PRILOG 3 – TEHNIČKI OPIS I NACRTI

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

- izvadak iz projekta

1.1. PROJEKTNI ZADATAK

Na temelju ugovora (Urbroj: 4211-400-571/2018, Ev. broj: G163/17) izrađen je Izvedbeni projekt sanacije mosta Okoli u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača.

Prema projektnom zadatku, izvedbeni projekt sanacije mosta Okoli u km 82+667, autoceste A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, sadrži:

- Tehnički opis svih pojedinih zahvata i radova - Tehničke uvjete za izvedbu predviđenih radova - Opis tehnologije s prikazom faza odvijanja radova - Program kontrole i osiguranja kakvode materijala i radova - Dokaznica mjera - Nacrti i drugi grafički prilozi u skladu s projektnim zadatkom - Dokumenti u skladu s Pravilnikom o sadržaju i opremanju projekata građevina (NN

64/14)

1.2. TEHNIČKI OPIS – PROJEKTIRANO STANJE OBJEKTA

Most Okoli lociran je u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, na dionici: Križ – Popovača.

Most je ukupne duljine L=15,96 m, izveden u pravcu. Most je izveden od dva objekta. Širina pojedinog objekta je 14,75 m, odnosno 2x14,75 m za most. Kolnik svakog objekta se sastoji od dvije vozne trake 2x3,75 m i jedne zaustavne trake širine 2,50 m. Na svakom objektu s vanjske strane izveden je pješački hodnik u širini 1,75 m, dok je u sredini izveden 2x2,0 m razdjelni hodnik. Hodnici su uzdignuti iznad razine kolnika i odvojeni od kolnika elastičnom odbojnom ogradom. Ukupna širina objekta između ograda je 29,0 m. Građevine su povezane u funkcionalnu cjelinu elementima srednjeg pojasa.

Kolnička konstrukcija mosta Okoli izvedena je od jednoslojne bitumenske hidroizolacije i dva sloja asfalta.

Rasponska konstrukcija izvedena je od prednapetih nosača 45/50 i dužine 10,4 m. Gornja pojasnica nosača je debljine 15,0 cm, a donja 11,0 cm. Debljina rebara je 14,0 cm, uz ležajeve 18,0 cm. Za postizanje monolitnog pločastog djelovanja elementi su nakon montiranja prednapeti u poprečnom smjeru na mjestima poprečnih nosača. Presjek ploče je konstantne visine i u poprečnom smjeru slijedi potrebne nagibe kolovozne površine.

Rasponska konstrukcija se oslanja na elemente donjeg ustroja, upornjake. Upornjaci su izvedeni sa paralelnim krilima.

Na objektu je izvedena laka ograda od hladno oblikovanih profila i elastična odbojna ograda.

Korištena dokumentacija

Za potrebe izrade ovog projekta sanacije korištena je sljededa dokumentacija:

[1.] Izvještaj o specijalističkom pregledu i provedenim istražnim radovima na mostu Okoli u km 82+667 na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača, IR-26.03.18-03-09

[2.] Idejni projekt mosta u km 245+000,00 „OKOLI“ autoceste Zagreb – Beograd, IPZ, Zagreb, 1979. godina, Oto Sršek, dipl.ing.građ., M-3798/13

[3.] Glavni projekt mosta u km 245+000,00 „OKOLI“ autoceste Zagreb – Beograd, Zagreb 1979. godina, Oto Sršek, dipl.ing.građ., M-3798/13

PODGORA

2.3. OZNAKE KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA

Za potrebe izrade projekta sanacije, korištene su oznake i nazivi pojedinih dijelova konstrukcije prikazani su na slici 1 i opisani su u tablici 1., a preuzeti iz izvještaja o vizualnom pregledu i istražnim radovima broj LI-26.03.18-03-09.

Tablica 1 Oznake i nazivi konstruktivnih elemenata

Oznaka Konstruktivni element

Generalne napomene: lijevo, desno

Gledano uzduž mosta u smjeru od Zagreba prema Lipovcu

Lijeva građevina Desna građevina

U1 U2

U1 U2

Upornjak prema Zagrebu Upornjak prema Lipovcu

U1 P1 U2

U1 P1 U2

Raspon od kraja prijelazne ploče do U1 Raspon od U1 do U2

Raspon od U2 do kraja prijelazne ploče

GN1 – GN27 GN1 – GN27 Glavni uzdužni nosači gledano s vanjske strane prema

unutarnjoj

Slika 1. Pogled na most Okoli s južne strane

1.3. PROJEKTNO RJEŠENJE

Nakon provedenog vizualnog pregleda i istražnih radova na mostu Okoli u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača, odlučeno je o načinu provedbe sanacije konstruktivnih elemenata i opreme mosta.

Asfalt kolnika ošteden je lokalno poprečnim pukotinama, uglavnom u blizini dilatacijskih reški. Ostala oštedenja su lokalnog karaktera.

Na hodnicima na vanjskim stranama objekta uočeno je raspucavanje i skupljanje lijevanog asfalta. Na predgotovljenim elementima razdjelnog pojasa ispitivanjem sadržaja klorida u betonskom prahu utvrđena je prekomjerna koncentracija iona klorida u betonu do dubine 2,0 cm. Ispitivanjem pull-off metodom utvrđena je ne zadovoljavajuda vrijednost vlačne čvrstode betona.

Bočne strane hodnika su oštedene ljuštenjem betona uslijed djelovanja smrzavanja i odmrzavanja uz prisutnost soli za odleđivanje prometnica. Na bočnim plohama hodnika (vijencima) je uočeno raspucavanje i otpadanje zaštitnog sloja betona te vidljiva korodirana armatura.

Zaštitna pješaka ograda i odbojna ograda lokalno su oštedene korozijom.

Na podgledu rasponske konstrukcije, na mjestima spojeva susjednih prednapetih montažnih nosača vidljivi su tragovi vlaženja, izluživanja i inkrustacije. Ovaj tip oštedenja vidljiv je u podgledu oba objekta naročito na vanjskim nosačima, odnosno ispod staza. Na ostalim dijelovima podgleda uočeno je vlaženje na spojevima nosača. Također su uočene pukotine po podgledu rasponske konstrukcije. Tragovi vlaženja i izluživanja u podgledu rasponske konstrukcije upuduju na oštedenu hidroizolaciju ispod slojeva asfalta. Istražnim radovima, bušenjem valjka na pješačkoj stazi uočeno je da ispod elementa staze nije izvedena hidroizolacija. Obzirom na nepostojanje sloja hidroizolacije vode s kolnika procuruju kroz slojeve asfalta i slijevaju se ispod betona staze i dalje u rasponsku konstrukciju. Iz tog razloga dolazi do vlaženja na spojevima nosača, odnosno do izluživanja i kalcifikacije na najizloženijim nosačima, odnosno onima ispod pješačkih staza. Nosači su također oštedeni odlamanjem zaštitnog sloja betona, korozijom armature te pukotinama kroz koje su vidljivi izluženi kalcifikati. Naročito su oštedene bočne strane nosača.

Elementi donjeg ustroja (upornjaci) znatno su oštedeni vlaženjem, izluživanjem, raspucavanjem i odlamanjem zaštitnog sloja betona uslijed korozije armature. Naročito su oštedena krila upornjaka koja su i najizloženija nepovoljnim utjecajima iz okoline. Na zidovima i krilima upornjaka, kao i naglavnim gredama uočene su pukotine koje omogudavaju daljnji prodor agresivnih tvari unutar betona upornjaka i pospješuju daljnju degradaciju elemenata donjeg ustroja odnosno upornjaka. Pukotine na upornjacima uglavnom su vertikalne i pružaju se cijelom visinom zida i krila upornjaka.

Temeljem viđenih oštedenja i provedenih istražnih radova odlučeno je provesti sanaciju predmetnog objekta na slijededi način:

Sanacija s gornje strane nadvožnjaka

Radovi na kolniku:

-geodetsko snimanje postojedeg stanja kolnika -uklanjanje kolničke konstrukcije u punoj debljini do prednapetih montažnih nosača - geodetsko snimanje i pregled stanja otkrivenih površina betona nosača. Izrada elaborata o stanju gornjeg sloja prednapetih nosača, te prijedlog za izravnanje u skladu s projektiranom niveletom - sanacija gornjeg djela prednapetih nosača reparaturnim mortom razreda R4 i injektiranjem epoksidnom smolom ukoliko se utvrdi da je potrebno - ugradnja novog sloja hidroizolacije preko sanirane površine prednapetih nosača

- ugradnja novih slojeva asfalta - zarezivanje i izvedba novih reški na mjestima dilatacija - zalijevanje dilatacijskih reški i reški na spoju novog asfalta i betona staza trajnoelastičnom masom - izvedba horizontalne signalizacije

Radovi na vanjskim pješačkim stazama:

- sanacija lokalnih oštedenja zaštitne pješačke ograde čišdenjem do stupnja Sa 2 ½ te nanošenje novog sustava AKZ-a na oštedene elemente ograde - demontaža svih elemenata elastične odbojne ograde - čišdenje elemenata elastične odbojne ograde pjeskarenjem te nanošenje novog sustava AKZ-e vrudim cinčanjem - uklanjanje lijevanog asfalta s površine pješačkih staza u punoj debljini do betona staza - uklanjanje čeličnog rubnjaka te čišdenje do stupnja Sa 2 ½ te nanošenje novog sustava AKZ premaza - uklanjanje betona staze u širini cca 40,0 cm od kolnika prema rubu mosta (do postojede uzdužne reške na kolniku) sve do betona nosača ispod staza, uz čišdenje i zadržavanje postojede armature staza - pregled stanja otvorenih površina staza ispod lijevanog asfalta te uklanjanje degradiranog betona do prosječno 3,0 cm dubine - uklanjanje degradiranog betona sa bočnih dijelova staza i u podgledu staza, te reprofilacija uklonjenog betona polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4 - ugradnja sloja hidroizolacije uz podizanje hidroizolacije do visine 7,0 cm na beton staze - ugradnja ankera ø10 na svakih 20,0 cm, za povezivanje novog betona staze i postojedeg dijela staze, ukoliko se nakon uklanjanja dijela betona za to pokaže potreba (ovisno o stanju, rasporedu postojede armature) - ugradnja čeličnih rubnjaka koji su prethodno očišdeni pjeskarenjem do stupnja čistode Sa 2 ½ i na koje je nanesen novi AKZ sustav - izvedba i postavljanje oplate prije ugradnje novog betona hodnika - ugradnja novog sloja betona na mjesto prethodno uklonjenog betona. Predviđa se ugradnja 6,0 cm debljine (3,0 cm umjesto ljevanog asfalta i 3,0 cm umjesto uklonjenog betona) - montaža stare, ali očišdene i sanirane elastične odbojne ograde, sa novim AKZ sustavom izvedenim vrudim cinčanjem - zalijevanje reški između asfalta kolnika i betona hodnika, te reške između dva betona staze trajnoelastičnom masom - nakon izvršene sanacije, beton pješačkih staza, u svrhu dodatne zaštite se premazuje sustavom za zaštitu betona, tip C – HRN EN 1504-2

Radovi na unutarnjim stazama (razdjelni pojas):

- demontaža svih elemenata elastične odbojne ograde - čišdenje elemenata elastične odbojne ograde pjeskarenjem te nanošenje novog sustava AKZ-e vrudim cinčanjem - uklanjanje degradiranog betona s pokrovnog elementa središnjeg pojasa do dubine 3,0 cm, vodom pod visokim pritiskom (2000 – 2500 bar) i reprofilacija sloja uklonjenog betona polimercementnim mortom razreda R4 - uklanjanje lijevanog asfalta s površine pješačkih staza u punoj debljini do betona staza - uklanjanje čeličnog rubnjaka

- uklanjanje betona staze u širini cca 40,0 cm od kolnika prema rubu mosta (do postojede uzdužne reške na kolniku) sve do betona nosača ispod staza, uz čišdenje i zadržavanje postojede armature staza - pregled stanja otvorenih površina staza ispod lijevanog asfalta te reprofilacija betona na mjestima gdje je potrebno polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4 - ugradnja sloja hidroizolacije uz podizanje hidroizolacije do visine 7,0 cm na beton staze - ugradnja ankera ø10 na svakih 20,0 cm, za povezivanje novog betona staze i postojedeg dijela staze, ukoliko se nakon uklanjanja predviđenog dijela betona za to pokaže potreba (ovisno o stanju i rasporedu postojede armature) - ugradnja čeličnih rubnjaka koji su prethodno očišdeni pjeskarenjem do stupnja čistode Sa 2 ½ i na koje je nanesen novi AKZ sustav - postava oplate za ugradnju novog betona - ugradnja novog sloja betona na mjesto prethodno uklonjenog betona - montaža stare, ali očišdene i sanirane elastične odbojne ograde, sa novim AKZ sustavom izvedenim vrudim cinčanjem - zalijevanje reški između asfalta kolnika i betona hodnika, te reške između dva betona staze razdjelnog pojasa trajnoelastičnom masom - čišdenje reške između kape i elemenata staze u razdjelnom pojasu te zapunjavanje trajnoelastičnom masom u svrhu stvaranja vodonepropusne veze - nakon izvršene sanacije, beton staza zajedno s bočnim plohama (vijenci) i kape, u svrhu dodatne zaštite se premazuju sustavom za zaštitu betona, tip C – HRN EN 1504-2

Radovi na sanaciji gornjeg ustroja

Elementi gornjeg ustroja su prednapeti montažni nosači, poprečnog presjeka 45/50 cm, i duljine 10,4 m.

- s gornje strane, ispod kolnika, predviđa se lokalno uklanjanje degradiranog betona do dubine od 1,0 cm i 3,0 cm, uz reprofilaciju sanacijskim sustavom i injektiranje pukotina širine 0,3 mm i više, dvokomponentnom epoksidnom smolom

- reške između nosača treba očistiti i također sanirati, odnosno zapuniti polimercementnim reparaturnim mortom razreda R4

- s donje strane uklanjanje degradiranog betona do maksimalne dubine 4,0 cm i reprofilacija sustavom za sanaciju uz injektiranje pukotina epoksidnom smolom. S donje strane predviđa se potreba za uklanjanje do 4,0 cm na 20% donje površine nosača, do 3,0 cm na 20% donje površine nosača, te do 1,0 cm na preostaloj površini podgleda rasponske konstrukcije

- bočno, predviđena reprofilacija na cijeloj površini, lokalno do 3,0 cm dubine, te injektiranje pukotina širine 0,3 mm i više, predviđa se 100% bočnih površina za sanaciju

- zamjena prekomjerno korodirane armature novom, kvalitete čelika iste ili bolje od postojede

- nanošenje sustava za zaštitu betona s donje i bočnih strana prednapetih nosača, tip C – HRN EN 1504-2

Radovi na sanaciji donjeg ustroja

Donji ustroj mosta Okoli čine upornjaci s paralelnim krilima.

Radovi na sanaciji upornjaka:

- uklanjanje degradiranog betona sa naglavnih greda, zidova i krila upornjaka do 5 cm i 9 cm debljine, čišdenje i zamjena prekomjerno korodirane armature te reprofilacija sanacijskim sustavom - injektiranje pukotina širine 0,3 mm i više, u betonu upornjaka epoksidnom smolom - nanošenje sustava za zaštitu betona preko betona upornjaka, tip C – HRN EN 1504-2

1.4. PRIPREMNI RADOVI

Prije izvođenja radova sanacije potrebno je izvršiti pripremne radove koji se odnose na izradu sljedede dokumentacije:

Elaborat zaštite na radu

Projekt organizacije gradilišta

1.5. REGULACIJA PROMETA TIJEKOM IZVOĐENJA RADOVA

Obzirom da se predviđa sanacija cijele prometne površine mosta, radovi de se odvijati po pojedinim fazama u skladu s internim propisima i odredbama Hrvatskih autocesta.

Sanaciju s gornje strane kolnika najbolje je odraditi u komadu na cijelom objektu. Posebno kako bi se pojedini slojevi kolničke konstrukcije, a posebno detalji mogli što bolje i preciznije izvesti.

Radovi sanacije de se izvoditi u nekoliko faza, a koje treba izvođač prije početka radova usuglasiti s vlasnikom građevine, odnosno Hrvatskim autocestama. Svaka faza izvedbe radova treba biti usklađena i odobrena od strane investitora radova.

Za vrijeme odvijanja radova na kolniku, izvodi se puna zaštitna ograda, minimalne visine 2 m, osigurana od prevrtanja i prodora bilo kakvog stranog tijela sa gradilišta.

Prije izvedbe radova, izvođač treba detaljno utvrditi pojedine faze radova na određenim dijelovima konstrukcije i za to zatražiti odobrenje investitora.

1.6. INSTALACIJE

Izvođač radova dužan je prije početka radova provjeriti sve instalacije koje eventualno prolaze preko ili ispod mosta Okoli u km 82+667, na autocesti A3. Ukoliko postoje, za vrijeme izvođenja radova sanacije postojede instalacije potrebno je izmjestiti uz odobrenje njihovog vlasnika, te po završetku sanacije, vratiti ih u prvobitno stanje.

1.7. GEODETSKI RADOVI

Geodetsko snimanje treba vršiti kontinuirano tijekom svih faza radova na sanaciji kolnika mosta, na početku i na kraju svake pojedine faze radova. Snimanje se izvodi na poprečnim profilima na svaka 3,0 m i provodi se na početku prije uklanjanja radi utvrđivanja postojedeg stanja. Geodetsko snimanje treba ponoviti i nakon uklanjanja asfalta i hidroizolacije te nakon uklanjanja na betonu radi utvrđivanja količina radova. Visina asfalta se vrada na prvobitno izvedeno stanje, a u tu svrhu je potrebno iscrtati uzdužnu niveletu kolnika u 4 uzdužna profila za svaki objekt te provjeriti ujednačenost ravnosti plohe kolnika.

Geodetski elaborat treba izraditi prema Pravilniku o geodetskom projektu (NN 12/14).

1.8. RADOVI NA SANACIJI

1.8.1. Pripremni radovi

Potrebno je izraditi geodetsku snimku postojedeg stanja asfaltnog zastora kolnika, kao i stanje nakon uklanjanja asfalta i hidroizolacije. Treba snimiti postojedu površinu kolnika, s poprečnim profilima na svaka 3 m. Treba izraditi uzdužne nivelete za sve vozne trake, zajedno sa rubovima pješačkih staza, zbog kontrole elemenata kolnika. Sve faze radova na kolniku treba geodetski pratiti.

Prije početka radova sanacije na gornjem ustroju mosta treba postaviti punu zaštitnu ogradu kako bi se spriječilo padanje odlomljenog materijala u okolinu. Zaštitna ograda mora biti osigurana od prevrtanja i prodora bilo kakvog predmeta s mosta u sanaciji. Ograda je minimalne visine 2,0 m, i pomiče se u skladu s pojedinom fazom sanacije.

Tijekom provedbe radova na sanaciji jednog objekta, izvođač mora osigurati kolnik autoceste u drugom smjeru od padanja predmeta s gradilišta. Osiguranje se provodi punom zaštitnom mrežom/ogradom koja se postavlja do visine 2,0 m. Pomicanje zaštitne mreže se provodi kako napreduju radovi sanacije.

1.8.2. Uklanjanje degradiranog betona

Potrebno je ukloniti zaštitni sloj betona koji je ošteden, karbonatiziran i sadrži kloride. Uklanjanje betona vrši se hidrorazaranjem vodom pod visokim pritiskom (2000 do 2500 bar). Potrebno je ukloniti beton do dubine na kojoj nema karbonatizacije i gdje je koncentracija kloridnih iona manja od kritične. Na mjestima na kojima se ukloni cjelokupni zaštitni sloj i dođe se do armature, potrebno je ukloniti i sloj debljine barem 1,5 cm iza armature, kako bi se armatura mogla očistiti, zamijeniti gdje je potrebno te ugraditi sustav za sanaciju. Detalj uklanjanja sloja betona prikazan je na detalju u prilogu 8.10. Pri određivanju dubine uklanjanja betona treba zadovoljiti uvjete:

koncentracija kloridnih iona treba biti ispod kritične granice od 0,05% kloridnih iona na masu betona,

prionjivost betona mjerena pull-off metodom ≥1,5 N/mm2,

vrijednost pH betona >9,5

da se osigura otvorenost strukture betona, tj. barem 50% vidljivih zrna agregata.

Nakon hidrodinamičke obrade betona, na površinu se ne smije nanositi vezni sloj barem 1 do 2 sata, dok se ne prosuši višak vode unesen u beton pod visokim pritiskom.

1.8.3. Priprema podloge

Priprema podloge jedan je od najvažnijih koraka pri izvođenju reprofilacije, jer njezina uspješnost više ovisi o kvaliteti pripreme podloge nego o materijalima upotrijebljenim za sanaciju. Priprema se sastoji od postupaka koji slijede nakon uklanjanja oštedenog betona.

U ovoj fazi potrebno je ukloniti komade betona i nevezana zrna agregata koji nemaju dovoljnu prionjivost na podlogu. Prionjivost očišdenog betona potrebno je dokazati ispitivanjima čvrstode prionjivosti "pull-off" metodom.

Prije nanošenja novog sloja potrebno je osigurati dovoljnu hrapavost podloge u svrhu bolje prionjivosti. Optimalna hrapavost može se postidi i hidrorazaranjem prilikom uklanjanja oštedenog betona na potrebnoj dubini, a ovisi o udaljenosti mlaznice, tlaku i strujanju vode.

Kod pripreme podloge treba poštovati sljedede zahtjeve:

podloga mora biti slobodna od prašine, nevezanih zrna, površinskih nečistoda i materijala koji smanjuju prionjivost ili sprečavaju upijanje,

očišdenu podlogu treba zaštititi od daljnjeg onečišdenja, osim ako je čišdenje izvedeno neposredno prije ugradnje novog sloja betona.

Na očišdenu i pripremljenu podlogu potrebno je nanijeti vezni sloj od polimercementnog veziva koji ima svrhu povedavanja prionjivosti novog i starog betona. Vezni sloj je mješavina cementa i pijeska u težinskom omjeru 1:1 te otopine vezivne emulzije na bazi kaučuka (lateksa). Otopina se dobiva miješanjem s vodom u skladu s uputama proizvođača. Konzistencija treba biti takva da se nanosi tvrdom četkom, zidarskom žlicom i sl. Vezni sloj nanosi se na dio površine na koji de se unutar 24 sata ugraditi beton za sanaciju.

Pripremu podloge za ugradnju reparaturnog morta treba izvesti u skladu sa odredbama HRN EN 1504-10 Primjena sustava i proizvoda na gradilištu i kontrola kvalitete.

1.8.4. Čišdenje i zaštita armature

Nakon uklanjanja oštedenog betona potrebno je svu otvorenu armaturu pregledati, a potom prema potrebi izvesti popravke i/ili zamjenu pojedinih oštedenih šipki, a u skladu sa zahtjevima koji su propisani u normi HRN EN 1504-10:2004 i prema uvjetima okoline:

treba ukloniti koroziju, oljuštene dijelove, mort, prašinu i ostale materijale koji smanjuju prionjivost ili pridonose koroziji,

cijeli opseg izložene armature mora biti jednoliko očišden,

očišdena podloga treba se, do faze nanošenja materijala za sanaciju, zaštititi od daljnjeg onečišdenja,

čišdenje armature može se provesti zajedno s korakom hidrorazaranja, pri čemu se mlaz vode koristi i za čišdenje armature.

Pregled armature mora izvršiti osoba angažirana od investitora koja ima iskustvo u području tehnologije sanacija. U okviru vizualnog pregleda potrebno je ocijeniti da li je postojeda armatura i dalje sposobna prenositi zahtijevana opteredenja. Kriteriji prema kojima se donosi odluka da li je potrebno izvršiti zamjenu armature su sljededi:

mehaničkim oštedenjem ili korozijom je promjer šipke smanjen 10% ili više (odnosi se na lokalno udubljenje ili točkastu (pitting) koroziju),

poprečni presjek šipke je kontinuirano, po cijelom obodu, smanjen za 20%.

Stupanj čistode armature prema HRN EN ISO 8501-1 treba iznositi D Sa 2½. Otvorena ploha očišdene armature ne smije stajati otvorena više od 6 sati, kako armatura ne bi ponovno korodirala. Za zaštitu od korozije, potrebno je očišdenu armaturu premazati zaštitnim sredstvom na bazi inhibitora korozije.

Zamjena i dopuna armature izvodi se umetanjem novih šipki uz poštivanje preklopne duljine sa neoštedenim dijelovima postojedih profila, zavarivanjem na njih ili sidrenjem u betonu naknadno izvedene rupe i zalijevanjem epoksidnim mortom. Detalje odabrati prilagođeno

postojedoj neoštedenoj armaturi i betonu, a nakon uvida u stanje nakon „otvaranja“ konstrukcije. Količinu armature za zamjenu određuje nadzorni inženjer. Predviđa se ugradnja armature kvalitete B500B.

1.8.5. Injektiranje pukotina

Prije početka radova na sanaciji konstruktivnih elemenata sve površine treba pregledati i utvrditi obim pukotina vedih od 0,3 mm. Pregled konstrukcije de provesti izvođač radova u prisutnosti nadzornog inženjera. Injektiranje se provodi dvokomponentnom epoksidnom smolom preko prethodno ugrađenih pakera. Upornjaci i stupišta injektiraju se preko bušenih pakera, a prednapeti montažni nosači preko lijepljenih pakera, kako bi se izbjeglo oštedenje kabela za prednapinjanje. Nakon provedenog injektiranja, pakere je potrebno ukloniti ili odrezati.

Oprema za injektiranje sastoji se od pumpi s posudama za injekcijsku smjesu, alata i posuda za miješanje injekcijske smjese, pakera, profila i oblika koji de se odabrati u ovisnosti o položaju i širini pukotine na licu mjesta. Injektiranje se vrši pod pritiskom od najviše 2 bar.

Priprema podloge vrši se obilježavanjem pukotine te čišdenjem područja rada zrakom pod pritiskom. Oko pukotine ne smije biti prašine, masnoda i drugih nečistoda. Slijedi ugradnja polimer-cementnog morta kojim se pukotina zatvara na strani s koje se provodi injektiranje. Injektiranju se može pristupiti nakon što mort za zatvaranje pukotine dobije dovoljnu čvrstodu da zadrži pritisak injekcijske smjese, što ovisi o temperaturi zraka i podloge.

Nakon faze pripreme podloge slijedi ugradnja pakera (injekcijskih cjevčica). Pakeri se postavljaju na međusobnom razmaku od 20 do 25 cm (4 do 5 kom/m' pukotine). Rupe za bušene pakere buše se pod kutom od 45°, naizmjence s jedne i druge strane. Izbušene rupe se čiste i ispuhuju zrakom pod pritiskom, nakon čega slijedi ugradnja pakera.

Lijepljeni pakeri koriste se za injektiranje prednapetih montažnih nosača, kako ne bi došlo do oštedenja prednapete armature.

Injektiranje se vrši pod pritiskom koji se ostvaruje pumpama. Miješanje smjese za injektiranje vrši se prema uputama proizvođača na mjestu ugradnje. Tijekom injektiranja, tlak se postupno povedava do najviše 2 bar. Injektiranje na pakeru provodi se do pojave injekcijske smjese na susjednom pakeru ili kontrolnoj cjevčici postavljenoj između pakera za injektiranje. Ako pukotina više ne prihvada smjesu, dosegnuti tlak se održava 3 do 5 minuta, a nakon toga se prelazi na injektiranje na susjednom pakeru. Injektiranje se provodi od dole prema gore. Temperatura betona pri kojoj se smije izvoditi injektiranje je od 5°C do 30°C.

Završna obrada površine betona provodi se nakon uspješno izvedenih radova injektiranja, najranije nakon 48h. Pakeri se demontiraju, rupe se zatvaraju polimer-cementnim reparaturnim mortom. Betonska površina se čisti od viška injekcijske smjese i morta.

O provedenim radovima mora se voditi evidencija injektiranja, koja se osim u građevinskom dnevniku vodi i u dokumentaciji u kojoj se svakoj poziciji dodaje broj, a koji se označava na tlocrtu građevine te se vodi evidencija o količini i vrsti ugrađenih pakera, tlaku injektiranja i vrsti ugrađene injekcijske smjese.

Učinkovitost tehnologije injektiranja potrebno je dokazati na probnom polju, na način da se odredi stupanj ispunjenosti pukotine injekcijskom smjesom. Stupanj injektiranosti određuje se na valjcima izbušenim preko sanirane pukotine. Valjci se ne smiju bušiti na prednapetim montažnim nosačima.

Detalj injektiranja pukotina dan je u prilogu br. 8.9., a karakteristike materijala navedene su u točki 3.6.

1.8.6. Ugradnja sustava za sanaciju

Reprofilacija uklonjenog betona vrši se reparaturnim mortom razreda R4 ili ugradnjom novog betona, ovisno o lokalnim dubinama oštedenja pojedinog konstruktivnog elementa.

Reprofilacija sanacijskim mortovima, na bazi polimer cementnog morta klase R4 (HRN EN 1504-3:2005) vrši se isključivo strojnom ugradnjom torkretiranjem. Prije ugradnje morta, površinu betona treba namočiti, a ugradnju treba započeti kada s površine nestanu tragovi slobodne vode.

Na lokacijama gdje je potrebno ugraditi reparaturni mort za reprofilaciju oštedenja konstruktivnog elementa, debljine vede od 30 mm, potrebno je nanesti mort u više radnih slojeva (koraka), a u skladu s uputama proizvođača morta i tehnologije ugradnje.

U svrhu isprobavanja opreme i odabira optimalnog materijala i sanacijskog materijala za reprofilaciju, treba izraditi probna polja i mješavine. Zahtijevane karakteristike sanacijskog morta navedene su u točki 3.1.

1.8.7. Površinska zaštita sanacijskog morta i betona

Zbog dodatne sigurnosti i povedanja trajnosti sanirane konstruktivne elemente je potrebno površinski zaštititi kako bi se spriječio ulazak klorida, sulfata i drugih štetnih tvari u beton.

Za različite tipove konstrukcija i za različite svrhe primjenjuju se različite površinske zaštite. Svojstva površinskih zaštita ovise o vrsti materijala od kojeg se izvodi zaštita. Za postizanje željenog učinka površinske zaštite, njezine odgovarajude penetracije u beton i adhezije na podlogu važno je da se nanosi na dobro pripremljenu podlogu. Podloga mora biti čista, bez tragova ulja, masti, prašine, ostataka materijala i slično. Ostaci oplatnih ulja mogu izazvati nedovoljnu adheziju.

Prije nanošenja premaza površina bi trebala biti što ujednačenija, jer se inače povedava rizik od formiranja sitnih šupljina u premazu. Također, na površini ne smije biti vedih pora, koje kasnije mogu prouzročiti nastanak mjehura. Prije nanošenja premaza, ovisno u uvjetima nanošenja, površina za nanošenje treba biti glatka.

Za površinsku zaštitu betona ili morta upotrebljava se sustav za zaštitu koji ima svojstvo vodonepropusnosti, sposobnost premoštenja pukotina, i sprječavanje prodora ugljičnog dioksida u beton, tip C prema HRN EN 1504-2. Korišteni sustav za zaštitu mora biti kompatibilan ugrađenom reparaturnom mortu.

Zahtjevi za svojstva sustava za zaštitu betona i reperaturnog morta dani su u točki 3.8. ovog projekta sanacije.

2.9. SANACIJA KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA I OPREME NADVOŽNJAKA

2.9.1. Kolnik

Asfalt se uklanja na kolniku na cijeloj površini kolnika na objektu u punom presjeku te u dužini 3 m prije i nakon mosta u debljini habajudeg sloja. Iza i ispred mosta predviđa se uklanjanje habajudeg sloja asfalta kako bi se niveleta mosta uklopila u trasu autoceste.

Uklanjanje asfalta vrši se strojno, mehaničkim glodalicama ("frezama").

Na mostu se asfalt uklanja u potpunosti zajedno sa slojem hidroizolacije, sve do betona prednapetih montažnih nosača. Prosječna debljina uklanjanja asfalta i hidroizolacije do betona nosača je 10,5 cm na desnom objektu i 12,5 cm na lijevom. Ove debljine su utvrđene tijekom istražnih radova koji su obuhvatili vađenje uzoraka asfalta iz kolničke konstrukcije. Tijekom uklanjanja asfalta i hidroizolacije, paziti da se beton prednapetih nosača dodatno ne ošteti.

Nakon uklanjanja slojeva asfalta treba izvršiti pregled otkrivenih gornjih površina prednapetih montažnih nosača poprečnog presjeka 45/50. Pregled nosača vrše izvođač radova i nadzorni inženjer. Temeljem provedenog vizualnog pregleda otvorene površine gornje pojasnice nosača, treba odrediti mjesta lokalnih popravaka. Naročito obratiti pažnju na stanje materijala ispune između pojasnica nosača. Predviđaju se lokalni popravci na površini nosača do 2,0 cm dubine. Degradirani beton se uklanja hidrorazaranjem, a reprofilacija se vrši polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4. Reške između prednapetih nosača se čiste ispuhivanjem nečistoda i degradiranog materijala. Nakon čišdenja i pripreme u njih se ugrađuje reparaturni polimer cementni mort razreda R4. Sanaciju nosača izvesti u skladu s točkom 2.9.9. projekta sanacije.

Nakon uklanjanja asfalta treba izraditi geodetski snimak postojedeg stanja prednapetih nosača s poprečnim profilima na svakih 3 m te izraditi uzdužnu niveletu mosta s rubovima pješačkih staza radi kontrole elemenata.

Ukoliko je potrebno, ugrađuje se materijal za poravnanje površine prije ugradnje nove hidroizolacije i slojeva asfalta. Kao sloj za poravnanje, predviđa se ugradnja polimer cementnog reparaturnog morta R4 preko cijele gornje površine nosača do maksimalne debljine 2,0 cm.

Gornja površina nosača treba biti pripremljena u skladu sa propisima OTU 2001, za izvođenje radova na cestama te prema uputama projektanta i nadzornog inženjera na licu mjesta.

Na pripremljenu površinu ugrađuje se hidroizolacijski sustav. Hidroizolacijski sustav sastoji se od temeljnog i brtvenog sloja. Temeljni sloj čini dvokomponentna epoksidna smola bez otapala i punila, sa posipom od kvarcnog pijeska veličine zrna od 0,5 mm do 1,5 mm, a sve u skladu s OTU 2001.

Brtveni sloj čini jednoslojna hidroizolacijska bitumenska traka, minimalne debljine 5 mm. Hidroizolacija se izvodi na cijelom mostu i na dijelu uklonjenih pješačkih staza gdje se podiže za 7,0 cm u visinu po betonu pješačke staze, prema detalju 8.7. Preko izvedene hidroizolacije izvodi se asfaltni zaštitni sloj hidroizolacije (nosivi sloj asfalta). Preko nosivog sloja ugrađuje se habajudi sloj asfalta.

Hidroizolaciju treba izvoditi za suhog vremena, uz vlažnost površine, na koju se postavlja, manju od 4%. Ocjenu vlažnosti kao i dozvolu za postavljanje hidroizolacije dati de nadzorni inženjer neposredno prije njene ugradnje. Unutar najviše četiri dana od ugradnje hidroizolacije treba izvršiti ugradnju novih slojeva asfalta.

Novi asfalt se ugrađuje u dva sloja. Na desnom objektu predviđa se ugradnja sljededih slojeva asfalta:

Nosivi sloj (zaštitni sloj hidroizolacije) AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2 (pmB) u debljini 6,0 cm. Nosivi sloj treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN 13108-1 i druge važede propise.

Habajudi sloj SMA 16 45/80-65 AG1 M1 u debljini 3,5 cm. Habajudi sloj asfalta mora zadovoljavati uvjete norme HRN EN 13108-6 i druge važede propisi.

Na lijevom objektu predviđa se ugradnja sljededih slojeva asfalta:

Nosivi sloj (zaštitni sloj hidroizolacije) AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2 (pmB) u debljini 7,0 cm. Nosivi sloj treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN 13108-1 i druge važede propise.

Habajudi sloj SMA 16 45/80-65 AG1 M1 u debljini 4,5 cm. Habajudi sloj asfalta mora zadovoljavati uvjete norme HRN EN 13108-6 i druge važede propisi.

Zahtjevi koje treba ispuniti hidroizolacija dani su u točki 3.7. ovog projekta sanacije.

Zahtjevi za slojeve asfalta dani su u točki 3.10. ovog projekta sanacije.

Na nižoj strani kolnika, uz rubnjake pješačke staze, izvodi se drenažni kanal za odvodnju vode koja se procjeđuje kroz asfalt. Drenažni kanal se ugrađuje preko hidroizolacijskog sloja, za prikupljanje procjednih voda. Izrađuje se od jednofrakcijskog rječnog agregata, 8/16 mm, uvaljanog u čistu dvokomponentnu epoksidnu smolu, minimalne količine dovoljne za povezivanje zrna. Na kraju kanala, na nižoj strani ugrađuje se metalni element za prikupljanje procjedne vode iz kanala. Element se izrađuje od L-profila 80x80 mm, širine 150 mm sa cjevčicom ø10 mm, na koju se ugrađuje gumeno crijevo. Voda se gumenim crijevom odvodi

kroz dilatacijsku rešku na naglavnu gredu upornjaka te niz zid upornjaka dalje na pokos nasipa i kanal ispod.

2.9.2. Dilatacijska reška na kolniku na kraju ploče rasponske konstrukcije

Nakon ugradnje novog asfalta, na kolniku u asfaltnom sloju i na hodnicima se točno iznad kraja rasponske konstrukcije zarezuje razdjelnica da se ostvari dilatacijska reška. Prije ugradnje asfalta, pozicija zarezivanja razdjelnice se označava na stazama. Reška se zarezuje u širini 15 mm i dubini 60 mm ( da se zareže donji dio asfalta, ali ne cijelom debljinom sloja). Na dno reške se utiskuje vatrostalna poliuretanska brtva čija je širina 25% veda od širine same reške. Postupak ugradnje brtve i zalijevanja vrudom trajnoelastičnom masom je isti kao i kod reške na spoju hodnika s asfaltom kolnika.

Karakteristike materijala navedene su u točki 3.9.

2.9.3. Pješačke staze na vanjskim stranama oba objekta mosta

Obzirom na uočena oštedenja u podgledu rasponske konstrukcije, zaključuje se da voda koja se procjeđuje kroz slojeve asfalta prodire ispod pješačkih staza i curi dalje u slojeve konstrukcije te na taj način izaziva degradaciju betona, armature i mosta u cijelosti.

Svim stazama se uklanja beton u širini 40 cm (do vidljivih uzdužnih reški). Beton hodnika se uklanja hidrorazaranjem do betona nosača ispod staza. Nakon uklanjanja ovog dijela hodnika, treba pregledati otvorenu površinu nosača i također reprofilirati polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4 ukoliko se utvrde mjesta degradacije, a u skladu s točkom 2.9.9. projekta sanacije. Na pripremljenu podlogu nanosi se sustav hidroizolacije pod istim uvjetima i istog tipa kao i na preostalom dijelu nosača (ispod asfalta). Hidroizolacija se na rubnom dijelu podiže po preostalom betonu staze u visinu od 7,0 cm.

U fazi uklanjanja betona hodnika uklanjaju se i čelični rubnjaci. Čelični rubnjaci se nakon uklanjanja čiste pjeskarenjem do stupnja čistode Sa 2 ½ (HRN EN ISO 8501-1) te se potom na njih nanosi sustav AKZ premaza za kategorizaciju korozije C3. Očišdene i zaštidene čelične rubnjake potrebno je ponovo ugraditi. Dio čeličnih nosača koji se ne mogu sanirati treba zamijeniti novim dimenzija i karakteristika istih kao postojedi.

Na dijelu pješačkih staza koje nisu uklonjene do razine nosača, treba izvesti uklanjanje ljevanog asfalta i degradiranog betona ispod. Degradirani beton staza uklanja se postupkom hidrorazaranja vodom visokog pritiska (2000 – 2500 bar) u skladu s točkom 2.8.2. ovog projekta. Predviđa se uklanjanje betona do maksimalno 3,0 cm na gornjim površinama betona staza. Izvedbu radova sanacije treba kontinuirano pratiti te vršiti ispitivanje vlačne čvrstode betona pull-off metodom. Bočne strane staza i podgled staza su u lošijem stanju od preostalog dijela pa se tu predviđa uklanjanje i do maksimalno 4,0 cm. Beton se uklanjanja u skladu s točkom 2.8.2. projekta, odnosno dok se ne dođe do zdravog betona definiranog kriterijima navedenim u točki 2.8.2 projekta sanacije. Reprofilacija uklonjenog betona staza s gornje strane vrši se ugradnjom betona, a na bočnim stranama i u podgledu staza reparaturnim polimer cementnim mortom razreda R4. Na gornjoj strani staza, nakon uklanjanja degradiranog betona i ljevanog asfalta se ugrađuje ukupno 6,0 cm novog sloja betona.

Tijekom uklanjanja degradiranog betona staza, armatura staza koja se „otvori“ zadržava se uz čišdenje i sanaciju kako je definirano točkom 2.8.4. ovog projekta sanacije. Za vezu starog i novog betona s gornje strane staza, ugrađuju se ankeri ø8, duljine 30 cm, 4 komada po m2.

Beton staza koji se uklanja u širini 40,0 cm, uklanja se postupkom hidrodemoliranja, vodom pod visokim pritiskom (2000 – 2500) bar, a pri tome postojeda armatura staza, koja se otvara se čisti i zadržava.

Nakon izvršene reprofilacije staza, treba ponovo izvesti dio staza koji je u potpunosti uklonjen, a u svrhu izvedbe nove hidroizolacije. Ukoliko se, nakon uklanjanja dijela staza ocjeni da je potrebno dodatno izvesti ankere kao vezu između starog i novog betona, u postojedem betonu staza buše se rupe koje se zapunjavaju epoksidnom smolom i u njih se ugrađuju ankeri ø10/20 za vezu novog i starog betona staza.

Beton koji je uklonjen sa dijela staza treba transportirati do deponije otpada.

Sve pukotine u betonu staza, širine 0,3 mm i vede injektiraju se epoksidnom smolom u skladu s točkom 2.8.5 ovog projekta sanacije.

Zahtjevi za beton dan je u točci 3.3. ovog projekta sanacije. Ugradnja betona vrši se u skladu s točkom 4.11.2 ovog projekta sanacije.

Nakon izvršene sanacije i ugradnje novog betona u hodnike, preko cijele izložene površine pješačkih staza nanosi se, kao dodatna zaštita, sustav premaza za zaštitu betona, tip C u skladu s HRN EN 1504-2.

Nakon izvršene sanacije hodnika vrši se montaža sanirane elastične odbojne ograde.

Reške između asfalta i betona hodnika, treba zatvoriti vrudom trajnoelastičnom masom na bazi modificiranog bitumena do razine površine kolnika, kako je navedeno točkom 2.9.5. projekta sanacije.

2.9.4. Staze i kapa u razdjelnom (centralnom) pojasu

Prije početka radova u razdjelnom pojasu potrebno je demontirati postojedu elastičnu odbojnu ogradu i transportirati je na mjesto privremenog skladištenja.

Sa staza u centralnom pojasu, na obje strane se uklanja beton u širini 40,0 cm i duljini cijelog razdjelnog pojasa na mostu. Nakon uklanjanja navedenog betona, postupak sanacije provodi se kao u točki 2.9.3. Uklanjanje preostalog degradiranog betona i reprofilacija vrši se kako je opisano u točki 2.9.3. projekta. Reprofilacija betona staza i kape u centralnom pojasu provodi se reparaturnim polimer cementnim mortom razreda R4.

Sanacija čeličnih rubnjaka vrši se kako je definirano točkom 2.9.3 projekta sanacije.

Kapa na stazama u razdjelnom pojasu oštedena je ljuštenjem betona uslijed djelovanja ciklusa smrzavanja i odmrzavanja uz prisutnost soli za odleđivanje prometnica. Ispitivanjem je dokazano da je u prva 2,0 cm količina iona klorida veda od dozvoljene koncentracije od 0,05 % na masu cementa. Na dubinama iza 2,0 cm također su nađeni kloridi, iako u manjoj količini. Ispitivanje vlačne čvrstode betona kape, pull-off metodom, pokazalo je ne zadovoljavajudu vrijednost od 0,5 N/mm2.

Beton kape se cijelom izloženom površinom uklanja postupkom hidrorazaranja vodom pod visokim pritiskom kako je opisano točkom 2.8.2 ovog projekta sanacije, te se vrši reprofilacija polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4 u skladu s točkom 2.8.6 projekta sanacije.

Ukoliko tijekom uklanjanja degradiranog betona kape centralnog pojasa se utvrdi da je beton izuzetno loš i degradiran i da de biti potrebno ukloniti ga u dubini vedoj od 4,0 cm, kapu

razdjelnog pojasa treba u potpunosti demontirati i ukloniti. U tom slučaju beton staza centralnog pojasa (ispod kape) treba sanirati. Ukloniti eventualno degradirani beton te izvršiti reprofilaciju reparaturnim mortom razreda R4. U tom slučaju treba izvesti okapnicu na stazama kako je prikazano u detalju , točka 8 projekta sanacije.

Sve pukotine širine 0,3 mm i vede injektiraju se dvokomponentnom epoksidnom smolom kako je opisano točkom 2.8.5. projekta.

Reške između asfalta i rubnjaka centralnog pojasa treba zabrtviti kako bi se spriječio prodor vode u konstrukciju kako je opisano točkom 2.9.5 projekta sanacije.

Nakon izvršene sanacije svih elemenata razdjelnog pojasa nanosi se sustav za zaštitu preko svih izloženih površina u skladu s točkom 2.8.7. projekta sanacije.

2.9.5. Brtvljenje reški između rubnjaka i kolnika

Reške na spoju rubnjaka i asfalta, brtve se kako bi se spriječio prodor vode u konstrukciju.

Uz rub hodnika, odnosno rubnjaka, se prije asfaltiranja postavljaju konusno piljene letvice širine 10 do 20 mm i visine 50 mm koje se kasnije vade kako bi se utori ispunili brtvenom masom. Stjenke reške čiste se rotacijskom četkom u oba smjera i ispuhuju zrakom pod pritiskom, kako bi se uklonile sitne čestice. Na dno reške se ugrađuje traka čija je širina 25% veda od širine same reške. Nakon toga se na stjenke reške nanosi prednamaz kompatibilan masi za zalijevanje te se razdjelnica zalijeva vrudom trajnoelastičnom masom na bazi modificiranog bitumena do razine površine kolnika.

Karakteristike materijala za brtvljenje reški dane su u točki 3.9. ovog projekta sanacije.

2.9.6. Brtvljenje reški između rubnjaka i hodnika, te reške na hodniku (spoj novog i starog betona)

Reška na spoju čeličnog rubnjaka i betona se zarezuje kružnom pilom za beton, čisti i ispuhuje od nevezanog materijala rotacijskim četkama u oba smjera. Širina reške je 1,0 cm i dubina 2,0 cm, odnosno odnos š:v treba biti 1:2. Nakon čišdenja i pripreme reške na stjenke reške se nanosi prednamaz kompatibilan brtvenoj masi. Na kraju se reška zalijeva trajnoelastičnim kitom u punoj visini. Uvjeti ugradnje brtvene mase u pogledu vlažnosti i temperature betona moraju biti prema uputama proizvođača materijala. Uvjeti kvalitete mase za zalijevanje opisani su u točki 3. projekta sanacije.

2.9.7. Sanacija odbojne ograde

Ograda se uklanja prije početka radova na sanaciji. Nakon izvršene sanacije pješačkih staza i staze razdjelnog pojasa, uklonjena odbojna ograda se ponovo montira.

Elementi elastične odbojne ograde, nakon izvršene sanacije hodnika, ponovo se ugrađuju na hodnike. Elemente odbojne ograde prije ponovne montaže treba očistiti pjeskarenjem do stupnja Sa 2 ½ u skladu s HRN EN 8501-1, te nanesti AKZ. AKZ za sve elemente odbojne ograde vrši se vrudim cinčanjem. Stupide, sidrene ploče i plašteve odbojne ograde koji su prekomjerno korodirali treba zamijeniti novim (pretpostavka 10%).

Vijčani pribor elastične odbojne ograde koji eventualno nedostaje ili je prekomjerno ošteden treba zamijeniti novim (pretpostavka 10%).

Zahtjevi za AKZ odbojne ograde dani su u točci 3.11. projekta sanacije.

2.9.8. Sanacija pješačke ograde

Postojeda pješačka ograda se zadržava na mostu tijekom izvedbe radova. Pri tome izvođač radova treba maksimalno zaštiti elemente ograde kako bi se njeno oštedivanje tijekom radova svelo na najmanju mjeru. Postojeda ograda je sastavljena od čeličnih pravokutnih profila.

Nakon sanacije hodnika, oštedeni elementi i/ili oštedeni korozijom čiste se pjeskarenjem do stupnja Sa 2 ½ te se na njih nanosi novi sustav AKZ premaza.

Karakteristike AKZ premaza ograde navedeni su u točki 3.11. projekta sanacije.

2.9.9. Sanacija upornjaka

Mjesta degradiranog betona na upornjacima su promjenjive dubine. Najizraženija su oštedenja na krilima upornjaka te na dijelovima zidova bliže krilima. Na upornjacima, naročito na krilima su vidljiva mjesta sa otvorenom korodiranom armaturom.

Zid i krila upornjaka prvo se peru vodom pod pritiskom do 800 bar. Nakon toga treba pregledati cijelu opranu površinu upornjaka i definirati stanje i degradacije u betonu upornjaka.

Lokacije degradiranog betona saniraju se tako da se degradirani beton uklanja hidrodinamičkim postupkom vodom pod visokim pritiskom od 2000 bar do 2500 bar. Uklanjanje degradiranog betona definirano je točkom 2.8.2 ovog projekta sanacije.

Na zidovima upornjaka se predviđa uklanjanje degradiranog betona do 8,0 cm na 20% površine, do 6,0 cm na 30% površine, do 4,0 cm na 30% te do 2,0 cm na 20% površine. Na krilima upornjaka predviđa se na 50% površine uklanjanje do 6,0 cm te na 50% površine do 4,0 cm. Faze uklanjanja betona treba kontinuirano pratiti i provjeravati ispitivanjem vlačne čvrstode betona pull-off metodom.

Kad se tijekom uklanjanja degradiranog betona dođe do armature treba postupiti u skladu s točkom 2.8.4. projekta sanacije.

Reprofilacija uklonjenog betona vrši se u skladu s točkom 2.8.6 projekta sanacije, polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4.

Otvorene pukotine čija je širina 0,3 mm i više treba injektirati epoksidnom smolom u skladu s točkom 2.8.5 ovog projekta sanacije.

Pojedine faze sanacije betona upornjaka vrše se u skladu s točkama 2.8.2. do 2.8.6. ovog projekta sanacije.

Nakon izvršene sanacije upornjaka, sve izložene površine upornjaka premazuju se sustavom za zaštitu betona – tip C u skladu s HRN EN 1504-2, kako je navedeno u točci 2.8.7. ovog projekta sanacije.

2.9.10. Sanacija prednapetih nosača poprečnog presjeka 45/50

Nakon uklanjanja slojeva asfalta i hidroizolacije, te dijela pješačkih staza, s gornje strane prednapetih nosača, pregledava se cijela otkrivena površina nosača.

Materijal iz spojnica između nosača se uklanja hidrodemoliranjem i ispuhivanjem. U očišdene spojnice nanosi se reparaturni mort razreda R4.

Predviđa se sanacija lokalnih oštedenja na gornjoj strani prednapetih nosača do 1,0 cm i do 3,0 cm dubine, te injektiranje pukotina širine 0,3 mm i vedih. Pretpostavka je da lokalna oštedenja na gornjoj plohi nosača dubine do 1,0 cm obuhvadaju do 50%, i oštedenja do dubine 3,0 cm do 30% ukupne gornje površine nosača.

Degradacija betona nosača u podgledu je promjenjive dubine. Na 30% ukupne površine predviđa se sanacija do dubine od 2,0 cm (ovo su lokacije vidljive korodirane armature bez zaštitnog sloja betona), te 30% ukupne površine podgleda do 1,0 cm dubine i na 30% površine do 3,0 cm.

Sve pukotine širine 0,3 mm i vede treba injektirati epoksidnom smolom kako je opisano točkom 2.8.5. projekta sanacije.

Prije početka sanacije podgled nosača treba oprati vodom pod pritiskom od 800 bar i pregledati. Izvođač i nadzorni inženjer pregledati de ukupnu očišdenu površinu podgleda. Izvođač de izraditi elaborat unutar kojeg de navesti točne zone sanacije na podgledu nosača.

Kako bi se prednapeti nosači dodatno zaštitili od daljnje degradacije materijala, nakon izvršene sanacije na podgledu rasponske konstrukcije, cijela površina podgleda se premazuje sustavom za zaštitu betona, tip C prema HRN EN 1504-2.

Bočno se vrši lokalna sanacija do 2,0 i do 3,0 cm dubine, na oba krajnja vanjska prednapeta nosača i svim drugim bočnim izloženim plohama.

Postupak uklanjanja degradiranog betona i čišdenja te eventualne zamjene, odnosno zamjene armature provodi se u skladu s točkama 2.8.2. do 2.8.5., a ugradnja sustava za sanaciju u skladu s točkom 2.8.6. ovog projekta sanacije.

Reprofilacija oštedenja prednapetih nosača vrši se ugradnjom reparaturnog polimer cementnog morta razreda R4.

2.9.11. Horizontalna signalizacija na kolniku

Na obnovljenom asfaltnom zastoru iscrtavaju se uzdužne oznake na kolniku. Uzdužne oznake na kolniku iscrtavaju se u skladu s prometnim elaboratom. Uzdužna signalizacija na kolniku izvodi se od materijala sa retroreflektivnim zrncima. Debljina uzdužne signalizacije je 300 mikrometara. Horizontalna signalizacija izvodi se cijelom dužinom objekta te na dijelu kolnika prije i poslije mosta, na kojima je izveden novi habajudi sloj radi uklapanja nivelete objekta u trasu autoceste. Na svakom objektu mosta su tri trake, dvije širine 3,75 m (vozna i preticajna) i zaustavna širine 2,5 m. Treba izvesti dvije pune rubne crte, jednu isprekidanu razdjelnu crtu. Širina rubnih crta je 20 cm.

Horizontalna signalizacija na saniranom objektu izvodi se u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cesti (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11), te sukladno Internim smjernicama za radove na autocestama, Tehnički uvjeti za izvođenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija) Hrvatske autoceste d.o.o. od 10.03.2015.

DINAMIKA IZVOĐENJA RADOVA

Predviđa se provedba radova sanacije u pojedinim fazama. Izvođač radova treba prije početka radova izraditi plan dinamike izvođenja radova i dati ga investitoru na odobrenje. Vršenje radova sanacije na mostu Okoli u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, predviđa se u više faza.

Provedba radova na sanaciji gornje strane mosta, jedna, pa druga strana, što obuhvada:

demontaža elastične odbojne ograde mosta punom dužinom objekta, uz transport elemenata elastične odbojne ograde do mjesta skladištenje, odnosno nanošenja novog AKZ sustava vrudim cinčanjem

zaštita postojedih zaštitnih ograda kako bi se njihovo oštedivanje svelo na minimum tijekom radova sanacije

uklanjanje postojedih pješačkih staza u širini 40,0 cm cijelom dužinom, i uklanjanje postojedih čeličnih rubnjaka

čišdenje čeličnih rubnjaka pjeskarenjem do stupnja Sa 2 ½ (HRN EN ISO 8501-1) te nanošenje novog sustava AKZ premaza za kategorizaciju korozije C3

uklanjanje postojedeg asfalta kolnika zajedno s hidroizolacijom

sanacija betona otvorene gornje plohe prednapetih nosača reparaturnim polimer cementnim mortom razreda R4

injektiranje pukotina širine 0,3 mm i vede dvokomponentnom epoksidnom smolom u betonu nosača i staza

ugradnja sloja za niveliranje površine nosača ukoliko se pokaže potrebnim

ugradnja hidroizolacije preko cijele površine mosta i na dijelu gdje je uklonjen beton hodnika, pri čemu se hidroizolacija podiže za 7,0 cm po betonu hodnika

čišdenje i sanacija otvorene armature hodnika

reprofilacija degradiranog betona hodnika betonom i polimer cementnim mortom razreda R4

ugradnja ankera u beton hodnika, te postavljanje oplate za izvedbu novih staza i postavljanje ranije uklonjenih čeličnih rubnjaka koji su zaštideni novim AKZ sustavom

ugradnja novog betona u pješačke staze

montaža prethodno uklonjene elastične odbojne ograde

premazivanje saniranih površina sustavom za zaštitu betona, tip C, HRN EN 1504-2

izvedba horizontalne signalizacije

Provedba radova na sanaciji gornjeg ustroja:

reprofilacija prednapetih montažnih nosača poprečnog presjeka 45/50

injektiranje pukotina širine 0,3 mm i vedih dvokomponentnom epoksidnom smolom

ugradnja nivelirajudeg sloja za poravnanje površine nosača ukoliko se pokaže potrebnim

čišdenje, sanacija i zamjena prekomjerno korodirane armature novom, kvaliteta čelika B500B

premazivanje saniranih površina podgleda i bočnih strana sustavom za zaštitu betona, tip C, HRN EN 1504-2

Provedba radova na sanaciji donjeg ustroja:

uklanjanje degradiranog betona upornjaka vodom pod visokim pritiskom (2000 – 2500) bar

reprofilacija uklonjenog betona upornjaka reparaturnim polimer cementnim reparaturnim mortom razreda R4

injektiranje pukotina širine 0,3 mm i vedih dvokomponentnom epoksidnom smolom

zamjena prekomjerno korodirane armature novom, kvaliteta čelika B500B

pranje saniranih površina vodom (800 bar) te premazivanje svih izloženih površina upornjaka sustavom za zaštitu betona, tip C, HRN EN 1504-2

Izvođač radova može izmijeniti dinamiku izvođenja radova u dogovoru s investitorom.

Naručitelj: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

Širolina 4, HR – 10000 Zagreb

Građevina: Most Okoli u km 82+667 na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača

Broj T.D.: PS-26.03.18-03-10

Vrsta projekta Izvedbeni projekt sanacije

2. UVJETI KVALITETE MATERIJALA

U nastavku de se prikazati uvjeti kvalitete materijala koji se koriste pri radovima sanacije na objektu.

3.1. REPARATURNI MORT

Za sanaciju oštedenih betonskih površina koristi se polimer cementni reparaturni mort za reprofilaciju AB površina razreda R4 (fc=45 N/mm2), prema HRN EN 1504-3:2005.

- dmax = 4,0 mm

- tlačna čvrstoda nakon 28 dana (HRN EN 12190) 45 N/mm2

- prionljivost (HRN EN 1542) ≥ 2,0 N/mm2

- termička kompatibilnost (smrzavanje – odmrzavanje), prionljivost nakon 50 ciklusa (HRN EN 13687-1) ≥ 2,0 N/mm2

- modul elastičnosti (HRN EN 13412) ≥ 20 GPa

3.2. POLIMERCEMENTNI VEZNI SLOJ

Za ostvarivanje dobre veze starog i novog betona treba upotrebljavati vezni sloj koji je izrađen na bazi polimer cementnog veziva. Kontrolnim ispitivanjem potrebno je dokazati da je prionljivost za podlogu ≥1,5 N/mm2.

3.3. BETON ZA UKLONJENI DIO PJEŠAČKIH STAZA

Beton koji se koristi za izradu novih pješačkih staza treba imati svojstva:

- dmax = 16,0 mm

- razred tlačne čvrstode C35/45

- razred izloženosti XF4, XD3, XC4

- razred konzistencije S3

- razred vodonepropusnosti (HRN 1128) VDP3 (15 mm)

- otpornost na smrzavanje i odmrzavanje uz prisutnost soli za odmrzavanje, HRN CEN/TS 12390-9 56 ciklusa

3.4. SLOJ ZA PORAVNANJE GORNJE POVRŠINE NOSAČA

Ukoliko se nakon uklanjanja slojeva iznad prednapetih nosača utvrdi potreba za poravnanjem, prije nanošenja nove hidroizolacije i slojeva asfalta ugrađuje se mort karakteristika kao u točki 3.1. Maksimalna predviđena debljina morta je 2,0 cm.

3.5. ARMATURA

Čelik koji de se ugrađivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz područja betona i armiranog betona.

Koristiti de se rebrasti čelik kvalitete B500B.

Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 te HRN CR 10260.

3.6. MASA ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA U ARMIRANOBETONSKOJ KONSTRUKCIJI

Masa za injektiranje pukotina treba biti na bazi dvokomponentne epoksidne smole.

Viskozitet: do +25ºC <350 mPa x s

Tlačna čvrstoda (HRN EN 12190): nakon 7 dana pri +23°C >50 N/mm2

Pot life (+20°C) 45 min

3.7. HIDROIZOLACIJA

Hidroizolacija se izvodi sustavom od temeljnog sloja od dvokomponentne reakcijske smole bez otapala i punila, obrađene kvarcnim pijeskom i jednog sloja elastomerne bitumenske trake koja se ugrađuje na temeljni sloj. Preklopi hidroizolacije trebaju biti minimalno 10 cm. Hidroizolacija bitumenskim trakama izvodi se prema zahtjevima OTU, knjiga IV, 7-01.9.

Epoksidna smola

Epoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz tablice 2.

Tablica 2 Uvjeti kvalitete epoksidne smole

Svojstvo Jedinica mjere Uvjeta Postupak ispitivanja

Viskoznost kod 12 °C mPa s ≤ 4000 TL-BEL-EP, 3.2.1 HRN EN ISO 3219

Ostatak nakon žarenja % (m/m) ≤ 1 TL-BEL-EP, 3.2.2 EN ISO 3451-1

Vrijeme miješanja i obrade min ≤ 10 TP-BEL-EP, 3.2.3

Otvrdnjavanje: - tvrdoda nakon 7 dana - vrijeme otvrdnjavanja kod normalne klime - vrijeme otvrdnjavanja kod 12 °C i 85 % relativne vlažnosti zraka

-- h h

≥ 60 ≤ 18 ≤ 40

TP-BEL-EP, 3.2.4 HRN EN ISO 2815

Udio nehlapljivih sastojaka % (m/m) ≥ 98 TP-BEL-EP, 3.2.6 HRN EN ISO 3251

Upijanje vode u očvrslom stanju % (m/m) ≤ 2,5 TP-BEL-EP, 3.2.8

a Odnosi se na smjesu komponenata

TP-BEL-EP Technische Prüfvorschriften für Reaktionsharze für Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter Asphaltbelägen auf Beton (Njemački standard za brtvljenje i zaštitu betonskih cestovnih temelja ispod asfalta na mostovima)

Osim uvjeta navedenih u tablici 2, epoksidna smola mora biti otporna na vlagu sukladno TP-BEL-EP i otporna na visoke temperature prema TP-BEL-EP.

Uporabljivost reakcijske epoksidne smole na “mladom” betonu dokazuje se ispitivanjem prema TP-BEL-EP.

U svrhu identifikacije proizvoda, proizvođač ili dobavljač mora dati sve relevantne podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj šarže i datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu količinu materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme čekanja za ugradnju bitumenske trake).

Pijesak za posipavanje

Pijesak za posipavanje i obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcni, uvjeta kvalitete prema tablici 3. Pijesak se uzorkuje sukladno normi normi HRN EN 932-1.

Tablica 3 Uvjeti kvalitete kvarcnog pijeska

Svojstvo Jedinica mjere Uvjet Postupak ispitivanja

Zrnatost 0,1/0,8 mm:

- udio zrna < 0,063 mm

- podzrna

- nadzrna

% (m/m)

% (m/m)

% (m/m)

≤ 0,5

≤ 5

≤ 10 HRN EN 933-1

Zrnatost 0,5/1,2 mm:

- udio zrna < 0,063 mm

- podzrna

- nadzrna

% (m/m)

% (m/m)

% (m/m)

≤ 0,3

≤ 5

≤ 10

Bitumenska traka za hidroizolaciju na kolniku

Za izradu brtvenog sloja upotrebljavaju se plastomerne polimerne bitumenske trake s uloškom od poliesterskog filca.

Gornja strana polimerne bitumenske trake za zavarivanje obavijena je talkom ili finim mineralnim posipom, a donja strana talkom ili folijom.

Kod bitumenske trake za lijepljenje gornja i donja strana obavijene su talkom ili finim mineralnim posipom.

Bitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i oštedenja.

Svojstva polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca moraju zadovoljiti uvjete kvalitete navedene u tablicama 4. i 5.

Tablica 4 Opdi uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca

Svojstvo Jedinica mjere

Uvjet Postupak ispitivanja

Površinska masa uloška od poliesterskog filca g/m2 ≥ 250 DIN 18192

*

Udio punila u bitumenskoj masi % (m/m) ≤ 40 TP-BEL-B, Teil 1, 3.8

Debljina sloja bitumenske mase iznad uloška mm 0,5 – 1,3 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Debljina sloja bitumenske mase ispod uloška, najmanje

mm 3,0 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Najveda vlačna sila (uzdužno, poprečno, dijagonalno)

N ≥ 550 HRN EN 12311-1

Istezanje pri najvedoj vlačnoj sili (uzdužno, poprečno, dijagonalno)

% ≥ 30 HRN EN 12311-1

Vodonepropusnost (2 bara / 24 sata) -- vodonepropusna HRN EN 1928, Metoda B

Upijanje vode % ≤ 5 HRN EN 14223

Ponašanje pri niskim temperaturama (0 °C, r = 35 mm)

-- bez pukotina pri

savijanju HRN EN 1109

Otpornost na visokim temperaturama -- ≥ + 90 HRN EN 1110

Točka razmekšanja bitumenske mase: - elastomerna - plastomerna

°C °C

≥ 120 ≥ 150

HRN EN 1427

Savitljivost pri niskoj temperaturi -elastomerna -plastomerna

°C

≤ – 10 ≤ – 5

HRN EN 1109

Posmična čvrstoda N/mm2 navesti HRN EN 13653

Čvrstoda veze N/mm2 navesti HRN EN 13596

Kompatibilnost pri zagrijavanju -- navesti HRN EN 14691

Otpornost prema zbijanju asfaltnog sloja -- otporna HRN EN 14692

Ponašanje pri ugradnji lijevanog asfalta -- navesti HRN EN 14693

**Odnosi se na originalno upotrijebljeni uložak.

Tablica 5 Uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca u

ovisnosti o nominalnoj debljini

Svojstvo Jedinica mjere Uvjet

Postupak ispitivanja 4 mm 5 mm

Debljina trake, niti na jednom mjestu manja od

mm 3,6 4,5 HRN EN 1849-1

Debljina sloja bitumenske mase ispod uloška

mm 1,8 ≥ 3,0 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Udio bitumena, najmanje g/m2 3200 4200 DIN 52123

Osim podataka navedenih u tablicama 4. i 5. proizvođač ili dobavljač mora navesti najmanje još i slijedede podatke:

- oznaku proizvoda - broj šarže i datum proizvodnje - ukupnu masu bitumenske trake po jedinici površine - ukupni udio bitumena po jedinici površine - vrstu polimera - vrstu punila u bitumenskoj masi - masu po jedinici površine sirovog, neimpregniranog uloška - najvedu vlačnu silu uloška - istezanje uloška pri najvedoj vlačnoj sili - širinu i duljinu bitumenske trake Bitumenska emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

Bitumenska emulzija namijenjena je za međusobno povezivanje asfaltnih slojeva. Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu i čistu površinu.

Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, s udjelom veziva do 60% (m/m) bitumena nanosi se u količini 0,25 do 0,35 kg/m2. Kationske emulzije moraju zadovoljavati tehnička svojstva navedena u tablici 6.

Tablica 6 Svojstva kationskih bitumenskih emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

HRN EN 13808

Točka norme

Svojstvo Ispitna norma

C 55 BP Z C 60 BP Z

Razred Zahtjev

Svojstva emulzije

Tablica 2

Udio veziva % (m/m) HRN EN 1428 5 6

53-57 (C55 BP) 58-62 (C60-BP)

Vrijednost raspada HRN EN 13075-1 ili HRN EN 13075-2

-- navesti vrijednost prema

deklariranom razredu

Ostatak na situ 0,5 mm (7 dana skladištenja), % (m/m)

HRN EN 1429 4 ≤0,5

Vrijeme istjecanja, s ili Dinamička viskoznost, mPa s

HRN EN 12846-1 ili HRN EN 13302

-- navesti vrijednost prema

deklariranom razredu

Prionljivost,% HRN EN 13614,

točka 8.2 3 ≥90

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074-1

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 5 4 3

220 150 100

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 8 7 4

≥35 ≥39 ≥50

Kohezija, J/cm2 HRN EN 13589,

HRN EN 13703 4 ≥1

Elastični povrat na 10°C, % HRN EN 13398 3 ≥50

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074-1 i stabiliziranog prema normi HRN EN 13074-2

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 0 NR

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 0 NR

HRN EN 13808

Točka norme

Svojstvo Ispitna norma

C 55 BP Z C 60 BP Z

Razred Zahtjev

Kohezija, J/cm2 HRN EN 13589,

HRN EN 13703 0 NR

Elastični povrat na 10°C, % HRN EN 13398 0 NR

Trajnost – faza 2 Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074-1, stabiliziranog prema normi HRN EN 13074-2 i starenog prema normi HRN EN 14769

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 0 NR

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 0 NR

Kohezija, J/cm2 HRN EN 13589,

HRN EN 13703 0 NR

Elastični povrat na 10°C, % HRN EN 13398 0 NR

Potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 13808 (sustav 2+).

U okviru početnog ispitivanja bitumenske emulzije proizvođač je obvezan provesti laboratorijska ispitivanja svih tehničkih svojstava navedenih u tablici 9. Sve ostale opde odredbe provedbe početnog ispitivanja navedene su u točki 6.2 norme HRN EN 13808 i u obvezi su proizvođača bitumenskih emulzija.

Tvornička kontrola proizvodnje kationskih bitumenskih emulzija provodi se u cijelosti prema zahtjevima norme HRN EN 13808.

Kontrolu kationskih bitumenskih emulzija prije primjene provodi izvođač asfalterskih radova prema zahtjevima vlastitog Plana kvalitete.

Bitumenske emulzije uzorkuju se sukladno normi HRN EN 58, ispitivanja se provode prema normama navedenim u tablici 6.

Proizvođač i distributer bitumenskih emulzija, te izvođač asfalterskih radova, dužni su poduzeti odgovarajude mjere u cilju održavanja svojstava kationskih bitumenskih emulzija tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i primjene.

3.8. SUSTAV ZA ZAŠTITU BETONA

Sustav za zaštitu betonskih površina sastoji se od zaštitnog polimer cementnog premaza i akrilne boje, oznake C prema normi HRN EN 1504-2, točka 3 (Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu). Polimer cementni premaz:

Ukupna debljina sloja polimer cementnog premaza 1,5 – 2,0 mm

Prionljivost (HRN EN 1542) 0,8 (pojedinačno 0,5) N/mm2

Termička kompatibilnost (Ciklusi smrzavanje-odmrzavanje s uranjanjem u otopinu soli za odmrzavanje prema HRN EN 13687-1) Prionljivost nakon 50 ciklusa (HRN EN 13687-1) 0,8 (pojedinačno 0,5) N/mm2

Premoštenje pukotina (HRN EN 1062-7) do 0,50 mm Istezanje > 30% Akrilna boja: Otpornost na agresivne tvari iz atmosfere (CO2, SO2, soli, UV zrake) Koeficijent kapilarnog upijanja vode (HRN EN 1062-3) <0,1 kg/m2/h0,5 Nijansa boje siva/što sličnija boji betona (po izboru investitora)

3.9. TRAJNOELASTIČNA BRTVENA MASA

Predviđa se ugradnja vrude trajnoelastične mase na bazi modificiranog bitumena čiji sastav i svojstva trebaju zadovoljavati uvjete kvalitete prema HRN EN 14188-1, Brtveni umeci i (brtvene) mase – 1. dio: Specifikacija za vrude brtvene mase (EN 1488-1).

Prije nanošenja brtvene mase na stjenke reške nanosi se bitumenski prednamaz koji zadovoljava uvjete kvalitete prema HRN EN 14188-4, Brtveni umeci i (brtvene) mase – 4. dio: Specifikacije za premaze za uporabu s brtvenim masama (EN 1488-4).

Uređaj za pripremanje bitumenske mase mora biti opremljen regulatorom temperature zagrijavanja kotla, prema uvjetima proizvođača materijala, kako ne bi došlo do pregrijavanja materijala.

Tablica 7. Svojstva brtvene mase

Svojstvo Norma Zahtjev

Tip vrude brtvene mase HRN EN 14188-1 F1

Točka razmekšanja po PK HRN EN 1427 ≥85°C

Otpornost na gorivo (topljivost), promjena mase

HRN EN 13880-8 ≤2%

Provoznost nakon ugradnje -- nakon 2h

Poliuretanski umetak: - širina umetka min 25% širi od širine reške - termička postojanost postojanost na temperaturi od 250°C

3.10. ASFALT

Izvođač radova mora pribaviti dokumentaciju o uporabljivosti svih materijala koje de upotrebljavati pri proizvodnji asfaltne mješavine, sukladno poglavlju 6. Opdih tehničkih uvjeta i predati ih na ovjeru nadzornom inženjeru najmanje 30 dana prije početka radova.

Na izvedenu hidroizolaciju ugrađuje se zaštitni sloj hidroizolacije, AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2 (pmB). Habajudi sloj asfalta izvodi se od mješavine SMA 16 45/80-65 AG1 M1. Vertikalne spojeve na mjestima prekida asfaltiranja premazati bitumenskom emulzijom, a na spoju s prijelaznom napravom postaviti bitumensku traku prema detaljima proizvođača prijelazne naprave.

Za asfaltne mješavine moraju biti dostavljeni Izjava o svojstvima, prethodni i radni sastavi u skladu sa važedom zakonskom regulativom i normama. Dužnost izvođača je sastaviti i predati Program kontrole kakvode materijala i radova na ovjeru Projektantu i Nadzornom inženjeru. Na temelju ovjerenog Programa provodi se Izvođačka kontrola kvalitete materijala i izvedenih radova u pisanom obliku i predaje na uvid Nadzornom inženjeru. U izvještaju se nalaze rezultati ispitivanja sastavnih materijala za izradu asfaltnih mješavina; bitumen, punilo, drobljeni pijesak i frakcije kamenog agregata) te ispitivanja proizvodnje asfaltnih mješavina. Nakon što je sloj izveden, dužnost je Izvođača izrada geodetskog snimka cijelog sloja (visina, položaj, uzdužni i poprečni pad).

Nadzorni inženjer može zatražiti dodatnu provjeru kakvode sastavnih materijala za proizvodnju asfaltnih mješavina

Investitor je dužan osigurati kontrolna ispitivanja na temelju kojih Nadzorni inženjer donosi konačnu ocjenu izvedenih asfaltnih slojeva. U slučaju odstupanja od propisane kakvode. Ako se utvrdi odstupanja od propisane kakvode, Izvođač je dužan o svom trošku izvaditi dodatne uzorke. Asfaltne mješavine moraju zadovoljavati karakteristike prema tablicama.

Tablica 8. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za bitumenske mješavine od asfaltbetona za vezne slojeve kolnika i zaštitne slojeve hidroizolacije – empirijski pristup

Norma HRN EN 13108-1 HRN EN 13108-5

(empirijski pristup)

Otvor sita [mm]

AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2

SMA 16 45/80-65 AG1 M1

Prolaz kroz sito % (m/m)

Granulometrijski sastav, točka 5.3.1.2

(HRN EN 12697-2)

31,5 -- --

22,4 100 100

16,0 90 – 100 90 – 100

11,2 -- 35 – 60

8,0 48 – 68 27 – 43

4,0 34 – 50 20 – 33

2,0 22 – 40 16 – 28

1,0 13 – 32 --

0,25 5 – 22 9 – 17

0,063 2 – 10 7 - 12

Minim. udio bitumena Bmin Bmin3,0 Bmin5,0

Tablica 9. Fizikalno mehanička svojstva bitumenske mješavine

Svojstvo AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2 SMA 16 45/80-65 AG1 M1

Minimalni udio bitumena (%), m/m 4,0 3,0

Udio šupljina, V, (%) V/V 3,5 - 6 3,5 - 8

Ispunjenost šupljina bitumenom, VFB (%) VFBNR VFBminNR

Najmanji omjer indirektne vlačne čvrstode, ITSR (% )

ITSR70 ITSR80

Svojstvo AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2 SMA 16 45/80-65 AG1 M1

Najveda brzina deformacije, WTSAIR (mm/10

3 ciklusa)

WTSAIR 0,07 WTSAIR 0,05

Najveda relativna dubina kolotraga, PRDAIR (%)

PRDAIR 7,0 PRDAIR 5,0

Tablica 10. Svojstva izvedenog asfaltnog sloja na prometnicama za vrlo i izuzetno teško prometno opteredenje i autoceste

Svojstvo Norma Habajudi sloj

(SMA 16 45/80-65 AG1 M1)

Vezni sloj / zaštitni sloj hidroizolacije

(AC 16 bin 45/80-65 AG6 M2)

Udio šupljina (vol%) HRN EN 12697-8

2,5 - 8 3,5 - 9

Stupanj zbijenosti (%) -- ≥98 ≥98

Povezanost slojeva (N/mm2) TSC 06.753 ≥1 ≥1

Ravnost IRI100 (m/km) AGPT/T450 ≤1,0/1,5 ≤2,0

Hvatljivost (SRT) HRN EN 13036-4

≥55 --

Otpornost na zamor (µm/m) HRN EN 12697-24

-- ≥160*

Krutost, S, (MPa) HRN EN 12697-26

-- ≥4500*

≤9500*

Tekstura (mm) HRN EN 13036-1

≥0,6 --

Otpornost na pojavu kolotraga

WTSAIR (mm/103

cikl.) HRN EN 12697-22

≤0,05 ≤0,05

PRDAIR (%) ≤5,0 ≤5,0

Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog položaja, najviše %

-- ±5 ±10

Pop. pad sloja: dopušt. odstupanje od projektiranog poprečnog pada (svaki profil), najviše % (aps.)

-- ±0,4 ±0,4

Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog horizontalnog položaja, najviše mm

-- ±25 ±25

Debljina sloja: dopušteno odstupanje od projektirane debljine, najviše

-- -15% (pojedinačna vrijednost)

-5% (srednja vrijednost)

-15% (pojedinačna vrijednost)

-5% (srednja vrijednost)

Proizvodnja, prijevoz i ugradnja asfaltne mješavine

Asfaltnu mješavinu treba proizvoditi u postrojenjima sa mogudnošdu točnog doziranja i konstantnog kapaciteta proizvodnje, tako da ne dođe do stajanja i čekanja pri ugradnji asfaltne mješavine. Proizvođač asfaltnih mješavina obvezan je provoditi tvorničku kontrolu proizvodnje svojstava i uskladištenja sastavnih materijala, kontrolu proizvodnog pogona i procesa proizvodnje asfaltnih mješavina, te kontrolu proizvedenih bitumenskih mješavina. Frakcije agregata moraju biti uskladištene u označenim boksovima na način da se spriječi međusobno miješanje i onečišdenje, te prekomjerno vlaženje agregata. Punilo se skladišti u silosima zaštideno od vlaženja. Materijal koji nastaje otprašivanjem agregata u procesu sušenja mora se odgovarajude skladištiti. Nekontrolirano vradanje otprašenog materijala u proces proizvodnje bitumenskih mješavina nije dopušteno.

Bitumen se skladišti u označenim cisternama. Bitumen ne smije biti zagrijan na temperaturu višu od dopuštene, što za polimerom modificirani bitumen navodi proizvođač bitumenske mješavine.

Asfaltna mješavina prevozi se do mjesta ugradnje kamionima sa specijalnim kotlovima za održanje stalne temperature uz miješanje.

Bitumenske mješavine ugrađuju se samo u povoljnim vremenskim uvjetima. Ugradnja bitumenskih mješavina na vlažnu, zaleđenu ili snijegom pokrivenu podlogu nije dopuštena. Ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena pri temperaturama zraka manjim od +10°C te po kiši i/ili magli koja na podlozi stvara zatvoreni vodeni film. Pri snažnom vjetru ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena.

Podloga na koju se polaže asfaltni sloj mora biti stabilna, nosiva, ravna, suha i čista, bez nevezanog materijala. U svrhu postizanja međusobnog povezivanja podloge i izvedenog asfaltnog sloja, podloga se prethodno može poprskati bitumenskom emulzijom. Količina bitumenske emulzije za prskanje podloge ovisi o razini hrapavosti podloge, vrsti i tipu bitumenske emulzije, te vrsti i tipu asfaltnog sloja koji se izvodi, a nanosi se u količini koja osigurava propisanu povezanost slojeva. Kada se u asfaltni sloj ugrađuje bitumenska mješavina na bazi polimerom modificiranog bitumena, tada se podloga mora obvezno poprskati polimerom modificiranom bitumenskom emulzijom. Prskanje podloge bitumenskom emulzijom na temperaturi zraka ili podloge nižoj od +5°C nije dopušteno. Ugradnja bitumenske mješavine na poprskanu podlogu smije započeti tek po završetku faze „razbijanja“ emulzije.

Za ohrapljivanje površine za habajudi sloj, izvedeni sloj se posipa kamenom sitneži eruptivnog porijekla koja je prethodno obavijena bitumenskim filmom.

Ako je temperatura isporučene bitumenske mješavine niža od minimalno dopuštene prema deklaraciji proizvođača, tada se takva bitumenska mješavina ne smije ugraditi u asfaltni sloj.

Izvedeni asfaltni sloj smije se pustiti pod promet tek kad mu temperatura u sredini sloja padne ispod +30°C.

Uzdužni i poprečni radni spojevi asfaltnih slojeva moraju biti izvedeni na način da su vodonepropusni i trajni, obavezno premazani bitumenskom pastom za sljepljivanje. Prilikom izvođenja habajudeg sloja koristiti bitumensku traku za spoj "vrude na hladno". Uzdužni radni spojevi slojeva moraju biti izmaknuti najmanje 15 cm. Poprečni radni spojevi slojeva moraju biti izmaknuti najmanje 2 m.

Na spoju asfaltnog sloja s nekom drugom vrstom materijala (beton, kamen, metal) mora se izraditi razdjelnica ispunjena vrudom bitumenskom masom ili samoljepivom bitumenskom trakom. Najmanje 10 dana prije predviđenog početka izvođenja radova na ugradnji asfaltnog kolnika, izvođač radova, mora predati nadzornom inženjeru (predstavniku invcestitora) Tehničko-tehnološki elaborat. Za ispitivanja asfalta primjenjuju se sljedede norme:

Ispitivanje površinskih svojstava kolnika

HRN EN 13036-1:2011 Površinska svojstva cesta i aerodromskih operativnih površina - Metode ispitivanja - 1. dio: Mjerenje dubine makroteksture površine kolnika volumetrijskim postupkom

HRN EN 13036-4:2004 Površinska svojstva cesta i aerodromskih operativnih površina - Ispitne metode - 4. dio: Metoda mjerenja otpornosti površine na klizanje - Ispitivanje klatnom

HRN EN 13036-7:2004 Površinska svojstva cesta i aerodromskih operativnih površina - Ispitne metode -- 7. dio: Mjerenje neravnosti slojeva kolnika: ispitivanje mjernom letvom

Ispitivanje sastava i svojstava asfaltne mješavine

HRN EN 13108-6:2007 Bitumenske mješavine -- Specifikacije materijala -- 6. dio: Lijevani asfalt

Ispitivanje sastava i svojstava izdvojenog bitumenskog veziva

HRN EN 13108-1:2005 Bitumenske mješavine - Ispitne metode za asfalt proizveden vrudim postupkom - 1. dio: Topivi udio veziva

HRN EN 12697-3:2005 Bitumenske mješavine - Ispitne metode za asfalt proizveden vrudim postupkom - 3. dio: Izdvajanje bitumena: rotacijski otparivač

HRN EN 1426:2008 Bitumen i bitumenska veziva - Određivanje penetracije iglom

HRN EN 1427:2008 Bitumen i bitumenska veziva - Određivanje točke razmekšanja - Metoda prstena i kuglice

3.11. AKZ ZA PJEŠAČKE I ODBOJNE OGRADE

Pješačka ograda

Postojeda pješačka ograda se zaštiduje tijekom provedbe radova. Na dijelovima ograde koji su oštedeni korozijom ili im se tijekom radova ošteti AKZ premaz potrebno je izvesti novi slijededih karakteristika:

Kategorizacija korozije: C3

NDFT 200 µm

Vijek trajanja > 15 godina

Broj slojeva AKZ premaza ovisi o odabranom sustavu premaza.

Sustav AKZ premaza odobrava nadzorni inženjer. Boja završnog premaza prema odabiru investitora.

Odbojna ograda

Čišdenje svih elemenata odbojne ograde pjeskarenjem do stupnja Sa 2 1/2, prema HRN EN ISO 8501-1.

AKZ zaštita svih elemenata vrudim cinčanjem.

3.12. AKZ ZA ČELIČNE RUBNJAKE

Kategorizacija korozije: C3

NDFT 200 µm

Vijek trajanja > 15 godina

Broj slojeva AKZ premaza ovisi o odabranom sustavu premaza.

Sustav AKZ premaza odobrava nadzorni inženjer. Boja završnog premaza prema odabiru investitora.

Naručitelj: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

Širolina 4, HR – 10000 Zagreb

Građevina: Most Okoli u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača

Broj T.D.: PS-26.03.18-03-10

Vrsta projekta Izvedbeni projekt sanacije

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE MATERIJALA I RADOVA

3.1. UVOD

Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete dane su smjernice i uvjeti koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali te montaža i održavanje konstrukcija, kako bi se postigla zadovoljavajuda kvaliteta i trajnost građevina.

Osiguranje kvalitete treba postidi tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji de biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.

Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata.

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim izjavama o svojstvima, prema Zakonu o građevnim proizvodima (NN 76/2013) i/ili Europskoj Uredbi br. 305/2011, bilo da se kakvoda dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu. Prijelazne naprave koje se ugrađuju moraju imati tehničko dopuštenje izdano u Hrvatskoj ili Europskoj uniji.

Primjena ovih tehničkih uvjeta je obavezna. Tehnički uvjeti izrađeni su sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13). Svi sudionici u građenju (investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.

3.2. PROJEKTIRANI VIJEK GRAĐEVINE I ODRŽAVANJE KONSTRUKCIJE

Radnje u okviru održavanja nosive konstrukcije treba provoditi prema odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), te u skladu s normama na koje upuduje navedeni propisi, te odgovarajudom primjenom odredaba važedih ostalih propisa.

3.2.1. Održavanje armiranobetonske konstrukcije

Redoviti pregledi, u svrhu održavanja betonske konstrukcije provode se, ne rjeđe od 2 godine.

Pregled uključuje najmanje:

vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te drugih oštedenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine,

utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature,

utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata ako se vizualnom kontrolom sumnja u ispunjavanje bitnog zahtijeva mehaničke otpornosti i stabilnosti ,

U slučaju da su pukotine vede da narušavaju trajnost AB i zidane konstrukcije potrebno ih je sanirati prema provjerenim tehničkim sustavima koji su u skladu sa TPGK.

3.2.2. Čuvanje dokumentacije održavanja

Dokumentaciju pregleda te dokumentaciju o održavanju konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine. Pregled konstrukcije zgrade moraju obavljati za to ovlaštene

osobe i ako se uoče da su bitna svojstva građevine narušena potrebno je konstrukciju sanirati.

3.3. DUŽNOSTI INVESTITORA

Pri izvođenju radova investitor je dužan:

Projektiranje, građenje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnosti,

Osigurati regulaciju prometa na državnoj cesti za vrijeme izvođenja radova,

Osigurati stručni i tehnološki nadzor nad građenjem,

Osigurati projektantski nadzor pri sanaciji,

Organizirati kontrolna ispitivanja ugrađenih materijala,

Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu.

3.4. DUŽNOSTI IZVOĐAČA

Pri izvođenju radova izvođač je dužan:

Radove izvoditi prema ugovoru u skladu sa odgovarajudom dozvolom i suglasnostima Hrvatskih autocesta d.o.o. i drugih nadležnih institucija, ako su potrebne i drugim dokumentima koji su njoj prethodili - posebnim suglasnostima za gradnju,

Izraditi projekt privremene regulacije prometa za vrijeme odvijanja radova sanacije,

Radove izvoditi na način da se poštuje regulacija prometa osigurana od strane investitora,

Radove izvoditi prema Projektu i u skladu sa tehničkim propisima i pravilima struke,

Napraviti prethodna ispitivanja materijala prije izvođenja sanacije,

Organizirati tekudu kontrolu ugrađenih materijala i izvedenih radova,

Radove izvoditi na način da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti za slučaj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od ozljeda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva,

Tijekom izvođenja radova održavati radilište urednim i što čišdim, kako bi se promet mogao nesmetano odvijati,

Ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana potvrdama prema važedim propisima i normama,

Provoditi geodetsko snimanje objekta nakon svake faze radova, kako bi se na temelju geodetske snimke mogao izvršiti obračun određene faze radova,

Opasni otpad zbrinjavati u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Zakonom o kemikalijama,

Odrediti voditelja građenja na objektu, a prema potrebi i za pojedine vrste radova.

3.5. DOKUMENTACIJA

Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajudu dokumentaciju za građenje i pridržavati se nje kako slijedi:

Dozvole i suglasnosti potrebne za provođenje radova sanacije,

Priručnik osiguranja kvalitete izvedbe,

Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu s obračunskim nacrtima,

Dokumentaciju kojom se dokazuje tražena kvaliteta radova, konstrukcija i ugrađenog materijala i opreme, te izvedenih radova (potvrde o sukladnosti, atesti, uvjerenja certifikati, jamstveni listovi i sl.), a naročito:

Izvještaje o ispitivanju materijala od laboratorija za ispitivanje asfalta te svježeg i očvrslog betona, akreditiranog prema HRN EN ISO/IEC 17025:2007, od strane HAA za svježi i očvrsli beton

Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu za ispitivanju nadzornog inženjera ili bez njegovog naloga, a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugrađenih materijala.

3.6. TEHNIČKI UVJETI ZA ARMIRANOBETONSKU KONSTRUKCIJU

Proizvodnja, ugradnja i kontrola kvalitete obavljati de se u skladu s Tehničkim popisom za građevne konstrukcije (NN 17/2017), HRN EN 206-1:2006 "Beton -1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost", i HRN EN 13670:2010 "Izvedba betonskih konstrukcija", ovim tehničkim uvjetima, te odgovarajudim HRN normama.

U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom betonske konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač betonske konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.

Prije početka radova Izvođač mora dostaviti Nadzornom inženjeru na odobrenje rezultate početnih ispitivanja betona i Projekt tehnologije i izvođenja pojedinih radova koji de sadržavati sastave betona, pripremu (proizvodnju) betona, transport, ugradnju, njegu i kontrolu kvalitete betona.

Izvođač je dužan u dogovoru s Nadzornim Inženjerom za svaki betonski pogon postaviti stručnu i odgovornu osobu. Ta osoba je odgovorna za kvalitetu proizvedenog i ugrađenog betona.

Izvođač je dužan dokumentirati kvalitetu radova, elemenata i objekta statistički obrađenim rezultatima izvršenih ispitivanja i na drugi način, te certifikatima izdanim prema tehničkim propisima i tehničkim uvjetima ovog projekta.

Geodetske kontrole i izmjere potrebne za izvođenje betonskih i armirano betonskih radova moraju biti izvedene točno i u svemu suglasno s izvedbenim nacrtima.

Oborinsku i procjednu vodu na temeljnim plohama betoniranja Izvođač je dužan ukloniti na način kako je to propisano tehničkim uvjetima za iskop upotrebom crpki dovoljnog kapaciteta, odnosno kako to odredi Nadzorni inženjer.

Prema zahtjevima iz ovog Programa kontrole i osiguranja kvalitete beton se proizvodi kao Projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima)

Za sastav i svojstva projektiranog betona, odgovoran je proizvođač betona.

Izvođač mora prema normi HRN EN 13670 prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 13670 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstode očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača.

Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstode očvrslog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstode betona provodi se odgovarajudom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstode«.

Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstode betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstode provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstode betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i HRN EN 12504-2 te ocjenu sukladnosti prema HRN EN 13791.

3.7. TEKUDA ISPITIVANJA

O izvršenim tekudim ispitivanjima materijala koji se ugrađuje u građevinu mora se cijelo vrijeme građenja voditi evidencija te napisati izvješde o pogodnosti ugrađenih materijala sukladno projektu, ovom programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima.

Izvješde o pogodnosti ugrađenih materijala mora sadržavati sljedede dijelove:

Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje,

Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno ocjena kvalitete,

Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini,

Sva ispitivanja koja de biti sastavni dio završnog izvještaja o kvaliteti ugrađenih materijala treba izdati laboratorij za ispitivanje svježeg i očvrslog betona akreditiran prema HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za svježi i očvrsli beton,

Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu dokumentaciju (građevinski dnevnik).

Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvođač je dužan priložiti rezultate tekudih ispitivanja koja se odnose na isporučene količine.

Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno propisima.

3.8. NADZOR

Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete vrši glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomodnike-specijaliste iz područja tehnologije betona, statike, hidroizolaterskih i asfalterskih radova te prisutnost projektanta koji vrši projektantski nadzor.

U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može vršiti i nezavisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete.

Izvođač radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvode korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kvalitetu izvedenih radova te nakon toga odobri nastavak radova.

Stručni nadzor

Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika, pladen je od vlasnika i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vede radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i određuje dinamiku pladanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih vedih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.

Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo s tim te mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.

Izvješde o izvedenim radovima

Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješde o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješdu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviđeno projektom.

3.9. SPECIFIKACIJE GRAĐEVNIH PROIZVODA

Gotovo svi građevinski proizvodi koji de se ugrađivati u objekt dopremati de se iz pogona i tvornica izvan gradilišta.

Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o svojstvima proizvođača i važedu potvrdu sukladnosti s odgovarajudom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji de se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.

Voda za pripremu betona. Mora biti pouzdano pitka voda iz gradskog vodovoda. Voda reciklirana iz proizvodnje betona može se koristiti sukladno normi HRN EN 1008.

Kemijski dodaci betonu. Mogu se koristiti sukladno Prilogu E TPBK i HRN EN 934-2 za beton. Efikasnost osnovnog djelovanja svake pošiljke svakog tipa dodatka mora biti prije upotrebe provjerena i potvrđena.

Čelik za armiranje. Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260.

Asfalterski radovi. Svi sastojci asfaltnih mješavina i asfalt kao cjelina, trebaju u potpunosti zadovoljavati zahtjeve važedih normi, propisa i pravila struke, uz također propisana tekuda i kontrolna ispitivanja materijala i kontrolu izvođenja. Kontrolna ispitivanja izvedenog sloja obuhvadaju provjeru debljine sloja, ravnosti, hrapavosti i nagiba gornje plohe te fizikalno-mehaničkih svojstava materijala. Izvedba asfaltnih slojeva je u svemu prema važedim propisima. Tehnologiju i dinamiku radova odobrava nadzorni inženjer.

3.10. MATERIJALI ZA SANACIJU

Na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja sastojaka i svojstava materijala odabrati de se proizvođač materijala. Odabrani materijal mora udovoljavati postavljenim zahtjevima u projektu i zadovoljavati svim navedenim karakteristikama te iste moraju biti dokazane prethodnim laboratorijskim ispitivanjima.

Svi materijali za sanaciju moraju biti tvornički proizvedeni, tj. ne smiju se proizvoditi na gradilištu. Svi materijali koji se koriste na gradilištu, moraju imati valjanu Izjavu o svojstvima.

3.11. SPECIFIKACIJE IZVEDBE

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu odobrenom od strane nadležne službe.

Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.

Uzimanje uzoraka u svrhu tekudih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.

3.11.1. Uvjeti kvalitete podloge za nastavak određene vrste radova

Armirano-betonska podloga (upornjaci, staze, centralni razdjelni pojas, predgotovljeni nosači)

Vlačna čvrstoda prionljivosti pull-off metodom prema HRN EN 1542

srednja vrijednost: ≥ 1,50 N/mm2

pojedinačna vrijednost: ≥ 1,20 N/mm2

Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi

Konstrukcijske spojnice moraju biti čiste i bez prašine. Oplatu treba očistiti od prljavštine, prašine i svih nečistoda koje se nalaze unutar nje. Predviđa li se temperatura okoline ispod 0°C u vrijeme ugradnje materijala ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite materijala od oštedenja smrzavanjem. Mortovi za sanaciju i beton ne smiju se ugrađivati na temperaturi nižoj od +5°C ni vedoj od +30°C.

3.11.2. Ugradnja betona

Betoniranje i ugradnja sanacijskog morta se ne smije izvoditi pri temperaturama nižim od +5°C ili pri brzini vjetra vedoj od 20 m/s. Trajnoelastični premaz i betoniranje se ne smiju izvoditi po kiši, koja može oštetiti površinski sloj premaza, odnosno mladog betona, prije nego se izvede površinska zaštita.

Beton i sanacijski mort se smiju ugrađivati samo kada je dokazana prionjivost podloge.

3.11.3. Njegovanje i zaštita

Ugrađeni beton i sanacijski mort treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i drugih nepovoljnih atmosferilija.

Beton i sanacijski mort treba u ranom razdoblju treba zaštititi:

da se skupljanje svede na najmanju mjeru,

da se postigne potrebna tlačna i čvrstoda na savijanje,

da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,

od smrzavanja,

od štetnih vibracija, udara ili drugih oštedivanja.

3.12. PROGRAM KONTROLE RADOVA I MATERIJALA

Kontrola izvođenja svih sanacijskih radova i postignute kakvode ugrađenog materijala provodi se prema Projektu sanacije i u skladu s prihvadenim planom izvođenja.

Za vrijeme izvođenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvode korištenih sanacijskih materijala, prema Programu kontrolnih ispitivanja koji de služiti kao podloga za izradu Završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvodi izvedenih radova na sanaciji.

3.12.1. Izvođenje

Svi projektom predviđeni sanacijski radovi trebaju biti povjereni izvoditelju specijaliziranom za tu vrstu radova.

3.12.2. Prethodna ispitivanja

Svi materijali za sanaciju prihvadaju se na temelju atestne dokumentacije ili uvjerenja o kvaliteti kojima su dokazana projektom propisana svojstva. Izvoditelj navedenu dokumentaciju predaje na prihvadanje i ovjeru nadzornom inženjeru ili projektantu. U slučaju da materijal predviđen za ugradnju ne posjeduje važeda uvjerenja, potrebno je prije ugradnje provesti prethodna ispitivanja propisanih karakteristika u ustanovi specijaliziranoj za tu vrstu ispitivanja.

3.12.3. Tekuda ispitivanja

Za vrijeme izvođenja sanacijskih radova potrebno je vršiti stalni tehnološki nadzor. Ovim planom definira se učestalost uzorkovanja i ispitivanja za vrijeme izvođenja sanacije. Uzorkovanje je potrebno provoditi minimalno jedan put u svakom radnom danu. Za vrijeme sanacije treba uzorkovati i ispitivati materijale prema tablici.

U tablici 11 je prikazan program tekudih ispitivanja koja obavlja izvođač radova.

Tablica 11 Program tekudih ispitivanja betona i reparaturnog morta

Konstruktivni element/ Materijal

Svojstvo Norma Učestalost ispitivanja Kriterij prihvadanja

Upornjaci /reparaturni mort R4

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom (hidrodemolirana

podloga)

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/dan izvođenja radova

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥1,5 N/mm2

Tlačna čvrstoda i čvrstoda na savijanje

HRN EN 12190

1 serija/dan izvođenja radova

(1 serija: 3 prizme 4×4×16 cm)

>45 N/mm2

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom (izvedeni slojevi

morta)

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/dan izvođenja radova

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥1,5 N/mm2

Pješačke staze/beton

Tlačna čvrstoda HRN EN 12390-3

1 uzorak/dan izvođenja radova

(kocka 150/150/150 mm)

fcm ≥ fck+1 (46 N/mm

2)

fci ≥ fck-4 (41 N/mm

2)

Vodonepropusnost HRN EN 12390-8

1 ispitna serija (3 uzorka kocke

150/150/150 mm) prodor ≤15 mm

Smrzavanje i odmrzavanje uz soli za odmrzavanje, 56

ciklusa

HRN CEN/TS 12390-9

1 ispitna serija (4 uzorka kocke

dim.150/150/150 mm)

Sn≤0,5 kg/m3

(srednja vr.) Sn≤1,0 kg/m

3

(pojedinačna vr.)

Pješačke staze/reparaturni

mort R4 Rubne i centralni

pojas s kapom/reparaturni

mort R4

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom (hidrodemolirana

podloga)

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/dan izvođenja radova

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥1,5 N/mm2

Tlačna čvrstoda i čvrstoda na savijanje

HRN EN 12190

1 serija/dan izvođenja radova

(1 serija: 3 prizme 4×4×16 cm)

>45 N/mm2

Konstruktivni element/ Materijal

Svojstvo Norma Učestalost ispitivanja Kriterij prihvadanja

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom (izvedeni slojevi

morta)

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/dan izvođenja radova

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥1,5 N/mm2

Kolnička konstrukcija/temeljni

sloj hidroizolacije

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/250 m2

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥1,5 (min. 1,0) N/mm

2

Kolnička konstrukcija/brtveni

sloj hidroizolacije

Čvrstoda prionjivosti pull-off metodom

HRN EN 1542

1 ispitno mjesto/250 m2

(1 ispitno mjesto: 3 alata)

≥0,8 (min. 0,4) N/mm

2

Tablica 12 Minimalna učestalost provedbe ispitivanja i izvođačke kontrole kvalitete građevnih proizvoda za objekte i gradilišta s potrošnjom asfaltne mješavine za pojedini asfaltni sloj od 8000 m

2 te za sve cestovne

objekte na kojima je predviđeno minimalno srednje prometno opteredenje, bez obzira na potrošnju bitumenske mješavine

Građevni proizvod Svojstvo Ispitna norma Učestalost ispitivanja

(Izvođač) Učestalost ispitivanja

(Investitor)

Punilo Granulometrijski sastav

HRN EN 933-10

točka 6.2, tablica 4, norma HRN EN 13108-2

1 uzorak/gradilište

Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Agregat

Granulometrijski sastav, udio sitnih čestica

HRN EN 933-1

točka 6.2, tablica 3, norma HRN EN 13108-2

1 uzorak/50000 m2

Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Indeks oblika HRN EN 933-4

Uglatost zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6

Otpornost na predrobljavanje HRN EN 1097-

2

Bitumensko vezivo

Penetracija HRN EN 1426

točka 6.2, tablica 5, norma HRN EN 13108-2

1 uzorak/50000 m2

Točka razmekšanja HRN EN 1427

Točka loma po Frassu HRN EN 12593

Elastični povrat HRN EN 13398

Otpornost na otvrdnjavanje HRN EN 1267-1

Zadržana penetracija

HRN EN 1426

Porast/pad točke razmekšanja

HRN EN 1427

Elastični povrat HRN EN 13398

Bitumenska emulzija

Polaritet čestica HRN EN 1430

1 uzorak/gradilište --

Udio veziva HRN EN 1428

Vrijednost raspada HRN EN 13075-1

Bitumen izdvojen prema HRN EN 13704-1

Penetracija HRN EN 1426

Točka razmekšanja

HRN EN 1427

Elastični povrat HRN EN 13398

Kohezija HRN EN 13589 HRN EN 13703

Bitumenska mješavina

Bitumen izdvojen ekstrakcijom

penetracija HRN EN 1426

-- 50000 m2 Točka razmekšanja

HRN EN 1427

Elastični povrat HRN EN 13398

Granulometrijski sastav HRN EN 12697-2

1 uzorak na početku izvedbe asfalterskih radova i

dalje na svakih: 500t (habajudi sloj)

750t (vezni sloj)

1 uzorak na početku izvedbe asfalterskih

radova i dalje na svakih: 1000t (habajudi sloj)

1500t (vezni sloj)

Udio veziva HRN EN 12697-1

Udio šupljina HRN EN 12697-8

Građevni proizvod Svojstvo Ispitna norma Učestalost ispitivanja

(Izvođač) Učestalost ispitivanja

(Investitor)

Ispuna šupljina bitumenom HRN EN 12697-8

Otpornost na djelovanje vode (omjer ITSR)

HRN EN 12697-12

1 uzorak/25000 m2 1 uzorak/gradilište

Ocjeđivanje veziva HRN EN

12697-18 1 uzorak/gradilište 1 uzorak/gradilište

Temperatura HRN EN

12697-13 kod svakog uzorkovanja kod svakog uzorkovanja

Krutost, zamor, niske temperaturea

HRN EN 12697-24 HRN EN

12697-26 HRN EN

12697-46

-- 1 uzorak/60000 m2

au slučaju fundamentalnog pristupa

Tablica 13 Minimalna učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete izvedenog asfaltnog kolnika za objekte i gradilišta s potrošnjom bitumenske mješavine za pojedini asfaltni sloj od 8000 m

2 te za sve cestovne objekte na kojima je predviđeno minimalno srednje prometno opteredenje, bez

obzira na potrošnju bitumenske mješavine

Svojstvo Ispitna norma Učestalost ispitivanja

(Izvođač) Učestalost ispitivanja

(Investitor)

Debljina HRN EN 12697-36

1 uzorak / 4000 m2 1 uzorak / 4000 m2 Udio šupljina HRN EN 12697-8

Stupanj zbijenosti --

Povezanost slojeva TSC 06.753 1 uzorak na početku izvedbe asfalterskih radova i dalje na

svakih 20000 m2

1 uzorak na početku izvedbe asfalterskih radova i dalje na

svakih 20000 m2

Tekstura (habajudi sloj) HRN EN 13036-1 HRN EN 13036-6

Svakih 10000 m2 ili kontinuirano

Svakih 10000 m2 ili kontinuirano

Hvatljivost (habajudi sloj) HRN EN 13036-4 Svakih 10000 m2 ili

kontinuirano Svakih 10000 m2 ili

kontinuirano

Otpornost prema trajnoj deformaciji – kolotraženje

HRN EN 12697-22 1 uzorak / gradilište 1 uzorak / 20000 m2

Uzdužna ravnost

Habajudi sloj HRN EN 13036-6

HRN EN 13036-7

Kontinuirano na cijeloj dužini trase

Kontinuirano na cijeloj dužini trase

Vezni sloj Djelomično u odsječcima

j=200 m

Visina sloja, poprečni pad i položaj izvedenog sloja -- Svaki profil

Na najmanje 20% podataka od izvođačke kontrole

Sveukupna kontrola i osiguranje kvalitete asfaltnih slojeva spada u razred nadzora I (vrlo i izuzetno teško prometno opteredenje, aerodromske operativne površine i autoceste bez obzira na prometno opteredenje).

3.12.4. Kontrolna ispitivanja

Kontrolna ispitivanja obavlja tehnološki nadzor prema tablicama pod točkom 4.12.3. Tamo gdje nije navedena učestalost kontrolnih ispitivanja, ona je dvostruko manja u odnosu na tekuda ispitivanja.

3.12.5. Prihvadanje kvalitete od strane investitora

Tehnologija izvođenja, prethodna i tekuda ispitivanja moraju biti pod stalnim stručnim nadzorom specijaliziranim za tu vrstu radova. Kvalitetu radova prihvada investitor na bazi konačnog izvještaja kojim se ocjenjuju: uvjerenja o kvaliteti ili rezultati prethodnih ispitivanja

kontrolna ispitivanja tijekom izvođenja radovi izvođenja prema tehničkim uvjetima projekta koju daje tehnološki nadzor.

Naručitelj: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

Širolina 4, HR-10000 Zagreb

Građevina: Most Okoli u km 82+667, na autocesti A3: Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica: Križ – Popovača

Broj T.D.: PS-26.03.18-03-10

Vrsta projekta Izvedbeni projekt sanacije

4. ZBRINJAVANJE OTPADA

4.1. Odlaganje otpada

Izvođač je dužan odlagati sav otpad na privremenu deponiju, s koje se nakon završetka radova otpad mora prevesti na trajnu deponiju. Zbrinjavanje i rad s opasnim kemikalijama vrše radnici osposobljeni za tu vrstu radova. Postupanje s otpadom mora biti u skladu sa Zakonom o kemikalijama i Pravilnikom o gospodarenju otpadom.

Zbrinjavanje građevinskog otpada:

Prilikom organizacije građenja i kod izvođenja radova treba predvidjeti mjere zaštite, radi sprječavanja zagađenja okoliša i podzemlja tekudim i krutim tvarima, kao što su: otrovi, masnode, kemijski agresivne tvari, soli, organska otapala i slično.

Izvoditelj je dužan redovito održavati i čistiti gradilište.

Sve otpadne materijale (šuta, mort, ambalaža i sl.) treba odmah odvesti ili privremeno odložiti na za to predviđeno mjesto, koje de se svakodnevno odvoziti na deponiju ili reciklažu, a sve prema odredbi Nadzornog inženjera.

Okoliš gradilišta, odnosno prostor koji je ono zauzelo za potrebe sanacije, mora se nakon izvedenih radova, a prije puštanja u promet, vratiti u prvobitno stanje. To znači da se moraju očistiti sve nečistode, sva gradilišna oprema, sva neutrošena gradiva, otpad i slično.

NAPOMENA: Ponuditelj je dužan radove izvoditi sve dane u tjednu, uključujudi vikende i državne blagdane, po potrebi i 24 h u tri smjene

SITUACIJA

Margareta Kožar, dipl. ing. građ.

Mjerilo:

Izradila:

PS-26.03.18-03-10

Broj T.D.:

8.1.

Prilog br.:

Sadržaj:

SITUACIJA (preuzeto iz

projekta M-3798/13 IPZ 790601)

Naručitelj:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

Vrsta elaborata:

Građevina:

PROJEKT SANACIJE

MOST OKOLI U KM 82+667, AUTOCESTA A3 - ZAGREB - LIPOVAC,DIONICA KRIŽ - POPOVAČA

Suradnica:

Anica Keretić, mag. ing. aedif.

--