educiranih) kadrova iz Agencije. Svi navedeni nepovoljni faktori ostali su i na početku 2007. godine. Kroz malu privatizaciju firme su trebale prodati imovinu koja nije u funkciji osnovnog biznisa ili je duže van upotrebe i kroz takvu prodaju zbrinuti višak radnika i osigurati

52

finansijska sredstva za obrtni kapital i modernizaciju. To se nije desilo zbog insistiranja na brzoj i masovnoj privatizaciji državnog kapitala. Masovna privatizacija kroz JPD jeste ubrzala proces promjene vlasništva ali, osim manjeg broja primjera, nije polučila rezultate. Planirano postprivatizacijsko restrukturiranje i ključni uticaj privatizacijsko-investicionih fondova je izostao. Insistiranje na promjeni koncepta i prilagođavanju istog tržišnom konceptu (tenderska prodaja) bilo je opravdano, ali je značajno zakasnilo. Veliki broj firmi koje su imale značajnu tržišnu vrijednost i koje su mogle dobiti strateškog investitora već su bile privatizirane kroz JPD. U ovom svjetlu treba posmatrati i formiranje tzv. „Liste 56“ kojom je trebalo osigurati centralizaciju i posebnu pažnju kod pripreme strateških preduzeća za privatizaciju i uz posebne obaveze i odgovornost APF-a i pomoć međunarodne zajednice (IAGP).

2. Nekonkurentna ponuda u odnosu na zemlje okruženja koje su također u procesu tranzicije.

Glavni faktori nekonkurentnosti naših preduzeća su nagomilani dugovi prema državnim fondovima, uposlenicima, bankama i drugim povjeriocima, te višak uposlenih u firmama koje treba privatizirati, a koje u pravilu karakteriše i niska poslovna aktivnost, zastarjele tehnologije, izgubljena tržišta i poslovni partneri i sl.

Problem nagomilanih dugova i viška uposlenih i dalje je bio u fokusu svih onih koji pokušavaju uticati na unapređenje procesa privatizacije. Inicijativa IMF-a usmjerena na dugove strateških preduzeća, ne baš koncepcijski jasna i teško provodiva, ostala je na nivou inicijative, a Vladin prijedlog zakona kojim bi se državna preduzeća „oslobodila“ dugova prema državnim fondovima još nije usvojen.

U ovakvoj situaciji inostrani investitori, gore navedene probleme, u velikim domaćim kompanijama rješavali su izbjegavanjem kupovine postojećih pravnih subjekata, a biznise su pruzimali formiranjem joint venture-a. Agencija ukazuje na potrebu da se joint venture kao forma ulaska privatnog kapitala detaljnije definiše u izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji pri čemu je neophodno osigurati konkurentnost i transparentnost tog postupka. Jula 2006. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji preduzeća kojim je omogućeno formiranje joint venture i ulaganje u postojeće privredne subjekte što je u nadležnosti APF-a kao i donošenje provodbenih akata.

3. Nepovoljan ambijent za investiranje i pokretanje biznisa Zbog pravne nesigurnosti (neprovođenja stečaja, spori sudski precesi, jako spora uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama), odsustva aktivne socijalne politike prema radnicima koji u privatizaciji ostaju bez posla (socijalna nesigurnost), rascjepkanosti ekonomskog prostora što pogoduje sivom tržištu i korupciji, neusklađenosti domaće legislative sa zahtjevima EU, kompleksne, neefikasne i skupe državne strukture, birokratskih barijera i sl., potencijalni investitori procjenjuju rizičnim i nesigurnim ulaganja u BiH što ima za posljedicu nedovoljan interes za privatizaciju u FBIH.

53

Poboljšanje ambijenta za investiranje je opći reformski proces koji je uspješniji u fazi donošenja reformskih zakona ali je suočen sa otporima i otežanoj implementaciji. Poboljšanje ukupnog ambijenta za privatizaciju i investiranje, te savladavanje otpora u implementaciji značajan je projekat i zahtijeva brojne reforme u više sektora FBiH. Zbog značaja privređivanja i privatizacije na ukupne ekonomske i druge tokove u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica sa Svjetskom bankom na čelu, pokrenula je obimne, istovremene i višestruke reforme. Planirane reforme u oblastima restrukturiranja preduzeća, reforme tržišta rada i reforme finansiranja socijalnog sektora, imale bi najdirektnije implikacije na procese privatizacije i investiranje u Bosni i Hercegovini. Ove reforme nisu realizirane u 2006. godini i njihova realizacija je prenesena u 2007. godinu.

4. Odsustvo koordinacije učesnika procesa privatizacije Privatizacija je i suviše složen i osjetljiv proces da bi se uspješno mogla provoditi bez odgovarajuće koordinacije. U proteklom periodu koordinacija je ili izostajala, ili je vođena improvizovano, što je štetilo samom procesu.

Bez efikasnijeg rješavanja navedenih prepreka nemoguće je osigurati snažnije vodstvo APF u upravljanju procesom privatizacije, kvalitetnijoj pripremi firmi za privatizaciju i samom ubrzanju privatizacije.

GLAVNE KARAKTERISTIKE DOSADAŠNJEG TOKA PRIVATIZACIJE

Privatizacija je izuzetno složen i socijalno osjetljiv tranzicijski proces kojeg su u dosadašnjem toku odlikovale mnogobrojne karaktreristike od kojih izdvajamo slijedeće:

1. Spor proces privatizacije-umjesto da bude okončan 2000.-e godine, do kraja 2006. godine privatizirano je svega 41,01% državnog kapitala. Nakon okončanja masovne privatizacije (krajem 2002. godine) proces je značajno usporen da bi u 2005. godini došlo do očiglednog zastoja koji je nastavljen i u 2006. godini. U početku je metod JPD imao prioritetnu ulogu pri čemu se nastojalo omogućiti građanima da postanu vlasnici državnog kapitala na ime potraživanja od države. Taj metod, osim navedenog, nije ostvario očekivanja jer novi vlasnici disperzivnog kapitala nisu uspjeli provesti postprivatizacijsko restrukturiranje, pokretanje proizvodnje i razvoj u najvećem broju preuzetih preduzeća. Tenderska privatizacija se provodila sporo i otežano zbog nepovoljnog poslovnog okruženja u BiH, nekonkurentnosti same ponude i neadekvatnosti pravnog okvira. Efekti ove metode privatizacije mogu se smatrati dobrim s obzirom da su investitori pored plaćanja cijene za državni kapital u gotovini, preuzimali obavezu investiranja, kao i zapošljavanje zatečenih i novih radnika a naročito izmirivanje obaveza za neisplaćene neto plaće, i doprinose nastale prije pokretanja procesa privatizacije.

54

2. Neodlučnost Vlade FBiH da preuzme neophodne korake za ubrzanje privatizacije. Naime, APF je početkom 2003. godine inicirala set značajnih izmjena propisa u cilju efikasnijeg vođenja tenderske privatizacije, što nije podržano. Zbog navedenog i dalje su na snazi propisi koji su kreirani za masovnu privatizaciju;

3. Nepovjerenje javnosti u opravdanost, transparentnost i zakonitost procesa

privatizacije, čemu su doprinijeli i negativistički pristupi ukupne javnosti, a izostali su kontinuirani napori na edukaciji o procesu privatizacije (posebno u postprivatizacijskom periodu);

4. Neadekvatan model privatizacije i pokušaj da se kroz privatizaciju izmire zaostala

potraživanja prema građanima. Takav model nije dovoljno preferirao ekonomske ciljeve tranzicije; I pored toga što je u 2006. godini otvorena mogućnost privatizacije i drugim metodama osim JPD i tenderom, ostaje konstatacija da nisu iskorišteni novi načini privatizacije a koji su već testirani u svijetu.

5. Slabo upravljanje državnim kapitalom i neadekvatna pripremljenost preduzeća za

tržišnu privatizaciju putem tendera, uključujući i nepotpun i upitan integritet pravnih i finansijskih evidencija u preduzećima;

6. Nekonzistentan pristup i slabi rezultati međunarodne zajednice (IAGP) u

angažiranju stranih konsultanata za pružanje pomoći kod prodaje strateških preduzeća. Ta pomoć se svodila na pokušaje prodaje preduzeća a izostala je pomoć u dogradnji propisa i stvaranju povoljnijih uvjeta za privatizaciju;

7. Slab interes stranih investitora za preuzimanja strateških preduzeća zbog čega je

izostalo očekivano povezivanje sa svjetskim tržištem kao i uvođenje novih tehnologija i korporativnih vještina kroz privatizaciju;

8. Ekonomska kriza u većem dijelu svijeta, koja je prouzrokovala globalni pad

investiranja;

9. Veliki korporativni dug odnosno, prezaduženost preduzeća po osnovama neisplaćenih plata, doprinosa, obaveza dobavljačima, javnim fondovima, kreditorima i sl.;

10. Neadekvatna zaštita od nezaposlenosti i neadekvatan sistem socijalne zaštite su

doprinijeli da se privatizacija provodi u uslovima naglašenih socijalnih tenzija;

11. Suočavanje investitora sa netržišno zasnovanim uvjetima i rokovima za investicije, uključujući obaveze za socijalnu podršku, rigidno radno zakonodavstvo, te javne politike koje povećavaju troškove poslovanja kroz pretjerane administrativne zahtjeve i nepotrebna politička miješanja;

55

12. Nepripremljenost dijela državnog kapitala zbog sporova oko vlasništva, nepoznate moguće skrivene obaveze preduzeća a posebno neposvećenost pravilnom iskazivanju podataka iz pasivnog podbilansa;

13. Precijenjena (knjigovodstvena) vrijednost preduzeća;

14. Nesinhronizirano zakonodavstvo koje istu materiju regulira na različit način kao i

nepostojanje zakona o restituciji;

15. Previše decentraliziran institucionalni okvir za vođenje procesa privatizacije. Nije obezbjeđen suverenitet APF-a kako bi uspješno upravljala procesom;

16. Otpor privatizaciji od strane upravnih-nadzornih odbora i menadžmenta

preduzeća radi zadržavanja privilegija;

17. Odsustvo strategije za privatizaciju preduzeća sektora infrastrukture (javna i komunalna preduzeća) što usporava razvoj zakonskih i regulatornih okvira, potrebnih za privlačenje investitora;

18. Nizak nivo koordinacije organa i institucija u kreiranju i provođenju procesa

privatizacije.

Broj: 04-19-2869/02 Sarajevo, 09.07.2007 Direktor: Enes Ganić

56

PRILOZI 1. REZIME PRAVNOG OKVIRA PROCESA PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 2. LISTA NEPRIVATIZIRANIH PREDUZEĆA 3. UGOVORI ZAKLJUČENI SA INO-KUPCIMA DO 31.12.2006. GODINE 4. LISTE REALIZIRANIH TENDERA U VELIKOJ PRIVATIZACIJI U SARADNJI SA IAGP 4a. PREGLED NEPRIVATIZIRANIH PREDUZEĆA KOJA SE PRODAJU MEODOM MEĐUNARODNOG TENDERA (LISTA56) 5. PREGLED REALIZACIJE UGOVOROM PREUZETIH OBAVEZA PRIVATIZIRANIH PREDUZEĆA 5a. PREGLED OBAVEZA IZ UGOVORA GDJE JE PREDMET PRODAJE IMOVINA, DIJELOVI ILI UDJELI PREDUZEĆA I OPĆINSKI POSLOVNI PROSTORI 6. PREGLED UGOVORA KOD KOJIH SU IZVRŠENE SVE UGOVORENE OBAVEZE ZA PRIVATIZIRANA PREDUZEĆA 7. PREGLED RASKINUTIH UGOVORA 8. PREGLED UGOVORA ZA ČIJI SU RASKID ZBOG NEIZVRŠENJA UGOVORENIH OBAVEZA POKRENUTI POSTUPCI ZA RASKID

57

privatizacija u federaciji bosne i hercegovine 1999. – … · izmjenama zakonskih propisa (zakon...

Documents