prijedlozi za dodjelu javnih priznanja grada rijeke u … · završene gimnazije, 1954. godine seli...

To ka 2.

PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U 2011. GODINI

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA

Gradsko vije e Odbor za javna priznanja KLASA: 021-05/2011-01/12 URBROJ: 2170/01-16-00-11-6 Rijeka, 14. travnja 2011.

GRADSKOM VIJE U GRADA RIJEKE Predsjednici Dorotei Peši -Bukovac

PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U 2011. GODINI

I. UVOD Odlukom o javnim priznanjima Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske

županije" broj 26/02, 9/06, 20/08 29/09 i 21/10-pro iš eni tekst) propisano je da su javna priznanja Grada Rijeke koja se dodjeljuju svake godine:

1. Nagrada Grada Rijeke za životno djelo koja se dodjeljuje fizi koj osobi s

prebivalištem na podru ju Republike Hrvatske, za cjelokupno postignu e na unapre ivanju znanosti, gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi, sporta, umjetnosti, kulture, odgoja i obrazovanja i drugih oblika društvenog života, koje predstavlja izuzetan doprinos razvitku i ugledu Grada.

2. Godišnja nagrada Grada Rijeke koja se dodjeljuje doma oj ili stranoj, fizi koj ili pravnoj osobi za doprinos i postignu a koja su od osobitog zna aja za Grad, a koja su ostvarena u posljednje dvije godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada iz podru ja gospodarstva, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, sporta i tehni ke kulture, zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.

3. Zlatna plaketa "Grb Grada Rijeke" koja se dodjeljuje doma oj ili stranoj, fizi koj ili pravnoj osobi za izniman doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada u svim podru jima gospodarskog i društvenog života.

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja podnose se Odboru za javna priznanja na temelju javnog poziva koji se objavljuje u lokalnom javnom glasilu i web stranici Grada. Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke donosi Gradsko vije e na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja.

4

II. DOSTAVLJENI PRIJEDLOZI Temeljem javnog poziva objavljenog u lokalnim glasilima, Novom listu i La voce del

popolu, te na službenim stranicama Grada Rijeke u roku je dostavljeno:

5 prijedloga za dodjelu Nagrade Grada Rijeke za životno djelo, 16 prijedloga za dodjelu Godišnje Nagrade Grada Rijeke i 7 prijedloga za dodjelu Zlatne plakete "Grb Grada Rijeke".

Podneseni su sljede i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke:

NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO

1. Akademik Petar Str i 2. Ivan Festini 3. Mario Schiavato 4. Maestro Vladimir Beni 5. Marija Omerza (Radosavljevi )

GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE

1. prof. dr. sc. Saša Ostoji , dr. med. - znanost 2. Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture - znanost 3. prof. dr. sc. Bruno Grbac - znanost 4. prof. dr. sc. Pavao Komadina – znanost i obrazovanje 5. prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med. – znanost 6. Andrea Marsanich - kultura 7. Damir Orli - kultura 8. prof. dr. Marina Biti, red. prof. i dr. sc. Diana Grguri - kultura 9. Lea Lazzarich - kultura 10. Zoran Žmiri - kultura 11. Aleksandar Tomuli – kultura 12. dr. sc. Rajka Jurdana Šepi – kultura i znanost 13. Marko Tolja – kultura 14. Ton i Grabuši – obrtništvo

15. Oldtimer klub Rijeka – tehni ka (prometna) kultura

16. Samir Bara - sport

ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA RIJEKE"

1. Makedonsko kulturno društvo Ilinden 2. Dom u enika Sušak 3. Lions klub Sušak 4. Vladimir Gašparovi – Gašo 5. Planinarsko društvo Kamenjak 6. dr. med. dent. Željko Miljani 7. Tehni ki fakultet Sveu ilišta u Rijeci

5

III. SAŽETAK PRIJEDLOGA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE

Prema dostavljenim prijedlozima, obrazloženjima te priloženom dokumentacijom za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u nastavku se daje kratak pregled osnovnih podataka te sažetak obrazloženja za svakog pojedinog kandidata. NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO KANDIDAT: Akademik Petar Str i PREDLAGATELJI: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Povijesno društvo Rijeka prof. dr. sc. fra Emanuel Hoško Rodoslovno društvo Bartol Zmaji Rijeka Povijesna udruga otoka Krka

PRIJEDLOG PODUPIRU: Razred za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Filozofski fakultet Sveu ilišta u Rijeci

Savez antifašisti kih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Prva suša ka hrvatska gimnazija u Rijeci

prof. dr. sc. Vinko Ribari Josip Matkovi Hrvatska itaonica Trsat

prof. dr. sc. Katica Ivaniševi OSNOVNI PODACI: Ro en 1936. godine u Krasu na otoku Krku. lan je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1992. godine, a njezin redoviti lan od 2000. godine. Doktor je povijesnih znanosti i arhivist. Umirovljeni je upravitelj Arhiva, arhivski i znanstveni savjetnik Akademije. Znanstvenik je za povijest zapadne Hrvatske, napose u XIX. i XX. stolje u te za hrvatsko-talijansko-slovenske odnose i pomo ne povijesne znanosti. Bio je upravitelj Arhiva Hrvatske i Arhiva HAZU, predsjednik republi kih društava povjesni ara, arhivista i akavskog sabora, organizator niza doma ih i me unarodnih znanstvenih skupova, glavni urednik godišnjaka, nizova i drugih izdanja te vanjski profesor više fakulteta. Sada je voditelj Akademijina Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Podru nom jedinicom u Puli i znanstvenih projekata koji se u njemu izvode. Glavni je urednik godišnjaka Kr ki zbornik, Rijeka i Arhiv te odgovorni urednik Zagreba. Osniva je i suosniva niza institucija, društava, glasila itd. Dobitnik je niza priznanja: odlikovanja Red Danice Hrvatske s likom Ru era Boškovi a, Nagrade za životno djelo Primorsko-goranske županije (2006. godine) i Godišnje nagrada Grada Rijeke. Objavio je na hrvatskome i stranim jezicima više stotina znanstvenih i stru nih lanaka te je autor/koautor 63 knjige. Izabran je po asnim gra aninom Grada Kastva te op ina Klana i avle. IZ OBRAZLOŽENJA: Opsežno je historiografsko djelo akademika Petra Str i a slika hrvatske historiografije podru ja zapadne Hrvatske. Taj je prvi profesionalni povjesni ar toga prostora svojom znanstvenom pozornoš u i nemirnim istraživa kim duhom obuhvatio široko vremensko razdoblje od ranoga srednjeg vijeka preko novovjekovnih zbivanja i doga anja do suvremenog doba, s posebnim naglaskom na razdobljima prijelomnim i u nacionalnim razmjerima. Velika znanstvena produkcija akademika Petra Str i a nastala u 50 godina profesionalnoga znanstvenog rada te širina i raznolikost problematike kojom se taj znanstvenik bavi, stavljaju ga me u najistaknutije naše znanstvenike-povjesni are. Primarna okupiranost istraživanjem povijesti Rijeke i rije kog podru ja, kvarnerskih otoka i Istre te o tom objavljeni radovi identificiraju ga povjesni arom upravo tog prostora.

6

KANDIDAT: Ivan Festini PREDLAGATELJI: Bo arski savez Grada Rijeke

Bo arski savez Primorsko-goranske Županije OSNOVNI PODACI: Ro en 1944. godine u Pagu. Srednju Geodetsku školu završava u Zagrebu, a 1971. godine dolazi u Rijeku gdje do umirovljenja radi kao geodet u Voplinu. Aktivno se po eo baviti bo anjem 1975. godine u Bo arskom klubu Kantrida. Igrao je aktivno do 1988. godine kada preuzima odgovorne funkcije u bo arskom sportu. 1993. godine postao je trener Bo arskog kluba Rikard Ben i . Od 1993. godine do danas 12 godina je obnašao funkciju predsjednika Bo arskog saveza Grada Rijeke što je i danas. Od 1995. godine Ivan Festini je i internacionalni bo arski instruktor. 2002. godine dobio je Zlatnu plaketu Bo arskog saveza Grada Rijeke. IZ OBRAZLOŽENJA: Ivan Festini izuzetno je cijenjen u hrvatskoj i svjetskoj bo arskoj zajednici što je i zaslužio cjeloživotnim nesebi nim angažmanom kao sportaš i kao sportski djelatnik. U njegovu ast, Svjetska bo arska federacija - FIB je 2009. godine izdala kovanicu koja se koristi na po etku svake utakmice kako bi se dobio protivnik koji ima pravo bacanja bulina i istu nazvala po gospodinu Ivanu Festiniju - Festino, što predstavlja izuzetnu ast i priznanje u svjetskom bo arskom sportu. Ivan Festini cijeli je svoj život nesebi no posvetio ovom sportu te je njegova velika zasluga i u popularizaciji bo arskog sporta me u generacijama sugra ana.

KANDIDAT: Mario Schiavato PREDLAGATELJ: Comunità degli Italiani di Fiume - Zajednica Talijana

Rijeka

OSNOVNI PODACI: Ro en 1931. godine u Quinto di Treviso (Republika Italija). Nakon djetinjstva i rane mladosti provedene u Vodnjanu, 1948. godine seli se u Rijeku gdje je završio gimnaziju i zatim radi kao grafi ar do umirovljenja. Mario Schiavato pripovjeda je, pjesnik i dramski pisac, bavi se i publicistikom te prevodi s hrvatskog na talijanski jezik. Od 1973. godine lan je Društva književnike Hrvatske. IZ OBRAZLOŽENJA: Tijekom svog dugogodišnjeg rada objavio je više od 500 pripovijetki u raznim dnevnim novinama i asopisima. Autor je 8 romana, 6 zbirki pjesama te preko 600 pripovijetki i basni te kazališnih djela za djecu. Dobitnik je brojnih književnih nagrada za prozu i poeziju od kojih navodimo sljede e: 18 nagrada Istria mobilissima, 3 nagrade Drago Gervais, 3 nagrade Vileg, 3 nagrade Carlo Mauri, 3 nagrade Poesia in Piazza, nagrade Histria, nagrade Antonio Bettanin itd. Roman Maria Schiavata Terra rossa e masiere u izdanju Edita nagra en je od Istarske županije kao najbolja knjiga o Istri u 2002. godini. Mario Schiavato aktivno se bavi i planinarenjem te je od 1970. godine vodi Planinarskog saveza Hrvatske. Objavio je sljede e transverzale: Sarajevska, Velebitska, Slovenska, 30 vrhova prijateljstva, 25 vrhova Tatri i Dolomitska transverzala. KANDIDAT: Maestro Vladimir Beni PREDLAGATELJI: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

HKD Teatar Rijeka Gradsko kazalište lutaka Rijeka

PRIJEDLOG PODUPIRU: Akademik Nedjeljko Fabrio prof. dr. Darko Gašparovi Dinko Lupi, operni prvak Slavko Šestak, dramski prvak

OSNOVNI PODACI: Ro en je 1922. godine u Zagrebu. U Zagrebu poha a studij violine u klasi prof. Vaclava Humla te u i dirigiranje u klasi profesora Milana Sachsa i Friedricha Zauna. Diplomirao je 1947. godine. U enik je velikog maestra Lovre pl. Mata i a s kojim sura uje ve u prvom stalnom dirigentskom aranžmanu koji dobiva 1948. u Skopju, a ta se suradnja nastavlja kad 1950. dolazi u Rijeku gdje stupa na mjesto dirigenta Opere i

7

Simfonijskog orkestra Narodnog kazališta. U Rijeci djeluje sljede ih 30-tak godina. Od 1963. do 1970. te od 1977. do 1981. ravnatelj je rije ke Opere, a u posljednjem terminu istodobno umjetni ki ravnatelj manifestacije Operna sezona Opatija-Pula-Rijeka. 1983. maestro Beni prelazi u Zagreb, najprije na mjesto programskog direktora Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, a potom i ravnatelja Opere Hrvatskog narodnog kazališta. Od 1984. do danas predsjednik je Upravnog odbora Fonda Lovro i Liliyn pl. Mata i sa sjedištem u Zagrebu. Od 2006. po asni je lan Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Dobitnik je mnogih prestižnih nagrada i priznanja. IZ OBRAZLOŽENJA: Maestro Vladimir Beni jedna je od najzna ajnijih i najve ih umjetni kih osobnosti glazbenoga i šire kulturnog života grada Rijeke u drugoj polovini 20. stolje a. Poslije studija na zagreba koj Muzi koj akademiji presudnu je ulogu u njegovom umjetni kom oblikovanju odigralo poznanstvo i suradnja s Lovrom pl. Mata i em. Prvi vrhunac svoga dirigentskog umije a doživio je maestro Beni izvedbom opere Richarda Straussa Kavalir s ružom 1968. godine kojom se definitivno uvrstio u rang dirigenata evropskog formata. Ostat e zabilježena tako er me unarodna afirmacija rije ke Opere kada je u vrijeme Beni eva mandata gostovala na europskim opernim scenama. Fascinantan je ve matemati ki udio maestra Vladimira Beni a u HNK Ivana pl. Zajca. Od 1950. do 1983 . realizirao je ukupno 1.217 nastupa, a od 1989. do 1992. realizirao je 67 nastupa. Dakle, maestro Beni najve i je dio svog iznimno dugog i plodonosnog života nesebi no posvetio Rijeci, utkavši u njenu noviju duhovnu povijest sve svoje znanje, umije e i ljubav na podru ju glazbeno scenske umjetnosti. KANDIDATKINJA: Marija Omerza (Radosavljevi ) PREDLAGATELJI: Grupa gra ana–bivše u enice i u enici, njihovi roditelji

te djelatnici Ekonomske škole Mijo Mirkovi (153 osobe) Ekonomska škola Mijo Mirkovi

PRIJEDLOG PODUPIRU: Slovenski dom-KPD Bazovica Demokratska zajednica Ma ara Likovna udruga Kvarner Mjesni odbor Turni Dolores Blagdan Peri Darlene Smoljan

OSNOVNI PODACI: Ro ena je 1935. godine u Kamniku, Republika Slovenija. Nakon završene Gimnazije, 1954. godine seli u Sarajevo gdje po inje raditi u Administrativnoj školi kao nastavnica strojopisa. 1965. godine preselila se s obitelji u Rijeku, gdje 1967. godine upisuje Pedagošku akademiju. 1969. godine zapošljava se u Centru usmjerenog obrazovanja ekonomsko upravno matemati ko informati kih kadrova u kojoj radi sve do umirovljenja 1991. godine. Nakon odlaska u mirovinu po inje se intenzivnije baviti slikarstvom i djelovanjem u Slovenskom domu - KPD Bazovica. lanica je Likovne udruge Kvarner te dugogodišnja lanica Kluba Suša ana. IZ OBRAZLOŽENJA: Ekonomska škola Mijo Mirkovi Rijeka ove, 2011. godine, obilježava 100.-godišnjicu svojeg postojanja i tom prigodom predlaže za Nagradu Grada Rijeke za životno djelo svoju nekadašnju djelatnicu, Mariju Omerza (Radosavljevi ). Odgoj i obrazovanje su temeljne kategorije životnih potreba ovjeka za zajedni ki život me u ljudima. To je vrlo zahtjevan posao, a curriculum u iteljevog rada je široj javnost prakti no nevidljiv, tu nema javnih pohvala, nema nagrada u smislu osvajanja trofeja ili sli no, nema materijalnih dokaza. Naši profesori ne znaju da li su uspjeli sve dok mi ne odrastemo i postanemo odgovorni lanovi društva. Tek onda dobiju od nas, tu i tamo, poneku povratnu informaciju da li su uspjeli u svojim pedagoškim nastojanjima. A mi smo postali vrijedni i uspješni ljudi zahvaljuju i našoj požrtvovnoj profesorici daktilografije i stenodaktilografije. Želimo joj se zahvaliti za sav trud i toplinu koju nam je pružala i olakšala školovanje. Ali nije nas ona podu avala samo daktilografiji i stenodaktilografiji nego i moralnim vrijednostima, zajedništvu, toleranciji, poštovanju i ljubavi. Najve i sretnici bili su oni u enici i u enice kojima je bila razrednica. Puna optimizma, vedrine i razumijevanja, gotovo maj inska, esto

8

nam je pomagala svojim savjetima da prebrodimo teške trenutke u našem životu. 17. velja e 2011. profesorica Marija Omerza (Radosavljevi ) imala je posebnu ast da postavom izložbe svojih umjetni kih slika u knjižnici Ekonomske škole Mije Mirkovi a Rijeka otvori manifestaciju obilježavanja 100-godišnjice postojanja Ekonomske škole u Rijeci. GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE

PODRU JE ZNANOST KANDIDAT: prof. dr. sc. Saša Ostoji , dr. med. PREDLAGATELJ: prof. dr. sc. Pero Lu in PRIJEDLOG PODUPIRU: prof. dr. sc. Alan Šusti , dr. med.

prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dr. med. prof. dr. sc. Marina Šanti

PODRU JE : znanost

OSNOVNI PODACI: Ro en 1966. godine u Koprivnici. Osnovnu i srednju školu završava u Rijeci. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1991. godine. Nakon pripravni kog staža 1993. godine zapošljava se na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. 1997. godine obranio je magistarski rad, a 2003. godine doktorsku disertaciju. 2009. godine izabran je u nastavno zvanje izvanredni profesor, a u svibnju 2010. godine izabran je u znanstveno zvanje, znanstveni savjetnik. lan je Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama, Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za rijetke bolesti, Hrvatskog antropološkog društva, Slovenskog društva za humanu genetiku, European Society for Reproductive Immunology i Alps-Adria Socitey for Immunology of reproduction. Od 2008. godine glavni je i odgovorni urednik Medicine, stru no-znanstvenog glasila Hrvatskog lije ni kog zbora Podružnica Rijeka. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata i odli ja Oluja 95 . IZ OBRAZLOŽENJA: Uzimaju i u obzir dosadašnji znanstveno-nastavni i stru ni rad prof. dr. Saše Ostoji a zasigurno treba naglasiti njegove višegodišnje uspješne javne nastupe u popularizaciji znanosti kao i ure ivanje znanstveno stru nog asopisa Medicina fluminensis. Iako je injenica da iz životopisa možemo puno toga iš itati i vidjeti o radu i angažmanu neke osobe, djelovanje i doprinos prof. dr. sc. Saše Ostoji a uvelike nadilazi njegov službeni životopis. Naime, od odli nog mladog studenta stasao je u iznimno kvalitetnog nastavnika i znanstvenika, a da je tomu tako svjedo i mentorstvo brojnim studentima na rije kom Medicinskom fakultetu, a posebno Nini Perezi, dr. med., perspektivnoj mladoj znanstvenici koja je izme u ostaloga dosegla i razinu Nacionalove Top-stipendistice. Upravo su javna znanstveno-popularna predavanja i angažman u javnosti oko popularizacije znanosti klju an kvalitativni i kvantitativni argument za dodjelu ove visoke nagrade. Tijekom svog cjelokupnog radnog vijeka, a ve i od studenskih dana prof. dr. sc. Saša Ostoji odlikuje se posebnim smislom za afirmaciju znanstvenih vrijednost u široj zajednici. U brojnim nastupima izdvajamo svakako one u sklopu Festivala znanosti, iji je jedan od najpoznatijih promotora. Prof. dr. sc. Saša Ostoji popularizira znanost i kroz brojna znanstvena i stru na društva u kojima je lan. Predloženik je Državne nagrade za znanost 2010. godine u kategoriji Godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti. KANDIDAT: Hrvatsko znanstveno društvo

za povijest zdravstvene kulture PREDLAGATELJ: Muzej grada Rijeke PODRU JE: znanost

IZ OBRAZLOŽENJA: Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture osnovala je u Rijeci 1966. godine skupina uglednih rije kih intelektualaca koju su predvodili: prof. dr. Nikola Korin, prof. dr. Radmila Matej i , prof. dr. Marijan Matej i , mr. ph. Mileva Korin, prof.

9

dr. Drago Vrbani i prof. dr. Eugen Cerkovnikov. Društvu uskoro pristupaju brojni intelektualci raznih struka koji afirmiraju interdisciplinarni pristup medicinskoj prošlosti. Za iskazane uspjehe Društvo je me u inim dobilo i Godišnju nagradu Grada Rijeke 1969., a nekoliko uglednih lanova dobitnici su nagrada Grada Rijeke za životno djelo odnosno godišnjih nagrada. Tijekom proteklih 45 godina održano je 245 stru nih i znanstvenih skupova u Rijeci, diljem Primorsko-goranske i Istarske županije, te je organizirano više stru no-znanstvenih izleta u Sloveniji, Italiji, Ma arskoj i Austriji. Od najzna ajnijih aktivnosti unazad posljednjih godina isti e se 11 znanstvenih skupova s glavnom temom Rijeka i Rije ani u medicinskoj povjesnici. Druga zna ajna aktivnost je me unarodni asopis AMHA-Acta medico-historica Adriatica. Društvo broji 50-tak aktivnih lanova, sveu ilišnih nastavnika i studenata, lije nika, stomatologa, pravnika i povjesni ara. Od najzna ajnijih uspjeha postignutih tijekom 2009. i 2010. godine kao najvažnije i posebne valja istaknuti: 10. i 11. znanstveni skup Rijeka i Rije ani u medicinskoj povjesnici, asopis AMHA-Acta medico-historica Adriatica, objavljene su tri knjige, organizirano je 14 sastanaka u obliku znanstvenih skupova, promocija znanstvenih knjiga i asopisa te sudjelovanje na drugim kulturnim i znanstvenim manifestacijama u Rijeci. Slijedom re enoga, smatramo da su od proteklih 45 godina koliko djeluje Društvo u našem gradu, tijekom posljednje dvije postignuti posebno respektabilni rezultati na afirmaciji izu avanja i popularizaciji medicinske prošlosti ne samo u lokalnim i nacionalnim okvirima, ve i u me unarodnim razmjerima. KANDIDAT: prof. dr. sc. Bruno Grbac PREDLAGATELJ: Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci PRIJEDLOG PODUPIRU: CROMAR-Društvo za marketing Rijeka

Zajednica sportskih udruga grada Rijeka "Rije ki sportski savez"

PODRU JE: znanost OSNOVNI PODACI: Ro en u Rijeci 1949. godine. Doktorirao iz podru ja marketinga 1991.godine. Radio u gospodarstvu (1974.-1977.) i jedinici lokalne samouprave (1978.-1986.), a od 1987. zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Nositelj je 4 kolegija na preddiplomskom i diplomskom sveu ilišnom studiju te 4 kolegija na poslijediplomskim specijalisti kim studijima i 3 kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Gostuju i je profesor na ekonomskim fakultetima u Ljubljani, Sarajevu, Clevelandu, Beijingu, Zagrebu, Osijeku, Splitu i Dubrovniku. Kao dobitnik Fulbrightove nagrade u akademskoj godini 1994./1995. djeluje na John Carroll University (SAD). Vodio je više me unarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata te objavio i uredio 21 knjigu i objavio preko 150 znanstvenih i stru nih radova. Aktivni je u esnik na preko 30 me unarodnih znanstvenih skupova, a rezultate istraživanja pretežito objavljuje u referentnim me unarodnim znanstvenim asopisima. IZ OBRAZLOŽENJA: Predloženik prof. dr. sc. Bruno Grbac u protekle dvije godine autor je i koautor etiri knjige i sedam znanstvenih lanaka objavljenih u prestižnim me unarodnim asopisima i publikacijama. Glavni je istraživa znanstvenoistraživa kog projekta pod

pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Recenzent je etiri znanstvene knjige, 13 znanstvenih lanaka za prestižne me unarodne i nacionalne znanstvene asopise te Kongres CROMAR-a. Prof. dr. sc. Bruno Grbac u 2009. i 2010. godini objavio je samostalno dvije knjige (Izazovi me unarodnog tržišta i Marketinške paradigme-stvaranje i razmjena vrijednosti) te u koautorstvu tako er dvije znanstvene knjige. Zbog izražene sklonosti radu s mladim istraživa ima prof. dr. Bruno Grbac vrlo je esto tražen kao mentor te je u protekle dvije godine bio mentor za 38 studenata na sveu ilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju, mentor za 8 polaznika poslijediplomskog znanstvenog i specijalisti kog studija te mentor trojici doktoranata. Rezimiraju i, može se zaklju iti da je prof. dr. sc. Bruno Grbac u posljednje dvije godine ostvario zavidna znanstvena postignu a i ostvario zapaženi znanstveni doprinos i na taj na in doprinio afirmaciji grada Rijeke kao sveu ilišnog grada s zna ajnim istraživa kim potencijalom.

10

KANDIDAT: prof. dr. sc. Pavao Komadina PREDLAGATELJ: Pomorski fakultet Sveu ilišta u Rijeci PRIJEDLOG PODUPIRU: rektor Sveu ilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lu in

Udruga kapetana i asnika sjevernog Jadrana "Kraljica mora"

Jadrolinija Rijeka Lu ka uprava Rijeka

PODRU JE: znanost,obrazovanje i razvitak pomorskog gospodarstva OSNOVNI PODACI: Ro en 1946. godine u Tivtu. Nakon završetka Srednje pomorske škole u Bakru, studira na Pomorskom fakultetu Sveu ilišta u Rijeci na kojem je stekao titulu doktora tehni kih znanosti iz podru ja pomorskog prometa. Prof. dr. sc. Pavao Komadina od 1978. godine radi u znanstveno-nastavnim zvanjima, najprije kao asistent, a danas kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2004. godine zaposlen je na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Dekan je Pomorskog fakulteta u Rijeci u dva dvogodišnja mandata, u jednom trogodišnjem mandatu i u tijeku novog trogodišnjeg mandata. Od 2010. godine prorektor je Sveu ilišta u Rijeci za suradnju sa zajednicom i privredom te zapošljivost studenata. Redoviti je lan Akademije tehni kih znanosti Hrvatske. Potpredsjednik je Znanstvenog savjeta za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnik je nagrade predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovi a. Autor je sedam udžbenika od kojih tri kao autor i etiri u koautorstvu. Vije nik je Županijske skupštine Primorsko-goranske županije. IZ OBRAZLOŽENJA: Prof. dr. sc. Pavao Komadina u 2009. i 2010. godini sudjelovao je kao jedan od istraživa a na dva projekta Europske zajednice unutar sedmog okvirnog programa. Tijekom posljednje dvije godine kandidat je u svojstvu voditelja ili koautora sudjelovao u izradi 15-tak maritimnih studija, elaborata i projekata za državnu upravu i pomorsko gospodarstvo. Na 26. Me unarodnom sajmu NAUTICA 2010. godine prof. dr. sc. Pavao Komadina dobio je nagradu Zlatno jedro za doprinos razvoju sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša na Jadranu. 2009. godine izabran je za vanjskog lana Saborskog odbora za promet i veze kao priznati znanstvenik i stru njak iz pomorskog prometa. Prof. dr. sc. Pavao Komadina osmislio je, suuredio te ve im dijelom napisao monografiju u povodu proslave 60-te obljetnice osnutka Pomorskog fakulteta u Rijeci kao prve visokoškolske ustanove na isto noj obali Jadrana. 2010. godine, predloženi je s doc. dr. sc. Mirjanom Kova i napisao knjigu Upravljanje pomorskim podru jem i održivi razvoj. Prof. dr. sc. Pavao Komadina lan je Mati nog odbora za podru je tehni kih znanosti, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovne, raketne i svemirske tehnike, osniva je i lan Udruge pomorskih u ilišta Hrvatske, lan je ispitnih komisija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predsjednik je Nadzornog odbora Udruge diplomiranih studenata Pomorskog fakulteta u Rijeci Alumni PFRI. KANDIDAT: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med. PREDLAGATELJ: Hrvatski lije ni ki zbor Podružnica Rijeka PRIJEDLOG PODUPIRU: Medicinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci

Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatsko društvo za parenteralnu i enteralnu prehranu

Hrvatski pokret za prava pacijenata PODRU JE: znanost OSNOVNI PODACI: Ro en 1962. godine u Rijeci. Diplomirao je 1987. godine na Medicinskom fakultetu Sveu ilišta u Rijeci na kojem 1988. godine završava poslijediplomski studij Klini ka patofiziologija. Internu medicinu specijalizira u Klini kom bolni kom centru Rijeka od 1992. do 1996. godine, a 2001. godine upisuje poslijediplomski studij Znanstveni menadžment na Sveu ilištu u Zagrebu i na London School of Economics. Proglašen je najboljim studentom na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1987. godine, dobitnik je nagrade

11

mladom znanstveniku na 4th United Gastroenterology Week u Berlinu 1996. godine, dobitnik je nagrade Hrvatskog lije ni kog zbora za najbolji znanstveni rad iz podru ja klini ke medicine te Zelenog kartona za doprinos razvoju kulture, poštovanja i promicanja prava pacijenata. Prof. dr. Davor Štimac danas je zamjenik predstojnika Klinike za internu medicinu za lokalitet Rijeka Klini kog bolni kog centra Rijeka, pro elnik Zavoda za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu te zamjenik pro elnika Katedre za internu medicinu. IZ OBRAZLOŽENJA: Prof. Štimac obavljao je od 2006. do 2009 godine funkciju predsjednika Hrvatskog gastroenterološkog društva gdje se uspio visoko pozicionirati u svjetskim i europskim gastroenterološkim organizacijama tako da trenutno obnaša ulogu lana Komiteta za smjernice u gastroenterologiji kao i Komiteta za edukaciju Svjetske

gastroenterološke organizacije, a uz to je jedan od osam lanova Savjeta Europske asocijacije nacionalnih gastroenteroloških društava. Predsjedava medicinskom sekcijom IASGO (Internacionalna asocijacija kirurga, gastroenterologa i onkologa), redoviti je predava IAGE (Internacionalna asocijacija gastroenterologa i endoskopi ara), lan je znanstvenog odbora Europskog pankreatološkog udruženja, lan je Europskog board-a za gastroenterologiju i hepatologiju, a samo je u posljednje dvije godine uz brojna predavanja u zemlji održao i 20-tak pozvanih predavanja širom Europe i svijeta. Prošle godine postao je prvi Hrvat s europskom diplomom iz gastroenterologije i hepatologije, jedan je od najcitiranijih hrvatskih klini kih znanstvenika s preko 450 citata u najbolje indeksiranim znanstvenim bazama. lan je uredni kog odbora uglednih asopisa, a krajem prošle godine predstavljen je i kao jedan od urednika hrvatskog izdanja MSD priru nika dijagnostike i terapije, danas vjerojatno najrasprostranjenijeg medicinskog priru nika u svijetu uop e. Voditelj je više znanstvenih projekata, mentor niza doktorskih disertacija, lan Hrvatske akademije medicinskih znanosti i lan Povjerenstva ministarstva zdravstva za program ranog probira karcinoma debelog crijeva.

PODRU JE KULTURA KANDIDAT: Andrea Marsanich PREDLAGATELJ: Vije e talijanske nacionalne manjine

Primorsko-goranske županije PODRU JE: kultura (novinarstvo)

OSNOVNI PODACI: Ro en 1957. godine u Rijeci. Poha ao je osnovnu i srednju talijansku školu. Kao novinar po eo je raditi 1976. godine u listu La voce del popolo gdje je ostao do 1990. koje godine se zapošljava u talijanskoj redakciji Radio-Rijeke, gdje radi i danas. Godinama je obnašao dužnost odgovornog u sportskom odjelu Zajednica talijana u Rijeci i organizirao brojna sportska doga anja za pripadnike talijanske etni ke skupine i ostale sportaše. IZ OBRAZLOŽENJA: Andrea Marsanich od 1992. godine do danas sura uje s trš anskim dnevnim listom Il Piccolo te je napisao više od 12 tisu a lanaka. Kao novinar prati doga anja u Gradu Rijeci, u Primorsko-goranskoj županiji i u Republici Hrvatskoj te aktivnosti i projekte talijanske nacionalne zajednice. U stotinama lanaka dotaknuo je temu rije kog, kvarnerskog, goranskog i hrvatskog turizma. Sura uje s Radio Koprom od 1997. godine i TV Koprom od 1994. godine sa stotinama priloga koji su gledani i slušani u Sloveniji i Italiji. Sa zanosom se zalaže za o uvanje talijanskog jezika, kulture i tradicije, poštuju i pripadnike ve ine i ostalih etni kih skupina. 2009. godine odlikovan je od strane predsjednika Republike Italije titulom Cavaliere della Repubblica d'Italia (Vitez Republike Italije). KANDIDAT: Damir Orli PREDLAGATELJI: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl.Zajca

HKD Teatar Rijeka PODRU JE: kultura

12

OSNOVNI PODACI: Ro en 1976. u Zagrebu. Diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. lan ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca od 2002. godine. Nakon dolaska u Rijeku ubrzo se priklju io i HKD Teatru gdje je tako er ostvario zna ajan niz vrlo zapaženih uloga. Preneseno u brojke to zna i 46 predstava u svega devet godina. Dobitnik je nagrade Raniero Brumini (2009.) za najbolje ostvarenu mušku ulogu u dramskom programu u sezoni 2008./2009. za 28 uloga u predstavi Crnac i za ulogu Brata u predstavi Ljepotica i zvijer. IZ OBRAZLOŽENJA: Zbog iznimne gluma ke darovitosti, a istodobno visoke profesionalnosti, Damir Orli vrlo je brzo postao jedan od nositelja repertoara Hrvatske drame te stalni suradnik HKD Teatra uz najviše ocjene i pohvale stru ne kritike te sjajan prijem kod publike. Vrhunske rezultate svog umjetni kog rada odnosno iznimne gluma ke kreacije ostvario je na rije koj sceni tijekom posljednje dvije godine. Sudjelovao je zapravo, u svim predstavama koje su Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca i HKD Teatar ostvarili u tom razdoblju, a rije je o ak devet predstava. Istodobno je glumio i u dvjema predstavama HKD Teatra. Za sve uloge u tim predstavama dobio je isklju ivo pohvale i najviše ocjene stru ne kritike. A onda je, i publiku i kritiku, o arao briljantnom ulogom Senseija u predstavi Život lude, nastaloj u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HKD Teatra, kojom je zapravo okrunio svoju dosadašnju karijeru te demonstrirao svoju punu gluma ku zrelost te svu virtuoznost i raskoš svog iznimnog gluma kog talenta. KANDIDATKINJE: dr. sc. Marina Biti, red. prof.

dr. sc. Diana Grguri PREDLAGATELJI: Izdava ka ku a Adami d.o.o.

Novi list d.d. PODRU JE: kultura

OSNOVNI PODACI: Dr. sc. Marina Biti doktorirala je na Sveu ilištu u Zagrebu 1991. godine. Od 1983. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Bila je Fulbrightov stipendist na Sveu ilištu u Indiani (SAD). Glavna je autorica studijskog programa kulturologije, idejni pokreta i prva pro elnica Odsjeka za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Autorica je i koautorica 5 znanstvenih knjiga, 2 sveu ilišna priru nika te brojnih znanstvenih lanaka i studija. Dr. sc. Diana Grguri diplomirala je na Muzi koj akademiji u Zagrebu, a 2007. godine je doktorirala na interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Književnost i društveno humanisti ki kontekst pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zaposlena je u Gimnaziji Eugen Kumi i u Opatiji kao nastavnik muzikolog. Glazbena je suradnica za dramske predstave u HNK Ivana pl. Zajca, dirigentica i umjetni ka voditeljica grupe 4'33'' i urednica emisije Mala terca na Radio-Rijeci. Autorica je 6 knjiga i notografija te 10-tak znanstvenih radova iz podru ja muzikologije i etnomuzikologije u me unarodnim znanstvenim i stru nim asopisima. Od 2005. lanica je Kulturnog vije a Grada Rijeke za glazbu, a od 2007. godine lanica Vije a kazališta HNK Ivana pl. Zajca .

IZ OBRAZLOŽENJA: Uz brojne redovite akademske, znanstvene i javne djelatnosti Marine Biti i Diane Grguri , 2010. godinu obilježio je izuzetan doga aj, objavljivanje knjige Tvornica privida. Knjiga je od stru ne i akademske javnosti prepoznata kao prva interdisciplinarna, znanstveno utemeljena studija koja analizi podvrgava suodnos hrvatske popularne glazbe i društvenih procesa s kojima se ona prožima. Kao takva, ova je knjiga ujedno i prva uop e hrvatska knjiga koja znanstveno-analiti kom metodologijom, s neupitnim eti kim naglascima, neposredno zadire u živu hrvatsku kulturnu i politi ku stvarnost iz koje polu uje relevantne i neposredno primjenjive zaklju ke. Marina Biti i Diana Grguri upustile su se u složeni pothvat tzv. tandemskog itanja živog društvenog teksta i u njemu nazo nih procesa. Naglasimo da ovaj rad u svakom pogledu udovoljava visokim standardima znanstveno istraživa kog pristupa te da je opremljena i odgovaraju om znanstvenom aparaturom na svim planovima. Rije je o djelu koje je aktualno i inovativno te se danas ve aktivno koristi i kao studijska literatura na kulturološkim i srodnim studijima. Uz to, obje predloženice kontinuirano su

13

aktivne u provo enju itava niza profesionalnih, visoko vrednovanih društvenih i profesionalnih aktivnosti. KANDIDATKINJA: Lea Lazzarich PREDLAGATELJ: Knjižni arsko društvo Rijeka PRIJEDLOG PODUPIRU: dr. sc. Marina Biti, red. prof.

IT Akademija Sveu ilišta u Rijeci PODRU JE: kultura (knjižni arstvo)

OSNOVNI PODACI: Ro ena 1969. godine. Diplomu profesora hrvatskog jezika i književnosti stje e na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1992. godine. 1997. godine stje e zvanje diplomirani knjižni ar, a 2007. godine Ministarstvo kulture dodjeljuje joj zvanje Viši knjižni ar. Lea Lazzarich lanica je Knjižni arskog društva Rijeka od 1999. godine. Zaposlena je u Sveu ilišnoj knjižnici Rijeka. 2004. godine na godišnjoj Skupštini Hrvatskog knjižni arskog društva primila je strukovnu nagradu Eva Verona za doprinos knjižni arstvu. 2009. godine dobitnica je državne nagrade Ivan Filipovi u podru ju znanstvenog i stru nog rada za doprinos razvoju knjižni arstva. 2010. godine dobitnica je strukovne nagrade Ivan Kostren i . Voditeljica je te aja Upravljanja projektima pri IT Akademiji Sveu ilišta u Rijeci. 2010. godine imenovana je predstojnicom Sveu ilišne knjižnice Rijeka-Podružnica Kampus. Autorica je velikog broja radova iz podru ja knjižni arstva. IZ OBRAZLOŽENJA: Tijekom godina Lea Lazzarich je izvrsno obavljala svoj posao uvijek kre u i naprijed, uspješno uvode i i primjenjuju i nove izvore znanja koji su nužni u knjižni arstvu. Od 2008. godine do danas voditeljica je projekta Zaštita novina u fondu Sveu ilišne knjižnice Rijeka - La Bilancia, kojim je ukazala na važnost zaštite i pohrane povijesnih rije kih novina. Projekt je financiran sredstvima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Lea Lazzarich lanica je organizacijskog odbora Festivala znanosti u Rijeci. Pokrenula je i izradila Projekt digitalizacije doktorskih disertacija kao najrelevantnijeg elementa ocjene kvalitete jednog sveu ilišta. Zbirka sažetaka doktorskih disertacija, povezanih u 2010. godini uklju uje ukupno 785 disertacija obranjenih na Sveu ilištu u Rijeci, a svih dostupnih online u itavom mrežnom svijetu. Rije ko Sveu ilište ovim je projektom jedino hrvatsko sveu ilište koje osigurava ovakav pristup doktorskim radovima te time osigurava evaluaciju rije kog znanstvenog korpusa. Izradila je i pokrenula projekt zaštite elektroni ke gra e, a ijim je završetkom Sveu ilišna knjižnica Rijeka postala jedina knjižnica u Hrvatskoj koja svu elektroni ku gra u uva prema svim pravilima struke i trajno pohranjuje. 2010. godine izradila je vodi po knjižnici, edukativno pomagalo kroz sve knjižni ne usluge, a koji e biti objavljen ove godine kao elektroni ka publikacija. KANDIDAT: Zoran Žmiri PREDLAGATELJ: Hrvatsko književno društvo PODRU JE: kultura

OSNOVNI PODACI: Ro en 1969. godine u Rijeci. lan je Hrvatskog književnog društva i Hrvatskog društva pisaca. Pokreta je i urednik prvog hrvatskog portala za ra unalne igre i prvog hrvatskog filmskog portala. Kao pisac autor je tri knjige: Kazalište sjena, Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man i Blockbuster. Bio je basist grupe Laufer te lan grupe Grad i Gr . Iz hobija se bavi fotografijom. IZ OBRAZLOŽENJA: S romanom Blockbuster finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis te finalist T-portalove književne nagrade roman@tportal 2010. za najbolji roman. Roman Blockbuster je 2010. po izboru Hrvatskog književnog društva proglašen knjigom godine (Nagrada Književno pero). Osim književnih i glazbenih uspjeha na hrvatskoj sceni, gospodin Zoran Žmiri još se potvr uje kao svestrani umjetnik u organiziranju me unarodnog festivala 9. umjetnosti - Stripfestivala, izložbama samostalnih fotografija i književnom i glazbenom djelovanju u samom gradu. Jedan je od organizatora i umjetni ki selektor Prvog rije kog me unarodnog festivala stripa Rijeka dobrog stripa. Kao fotograf, Žmiri je u Rijeku doveo najegzoti niju foto izložbu u posljednjih nekoliko godina, Sai Ram

14

Indija, u sklopu Dana Indijske kulture. Kao urednik portala Moja Rijeka dobio je nekoliko me unarodnih priznanja: Nagradu WebFest za najbolji portal u regiji u kategoriji E-uprava i nagradu WebFest GrandPrix za najbolji portal. KANDIDAT: Aleksandar Tomuli PREDLAGATELJ: Fotoklub Rijeka PODRU JE: kultura (fotografija) OSNOVNI PODACI: Ro en 1967. godine u Rijeci, gdje je završio osnovnu i srednju školu te 1991. godine diplomirao na Tehni kom fakultetu. Ozbiljno bavljenje fotografijom traje ve više od sedam godina, a druženje s fotografijom od djetinjstva. Aktivni je lan Fotokluba Rijeka od po etka 2005. godine, a od 2007. godine na funkciji je potpredsjednika Fotokluba Rijeka. Izlagao je na 9 samostalnih izložbi te na preko 135 skupnih izložbi i dobio 47 nagrada i priznanja. Posebno treba izdvojiti FIAP zlatnu medalju na Salonu u Portugalu, zlatnu medalju na FIAP kružnom salonu u Nizozemskoj, Godišnju nagradu Hrvatskog Fotosaveza, nagradu Apoxiomen za unapre enje kvalitete kulturnog stvaralaštva u PGŽ te godišnju nagradu Zajednice tehni ke kulture Rijeka. IZ OBRAZLOŽENJA: Predloženik je u 2009. i 2010. godini izlagao na 4 samostalne i 85 skupnih izložbi te je dobio 32 nagrade i priznanja, od toga na 54 FIAP-ova salona u 24 zemlje, gdje je dobio 17 nagrada i pohvala. FIAP je me unarodno udruženje umjetni ke fotografije i pod njegovim pokroviteljstvom se diljem svijeta organiziraju najja i saloni umjetni ke fotografije. Ovakvim izvanrednim postignu ima autor na najbolji na in doprinosi afirmaciji hrvatske fotografije u svijetu, a time i u me unarodnoj promidžbi Rijeke i Hrvatske. KANDIDATKINJA: dr. sc. Rajka Jurdana - Šepi PREDLAGATELJ: Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG PODUPIRU: Hrvatski radio-Radio postaja Rijeka Udruga Zlatni rez Op ina Matulji PODRU JE: kultura i znanost OSNOVNI PODACI: Ro ena 1965. godine. Diplomirala matematiku i fiziku na Pedagoškom fakultetu Sveu ilišta u Rijeci (1988.) te magistrirala (1992.) i doktorirala (2000.) iz podru ja atomske i molekulske fizike na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu bavi se astrofizikom i edukacijskom fizikom i izvanredni je profesor na Sveu ilištu u Rijeci, Odjel za fiziku. Osim pedagoškim radom dr. sc. Jurdana-Šepi privla i pozornost op e javnosti aktivnim promicanjem i popularizacijom znanosti kroz udruge Zlatni rez i Universitas, osobito putem Festivala znanosti. Osim znanoš u, dr. sc. Jurdana Šepi prisutna je i u kulturnom životu grada Rijeke kao priznata akavska pjesnikinja zastupljena u Antologiji akavskog pjesništva 20. stolje a. IZ OBRAZLOŽENJA: Rajka Jurdana-Šepi dugi se period života bavi pisanom i govorenom akavskom rije i, kroz publikacije, stihove i emisije Hrvatskog radija-Radio Rijeke. Od 2009.

godine ure uje akavsku radio emisiju na Radio Rijeci, minijaturu Puntape kojom doprinosi njegovanju akavštine i poezije op enito kroz medije. Do sada je u pune dvije godine realizirano više od 730 emisija, odnosno snimljeno i emitirano preko 730 akavskih pjesama razli itih autora s šireg podru ja rije ke okolice. Važnost i vrijednost njezina neumorna o uvanja akavske baštine ogleda se i u nizu drugih projekata važnih i iznimno vrijednih za akavštinu i lokalno podneblje. Autorica je samostalnih publikacija akavske poezije,

sudjelovala je u skupnim monografijama akavskog pjesništva, organizirala je i vodila radio emisije, kulturne projekte s nazivnikom akavštine, a njezini su stihovi uglazbljeni i izvo eni na festivalima. Znanstveno-popularizacijskim radom, posebice prirodnih znanosti, Rajka Jurdana-Šepi bavi se od studentskih dana, a u posljednjih 10 godina kroz realizaciju znanstveno popularnih radio emisija te vo enje organizacije najve e znanstveno popularne manifestacije u Rijeci – Festivala znanosti Rijeka. Brojnost i raznolikost ovdje navedenih aktivnosti, dr. sc. Rajke Jurdana Šepi , odaju sliku iznimno svestrane osobe, realizirane u

15

razli itim podru jima javnog djelovanja iji je doprinos popularizaciji znanosti te kontinuiranom o uvanju, njegovanju i promicanju akavske kulture našeg grada i šireg podru ja izuzetno vrijedan. KANDIDAT: Marko Tolja PREDLAGATELJ: Hrvatska glazbena unija-Podružnica 3 Rijeka PODRU JE: kultura OSNOVNI PODACI: Ro en 1984. godine u Rijeci. Kroz srednjoškolske dane aktivno pjeva u raznim klapama s rije kog podru ja. 2006. godine sa pjesmom Partila je mala debitira na Festivalu MIK i skupa s plesnom grupom Flame dobiva nagradu za najbolji scenski nastup. 2007. godine predstavlja se i široj publici sa prvim nastupom na Dori. Iste godine izlazi mu album prvijenac pod imenom Stare dobre stvari. 2007. godine dobitnik je PORIN-a za najboljeg novog izvo a a godine uz dvije nominacije u kategorijama najbolji muški vokal i vokalna suradnja sa skupinom Rivers. 2009. godine izlazi Markov drugi studijski album Vrijeme briše istinu. IZ OBRAZLOŽENJA: Od prvog pojavljivanja na "velikoj sceni" naprosto plijeni pažnju svojim izvanrednim vokalom, svojim šarmantnim nastupom, izgledom. Nastupom na MIK-u 2006. godine zapo eo je njegov sjajan profesionalan put pjeva a i jedan je od najboljih hrvatskih vokala. Dobitnik je PORIN-a za najbolju mušku izvedbu 2010. godine, a bio je nominiran i za najbolji pop album. Izuzetan uspjeh postiže glavnom ulogom u mjuziklu Za dobra stara vremena (2009.) i showu HTV-a Zvijezde pjevaju (2010.). Publika i kritika oduševljeni su kombinacijom swinga, jazza i drugih srodnih pravaca koje Marko Tolja uspješno kombinira u svojim pjesmama.

OBRTNIŠTVO KANDIDAT: Ton i Grabuši PREDLAGATELJ: Udruženje obrtnika Rijeka PODRU JE: obrtništvo OSNOVNI PODACI: Ro en 1966. godine u Rijeci. U srednjoj Tehni koj školi polaže ispit za zlatara. Taj zanat u i od oca Stjepana Grabuši a, zlatarskog majstora zagreba ke škole. 1994. godine od svog oca naslje uje i preuzima obrt. Tako u njegovoj radionici nastaju replike starohrvatskog nakita, originalnih paških naušnica te kolekcije Mor i a, tradicionalnog rije kog nakita. Ton i Grabuši izra uje poklon Grada Rijeke Svetom Ocu Papi, Papinu škrinjicu, od srebra, plemenitog drva i zlata koja se nalazi u Vatikanskom muzeju. IZ OBRAZLOŽENJA: 2009. godine Ton i Grabuši izra uje Rije ku žli icu, unikatni suvenir od srebra s glavom lika Mor i a, koja dobiva 1. nagradu Turisti ke zajednice Grada Rijeke za najbolje idejno rješenje rije kog suvenira. Žli ica ubrzo postaje važan dio rije kog identiteta i turisti ke ponude. Iste godine Grabuši izra uje i kemijsku olovku Torpedo, najprepoznatljiviji brand grada Rijeke. Rije ka žli ica i Torpedo dobivaju zlatnu plaketu na Sajmu nautike 2009. godine u Rijeci. 2010. godine Torpedo i Rije ka žli ica dobivaju 1. nagradu za inovacije od Primorsko-goranske županije. Najve e priznanje Grabuši dobiva 2009. godine za Torpedo, bron anu medalju u Nürnbergu na Svjetskoj izložbi inovacija u kategoriji dizajna.

PROMETNA KULTURA KANDIDAT: Oldtimer klub Rijeka PREDLAGATELJ: Zajednica tehni ke kulture Rijeka PODRU JE: prometna kultura IZ OBRAZLOŽENJA: Oldtimer klub osnovan je 1996. godine i u lanstvu je Hrvatskog oldtimer saveza i Zajednice tehni ke kulture Rijeka. Izuzetno je zapažena organizacija

16

natjecateljskih i promotivnih rally-a koje Klub organizira svake godine, a za koje smo organizacije dobili najvišu ocjenu Hrvatskog oldtimer saveza. Oldtimer klub Rijeka ima 200 lanova. Svake godine posje uje oldtimer sajmove izvan naše zemlje. Ove godine naš klub

slavi 15. godišnjicu osnutka povodom ega e se organizirati velika izložba starodobnih vozila. Oldtimer klub Rijeka je postigao vrlo zna ajne rezultate na podru ju svog djelovanja kroz skupljanje, o uvanje i obnavljanje svih vrsta starih vozila te kroz organizaciju i sudjelovanje na natjecanjima, stru nim izletima, predavanjima i izložbama automobila, motocikala i plovila. Oldtimer klub Rijeka je etiri godine zaredom državni prvak u klasi oldtimer automobila i motocikala. 2010. godine na 13. i 14. me unarodnom auto rally-u Rijeka-Krk Odltimer klub Rijeka osvojio je 1. mjesto u takmi enjima spretnosti i to nosti. Za organizaciju Primorskog rally-a Oldtimer klub dobio je sve pohvale i priznanja od turisti kih zajednica, op ina i mjesnih odbora.

SPORT KANDIDAT: Samir Bara PREDLAGATELJ: Vaterpolo klub Primorje - Erste banka OSNOVNI PODACI: Ro en 1973. godine u Rijeci. U seniorskoj reprezentaciji od 1994. godine. U reprezentaciji dosada odigrao 250 utakmica. Sa reprezentacijom je osvaja srebrne medalje na Mediteranskim igrama (1997.), srebrne medalje na Europskim prvenstvima (1999. i 2003.), zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu (2007.). U esnik je Olimpijskih igara 2000. godine u Sydneyu, 2004. u Ateni i 2008. i Pekingu. IZ OBRAZLOŽENJA: 2009. godine sa reprezentacijom osvaja bron anu medalju na svjetskom prvenstvu u Rimu. U 2010. godini kao kapetan hrvatske reprezentacije osvojio je 2. mjesto na Svjetskom kupu u Rumunjskoj te zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Zagrebu. U sezoni 2009./2010., s Vaterpolo klubom Primorje osvojio je plasman u etvrt finale LEN kupa, 3. mjesto u Prvenstvu Hrvatske i 2. mjesto u Kupu Hrvatske. ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA RIJEKE"

KANDIDAT: Makedonsko kulturno društvo Ilinden PREDLAGATELJ: Vije e makedonske nacionalne manjine za Grad Rijeku PRIJEDLOG PODUPIRU: rektor Sveu ilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lu in

Po asni konzul Republike Makedonije NJ.E. dr. sc. Goran Kalogjera, red.prof. Veleposlanstvo Republike Makedonije,

Veleposlanik Dan o Markovski Hrvatska gospodarska komora

Županijska komora Rijeka Akademik dr. sc. Petar Str i International Police Association – Hrvatska sekcija

IZ OBRAZLOŽENJA: Makedonsko kulturno društvo Ilinden osnovano je 1991. godine te je kroz svojih 20 godina uspješnog rada postalo primjerom uspješne integracije, prezentacije kulturne, znanstvene, civilizacijske i tradicijske baštine, te je postalo stvarni most sveukupne suradnje dviju prijateljskih država, Republike Hrvatske i Republike Makedonije. U svom 20.-godišnjem radu Ilinden aktivno sudjeluje u svim procesima razvoja civilnog društva i me unacionalne suradnje što je u Rijeci prepoznato i ocjenjeno visokom ocjenom. Prezentiraju i kvalitetne kulturne programe Ilinden se nalazi me u vode im kulturnim društvima u gradu i šire. Posebnost rada Makedonskog kulturnog društva Ilinden

17

prepoznatljiva je u razvoju poratnih gospodarskih odnosa izme u Republike Hrvatske i Republike Makedonije koji su do danas rezultirali na obostrano zadovoljstvo. Posebno je važno naglasiti ulogu Ilindena kao posrednika na o uvanju i inicijativi koje je poduzimalo za obnavljanje znanstvene suradnje izme u Sveu ilišta u Rijeci i Sveu ilišta u Republici Makedoniji, za što veliku zaslugu ima po asni konzul prof. dr. sc. Goran Kalogjera. Tako danas u Rijeci postoji najbrojniji lektorat makedonskog jezika. Osnovana je i dopunska nastava makedonskog jezika za osnovnoškolce, pripadnike makedonske nacionalne manjine. Iznimno zna ajno je spomenuti to da se Makedonsko kulturno društvo Ilinden u svom 20. - godišnjem djelovanju uspjelo integrirati u sve pore društva daju i bitan zna aj u razvitku sveukupnih odnosa dviju prijateljskih zemalja. KANDIDAT: Dom u enika Sušak PREDLAGATELJ: Dom u enika Sušak PRIJEDLOG PODUPIRU: Agencija za odgoj i obrazovanje Podružnica Rijeka Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med. spec. šk. med. dr. sc. Anita Klapan, red. prof. Ante Papi , prof. IZ OBRAZLOŽENJA: Zgrada u kojoj je danas smješten Dom u enika Sušak sagra ena je 1931. godine kao projekt radni ko iseljeni kog doma na Sušaku. Socijalni odjel Okružnog narodnog Odbora za Hrvatsko primorje otvorio je po etkom lipnja 1945. godine a ki dom pod nazivom Dom u enika (Šegrta) na Sušaku. Krajem 1946. Dom se dijeli na Dom u enika u privredi i Dom Industrijske škole. U svibnju 1955. godine Narodni odbor grada Rijeke donio je rješenje o osnivanju Doma kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Godine 1965. iz zgrade današnje Tehni ke škole u Rijeci seli se Srednjoškolski muški dom u zgradu na Sušaku. U navedenoj zgradi 1973. godine nastaje Centar usmjerenog obrazovanja za obrazovanje u gra evinarstvu. Deset godina kasnije raspadom navedenog Centra, osniva se

a ki dom gra evinara kao samostalna ustanova koja 1993. godine mijenja ime u Dom u enika Srednjih škola, a 2001. godine postaje Dom u enika Sušak. Ove godine Dom slavi 65 godina postojanja. Jedini je u eni ki Dom u isto nom dijelu grada Rijeke. Današnji kapacitet Doma je 106 u enika. U enici dolaze iz obližnjih županija i polaznici su srednjih škola sa podru ja Grada Rijeke. Dom je prepoznatljiv po raznovrsnosti ponu enih programa za u enike te se danas u Domu provodi 15 razli itih programa. U Domu se posebna pažnja poklanja stru nim usavršavanjima zaposlenika bilo skupnim bilo individualnim. Dom u enika Sušak sura uje sa svim relevantnim institucijama i slovi kao uzorna ustanova po uspjehu u enika i kvaliteti rada i odnosa. 2000. godine Dom je dobio nagradu za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu u Primorsko-goranskoj županiji. 2003. godine ravnateljica Doma je nagra ena kao najbolja prosvjetna djelatnica, a 2007. godine ravnateljica Doma dobitnica je državne nagrade Ivan Filipovi u podru ju srednjeg školstva. KANDIDAT: Lions klub Sušak PREDLAGATELJ: Udruga slijepih Primorsko-goranske županije Rijeka PRIJEDLOG PODUPIRU: Klinika za oftalmologiju KBC-a Rijeka Zajednica društava Crvenog križa

Primorsko-goranske županije Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka

Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci IZ OBRAZLOŽENJA: Lions klub Sušak osnovan je 2001. godine i danas ima 22 lana. U središtu djelovanja Lions kluba su slijepe i slabovidne osobe i zaštita vida. Lions klub Sušak postojan je u svom djelovanju. Kvalitetan rad prepoznat je i na razini Distrikta. U svom djelovanju rukovodi se na elom da je potrebno animirati što ve i broj ljudi u ostvarenju svake njihove akcije. Tako uspješno senzibiliziraju okolinu za probleme s kojima se bore hendikepirani. Humanitarnim akcijama sakupili su više od 300.000 kuna vrijedne donacije i

18

obavili veliki broj preventivnih pregleda. 2004. godine Klub je nabavio aparat za bezkontaktno mjerenje o nog tlaka vrijedan gotovo 100.000 kuna. Klub je organizirao veliki broj akcija besplatnog mjerenja o nog tlaka u Rijeci i široj okolici kojima je obuhva eno više od 1000 osoba. Druga velika humanitarna akcija na koju su ponosni je tradicionalni koncert Glazbom pomažemo. Sva prikupljena sredstva koriste se za donaciju potrebne opreme za visoko slabovidnu djecu s podru ja naše Županije. Do sada su donirali Udruzi umirovljenika, Domu za starije osobe, Domu za nezbrinutu djecu, poseban Odjel Ekonomske škole Mijo Mirkovi , Dom za napuštenu djecu Ivana Brli Mažurani u Lovranu, Detoks centar Pshijatrijske klinike KBC-a Rijeka, Kliniku za oftamologiju KBC Rijeka, Odjel za djecu s ošte enjem vida u Osnovnoj školi Pe ine, a pomagali su i djecu s invaliditetom. KANDIDAT: Vladimir Gašparovi - Gašo PREDLAGATELJ: Hrvatska glazbena unija - Podružnica 3 Rijeka OSNOVNI PODACI: Ro en 1958. godine u Rijeci. Glazbom se po eo baviti u sedmoj godini kada upisuje glazbenu školu za gitaru u Rijeci. Kasnije se uglavnom cijeli život educirao sam, koriste i uglavnom materijale proizašle s bostonskog Berklee jazz odjela. Diplomirao na School of Audio Engineering u Ljubljani. Osamdesetih godina sudjeluje u organizaciji manifestacije Ri rock koja je s vremenom postala tradicionalni zaštitni znak rije ke rock scene. U istom razdoblju osnovao je tonski studio u kojem snima, aranžira i producira razne glazbene sadržaje. Krajem 1992. godine zapo inje ure ivati i voditi emisiju o jazz glazbi (Jazz time) na Radio-Rijeci, koja je do sada doživjela oko 900 izdanja i trajala 18 godina te ugostila stotinjak zanimljivih glazbenika i ljubitelja jazz-a. Iste godine zapo inje njegova suradnja s Odjelom gradske uprave za kulturu te na inicijativu prof. Doriana Hatte pokre e rije ki Festival jazz glazbe, koji je ve sljede e godine prerastao u me unarodni da bi ve dva desetlje a bio jedan od najve ih festivala kod nas. 1996. godine osniva tvrtku GIS d.o.o. koja nakon gašenja Koncertnog ureda godinama organizira koncertnu sezonu u Rijeci (više od 300 koncerata klasi ne i jazz glazbe). 2003. godine otvara studio u kojem su do danas snimali gotovo svi vode i glazbenici i sastavi iz regije. IZ OBRAZLOŽENJA: Producent, kompozitor, organizator, umjetni ki voditelj jazz festivala, urednik jazz emisije na radio-Rijeci, "alfa i omega" rije ke jazz scene. U glazbi je ve 40 godina pa iako je krenuo iz rock glazbe vrlo se brzo usmjerio prema jazzu u kojem je svojim kontinuiranim entuzijazmom i ljubavlju pokrenuo mnoge projekte i u inio ih dugovje nim i time vrlo snažno utjecao na ja anje rije ke jazz scene. U njegovoj je biografiji velikim slovima upisano nekoliko zna ajnih manifestacija koje su postale nezaobilazan segment kulture grada: Me unarodni jazz time festival (20 godina), njegova hrvatska ina ica Jazz Tulum te istoimena radio emisija, koncertne sezone klasi ne glazbene produkcije nosa a zvuka. Kroz sve njih odgajale su se generacije rije kih jazzera i jazz publike. Važno je istaknuti da je u svim tim projektima glavni i jedini "kota " bio i ostao Vladimir Gašparovi . KANDIDAT: Planinarsko društvo Kamenjak PREDLAGATELJ: Branko Škrobonja

IZ OBRAZLOŽENJA: Planinarsko društvo Kamenjak osnovano je 1961. godine. Osnovni zadatak društva bilo je okupljanje što ve eg broja radnika i službenika kako bi im se omogu ila sportska rekreacija i upoznavanje s prirodnim ljepotama s ciljem da ljudi slobodno vrijeme provedu na svježem planinskom zraku i da se fizi ki i psihi ki rekreiraju. Društvo danas broji oko 260 lanova i jedno je od masovnijih lanica Hrvatskog planinarskog saveza. Danas se bogat i raznovrstan rad Društva odvija putem odsjeka. Planinarsko društvo ve dugi niz godina organizira planinarsku školu. Svake godine organizira se više od 60 pohoda po doma im i stranim planinskim vrhovima. Planinarsko društvo Kamenjak ve duži niz godina organizira Planinarsku školu, svrha koje je edukacija gra ana i planinara o vladanju u prirodi i planinama te siguran odlazak i povratak s planinarskog pohoda. Društvo posljednje tri godine organizira samostalne izložbe planinarskih fotografija iz cijele Hrvatske. Za svoj rad i zna aj tog rada Društvo je od osnivanja do danas primilo itav niz pohvala i priznanja.

19

Planinarsko društvo Kamenjak od osnivanja, bez prekida, u radu promi e planinarsku ideju na podru ju grada Rijeke, nekadašnje Op ine Rijeka, ali i šireg okruženja, okupivši kroz te godine brojne generacije svih uzrasta ljubitelja prirode i planina te se procjenjuje da je kroz društvo prošlo više od 20.000 lanova. Društvo je poznato i u širem planinarskom okruženju Republike Hrvatske kao organizator brojnih planinarskih manifestacija. Društvo je bilo organizator brojnih sekcija mladih planinara, u enika u rije kim školama. KANDIDAT: dr. med. dent. Željko Miljani PREDLAGATELJI: Milan Blaževi

Nikola Ivaniš edomir Ivanovi Robert Racanè Orlando Rivetti

OSNOVNI PODACI: Ro en 1960. godine. Diplomirao 1987. godine na Stomatološkom studiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Radio u Domu zdravlja Pore i Domu zdravlja Rovinj, a 1991. godine otvara privatnu stomatološku ordinaciju u Rijeci. Suosniva je Poliklinike Medico (1995.). 2004. godine osniva Polikliniku Rident za oralnu kirurgiju, ortodonciju, radiološku djelatnost-ortopan i zubotehni ku djelatnost. Dr. med. dent. Željko Miljani aktivno se bavio sportom, prošao je uspješno mlade selekcije HNK Rijeka, kao veteran dugi niz godina igrao za NK Medicinar. IZ OBRAZLOŽENJA: Dr. med. dent. Željko Miljani , ravnatelj i suosniva Poliklinike Rident, poduzetnik je koji je uspješno organizirao i vodi najve u stomatološku Polikliniku u jugoisto noj Europi. Suvremenim pristupom pacijentu, primjenom najmodernijih tehnologija te vrhunskom organizacijom posla Poliklinika Rident je zauzela vode e mjesto u stomatologiji, pri emu su zasluge dr. Miljani a ogromne. Uz stru ni uspjeh, Rident ostvaruje impresivne rezultate kao poslovni subjekt te je po kriteriju dobiti me u 10 najuspješnijih tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji. Poliklinika je nastavna baza stomatološkog studija Medicinskog fakulteta u Rijeci ve nekoliko godina. Uspješno vo en posao donosi i konstantan porast broja zaposlenih (prilikom osnivanja 26 zaposlenih) te 2010. godinu Poliklinika Rident završava sa 100 zaposlenih, što je u teškim recesijskim godinama rijedak primjer uspješnog poslovanja. Dr. Miljani aktivan je i u Hrvatskoj komori dentalne medicine od koje je 2010. godine nagra en Plaketom. KANDIDAT: Tehni ki fakultet Sveu ilišta u RijecI PREDLAGATELJ: Sveu ilište u Rijeci PRIJEDLOG PODUPIRU: 3. Maj Brodogradilište d.d. Navis Consult d.o.o. prof. dr. sc. Alan Šusti HEP d.o.o. DP Elektroprimorje Rijeka Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci Pomorski fakultet Sveu ilišta u Rijeci Intel Trade Brodoplan d.o.o.

Jadran-Galenski laboratorij d.d. Hrvatska gospodarska komora

Županijska komora Rijeka Filozofski fakultet Sveu ilišta u Rijeci Hrvatski strojarski i brodogra evni inženjerski savez Alpron MGK - pack d.d.

Elcon Geretebau d.o.o. Rijeka Energo d.o.o. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. INA d.d.

20

IZ OBRAZLOŽENJA: Tehni ki fakultet Sveu ilišta u Rijeci zapo eo je s radom u akademskoj 1960./1961. godini pod imenom Strojarski fakultet, kao drugi po redu Fakultet u Republici Hrvatskoj utemeljen radi izobrazbe inženjera strojarstva. Nastava je najprije zapo ela na studiju strojarstva, da bi potom, osam godina kasnije, zapo ela i na studiju brodogradnje. Iz podru ja elektrotehnike nastava je zapo ela 1987. godine otvaranjem odgovaraju eg stru nog studija iz kojeg se potom ra a i sveu ilišni dodiplomski studij na kojem nastava zapo inje u akademskoj godini 1999./2000. Nastava se na Tehni kom fakultetu izvodi sukladno Bolonjskom modelu i to kroz 11 studijskih programa. Na Fakultetu se provodi i nekoliko programa cjeloživotnog dopunskog obrazovanja. U sklopu Fakulteta djeluje i sveu ilišna IT akademija koja provodi program cjeloživotnog obrazovanja E-learning u nastavnoj praksi i program obuke Microsoft Partners in Learning. Sa svojih više od 140 djelatnika izabranih u znanstveno-nastavna ili stru na zvanja, u punom ili djelomi nom radnom odnosu, od kojih više od 65 ima stupanj doktora znanosti, Tehni ki fakultet zasigurno predstavlja jednu od najzna ajnijih sastavnica Sveu ilišta u Rijeci u ostvarenju cilja da se ono profilira kao istraživa ko Sveu ilište. Na Fakultetu se trenutno provode istraživanja na 20 znanstvenih projekata financiranih od strane resornih ministarstava, 2 znanstvena projekta financirana od strane Nacionalne zaklade za znanost, a u tijeku su i aktivnosti na 4 bilateralna projekta. Fakultet danas po kvaliteti svoga djelovanja spada u sam vrh hrvatskog tehni kog znanstvenog podru ja, a ostvarenim se rezultatima može mjeriti i sa srodnim europskim institucijama. IV. PRIJEDLOG ODBORA ZA JAVNA PRIZNANJA

Odbor za javna priznanja održao je pet sjednica na kojima je razmatrao dostavljene prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2011. godini. Sukladno odredbi lanka 13. stavka 4. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke Odbor je zatražio dodatna obrazloženja i dokumentaciju za kandidate: maestra Vladimira Beni a, Andreu Marsanicha, dr. med. dent. Željka Miljani a i Dom u enika Sušak.

Nakon provedene rasprave Odbor za javna priznanja je utvrdio sljede e prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2011. godini:

NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO

Akademik Petar Str i

GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE

prof. dr. sc. Saša Ostoji , dr. med. prof. dr. sc. Bruno Grbac prof. dr. sc. Pavao Komadina prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med. Damir Orli Zoran Žmiri dr. sc. Rajka Jurdana Šepi Samir Bara Ton i Grabuši

ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA RIJEKE"

Makedonsko kulturno društvo Ilinden Dom u enika Sušak Vladimir Gašparovi – Gašo Planinarsko društvo Kamenjak dr. med. dent. Željko Miljani Tehni ki fakultet Sveu ilišta u Rijeci

21

Odredbom lanka 10. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke propisano je da odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke donosi Gradsko vije e na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja na na in da se o svakom pojedinom prijedlogu glasuje odvojeno. Odluka Gradskog vije a o dodjeli javnih priznanja objavljuje se u "Službenim novinama Primorsko-goranske županije".

Prijedlozi odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke u 2011. godini dostavljaju se u prilogu.

Predsjednica Odbora za javna priznanja

Dorotea Peši -Bukovac, v.r.

22

Na temelju lanka 46. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 24/09 i 11/10) i lanka 10. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 26/02, 9/06, 20/08, 29/09 i 21/10-pro iš eni tekst), Gradsko vije e Grada Rijeke na sjednici donijelo je

O D L U K U O DODJELI NAGRADE GRADA RIJEKE

ZA ŽIVOTNO DJELO

Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo u 2011. godini je

akademik Petar Str i

za cjelokupan doprinos unapre enju i promicanju znanosti te istraživanju povijesti grada Rijeke i zapadne Hrvatske.

23

Na temelju lanka 46. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske

županije" broj 24/09 i 11/10) i lanka 10. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 26/02, 9/06, 20/08, 29/09 i 21/10-pro iš eni tekst), Gradsko vije e Grada Rijeke na sjednici donijelo je

O D L U K U O DODJELI GODIŠNJE NAGRADE GRADA RIJEKE

Dobitnik Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. godini je

prof.dr.sc. Saša Ostoji , dr. med.

za izniman doprinos spoznaji, promociji, popularizaciji i unapre enju biomedicinskih znanosti.

24




prof.dr.sc. Bruno Grbac

za ostvarena znanstvena postignu a i doprinos afirmaciji Rijeke kao sveu ilišnog grada sa zna ajnim istraživa kim rezultatima u ekonomskim znanostima u podru ju marketinga.

25




prof.dr.sc. Pavao Komadina

za doprinos pomorskoj znanosti, obrazovanju i razvitku pomorskog gospodarstva.

26




prof.dr.sc. Davor Štimac, dr. med.

za izniman znanstveni i stru ni doprinos razvoju rije ke gastroenterologije.

27




Damir Orli

za iznimne gluma ke kreacije u predstavama Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i HKD Teatra.

28




Zoran Žmiri

za stvarala ki rad i posebna dostignu a u podru ju kulture tijekom 2010. godine.

29



Dobitnica Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. godini je

dr.sc. Rajka Jurdana - Šepi za njegovanje akavskog izri aja, izniman doprinos o uvanju i promicanju akavštine

i popularizaciju znanosti.

30




Ton i Grabuši

za umjetni ki nadahnuto i zanatski izvanredno promicanje starih zanata i obrtništva te promoviranje rije kog suvenira.

31




Samir Bara

za sveukupan doprinos promociji vaterpolo sporta i grada Rijeke tijekom dugogodišnje uspješne igra ke karijere.

32


O D L U K U O DODJELI ZLATNE PLAKETE "GRB GRADA RIJEKE"

Dobitnik Zlatne plakete "Grb Grada Rijeke" u 2011. godini je

Makedonsko kulturno društvo Ilinden

za dvadesetu obljetnicu kontinuirane uspješne prezentacije makedonske kulture i tradicije te razvoj suradnje dvaju prijateljskih naroda.

33




Dom u enika Sušak

za iznimna odgojno - obrazovna postignu a te unapre enje uvjeta i kvalitete rada u u eni kim domovima.

34




Vladimir Gašparovi - Gašo

za iznimna postignu a u glazbi, a osobito u organizaciji i umjetni kom vodstvu Jazz time festivala.

35




Planinarsko društvo Kamenjak

za doprinos razvoju planinarstva u Rijeci u proteklih 50 godina.

36




dr.med.dent. Željko Miljani

za osobni doprinos uspješnom poslovanju Poliklinike RIDENT, zapošljavanje i razvoj visokostru nog poduzetništva.

37

38




Tehni ki fakultet Sveu ilišta u Rijeci

za uspješno polustoljetno djelovanje u podru ju tehni kih znanosti, kreativan razvoj znanstvene misli i mnogobrojna ostvarenja u brodogradnji, strojarstvu

i elektrotehnici u gradu koji baštini tehni ki razvitak i napredak.

prijedlozi za dodjelu javnih priznanja grada rijeke u … · završene gimnazije, 1954. godine seli...

Documents