Univerzitet u Sarajevu

Priprema za as

Osnovne didaktike komponente sa metodikim pristupom

Naziv kole: O. . Isak SamokovlijaNastavnik/ca: Amra BibiNastavni predmet: Kultura ivljenjaRazred i odjeljenje: VBroj uenika: 12Nastavna cjelina: Hrana i ishranaNastavna jedinica: Ishrana, hranjivi sastojci hraneKoleracije sa drugim nastavnim predmetima: Likovna kultura, Priroda i drutvoMjesto izvoenja nastave: Kabinet kulture ivljenjaKoritena literatura: 1. Cvijetinovi M., Ljubovi S., Metodiki prirunik za nastavnike, Bosanska rije, 2008., Sarajevo2. Neidhardt T., Numi Z., Kultura ivljenja za 5. razred devetogodinje osnovne kole, Bosanska rije, 2008., Sarajevo3. Kapi S. , Kultura ivljenja za 5. i 6. razred devetogodisnje osnovne kole, Bosanska rije, 2008., TuzlaTip nastavnog asa: Kombinovani nastavni as Oblici nastavnog rada: Frontalni i individualni oblik radaNastavne metode: Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda ilustracijeNastavna sredstva i pomagala: Udbenik, tabla, grafoskop, grafo-folije. Cilj nastavnog asa: Upoznati uenike znaenjem ishrane i hranjiv sastojcima hrane

Zadaci nastavnog asa: a) Obrazovni zadaci nastavnog asa: Uenici treba da usvoje znanja o ishrani i hranjivim sastojcima hrane.b) Odgojni zadaci nastavnog sata: Da kroz rad sa uenicima postignem usvajanje znanja o znaaju ishrane i hranjivih sastojaka u hrani.c) Funkcionalni zadaci nastavnog sata: Steeno znanje uenici trebaju da primjenjuju u svakodnevnom ivotu.

Artikulacija (tok) nastavnog asaUvodni dio nastavnog sata:Razgovarati sa uenicima o ishrani, pitati ih ta je to hrana i zato nam je potrebna, kako dobivamo hranu i od ega, zato nam je potrebno da unosimo hranu i ta se to nalazi u hrani to nam pomae da normalno funkcioniemo.

Glavni dio nastavnog sata:- Namirnica biljnog i ivotinjskog porijekla koje unosimo u na organizam kako bi smo mu omoguili odravanje normalnih ivotnih funkcija nazivamo hranom.- Pod vrstom jela podrazumjevamo skup pripremljenih namirnica.- Namirnice su biljni, ivotinjski i prehrambeni proizvodi koji se koriste za pripremanje raznih jela kao npr. Krompir, meso, tjestenina, so i sl.

Vrste hranjivih sastojaka ak etrdeset hranjivih sastojaka je potrebno da biste rasli, razvijali se i bili zdravi. Ti sastojci se nalaze u hrani koju pojedemo, a zatim se oni izdvoje iz te hrane u naim organima za varenje hrane.Prema funkcijama u naem organizmu hranjivi sastojci se dijele na:Gradivni sastojci bjelanevine, mineralne tvari (eljezo, kalcijum) i voda imaju ulogu da izgrauju organizam, potpomau rast i obnavljaju oteene elije i tkiva. Energetski sastojci masti, ugljikohidrati (eer, skrob) obezbjeuju energiju za rad i kretanje, te potpomau u odravanju stalne temperature tijela. Zatitni sastojci vitamini (A, B, C, D, E, K) imaju veoma sloenu ulogu, a najvanija im je da zatite organizam od razliitih infekcija, daju otpornost i uvaju nae zdravlje.

HRANJIVI SASTOJCIFUNKCIJA U TIJELUZASTUPLJENOST U NAMIRNICAMA

BJELANEVINE- izgrauju tkiva,- potpomau u stvaranju antitijela u borbi protiv infekcije- meso, jaja, mlijeko, mahune, itarice, ljive, kajsije

MINERALNE TVARI (eljezo, kalcijum)- eljezo daje crvenu boju krvi, pomae u prenosu kisika od plua do elija i dr. funkcije.- kalcijum potpomae izgradnju kostiju, zuba, rad miia i ivaca- eljezo: pinat, jetra, umance, koljke, groice, grah, graak.- kalcijum: mlijeko, sir, koljke, soja, puding, sladoled.

VODA- u tijelu ovjeka je zastupljena od 65 do 75%,- rastvara hranu, potpomae razlaganje hrane, gradi ovjekov organizam, regulie temperaturu tijela

- sve namirnice sadre vodu u veoj ili manjoj koliini

MASTI- snadbijevaju nae tijelo energijom i potpomau u odravanju stalne temperature tijela i iskoritavanju drugih sastojaka- masnoe (ulja, maslac, margarin), skrivene masnoe (meso, jaja, orasi, sladoled, mlijeko itd.)

UGLJIKOHIDRATI- daju energiju, potpomau probavu, daju osjeaj sitosti organizma- tjestenine, hljeb, krompir, eer, kukuruz, kesten..

VITAMINI(A, B, C, D, E, K)- potpomau rast, razvoj- potpomau apetit, probavu hrane,- daju otpornost naem organizmu, jaa krvne ile itd.- riba, riblje ulje, itarice, pahuljice, limun, naranda, ipurak, paprike, cvijet divlje rue itd.

Zavrni dio nastavnog sata: Na zavrnom dijelu asa uenici e dobiti vrijeme da ponove ono to su napisali i nakon to zavre svako od njih e odgovoriti na neko od pitanja pred svima.

1. ta je hrana? - Namirnica biljnog i ivotinjskog porijekla koje unosimo u na organizam kako bi smo mu omoguili odravanje normalnih ivotnih funkcija nazivamo hranom.

2. Koje potrebe u naem organizmu zadovoljavamo unoenjem hrane?- Potrebe koje zadovoljavamo unoenjem hrane u organizam su: energetske, gradivne i zatitne.

3. Koje su hranjive supstance kojima zadovoljavamo energetske potrebe?- To su ugljikohidrati i masnoe.

4. Koje su hranjive supstance kojima zadovoljavamo gradivne i zatitne potrebe?- Bjelanevine zadovoljavaju nae gradivne potrebe, a vitamini i minerali nae zatitne potrebe.

5. Za ta su nam vani minerali?- Minerali su vani za razvoj i vrstou kostiju i zuba.

6. Za ta su vani vitamini?- Vitamini su neophodni za ivot i zato imaju zatitnu ulogu u organizmu.

7. Koje vrste vitamina postoje?- Postoje razni vitamini, kao to su vitamin A, D, E, K, vitamin C, B kompleks.

8. Kako unosimo vitamine u organizam?- Vitamine unosimo kroz razliite vrste namirnica.

9. U kojim namirnicama ima najvie vitamina?- Namirnice u kojima ima najvie vitamina su: voe, povre, voni sokovi itd.

3