hrvatske Šume 96 - 12/2004casopis.hrsume.hr/pdf/096.pdf · cija {umarske slu‘be u hrvatskojbila...

Naslovna stranica:Bukvik na Krndiji

– Ilija Petovar

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. ZagrebDirektor:Darko BeukGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,^edomir Kri‘mani},@eljka BakranAdresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagrebtel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija�hrsume.hrmiroslav.mrkobrad�hrsume.hrUredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200

u ovom broju

Broj 96 • prosinac 2004. HRVATSKE [UME 1

PROSINAC

Nema lakih ni brzih promjena nigdje, anajmanje u {umarstvu, moglo bi sere}i na rastanku s proteklom godi-

nom, kad se uobi~ajeno zbrajaju dostignu}ai proma{aji i mete po svom dvori{tu.

Pokazalo se, na po~etku, da to {to {umar-stvo nije u{lo u zajedni~ko Ministarstvo saza{titom prirode (s vodnim gospodarstvomjest) za posljedicu mo‘e imati dalje produ‘a-vanje nesporazuma sa za{titarima prirode.Su‘ivot na istom prostoru je nu‘nost, govorizdrava logika. To pogotovo vrijedi za oneza{ti}ene prirodne objekte gdje je {uma te-meljni fenomen, i(li) gdje su {umari svojimdugogodi{njim stru~nim radom o~uvali pri-rodu za budu}a pokoljenja. No logika je jed-no, a interesi drugo. Dok u Austriji njihovedr‘avne {ume gospodare s dva nacionalnaparka (jer su u njihovu sklopu), novi Zakono za{titi prirode, koji je u pripremi, takvemogu}nosti ne da ne predvi|a, nego se ponekim odredbama opet mo‘e o~ekivati kako}e {umu trebati {tititi i ~uvati – od {umara!

Malo je zapelo i sa novim Zakonom o{umama koji }e zbog razli~itih pogleda naneke stvari pri~ekati saborsko dono{enjesljede}e godine. Tu je zanimljivo to da gapriprema struka, da se radi o ure|enju odno-sa u jednoj djelatnosti ({umarstvu), a da jeipak napravljeno vi{e prijedloga! Valjdazbog toga {to i predlaga~i rade na razli~itimpozicijama, pa su im i interesi razli~iti.

A taj je zakon jako va‘an za budu}edjelovanje dr‘avne tvrtke koja gospodari hr-vatskim {umskim blagom i koja je pred re-strukturiranjem. Ina~e, o preoblikovanju po-duze}a po~elo se razmi{ljati jo{ 2000. godi-ne, napravljene su tada opse‘ne pripreme,putovalo se po Europi da se vidi kako je tonapredni svijet napravio, izra|ena je i studija(irska tvrtka Coillte) – i na tome je ostalo, jervo|enje {umarstva preuzeli su novi ljudi.Oni su odlu~ili, {to je i razumljivo, naprijezakonom propisati {to }e se i kako raditi. No{to se zakon du‘e ~eka, mno‘e se kombina-cije o tome kako bi trebalo biti ure|eno{umarstvo, na koliko bi se (samostalnih)poduze}a sada{nje jedinstveno trebalo po-dijeliti (od 6 do 12!), tko }e se s kim spajatii gdje }e biti sjedi{ta. U tom kontekstu ondane iznena|uje i mi{ljenje nekih ekonomskihstru~njaka koji (se) pitaju zbog ~ega podu-ze}e koje je ve} etablirano dijeliti na manjejedinice od kojih neke, pokazala je simula-cija, te{ko mogu opstati na tr‘i{tu. Samo tre-ba poslo‘iti stvari unutar firme, ka‘u oni!Vidjeti gdje se radi i {tedi, a gdje tro{i.

A u tom turbulentnom vremenskom raz-doblju od proteklih godinu dana, u i{~ekiva-nju promjena koje su u {umarstvu, izgleda,jedina konstanta, Hrvatske {ume d.o.o. suuredno radile svoj posao. I to dobro, poka-zuju rezultati o desetomjese~nom poslovanju,u kome je prihod bio ve}i, a tro{kovi manji odplaniranih. Pa makar i jedan posto, {to u igrivelikih brojeva nije malo. A ima mjesta zadaljnja pobolj{anja. (m)

u ovom broju

2. – 7. REORGANIZACIJE

Samo mijena stalna jest8. [UMA I VODA

[uma i voda od postanka susvijeta u neraskidivoj vezi

9. – 10. DR@AVNE [UME

U nekim zemljama {umarstvo sefinancira iz prora~una, udrugima je obratno!

11. – 13. PRIVATNE [UME

O~uvanje biodiverziteta uprivatnim {umama – mit ilirealnost?

14. URE\IVANJE [UMA

^etvrti ure|ajni elaborat16. – 17. LOVNO GOSPODARSTVO

Kakav lovni turizam trebamo

18. – 19. RIJEKA GACKA

Gacka je spomenik prirode ituristi~ki biser Like

20. – 21. SKIJANJE

Medvednica mora ostati zelenidragulj nadomak velegrada

22. LJEKOVITO BILJE

Brusnica

23. [UMSKE RAZGLEDNICE

@elimo ostaviti kvalitetne {ume

24. – 25. ZA[TI]ENE BILJNE VRSTE

Planinski bor, klekovina, krivulj26. BA[TINA

Pore~ – stari grad i Eufrazijevabazilika

27. STARI ZANATI

Kako se nekad ugljenarilo

28. OBNOVA [UMA

I vojska na po{umljavanju29. – 31. KORISNOST PTICA

@ivot bez ptica bio bi siroma{anCrvenda} – borac i ljubavnik

36. DOGA\AJI

Izvaljeno oko 1000 stabala38. – 39. POVIJEST [UMARSTVA

Ljudevit pl. Farka{ Vukotinovi}

Na krajugodineNa krajugodine

Broj 96 • prosinac 2004. HRVATSKE [UME2

ORGANIZACIJA [UMARSTVA HRVATSKE OD 1946.DO DANASKad se sljede}egodine usvoji, noviZakon o {umama bit}e sedmi od 1946. dodanas. U tomrazdobljuorganizacija{umarstva uHrvatskoj bila jeizlo‘ena stalnimpromjenama koje jete{ko i pobrojiti jersu se naslanjalejedna na drugu ime|usobnonadopunjavale.Glavni uzrok tomebile su promjene upoliti~ko-administrativnoj igospodarskoj upravi,dru{tveno-gospodarskimodnosima itehnolo{kom razvoju

Samo mije

Stalne promjeneodra‘avale su se i naodnos dru{tva prema{umi i {umarstvu, {to jenerijetko negativnoutjecalo na stanje{uma i razvoj{umarstva kaogospodarske grane.

Hrvatsko {umarstvo nalazi sepred jo{ jednom promjenom,pred restrukturiranjem trgo-

va~kog dru{tva Hrvatske {ume d.o.o.To je prilika da se podsjetimo na orga-nizaciju hrvatskoga {umarstva u goto-vo 60 godina, od 1946. do danas. Urazdoblju od zavr{etka Drugoga svjet-skog rata do dana{njih dana organiza-cija {umarske slu‘be u Hrvatskoj bilaje izlo‘ena stalnim promjenama. Glav-ni uzrok tome bile su promjene upoliti~ko-administrativnoj i gospodar-skoj upravi, dru{tveno-gospodarskimodnosima, tehnolo{kom razvoju, a do~estih i intenzivnih reorganizacija te lu-tanja dolazilo je, me|u ostalim, i zbognedostatka znanstveno zasnovanekoncepcije o {umarstvu i njegovoj or-ganizaciji. Osim toga, op}ekorisnefunkcije {uma tijekom su vremena svevi{e dolazile do izra‘aja, a {uma jepostajala sve izlo‘enija razli~itim utje-cajima, koji su djelovali na njezino sla-bljenje pa i mjestimi~no propadanje.Stalne promjene odra‘avale su se i naodnos dru{tva prema {umi i {umarstvute na definiranje {umskogospodarskihcjelina. Sve navedeno negativno jeutjecalo i na stanje {uma i razvoj {u-marstva kao gospodarske grane. U ci-lju osiguranja principa trajnoga gospo-darenja, dr‘avna je uprava Zakonomo {umama te razli~itim uputstvima ipropisima odre|ivala i odgovaraju}uorganizaciju {umarske slu‘be. Bitno jenapomenuti kako su Zakon o {umamai ostali zakoni preslika vladaju}ihdru{tvenih odnosa pa promjenom po-tonjih uglavnom dolazi i do promjeneu organizaciji {umarstva. U razdobljuod 1946. do 1960. godine hrvatsko{umarstvo do‘ivljava najvi{e organiza-cijskih promjena. Nakon 1945. bitnose u novoj Jugoslaviji i Hrvatskojmijenja povr{ina i struktura {uma sobzirom na vlasni{tvo. Naime, sve {u-me postaju op}enarodnom imovinom,osim malih pojedina~nih selja~kih po-sjeda, koji su prete‘ito zanemareni i ulo{em stanju. Zakonom o agrarnoj re-formi i kolonizaciji iz 1945. te Zako-nom o progla{enju {uma imovnihop}ina i zemlji{nih zajednica op}ena-rodnom imovinom (15. travnja 1947.)pove}an je dru{tveni {umski posjed na

o mijereorganizacije

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Svi na{i zakoniEvo najva‘nijih promjena u {umarskom zako-

nodavstvu:_ Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji

1945.;_ Zakon o progla{enju {uma imovnih op}ina

i zemlji{nih zajednica op}enarodnom imovi-nom, 1947.;

_ Reorganizacija {umskih gospodarstava po-lovicom 1948., na terenu umjesto {umarija po-stoje samo reviri;

_ Zakon o {umama 1949.;_ Uredba o ukidanju {umskih gospodarstava

1954.;_ Uredba o organizaciji {umarstva 1960. (do-

nesena na osnovi Zakona o {umama iz 1949.)_ Zakon o {umama 1961., {umarstvo organi-

zirano po tzv. {umskoprivrednim podru~jima;_ Socijalisti~ka Republika Hrvatska 1967. do-

nosi novi (tre}i) ZO[;_ Zakon o {umama 1977. (~etvrti), temeljen

na Ustavu SR Hrvatske iz 1974. i Zakonu oudru`enom radu. [umarije formirane kaoOOUR-i;

_ 1983. Sabor SR Hrvatske donio novi (peti)Zakon o {umama;

_ 1990. usvojen Zakon o izmjenama i dopu-nama prethodnoga Zakona o {umama (prak-ti~no {esti), ozakonjeno osnivanje javnoga po-duze}a Hrvatske {ume.

(Sve na{e reorgan(Sve na{e reorgan


ena stalna jest1.482.597 ha ili 76 posto ukupnihpovr{ina, a privatne {ume smanjenesu na 466.712 ha (24 %). Zanimljivoje da su dr‘avne {ume prije ove prom-jene zauzimale tek 17 % povr{ine. Ko-tarski narodnooslobodila~ki odbor1946. preuzima staru organizaciju gos-podarenja {umama, a nekada{nje{umarije postaju njegove ispostave.

Prvi poslijeratni propiso organizaciji{umarstva

Po~etkom 1947. godine nastajubitne promjene u organizaciji {umar-stva. Naime, vlada NRH donosi Ured-bu o organizaciji {umarske slu‘be natemelju savezne uredbe. Prvi je to pra-vni poslijeratni propis kojim se reguliraproblematika {umarske organizacije.[ume op}enarodne imovine su svrsta-ne u {ume saveznog, republi~kog ilokalnog zna~aja, a njima upravlja 8{umskih gospodarstava – privrednihpoduze}a. Zanemarivo malo je {umasaveznog zna~aja ({ume biv{eg dobraBelje u Baranji), 54 % su republi~kog(dr‘avne {ume, {ume biv{ih imovnihop}ina i neki veleposjedi), a 46 % lo-kalnog zna~aja. Izvr{ni organ {umskoggospodarstva na terenu bile su {uma-rije, podijeljene na rajone, a ~uvanje{uma obavljala je narodna milicija,koja je bila izvan nadle‘nosti {umar-skih organa. Premda su se u po~etkurepubli~ka gospodarstva mogla bavitiuzgajanjem i iskori{tavanjem {uma temehani~kom preradom drva, ubrzo supotkraj godine osnovana izdvojenapoduze}a za iskori{tavanje {uma,takozvani PODI[-i, s manipulacijamana terenu. Me|utim, takav oblik orga-nizacije odr‘ao se tek do po~etka1949., kada se osnivaju oblasni narod-ni odbori, koji preuzimaju ve}i dionadle‘nosti ministarstava. Ujedno suukinuta poduze}a za iskori{tavanje {u-ma, a njihove poslove po~inju obavlja-ti {umskoindustrijska poduze}a. Reor-ganizacijom {umskih gospodarstavapolovicom 1948., na terenu umjesto{umarija postoje samo reviri, kojiobuhva}aju nekoliko lugarija, na ~elusa starijim lugarima ili {umarskim teh-ni~arima. Stru~ne poslove vodili su{umarski in‘enjeri izravno iz gospo-darstava. Zanimljivo je da su kotarskinarodni odbori, usporedo s osniva-njem republi~kih, mogli osnivati lokal-na {umska gospodarstva (Sisak, Jastre-

barsko i dr.). Ipak, ve}inu takvih go-spodarstava osnovala su kotarska{umska poduze}a za iskori{tavanje {u-ma op}enarodne imovine lokalnogzna~aja. Ta poduze}a proizvodila suogrjevno drvo, selja~ku gra|u i ostaleproizvode za lokalne potrebe. Za po-maganje izvr{enja republi~koga planasje~e i izrade stabala te izvoza drvnihsortimenata proizvodila su taninsko,celulozno i rudni~ko drvo te ‘eljezni~-ke pragove. U Hrvatskoj su osnovana44 takva poduze}a.

[umarije kaosamostalne ustanove

Daljnjom reorganizacijom narodnevlasti, po~etkom 1950. ukidaju seoblasni narodni odbori i ministarstvate osnivaju savjeti i glavne uprave.Ukida se ministarstvo {umarstva, aosniva Savjet za poljoprivredu i {umar-stvo te Glavna uprava za {umarstvo.Odlukom hrvatske vlade formirano jesvega devet {umskih gospodarstava,kojima je temeljna zada}a uzgajanje iza{tita {uma. Ukidaju se reviri te po-novno osnivaju {umarije kao terenskipogoni za neposredno upravljanje {u-mama. Zbog velike potra‘nje zaogrjevom, rudni~kim drvom i ‘elje-zni~kim pragovima, ubrzo se zapo-~inje i iskori{tavanje {uma. Budu}i dase u {umama razli~itoga zna~aja pro-vodila i eksploatacija po op}edr-‘avnom ili po vlastitom planu, takvorukovo|enje nije bilo jedinstveno iuravnote‘eno. Stoga je 1951. Privred-ni republi~ki savjet donio odluku oujedinjavanju svih op}enarodnih {u-ma, na ~elu s jednim rukovodstvom.Provedena je na terenu nova aronda-cija {umarija te su osnovana {umskagospodarstva (direkcije), koja su bila uop}oj nadle‘nosti Glavne uprave za{umarstvo. Ta se uprava 1952. ukida,a {umska gospodarstva postaju samo-stalna, u po~etku kao poduze}a, po-slije kao ustanove sa samostalnim fi-nanciranjem. Valja napomenuti da se1951. ukida i {umska milicija, koja jeod 1948. ~uvala {ume op}enarodneimovine. Izvr{no vije}e NR Hrvatskedonosi 1954. Uredbu o ukidanju {um-skih gospodarstava i Uredbu o osni-vanju {umskih inspektorata, kao orga-na uprave za {umarstvo Sekretarijataza poslove narodne privrede NR Hr-vatske. Navedenim uredbama {uma-rije postaju kotarske ustanove sa sa-mostalnim financiranjem, a u to vrije-

Zakon o {umama iz 1990.

ena stnizacije)nizacije)


me poslovala je 181 {umarija s ukup-no 214 {umarskih in‘enjera i 253 teh-ni~ara. Zada}a je {umarija uzgajanje iza{tita, a tek manjim dijelom iskori{ta-vanje {uma (tzv. sanitarne sje~e, ~i{}e-nja i prorede, smolarenje). Broj stru~-nih kadrova u {umarijama potkraj1958. pove}an je na 234 {umarska in-‘enjera i 328 tehni~ara. U {umarskiminspektoratima zaposleno je jo{ 100{umarskih in‘enjera i 28 tehni~ara.Mo‘e se re}i da je vrijeme od 1946.do 1950. za hrvatsko {umarstvo bilovrlo nepovoljno: znakovito po vrlointenzivnim sje~ama za obnovu zem-

lje, zadovoljavanju drvne industrije si-rovinom, nesre|enim politi~kim pri-likama zbog poznatih blokada potkraj~etrdesetih godina. To vrijeme karak-teristi~no je po prosje~noj godi{njojposje~enoj masi od ~ak 6.237.000 m3.Posebno treba istaknuti 1948. godinu,kada je posje~eno 6.235.000 m3 drve-ta. Iako se u to vrijeme prosje~nogodi{nje po{umljavalo na gotovo20.000 ha, zbog slabe kvalitete rado-

va ve}e koristi od toga, osim popula-rizacije {umarstva, nije bilo. Nakon tihosobito kriznih godina, slijedi razdo-blje od 1951. do 1960., kada se {u-marstvo Hrvatske postupno normalizi-ra i unapre|uje. Naime, sije~e se mno-go manje, prosje~no godi{nje od4.162.000 m3 (1952-1956.) do3.639.000 m3 (1957-1961.). Posje~enaje masa prvi put manja od procije-njenoga prirasta, a znatno se bolje iracionalnije koristi. Osobita pozornostposve}uje se radovima na po{umlja-vanju, koji su manje zastupljeni alikvalitetniji.

Organizacija po{umskoprivrednimpodru~jima

Po~etkom 1960. godine donesenaje, na osnovi Zakona o {umama iz1949,. Uredba o organizaciji {umar-stva. Kao ustanove sa samostalnim fi-nanciranjem i dru{tvenim organomupravljanja, {umarije djeluju do 1961.,kada se ponovno osnivaju {umska

gospodarstva, ali sada kao privredneorganizacije s radni~kim samouprav-ljanjem. U Uredbi se navodi da se»{umsko gospodarstvo osniva za sku-pinu {uma i {umskoga zemlji{ta kojapredstavlja prirodno-ekonomsku cjeli-nu i osigurava trajno i racionalno {um-sko gospodarenje, kao i perspektivanrazvoj industrijske prerade drveta({umskogospodarska cjelina)«. Novou-strojena {umarska organizacija ponov-no preuzima i iskori{tavanje {uma, aodredbe o njezinom ustroju propisanesu Osnovnim zakonom o {umama iz1961., koji va‘i na cijelom podru~ju

Jugoslavije. [umarstvo je tim zakonomorganizirano po tzv. {umskoprivred-nim podru~jima, odnosno {umskogo-spodarskim cjelinama, koja se osnivajuprema prirodnim i ekonomskim uvjeti-ma, a utvr|uje ih i dodjeljuje privred-noj organizaciji Izvr{no vije}e Sabora.Povr{ina toga podru~ja utvr|uje se ta-ko da {ume i druga zemlji{ta na tomeprostoru osiguravaju maksimalnounapre|ivanje {umske proizvodnje iomogu}uju trajan prihod, dostatan zagospodarenje {umama, uz uva‘avanjeprometnih prilika, za{tite tla, klimatskihodnosa, vodoprivrede i dr. Navedeniuvjeti ukazuju na jedinstvo i cjelinupodru~ja, a organizacijama koje njimagospodare osiguravaju ostvarivanjesredstava za jednostavnu i pro{irenureprodukciju. Prema navedenom Za-konu, izdvojena su 1963. godine 24{umskoprivredna podru~ja. Treba is-taknuti kako se u zakonskoj odredbi uSR Hrvatskoj po prvi put definira {um-skoprivredno podru~je, a nepodijelje-na su mi{ljenja da je to bilo od poseb-noga zna~aja za daljnji razvoj {umar-stva. O tome koje }e {ume obuhva}ati{umskogospodarsku cjelinu odlu~ivali

Hrvatsko {umarstvo do‘ivljava najve}epromjene od 1946. do 1960. godine, u vrijemeburnih dru{tveno-politi~kih promjena i obnovezemlje. Nakon 1945. bitno se u novoj Jugoslavijii Hrvatskoj mijenja povr{ina i struktura {uma sobzirom na vlasni{tvo, budu}i da sve {ume, osimmalih selja~kih posjeda, postaju op}enarodnomimovinom. Dru{tveni {umski posjed pove}an je1947. godine na 76 %, a povr{ine privatnih{uma smanjene su na 24 %. Prije te promjenedr‘avne su {ume zauzimale tek 17 % povr{ine.

Upravna zgrada dana{njih »Hrvatskih {umaLovstvo, turisti~ka ponuda gospodarske grane {umarstva


su kotarski narodni odbori. Tako je{umama jedne {umskogospodarskecjeline upravljalo jedno [umsko go-spodarstvo koje je osnovao op}inskiodnosno kotarski narodni odbor (akose prostirao na vi{e op}ina). Os-nivanjem [umskih gospodarstava {u-marije prestaju biti samostalne cjeline,postaju osnovne jedinice za gospoda-renje {umama u sklopu gospodarstva,a podijeljene su na revire. Postojalo je,prema Zakonu o {umama iz 1962., 21gospodarstvo, [umsko-poljoprivrednikombinat Koprivnica, [umsko-poljopri-vredni industrijski kombinat »Spa~va«

Vinkovci te [umskoprivredno podu-ze}e »Mojica Birta« u Bjelovaru.Novine u Zakonu o{umama iz 1967.

Socijalisti~ka Republika Hrvatska1967. donosi novi (tre}i) Zakon o{umama, prema kojemu »{umskopri-vredna podru~ja osniva Izvr{no vije}eSabora nakon pribavljenog mi{ljenjaop}inskih skup{tina i zainteresiranihradnih organizacija, vode}i ra~una ooptimalnim ekonomskim uvjetima.«Na osnovi navedenoga Zakona done-seno je 1969. »Rje{enje o osnivanju{umskoprivrednih podru~ja«, a u nje-mu se navode osnovni principi. Za rje-{avanje problematike {umarstva karak-teristi~na je dugoro~nost biolo{ke re-produkcije i ograni~ena mogu}nostpove}anja proizvodnje u pogledu koli-~ine i asortimana. Za racionalno go-spodarenje {umama potrebna je{umarstvu suvremena biolo{ka, tehni-~ka i stru~na opremljenost. [umarstvui industriji, koja se temelji na preradidrva, treba omogu}iti da dugoro~nijimugovorima uskla|uju svoju suradnju ucilju ekonomsko opravdanih investi-cija. Ono {to je bitno, dosada{nja

{umskoprivredna podru~ja vi{e neomogu}uju pravilno gospodarenje {u-mama, koje bi stvaralo uvjete za posti-zanje istaknutih ekonomskih nu`nosti,u cilju omogu}avanja zainteresiranimradnim organizacijama da same stvoreodgovaraju}u organizacijsku strukturuza upravljanje i gospodarenje pojedi-nim {umskoprivrednim podru~jem.Potonje je dosad bilo necjelovito, sneracionalnim povr{inama i nenormal-nom strukturom. S obzirom na nave-dene principe, propisano je 7 {umsko-privrednih podru~ja: slavonsko, bilo-gorsko-moslava~ko, zagorsko, banij-

sko-kordunsko, li~ko, goransko-istarsko-primorsko i dalmatinsko. Zanimljivo jeda takav organizacijski oblik, premdaje trebao po~eti djelovati u sije~nju1970., nije nikada realiziran.

»Ourizacija« ifunkcionalnaorganiziranost

Zbog toga je u svibnju 1977. izra-|en novi (~etvrti) Zakon o {umama,temeljen na Ustavu SR Hrvatske iz1974. i Zakonu o udru‘enom radu pokojemu su ve} {umarije formirane kaoOsnovne organizacije udru‘enoga

rada (OOUR). [ume i {umskazemlji{ta po novome su Zakonuprogla{ene dobrom od op}eg interesate se i gospodarenje {umamaprogla{ava djelatno{}u od posebnogadru{tvenog interesa. Doneseni su po-sebni propisi za kontinentalno i kr{kopodru~je, a umjesto naziva {umskopri-vredno podru~je uveden je naziv{umskogospodarsko podru~je. Onoobuhva}a {ume, {umska i drugazemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu koja~ine prirodno, zemljopisno i gospodar-sko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu,a osigurava uvjete za trajno, racional-

no i uspje{no gospodarenje. Pritom jezna~ajna odredba da se »{umskogo-spodarska podru~ja utvr|uju i mijenja-ju dru{tvenim dogovorom koji zaklju-~uju Izvr{no vije}e sabora, Privrednakomora Hrvatske, Sindikat radnika {u-marstva i industrijske prerade drva Hr-vatske, Zajednica {umarstva, preradedrva i prometa drvnim proizvodima ipapirom-Zagreb, Republi~ka zajednicaza znanstveni rad i Skup{tina zajedni-ce op}ina. Taj dru{tveni dogovor obu-hvatio je 14 {umskogospodarskih pod-ru~ja na kontinentalnom dijelu Hr-vatske, no sudionici ga nikada nisupotpisali pa je prijedlog ostao neostva-

U Hrvatskoj su 1963. izdvojena 24{umskoprivredna podru~ja, koja su po prvi putdefinirana, a smatra se da je to bilo odposebnog zna~aja za daljnji razvoj {umarstva.Navedena podjela odr‘ala se ~ak dvadesetgodina jer je uglavnom bila uskla|ena spoliti~ko-teritorijalnom podjelom, a na jednomje podru~ju djelovala jedna {umarskaorganizacija ({umsko gospodarstvo).

a« Po{umljene su nove velike povr{ine


ren. Unato~ tome, Zakon o {umamaiz 1977. donio je niz novina i stoga jevrlo zna~ajan, osobito zbog {uma nakr{kom podru~ju. Naime, ono je pro-storno definirano te propisano da timpodru~jem gospodari jedna {umsko-gospodarska organizacija. Osim toga,za unapre|ivanje {uma na podru~jukr{a propisano je i osnivanje Samou-pravne interesne zajednice, umjestokoje je kasnije osnovana Poslovnazajednica.

Podjela kr{kih {umaBudu}i da je zakonodavac uvidio

da ne moè provesti sve odredbe Za-kona, osobito one u organizaciji {u-marstva, nije po~eo s izradom novogaprijedloga {umskogospodarskih pod-ru~ja, ve} s izmjenom kompletnogazakona s prijedlogom podru~ja. Takoje 24. studenog 1983. godine SaborSR Hrvatske donio novi (peti) Zakon o{umama, koji se uglavnom naslanja naprethodni, no od njega se razlikuje ponekim novim pojmovima. Naime, po-sebno tretira {umskogospodarsko od{umskokr{koga podru~ja, unato~ to-me {to zbog uskla|ivanja rada i ostva-rivanja zajedni~kih potreba i interesa ugospodarenju za oba podru~ja propi-suje osnivanje Samoupravne interesnezajednice {umarstva Hrvatske. U no-vome Zakonu »{umskogospodarskopodru~je obuhva}a {ume i {umskazemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu i{ume i {umska zemlji{ta na kojimapostoji pravo vlasni{tva, koja ~ine pri-rodnu, geografsku i gospodarsku cjeli-nu, a na kojem se moè osigurati traj-nost njihovog kori{tenja, uvjeti zaostvarivanje jednostavne i pro{irenebiolo{ke reprodukcije {uma i ekonom-sko povezivanje na osnovi udruì-vanja u reprodukcijsku cjelinu«. Timzakonom ustanovljeno je devet {um-skoprivrednih podru~ja: slavonsko-baranjsko, srednje posavsko, bilogor-sko-podravsko, vara`dinsko-me|imur-sko, prigorsko-zagorsko, sisa~ko-banij-sko, kordunsko-pokupsko, goransko-primorsko i li~ko. Propisano je da {u-mom i {umskim zemlji{tem u dru{t-venom vlasni{tvu na jednom {umsko-gospodarskom podru~ju gospodari or-ganizacija udruènoga rada u djelat-nosti {umarstva (radna organizacija{umarstva). Uz iznimku slavonsko-ba-ranjskoga podru~ja, takva organizacijaje realizirana. Kr{ko podru~je po-dijeljeno je u dvije cjeline: istarsko-pri-

morsko-li~ko i dalmatinsko podru~je,a temeljna organizacija {umarstva pro-vedena je po zakonskim osnovama.Navedene reorganizacije prilago|enesu modelu privre|ivanja u socijalisti~-kom ure|enju. Do izraàja posebicedolazi »ourizacija« i funkcionalna or-ganiziranost {umarstva, koja je pri-mijenjena od 1. sije~nja 1985. godine.Sabor SR Hrvatske trebao je 1987.donijeti izmjene i dopune Zakona o{umama iz 1983., no zbog brojnihzahtjeva op}ina za osnivanjem novih{umskogospodarskih podru~ja, u to-me, u starom sazivu, nije uspio. Trebanaglasiti kako se najduè, ~ak 20 go-dina, odràla podjela na {umskopri-vredna podru~ja iz 1963. godine, kojaje uglavnom bila uskla|ena spoliti~ko-teritorijalnom podjelom, a najednom je podru~ju djelovala jedna{umarska organizacija ({umsko gospo-darstvo).

Prijedlogznanstvenika[umarskog fakulteta

U svome Prijedlogu {umskogospo-darskih podru~ja u SR Hrvatskoj iz1989. godine Slavko Mati}, [imeMe{trovi} i Branimir Prpi} sa [umar-skoga fakulteta isti~u kako se problem{umarstva ne moè rije{iti defini-ranjem podru~ja, bez obzira na njihovbroj i granicu, ve} aktivnim radom{umara i {umarskih organizacija, uzobveznu promjenu odnosa dru{tvaprema {umi i {umarskim organizacija-ma. Prema tim autorima, {umskogo-spodarsko podru~je obuhva}a {ume i{umska zemlji{ta u dru{tvenom vlas-ni{tvu na kojima postoji pravo vlas-ni{tva, koja ~ine ekolo{ku, geografsku,gospodarsku, dru{tveno-razvojnu ipovijesno-kulturnu cjelinu i na kojemuse uz ekolo{ku ravnoteù osiguravapotrajnost sveukupnoga kori{tenja teuvjeti za biolo{ku reprodukciju {uma.Predloìli su podjelu na 29 podru~ja,a {umama jednoga {umskogospodar-skoga podru~ja gospodarilo bi jednopoduze}e ({umskoprivredno podu-ze}e), s vi{e {umarija (obra~unskih je-dinica). One bi dale jamstvo za usp-je{no djelovanje stru~njaka u {umi,tijekom svih stru~nih radova na tere-nu. [umarije bi bile podijeljene na re-vire, prosje~ne veli~ine oko 2000 ha,na ~elu s diplomiranim inènjerom{umarstva. Na razini Republike treba-

Sabor SR Hrvatske je donio 24. studenoga 1983.novi (peti) Zakon o {umama, koji se uglavnomnaslanja na prethodni, no od njega se razlikujepo nekim novim pojmovima. Naime, posebnotretira {umskogospodarsko od {umskokr{kogapodru~ja, te propisuje osnivanje Samoupravneinteresne zajednice {umarstva Hrvatske (SIZ).

Zna~ajno se promijenila tehnologija rada

lo bi oformiti jedinstvenu organizacijukoja }e objedinjavati sve aktivnosti po-duze}a i povezivati ih me|usobno sostalim privrednim granama. Autorizaklju~uju da su manje cjeline ekolo{-ki bolje definirane, geografski odre|e-nije, gospodarski u~inkovitije, dru{t-veno-povijesno prihvatljivije, a povije-sno-kulturno opravdanije od velikih re-gionalnih. Prosje~na povr{ina {umsko-gospodarskoga podru~ja, ako se uz-mu sve {ume i {umska zemlji{ta, izno-sila bi 84.000 ha.

Osnivanje javnogapoduze}a »Hrvatske{ume«

Politi~ko-dru{tvene promjene i Do-movinski rat po~etkom devedesetih


Politi~ko-dru{tvene promjene i Domovinskirat po~etkom devedesetih godina pro{logastolje}a, donijele su u Republici Hrvatskojnove promjene u organizaciji {umarstva iupravljanja {umama. Po~etkom 1991. (1.sije~nja) osnovano je jedinstveno poduze}e„Hrvatske {ume“, koje gospodari na jednom{umskogospodarskom podru~ju.

milijuna ha, 340.000 ha je neobraslogi 60.000 ha neplodnoga zemlji{ta.[ume obuhva}aju 280 milijuna m3

drvne zalihe, s godi{njim volumnimprirastom oko 8 milijuna m3 i godi{-njim etatom od 5 milijuna m3. Gospo-darenje {umama obavlja se po {um-skogospodarskim jedinicama, po na-~elu potrajnosti, {to je i danas odred-nica postoje}eg Zakona o {umama.Izmjene i dopune Zakona o {umamaiz 1983. prakti~ki predstavljaju novi({esti) Zakon, koji se zasniva na jed-nom {umskogospodarskom podru~ju,s jednom {umskogospodarskom osno-vom. To je u suprotnosti s biv{ih jeda-naest radnih organizacija {umarstva({umskih gospodarstava) na jedanaest{umskih podru~ja, s devet {umskogo-spodarskih osnova podru~ja i tri pro-grama za gospodarenje {umama napodru~ju kr{a, i sa SIZ-om {umarstvaRepublike Hrvatske. Preuzeti su imovi-na i zaposlenici na podru~ju kojim jegospodario L[G »Jelen« Beograd te jetime uspostavljen suverenitet na cjelo-kupnom podru~ju Hrvatske. Za osni-vanje jedinstvenoga poduze}a klju~nije razlog bio i taj {to se takvom orga-nizacijom moglo osigurati gospoda-renje {umskim bogatstvima na na~e-lima potrajnosti, o~uvanja biolo{keraznolikosti i za{tite {uma na cijelompodru~ju Hrvatske. Tijekom Domovin-skoga rata jedinstveno je poduze}eomogu}ilo sanaciju i gospodarski opo-ravak na oslobo|enim podru~jimaposlije vojno-redarstvenih akcija Blje-sak i Oluja. Poduze}e je funkcionalnoi prostorno organizirano trostupanjski:direkcija sa sjedi{tem u Zagrebu, 16regionalnih uprava {uma i 171 {uma-rija. No, unato~ pozitivnim u~incima,tako ustrojeno poduze}e imalo je i nizslabosti, kao {to su tromost sustava,administrativno odre|ivanje drvnihsortimenata, centralizacija rukovo|e-nja i sredstava. Gospodarsko okruè-nje i poslovni partneri te unutarnji pro-blemi funkcioniranja smanjili su spo-sobnost poduze}a za ostvarivanjemprihoda pa se po~elo poslovati s viso-kom razinom financijske nesigurnosti.Gubitak u poslovanju prvi put je evi-dentiran 1998. Postupno je centraliza-cija upravljanja postajala teret javnogapoduze}a, osobito razvojem trì{ta i

poduzetni{tva. Stoga se ukazala po-treba za restrukturiranjem u trgo-va~ko dru{tvo, koje }e gospodariti {u-mama isklju~ivo prema trì{nim na~e-lima. To podrazumijeva decentraliza-ciju prava i obveza na {umarije,najniè ustrojstvene jedinice, pa ~ak irevire, odnosno stru~no-tehni~ke slu`-be koje prate proizvodnju.

Preoblikovanje utrgova~ko dru{tvo

Iako su prve inicijative i zamisli orestrukturiranju Hrvatskih {uma po~e-le 1996. godine, predloèni konceptzbog nedore~enosti nije prihvatila{umarska struka, a ni politika. Kasnijenije realizirana ni Studija restrukturi-ranja za strate{ki razvoj Hrvatskih{uma, koju je izradila irska tvrtka Coill-te. Studiju je naru~ilo Ministarstvopoljoprivrede i {umarstva RepublikeHrvatske, a financirana je kreditomSvjetske banke. Na osnovu toga do-kumenta i na prijedlog Vlade, Hrvatskije sabor 29. sije~nja 2002. donioZakon o izmjenama i dopunama Za-kona o {umama. Ovim izmjenamaJavno poduze}e Hrvatske {ume p.o.Zagreb preoblikuju se u Trgova~kodru{tvo Hrvatske {ume d.o.o u stopo-stotnom vlasni{tvu Republike Hrvat-ske. U posljednje tri godine novi oblikorganizacije nije rezultirao boljim po-slovanjem, a s problemima se nastavi-lo kao u javnom poduze}u. U rujnu2004. izi{ao je Prijedlog Zakona o{umama o kojemu }e se raspravljati uSaboru. Za razliku od zakona drugihdràva na{ega okruènja, on pret-postavlja najpovoljniji na~in gospoda-renja {umama u okolnostima denacio-nalizacije, ja~anja privatnoga sektorau {umarstvu, razvoja drvne industrije,ograni~enjima za{tite prirode, daljnjeagresije prostornih planova na {umskiprostor i dr. S novim Zakonom o~e-kuje se, me|u ostalim, temeljitije pro-vo|enje restrukturiranja i ostvarenjeve}e u~inkovitosti na trì{nim na~e-lima gospodarenja {umama, praved-nija raspodjela koristi od {uma, osigu-ranje trajnosti kvalitete i kvantitete{uma, unapre|enje razvoja tehnolo-gija u {umarstvu, ve}a motivacija za-poslenih i dr.

godina pro{loga stolje}a donijele su uRepublici Hrvatskoj i nove promjene uorganizaciji {umarstva i upravljanja{umama. Hrvatski je sabor u novomsazivu 5. listopada 1990. usvojio Za-kon o izmjenama i dopunama pretho-dnoga Zakona o {umama te na taj na-~in ozakonio osnivanje javnoga podu-ze}a za gospodarenje {umama i{umskim zemlji{tem. Javno poduze}e»Hrvatske {ume« registrirano je 1. si-je~nja 1991. Osnovana je jedna direk-cija, 15 uprava {uma (kasnije 16 snovogradi{kom), a organizacijski mo-del na~injen je po uzoru na razvijenijeeuropske dràve s revirnim sustavom.Poduze}e gospodari {umama i {um-skim zemlji{tem u dràvnom vlasni{t-vu Republike Hrvatske na povr{ini oddva milijuna ha. [umom je obraslo 1,6


Hrvatska {umarska znanost istruka, kao u rijetko kojoj europ-skoj zemlji, od svog nastanka

prirodno pomla|uje i njeguje {ume.Tako smo postigli visok stupanj priro-dnosti na{ih {uma, gotovo 95 posto,koje dobro obavljaju gospodarske, aliisto tako i op}ekorisne funkcije {ume.Hrvatska se tako|er ubraja me|unajbogatije zemlje Europe po kvalitetii koli~ini ~istih i pitkih voda. A {uma ivoda od postanka su svijeta u neraski-divoj vezi u kojoj kvaliteta jednoga idrugoga ovise i o tome kako se provo-de zahvati njege i obnove {uma, gdjeglavnu ulogu ima ~ovjek, {umarskistru~njak. Dakle, ~ovjek je nezaobila-zan ~imbenik u tim odnosima, ~ak {tovi{e, on je tre}i ~lan toga ~vrstog,me|uovisnog i slo‘enog sustava. [u-

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

ME\UNARODNI ZNANSTVENI SKUP U ZAGREBU

PROTUEROZIJSKA I VODOZA[TITNAULOGA [UME I POSTUPCI NJEZINAO^UVANJA I UNAPRE\ENJA

ma treba vodu koja joj daje ‘ivot,voda treba {umu koja je stvara i ~uva,a ~ovjek treba i {umu i vodu, kao dvaosnovna ~imbenika ‘ivota, istakao jeakademik Slavko Mati} na otvaranjuMe|unarodnog znanstvenog skupa»Protuerozijska i vodoza{titna uloga{ume i postupci njezina o~uvanja iunapre|enja« odr‘anog u Zagrebu 23.studenoga. Stru~ni skup u Ministar-stvu poljoprivrede, {umarstva i vod-nog gospodarstva na kojem su su-djelovali znanstvenici iz ^e{ke, Slo-va~ke i Hrvatske, organizirale su IU-FRO grupe Ekosustavi i Nizinski {um-ski ekosustavi, Akademija {umarskihznanosti Zagreb te [umarski fakultetiiz Brna i Zagreba.

U nestabilnim i poreme}enim struk-turnim i stani{nim uvjetima {ume, ukojima {ume nestaju, a {umska tla kaodio stani{ta se degradiraju, voda po-staje negativan i destruktivan ~imbe-nik, jer erozijama uni{tava i odnosi tlokoje je {uma tisu}ama godina stvarala,a time nestaju i izvori zdrave, ~iste ipitke vode, rekao je u svom izlaganjuakademik Mati}. U dana{nje vrijeme,za {umarstvo Europe, a i Hrvatske,mogli bi ga nazvati i krizno vrijeme,zadnji je ~as da uo~imo kako hrvatskeprirodne {ume jo{ uvijek dobrofunkcioniraju zahvaljuju}i tome {to~ovjek s njima kvalitetno gospodari.Vrijeme je da shvatimo prije svega mi{umari, a onda i na{a {ira dru{tvenazajednica, kako je drvo samo sporedniproizvod gospodarenja {umama. [u-marska struka gospodari sa {umamaprije svega da bi one opstale i funkcio-nirale u optimumu svoje strukture istani{ta, jer samo tako ispunjavajuop}ekorisnu funkciju izra‘enu u eko-lo{kim, socijalnim i socijalno-ekolo{-kim funkcijama. Ekolo{ka funkcija osi-gurava povoljan utjecaj {ume na vlasti-to stani{te i okoli{, a protuerozijska ivodoza{titna funkcija su me|u njenim

AkademikSlavkoMati}

Sa znanstvenog skupa u Zagrebu

Voda je danas najvredniji resurs, izvire podokriljem {ume, a {uma i voda u neraskidivojsu vezi u kojoj kvaliteta jednoga i drugogaovisi o tome kako se provode zahvati njege iobnove {uma, gdje glavnu ulogu ima ~ovjek– {umarski stru~njak

[uma i voda od postankasu svijeta u neraskidivojvezi

{uma i voda


êlni ljudi srednjoeuropskih dr-àvnih {umarskih poduze}a ovesu se godine, na svojoj 8. redo-

vitoj konferenciji, sastali u Krakowu uPoljskoj. Osim hrvatske delegacije usastavu: mr. sc. Darko Beuk, mr. sc.Josip Dundovi} i prof. Ana Juri~i}, nakonferenciji su, uz doma}ina Poljsku,sudjelovale i Austrija, Njema~ka (Sa-vezna Republika Brandenburg), ê{-ka, Rumunjska, Slova~ka, Bjelorusija iLitva. Trodnevni je program obra|ivaoteme: Gospodarsko-pravni sustav {u-marstva u srednjoeropskim zemljama;Provedba programa Natura 2000 udràvnim {umama; Aktualni problemina trì{tu drvom u srednjoeuropskimdràvama.

Gospodarsko-pravnisustav {umarstva usrednjoeuropskimzemljama

U raspravi su razmijenjena iskustvai informacije o pravnim i gospodar-

8.KONFERENCIJA GENERALNIH DIREKTORASREDNJOEUROPSKIH DR@AVNIH [UMA, KRAKOW,POLJSKA, 18._21. LISTOPADA

U nekim zemljama{umarstvo se financira

iz prora~una,u drugima je obratno!

Osmi sastanak vode}ih ljudi dràvnih {umasrednje Europe ukazao jo{ jednom na velikerazlike u financiranju {umarstva, uodnosima sa za{titarima te na trì{tu drva

skim rje{enjima i na~elima financiranjadràvnih {umarskih organizacija upojedinim zemljama, u kontekstu po-vijesnog razvoja, zadataka i predvi-|enih smjerova promjena. Princip mul-tifunkcionalnosti i odrìvosti {uma ne-djeljiv je dio temelja funkcioniranja{umarstva kao grane gospodarstva.Udio financiranja iz dràvnog prora~u-na raste paralelno s dru{tvenim o~e-kivanjima od {umarstva. Sudionicikonferencije predstavili su tri osnovnamodela funkcioniranja dràvnih {u-marskih poduze}a:

– unutar strukture dr‘avnih admini-stracija – primjer Brandenburga, uztendenciju da se smanji financiranje izprora~una na ra~un samofinanciranja,

– trgova~ka dru{tva – primjer: Au-strija, Hrvatska, Slova~ka,

– javna poduze}a – primjer: ê{ka,Poljska, Rumunjska, Litva, uz sli~na ne-zavisna dr‘avna poduze}a.

Strategija za razvoj dr‘avnih {umar-skih organizacija, koja se izra|uje unekolicini zastupljenih zemalja, trebala

S konferencije u Krakowu

najva‘nijim funkcijama. Jer, voda jedanas najvredniji resurs, izvire podokriljem {ume i stvara se kao rezultatsvestranog odnosa izme|u stani{ta ibiocenoze, unutar {umskog ekosusta-va. Za{tita od erozije, odnosno ~uva-nje tla u kojemu se nalazi najve}akoncentracija ‘ivota na svijetu, a o ko-jemu ovisi {umska proizvodnja i opsta-nak {uma, istovremeno osigurava vo-doza{titnu i vodopro~i{}avaju}u funk-ciju {ume, zavr{io je akademik svojutemu »Uzgojni zahvati kao mjerapobolj{anja protuerozijske i vodoza{-titne uloge {uma«.

Sudionike skupa pozdravio je i dr‘av-ni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede,{umarstva i vodnoga gospodarstva JosipBartol~i te gosti iz Republike ê{ke.

Za znanstveni skup u Zagrebu pri-stiglo je ukupno 26 referata koje sunapisali 69 autora i suautora iz ê{ke,Slova~ke i na{e zemlje. Znanstvenici i{umarski stru~njaci iz ê{ke i Slova~keiznosili su u svojim izlaganjima vi{e-godi{nja iskustva u svladavanju ero-zijskih djelovanja buji~nih voda u pla-ninskim dijelovima ê{ke i Slova~ke iulogu planinskih {uma u tom procesu,kao i uloge {ume u za{titi kvalitetnihvodnih resursa i zdravog krajobraza.

Nakon rasprave usvojeni su zaklju~-ci koji jasno ukazuju na protuerozijskui vodoza{titnu ulogu {ume, te nezao-bilaznu ulogu {umarskog stru~njaka utim slo‘enim odnosima izme|u {ume,vode i erozije. Na kraju spomenimoda }e svi referati biti objavljeni ucijelosti u Zborniku radova tog Me|u-narodnog znanstvenog skupa.

Referati i autoriNa znanstvenom skupu prezentira-

na izlaganja bila su svrstana u tri pod-skupine. Spomenimo ih.

Za{tita od erozije, odnosno~uvanje tla u kojemu se nalazinajve}a koncentracija ‘ivotana svijetu, a o kojemu ovisi{umska proizvodnja iopstanak {uma, istovremenoosigurava vodoza{titnu ivodopro~i{}avaju}u funkciju{ume.

Uloga {ume usprje~avanju erozije tla

Z. Vicha: Pedeset godina hidrolo{-kih istra‘ivanja u {umama Beskida; S.Mati}, I. Ani}, M. Or{ani}: Uzgojnizahvati kao mjera pobolj{anja protue-rozijske i vodoza{titne uloge {uma; P.Kantor: Uloga planinskih {uma u re-dukciji visokih voda i poplava; V. To-pi}, L. Butorac: Utjecaj {ikare bijelogagraba na za{titu tla od erozije u Hrvat-skoj;

(Nastavak na str. 34.)

Foto:A.Juri~i}

Pi{e:AnaJuri~i}

dràvne {ume


Izvori financiranja dr‘avnih{umarskih poduze}a

Prodajadrva (%)

Austrija 74 2 24ê{ka 85 2 13Hrvatska 80 0 20Bjelorusija 18 78 4Slova~ka 95 0 5Rumunjska 71 4 25Litva 90 0 10Poljska 83 1 16Brandenburg 24 75 1

Ostali-izvoriprihoda

Dr‘avniprora~un

bi sadr‘avati i kontinuirano vredno-vanje aktualnih rje{enja, kako bi seutvrdilo udovoljavaju li i budu}im iza-zovima.

Zanimljiva je i usporedba izvoraprihoda i financiranja dr‘avnih {umazastupljenih na 8. konferenciji.

Provedba programaNatura 2000 udràvnim {umama

Iako su sve zemlje sudionice konfe-rencije upoznate s programom Natura2000, njegova provedba jo{ nijezaìvjela u svim srednjoeuropskimdràvama, niti su u izradu programa unekim zemljama, na svoje veliko neza-dovoljstvo, bili uklju~eni {umari.Dapa~e, u pojedinim zemljama nisu nikonzultirani (Hrvatska, Poljska), dok jenegdje njihov doprinos izostao zbogvlastite po~etne nezainteresiranosti

(Litva). Me|utim, sve zemlje dijele istoiskustvo – prvi prijedlog za{ti}enihpodru~ja iznosili su »za{titari« prirodei obuhva}ao je neprihvatljivo velikepovr{ine. Tek su se zatim pobunili{umari, ali u velikom broju zemalja ijedinica lokalne samouprave, kojimavelike za{ti}ene povr{ine tako|er ni-malo nisu od interesa – jer odnoseprihode bez primjerene naknade.Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enihpovr{ina gotovo dvostruko smanjivali.

Najduè se pitanjem Nature 2000bave dràvne {ume u EU – {ume Au-strije i Brandenburga. Njihovi su pred-stavnici istaknuli da su najve}i otporprovedbi programa Nature 2000pruàli privatni {umovlasnici, zbogprili~no nejasno razra|enog pitanja fi-nanciranja za{ti}enih podru~ja.Konkretno, Natura 2000 Austriju stoji180 milijuna eura, a EU 6,1 milijardaeura na godinu! Iako se za taj pro-gram izdvajaju odre|ena sredstva izfondova EU-a, financiranje uglavnompada na teret dràvnih {umarskihpoduze}a (~ak 90%)! U ovoj su to~ki

diskusije doneseni sljede}i zaklju~ci:»Dràvne {umarske organizacije prih-va}aju ideje sadràne u temeljima pro-jekta eko-mreè, no podru~ja Nature2000 koja se nalaze pod gospoda-renjem dràvnih {uma moraju biti unadle`nosti {umara, koji su ujednozaduèni za pripremu planova i njiho-vu za{titu. Tijekom razvoja projektaNatura 2000 {umari nisu bili dovoljnouklju~eni u proces. Jo{ je uvijek neja-sno financiranje sustava Natura 2000 iu dràvnim i u privatnim {umama. Dr-àvna bi {umarska poduze}a tako|ertrebala biti me|u korisnicima fondovaEuropske komisije za program Natura2000.«

Zbog pitanja Nature 2000, kao ibrojnih drugih pitanja vezanih za ne-postojanje jedinstvene {umarske poli-tike EU-a, na konferenciji je nagla{enai potreba za organiziranjem zastupstva{umarske struke u Bruxellesu.

Aktualni problemi natr‘i{tu drvom

Problematika prodaje drvatradicionalna je tema nagodi{njim sastancima general-nih direktora dr‘avnih {umasrednje Europe, a koliko jesmatraju zna~ajnom govori ito da je na 5. konferenciji do-govoreno kako }e se jednomgodi{nje sastajati i rukovodi-telji komercijalnih odjela sre-dnjoeuropskih dr‘avnih {uma.Ovogodi{nji su zaklju~ci kon-ferencije vezani za tu to~kusljede}i:

_ Koncentracija i globaliza-cija drvoprera|iva~ke indu-strije zahtijeva u‘u suradnjuna regionalnoj razini;

– U interesu dr‘avnih {u-marskih poduze}a jest dakontroliraju cijeli proces op-skrbe drvom do kona~nogkupca;

– Zbog zna~ajne ulogedr‘avnih {umarskih poduze}au ve}ini zemalja zastupljenihna konferenciji, ona trebajufunkcionirati ne samo kao ko-mercijalna poduze}a, nego

moraju uzeti u obzir i gospodarske isocijalne politike svojih vlada.

Umjesto zaklju~kaDogovoreno je da }e Öbf AG (Au-

strija) svim sudionicima poslati prijedlogza razvoj metodologije i mogu}ebudu}e suradnje u podru~ju benchmar-kinga dr‘avnih {umarskih poduze}a.

Dogovoreno je da }e se svake godi-ne organizirati i sastanci osoba za-du‘enih za marketing u srednjoeurop-skim dr‘avnim {umama.

Za organizaciju sljede}e, 9. po redukonferencije generalnih direktora sre-dnjoeuropskih dr‘avnih {uma, prijavilase Austrija.

Predstavnici Hrvatskih {uma

Sve zemlje dijele isto iskustvo – prvi prijedlog za{ti}enih podru~jaiznosili su »za{titari« prirode i obuhva}ao je neprihvatljivo velikepovr{ine. Tek su se zatim pobunili {umari, ali u velikim broju zemalja ijedinica lokalne samouprave, kojima velike za{ti}ene povr{inetako|er nimalo nisu od interesa – jer odnose prihode bez primjerenenaknade. Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enih povr{ina gotovodvostruko smanjivali.

Dr‘avne {umarske organizacije prihva}aju ideje sadr‘ane u temeljimaprojekta eko-mre‘e, no podru~ja Nature 2000 koja se nalaze podgospodarenjem dr‘avnih {uma moraju biti u nadle‘nosti {umara, kojisu ujedno zadu‘eni za pripremu planova i za njihovu za{titu. Tijekomrazvoja projekta Natura 2000 {umari nisu bili dovoljno uklju~eni uproces.


O~uvanje biodiverziteta u privatnim {umama _ mit ili realnost ?

Od 13. do 16. rujna, uMa|arskoj (Zamárdi) je uorganizaciji Food andAgriculture Organisation(FAO), The WorldConservation Union(IUCN) i Confederation ofEuropean Forest Owners(CEPF) odr‘aname|unarodna radionica stematikom »Pomo}privatnom {umarskomsektoru u zemljamasredi{nje i isto~neEurope«. Radionica,organizirana u vidupredavanja, prezentacija iradnih skupina, okupila je40-ak predstavnikaprivatnog {umarskog

Pove}anje broja privatnih {umoposjednika predstavlja jedan odizazova za dr‘avne {umarske slu‘be (ministarstvo, poduze}e za {ume,zavod za istra‘ivanja u {umarstvu, komoru) poglavito stoga {to novi{umoposjednici uglavnom nisu organizirani.

Mnogi {umovlasnici {umu do‘ivljavaju samo kao stabla, kao»samoobnovljivi« izvor prihoda.

sektora i dr‘avne upraveiz 15 zemalja sredi{nje iisto~ne Europe (Albanija,BiH, Bugarska, ̂ e{ka,Estonija, Ma|arska,Latvija, Litva, Makedonija,Poljska, Rumunjska, Srbijai Crna Gora, Slova~ka,Slovenija i Hrvatska), teme|unarodnihorganizacija (FAO, IUCN,CEPF, UNECE, Pro SilvaEurope). RepublikuHrvatsku je na radionicipredstavljao stru~nisuradnik u Upravi{umarstva pri Ministarstvupoljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstvadipl. ing. {umarstva GoranVidec. [to se radilo uMa|arskoj i kakvo jestanje i perspektivaprivatnog {umskogsektora u Hrvatskoj,govori se u ovom ~lanku

Politi~ke promjene krajem pro{-loga stolje}a potaknule su uzemljama sredi{nje i isto~ne Eu-

rope zna~ajnu privatizaciju {umskihpovr{ina (u nekim zemljama i vi{e od50% povr{ina pod {umom u procesuje restitucije vra}eno privatnim vlasni-cima), {to je direktno rezultiralo brzimi zna~ajnim pove}anjem broja privat-nih {umoposjednika (gotovo 3 miliju-na novih vlasnika). Ve}inu posjedanaj~e{}e obilje‘ava malena povr{ina irascjepkanost, slabo poznavanje prin-cipa odr‘ivog gospodarenja {umomod strane {umoposjednika, te nepo-stojanje {umarske tradicije. S drugepak strane, pove}anje broja privatnih{umoposjednika predstavlja jedan od

izazova za dr‘avne {umarske slu‘be(ministarstvo, poduze}e za {ume, za-vod za istra‘ivanja u {umarstvu, ko-moru) poglavito stoga {to novi {umo-posjednici uglavnom nisu organizirani,njihove udruge ~esto su formalnogkaraktera, a i sam institucionalni okvirnije prilago|en novim zahtjevima ipotrebama.

U svrhu dobivanja {to detaljnijeguvida u aktualnu problematiku privat-nog {umarskog sektora na me|u-narodnoj razini, prema naputcimaFAO, izra|eno je u suradnji Ministar-stva, Hrvatskih {uma d.o.o., Gradskogureda za poljoprivredu i {umarstvoGrada Zagreba i Suvlasne {umskezajednice »GORA« iz Donje Stubice

Na terenu u bukovoj {umi

privatne {ume

Foto:dipl. ing.BelaVarga

Pi{e:dipl. ing.GoranVidec

ME\UNARODNA RADIONICA O PRIVATNIM [UMAMAME\UNARODNA RADIONICA O PRIVATNIM [UMAMA


Privatna {uma u Ma|arskoj

nacionalno izvje{}e o aktivnostimakoje je u proteklom razdoblju poduze-la Republika Hrvatska, a u svrhu reor-ganiziranja i pobolj{anja stanja u pri-vatnom {umarskom sektoru.

Glavni je cilj te me|unarodne radio-nice bio razmjena iskustava izme|uzemalja sredi{nje i isto~ne Europe, a usvezi s poduzetim aktivnostima i za-prekama koje su se javljale na putunjihovih realizacija, te iznala‘enje no-vih mogu}nosti za unapre|enje privat-nog {umarskog sektora.

Dijalog kao problemTemeljem provedenih rasprava

tijekom radionice mo‘e se zaklju~itida je glavna zapreka u reorganiziranjuprivatnog {umarskog sektora komu-nikacija izme|u dr‘ave i {umoposjed-nika. Tu se, prije svega misli na nedo-statnu komunikaciju i op}enito nepo-stojanje dijaloga izme|u zainteresira-nih strana. Stoga je nu‘no uspostavitipartnerski odnos izme|u sudionika, aza {to je kao prvo potrebna politi~kavolja. Uspostava takvog partnerskogodnosa dugotrajan je i te‘ak proces,koji je u nekim zemljama sredi{nje iisto~ne Europe trajao i do 10 godina(Litva, Ma|arska), a u nekima od njihtraje od njihova osamostaljenja. To jeput pun obostranih kompromisa i tim-skog rada kako bi se pridonijelo bolji-tku {umarskog sektora. I RepublikaHrvatska, kao zemlja u tranziciji i kan-didat za punopravno ~lanstvo u EU,nailazi na jednake pote{ko}e napo~ecima reorganizacije privatnog{umarskog sektora. Resorno ministar-stvo po~etne je korake ve} u~iniloprimjenom participativnog pristupakod izrade prvog strate{kog dokumen-ta u {umarstvu, Nacionalne {umarskepolitike i strategije, kojom su izme|uostalog definirane i strate{ke aktivnostiza unapre|enje privatnog {umarskogsektora, te ustrojavanjem zasebnogOdjela za privatne {ume. Njegovaosnovna zada}a bit }e predlaganjemjera za pobolj{anje postoje}egstanja, pru‘anje stru~ne pomo}i pri-

vatnim {umoposjednicima i njihovimudrugama, iniciranje osnivanja udrugaprivatnih {umoposjednika, te neposre-dna suradnja s jedinicama regionalnei lokalne samouprave u cilju pobolj-{anja dijaloga s udrugama privatnih{umoposjednika i pribli‘avanja ekolo-{ke, ekonomske i socijalne kompo-nente {uma domicilnom stanovni{tvu.

Uz komunikaciju, kao najve}u za-preku na putu za uspostavu partner-skog odnosa, valja istaknuti i ostale~imbenike koji uvjetuju reorganizacijuprivatnog {umarskog sektora, a nalazese u uskoj korelaciji sa komunika-cijom. Na prvome mjestu svakakovalja istaknuti {umarsku legislativu,kao temelj svakog dobrog partner-skog odnosa, pri ~ijoj izradi svakakotreba oslu{kivati i glas {umoposjed-nika. [umoposjednik nije samo vlasnik{ume, on je naj~e{}e i maleni obi-teljski gospodarstvenik ~iji je glavniizvor prihoda poljoprivredna proizvo-dnja ili sto~arstvo, a {uma tek iznimandodatni izvor prihoda. Stoga je u legi-slativi nu‘no posti}i harmoniju izme-|u poljoprivrednog i {umarskog sekto-ra i jednako vrednovati poljo- i {umo-posjednika. Za{to !? Odgovor nam sesam name}e ako poku{amo odgovori-ti na pitanje: »Je li za ‘ivot nu‘nijeproizvesti hranu ili osigurati vodu i ki-sik!?«. No, legislativa je samo jedan odograni~avaju}ih ~imbenika. Nikako nesmijemo zaboraviti i ostale ~imbe-nike, kao {to su rascjepkanost posjedai nesre|eni vlasni~ki odnosi, koji uve}ini slu~ajeva predstavljaju i glavnuzapreku unapre|enju privatnog {um-kog sektora; zatim malena pomo}dr‘ave, u dijelu koji se odnosi na pru-‘anje pomo}i pri sre|ivanju vlasni~kihodnosa i okrupnjavanju posjeda; tenedovoljna zainteresiranost {umopo-sjednika za udru‘ivanjem i unapre-|enjem gospodarenja privatnim {u-mama zbog nedostatne informiranostii slabe educiranosti u dijelu koji seodnosi na multifunkcionalno gospoda-renje {umom. Navedeni ~imbenicimogu se istaknuti kao primarni, a

svakako postoji i niz sekundarnih ~ini-telja, koji u interakciji s primarnima jo{vi{e ote‘avaju uvo|enje reda u gospo-darenje privatnim {umama.

Zapu{tena idevastirana {uma

Nedvojbeno je da je velika ve}ina{umskih povr{ina u privatnomvlasni{tvu u prili~no lo{em stanju, urazli~itim degradacijskim oblicima, pr-venstveno zbog nestru~nog gospoda-renja, a i ono malo povr{ina koje sudosad bile u dr‘avnom vlasni{tvu, adenacionalizacijom i privatizacijom suvra}ene prija{nim vlasnicima, u dogle-dno }e vrijeme zbog slabog pozna-vanja odr‘ivog na~ina gospodarenja{umom i niske razine svijesti o potrebio~uvanja stani{ta i biodiverziteta po-stati panja~ama, {ibljacima, {ikaramaili }e jednostavno biti pretvorene u

Uz komunikaciju, valjaistaknuti i ostale ~imbenikekoji ote‘avaju reorganizacijuprivatnog {umarskog sektora.Na prvome mjestu to je{umarska legislativa te potomniz prakti~nih problema-rascjepkanost posjeda,nesre|eni vlasni~ki odnosi,zatim malena pomo} dr‘avete nedovoljna

Vi{egodi{nji tr

Privatne {ume u Ma|arskoj

poljoprivredne povr{ine. Mnogi{umovlasnici {umu do‘ivljavaju samokao stabla, kao »samoobnovljivi« izvorprihoda. No, na‘alost, to nije samostav pojedinih {umovlasnika ve} i ve-likog dijela stanovni{tva u ruralnimpodru~jima. Potreba za za{titomdivlja~i, ptica i nekih rijetkih vrsta


Sudionici radionice

niskog raslinja (npr. cvije}a, {umskihplodova) jo{ se prihva}a, ali za{titipreostale {umske faune (kukaca,pu‘eva i ostalih beskralje‘njaka) nepridaje se u javnosti gotovo nikakvava‘nost. O~uvanje biodiverziteta nesmatra se jednim od najbitnijih eleme-nata odr‘ivog gospodarenja {umom.Danas je uvrije‘eno mi{ljenje da jeo~uvanje biodiverziteta nametnuto odstrane za{titara ili zapadnoeuropskihzemalja i vrlo ~esto se ulazi u raspraveo tome tko je uni{tio {ume, a tko ih jesa~uvao, poglavito stoga {to javnostisvi prikazuju vrijednosti biodiverzitetana nerazumljiv i neprihvatljiv na~in.Za{titari su ovdje mo‘da u malenojprednosti stoga {to su naj~e{}e orga-nizirani u vidu samostalnih nevladinihudruga kojima javnost vi{e vjerujenegoli dr‘avnim institucijama i dr‘av-nom poduze}u za {ume, i tu svoju

predstavlja i zna~ajan izvor prihoda.Stoga je neminovno potrebno da seputem projekata za ruralni razvojrazviju i odre|ene aktivnosti vezaneuz {umarstvo, a koje }e smanjiti ovi-snost ruralnog stanovni{tva o nekon-troliranoj sje~i i prodaji drva. Tu seprije svega misli na »~i{}enje« {umaod plemenitih lista~a koje danas po-sti‘u izuzetno visoku cijenu na tr‘i{tu,a ~ijom sje~om se osiroma{uju na{e{ume i naru{avaju odnosi unutarpostoje}ih sastojina {to u kona~nicivodi do degradacije stani{ta.

Kako sa~uvatibiodiverzitet

Ne postoji jednostavan odgovor napitanje »Jesu li {umske povr{ine u pri-vatnom vlasni{tvu pogodne zao~uvanje biodiverziteta?«. Doprinospojedine povr{ine o~uvanju biodiver-ziteta ovisi o nizu unutarnjih i vanjskih~imbenika, kao {to su npr. ekonomskistatus vlasnika i struktura vlasni{tva.Maleni posjedi predstavljaju izvrsnejezgre za o~uvanje biodiverziteta, aliodluke u gospodarenju koje donoseisklju~ivo neupu}eni {umoposjednicimogu predstavljati ograni~avaju}i fak-tor. Tako|er, malen je broj {umopo-sjednika koji ‘ele i znaju kako potraj-no gospodariti posjedom da bi svakegodine u‘ivali u prihodu, a velik jebroj onih koji ‘ele prihod odjednom ibez ikakvih ulaganja u {umu. S drugepak strane stru~njaci ka‘u da su pri-vatne {ume spremnik »ne‘eljenih« ge-notipova koje pod svaku cijenu trebaprivesti tradicionalnom jednodobnomgospodarenju.

Je li to zaista potrebno ili samo ni-smo spremni odstupiti od tradicional-nog {umarstva?

U posljednjih desetak godina eu-ropsko {umarstvo polako se okrenuloclose-to-nature gospodarenju {umama.^injenica je da je to isto europsko{umarstvo u posljednjih nekoliko de-setaka godina te svoje {ume ve}imdijelom i uni{tilo, pa sada tra‘i nove

na~ine da povrati prirodne {ume, aline de{ava li se i nama isto – su{e namse najljep{e hrastove sastojine, prebor-ne jelove sastojine odumiru, smrekovekulture uni{tava potkornjak. Close-to-nature na~in je gospodarenja {umomkoji odudara od tradicionalnog i po-~iva na prirodnim na~elima vode}i seprirodnim procesima. To je na~in go-spodarenja koji je uvelike sli~an na-{em prebornom gospodarenju, a opetse u odre|enim odrednicama raz-likuje. Sastojina gospodarena po prin-cipima close-to-nature pru‘a {umovla-sniku redovan godi{nji prihod, pred-stavlja stani{te s visokim stupnjem bio-diverziteta, a samim time je i otpornijana ekolo{ke promjene, pru‘a dru{tvusve op}ekorisne funkcije, te {to je na-{em {umoposjedniku mo‘da i naj-va‘nije – ne zahtijeva gotovo nikakvaulaganja, odnosno smanjuje tro{kovegospodarenja u odnosu na tradicional-no gospodarenje. Close-to-nature go-spodarenje relativno je lako primijenitina ve}im povr{inama (prosje~napovr{ina privatnog posjeda u Estonijije 10-12 ha, u Latviji oko 8 ha, uMa|arskoj oko 3 ha), dok je na malimpovr{inama potrebno primijeniti modi-ficirani pristup, a s obzirom da je ve-}ina privatnih posjeda vrlo malenapotrebno je gospodariti gotovo sa sva-kim stablom zasebno, odnosno male-nim grupicama stabala. Najve}a opa-snost takvom gospodarenju je divlja~u {umskim sastojinama koja svojombrojno{}u ne dopu{ta prirodnu obno-vu, te je stoga potrebno za{tititi povr-{ine u obnovi mehani~kom za{titom.Rezultati takvog gospodarenja prezen-tirani su tijekom radionice i na terenu,te treba naglasiti da su uz izuzetantrud i zalaganje postignuti zapanjuju}irezultati i to ~ak i u zahtjevnom go-spodarenju hrastom kitnjakom. Mnogi}e re}i da mi tako gospodarimo ve}desetlje}ima, no valja sagledati malodublje u problematiku i siguran samda mo‘emo ne{to novo nau~iti, a~ime mo‘emo oplemeniti i unaprijedi-ti hrvatsku {umarsku struku.

Sudionici radionice

rud se isplatio

zainteresiranost{umoposjednika zaudru‘ivanjem i unapre|enjemgospodarenja privatnim{umama zbog nedostatneinformiranosti i slabeeduciranosti.Prosje~na povr{ina privatnogposjeda u Estoniji je 10-12 ha,u Litviji oko 8 ha, u Ma|arskojoko 3 ha.

prednost obilato koriste u »borbi« pro-tiv {umara.

U ve}ini novih ~lanica EU, kao i kodnas, ruralna podru~ja karakterizirajuvisoka nezaposlenost i nizak ‘ivotnistandard. Lokalno gledaju}i, {uma pre-dstavlja potencijal za zapo{ljavanjedomicilnog stanovni{tva, a tako|er

ure|ivanje {uma


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Gospodarska jedinica Di{nica-Zo-bikovac-Petkova~a, jedna od~etiri gospodarske jedinice gare-

{ni~ke {umarije, zauzima jugoisto~nidio Moslava~ke gore i gotovo prstena-sto okru‘uje selo Di{nik. Tek manjidio prostire se ju‘no od prometniceGare{nica-Kutina.

Od ukupno 2.954 ha povr{ine,obraslo je 2.860 ha, a od va‘nijihpodataka treba spomenuti da ukupnadrvna zaliha iznosi oko 850.000 ku-bika, te~ajni godi{nji prirast 22.477, adesetgodi{nji etat oko 185 tisu}a ku-bika. Najzastupljenija je {umska zajed-nica bukve s dlakavim {a{em kojazauzima 50 posto povr{ine, uglavnomna padinama gorja nadmorske visine150 m na vi{e. Karakterizira ju bogat-stvo drvnih vrsta (bukva, obi~ni grab,kitnjak, lu‘njak, lipa, tre{nja, klen) iprizemnog ra{}a, me|u kojim je naj-~e{}i {a{. Ne{to manju zajednicu ~inihrast lu‘njak s obi~nim grabom kojipokriva gotovo 40 posto povr{inegdje osim lu‘njaka i graba dolaze jo{joha, divlja kru~ka, a rje|e i bukva.Kitnjak s obi~nim grabom je manja

DI[NICA-ZOBIKOVAC-PETKOVAÂ/[UMARIJAGARE[NICA

Gospodarskajedinica Di{nica-Zobikovac-Petkova~a,ukupne povr{ineblizu 3000 ha,nastala je 1971.godine spajanjemtriju ranijihgospodarskihcjelina

zajednica na oko tri posto povr{ine,jednako kao i lu‘njak s velikom‘utilovkom ~ija zajednica pokriva tekdva posto gospodarske jedinice.

Osim ekonomske vrijednosti, {ume{tite tlo od erozija, a zna~ajan je nji-hov utjecaj na cjelokupni vodni re‘im,jer je povr{inski sloj tla najvi{e izlo‘enrazli~itim {tetnim utjecajima, one-~i{}enjima zra~nim putem te kiselimki{ama. Dijelu {uma ove jediniceprijeti jo{ jedna opasnost – oko ~etirikilometra od ju‘nih granica gospodar-ske jedinice, u predjelu Velike Di{-nice, nalazi se tvornica gnojiva Kutinakao najve}i potencijalni zaga|iva~toga prostora. Premda temeljita istra-‘ivanja nisu provedena, evidentiranoje da udjel u su{enju na{e najosjetlji-vije vrste, hrasta lu‘njaka, ovdje u slu-~ajnom prihodu iznosi 38 posto {to jevi{e od hrvatskog prosjeka koji je zalu‘njak 21 posto.

PovijestOva je gospodarska jedinica nasta-

la spajanjem jedinica Di{nica-Dumanii Zobikovac-Petkova~a te dijela go-spodarske jedinice Garjevica 1971.godine, a tijekom vremena je otku-pljeno i dr‘avnim {umama priklju~enodosta privatnih povr{ina. Dr‘avni po-sjedi ondje, ina~e, datiraju jo{ od vre-mena Austro-Ugarske Monarhije kadasu bili dio carskog erara. Ta je vrstavlasni{tva bila tipi~na za Vojnu krajinu(trajala preko 300 godina, od 1526.do sedamdesetih godina 19. stolje}a)u kojoj je gare{ni~ko podru~je spada-lo pod Kri‘eva~ku pukovniju. Prvaeksploatacija drvnog bogatstva Mosla-va~ke gore po~ela je 1820. sje~omhrastovine, koju su tada nazivali “dr-vom budu}nosti”. Organizirano isko- Mla|a sastojina

Di{nica–Zobikovac–Petkova~a–bukova {uma

Komisija prilikom pregleda pomlatka

êtvrtiure|ajnielaborat

êtvrtiure|ajnielaborat


[ume poluotoka Istre dijele se nadr‘avne koje zauzimaju 72.400ha povr{ine i privatne s 80.000

ha. Trenutno se Uprava {uma Buzet,buzetski odjel za ure|ivanje {uma,bavi ure|ivanjem dr‘avnih {uma, dokse privatne {ume ne ure|uju. Dio pri-vatnih {uma bio je ure|ivan u razdo-blju od 1973. do 1985. kada su rado-ve financirale lokalne samouprave.Dr‘avne {ume podijeljene su na 28gospodarskih jedinica, smje{tenih udvije ‘upanije, Istarskoj i Primorsko-goranskoj.

Osnovne pote{ko}e u radu pri~i-njava rascjepkanost dr‘avnih {uma. Unekim gospodarskim jedinicama, npr.Buzetu i Oprtlju, pojavljuje se od9.000 do 14.000 katastarskih ~estica.

Nerije{eni su i imovinskopravni od-nosi, isti~e Boris Ba~i}, rukovoditeljure|iva~kog odjela. Problem je i uk-nji‘ba vlasni{tva nad {umom jer imamnogo zainteresiranih strana za uk-nji‘bom, od hotelskih ku}a, lokalne sa-mouprave i sl. Problem su i povr{inekoje su u naravi {ume a po katastru sevode kao pa{njaci. Njih bi ‘eljele kori-stiti kao poljoprivredno zemlji{te lokal-ne jedinice, pa bi trebalo razlu~iti {toje {uma, a {to poljoprivredno zem-lji{te, govori ing. Ba~i}.

U odjelu za ure|ivanje {uma radisedmero ljudi, od toga ~etiri mlada st-ru~njaka. To je nedostatno da bi oba-vili sve poslove. Nedostaje geodet kojibi mogao rje{avati »goru}a« imovin-skopravna pitanja, reambulaciju me|ai sli~no. Kako se radi o mladom i neis-kusnom kadru, ne mogu se svi posloviobaviti u zadanom vremenskom roku.Problem je djelomi~no uklonjen zah-valjuju}i pomo}i ure|iva~a iz drugihuprava {uma (Zagreba, Bjelovara,Po‘ega i Osijeka), na ~ijoj su pomo}iistarski ure|iva~i zahvalni.

Taksator s najdu‘im sta‘om, Slobo-dan Miki}, koji je u ure|ivanju proveopreko 20 godina, rje{enje vidi u digita-lizaciji karata. Na tome se radi i ve}sada je polovina povr{ina Istre digi-talizrana. Uz dodatnu edukaciju kadrai bolju informati~ku opremljenost

ODJEL ZA URE\IVANJE [UMA BUZET

U ure|ivanju {uma u Istri, gdje je vi{e privatnih(80.000 ha) nego dr‘avnih povr{ina (72.000 ha),najve}i problemi su rascjepkanost povr{ina tenerije{eni imovinsko-pravni odnosi

Imovinski odnosinajve}i problem

odjela, problema ne bi smjelo biti.Raduje ga {to je u odjelu sve vi{e mla-dih stru~njaka koji su tek zavr{ili {ko-lovanje i spremni su preuzeti zadatke.

Uspore|uju}i stanje prije dvadese-tak godina i danas, ka‘e: »Tada nijebio nikakav problem dobiti potrebneinformacije vezane uz katastar i grun-tovnicu, {to je danas pravi izazov zaure|iva~e, jer se do podataka dolazisporo i te{ko. Prije nije bilo toliko

potrebne opreme za rad, niti automo-bila. Bilo je jedno terensko vozilokojim su svi odlazili na teren, danas ihje vi{e. Da bi bili u~inkovitiji i br‘i uradu, na terenu, dobro bi bilo da po-mognu na{e {umarije i osiguraju ljudekoji }e pomagati kod radova izmjera isli~no, da se ne gubi dragocjenovrijeme.

Za ure|iva~e u Istri sre}a je {tozahvaljuju}i povoljnim vremenskimprilikama mogu raditi tijekom cijelegodine. Jedino razdoblje kad su te‘iradni uvjeti je ljeto, kada je zbog ve-likih vru}ina te‘e biti na terenu.

Odjel ure|ivanja trenutno radi uneprikladnom radnom prostoru, pre-tijesnom kako bi mogli normalnofunkcionirati. Pobolj{anje radnih uvje-ta o~ekuju uskoro preseljenjem unove prostorije koje nalaze u zgradi{umarije Pula.

Dio zaposlenika buzetskog Odjelaza ure|ivanje {uma

ri{tavanje dr‘avnih {uma po~ela je{umarija ^azma, a 1875. u Gare{nicije osnovana nadlugarija koja se razvilau {umariju pod ~iju su upravu potpaletada{nje imovne op}ine. Radi {to br‘eeksploatacije {umskog bogatstva Mo-slava~kog gorja, na kojem se nalaziokompleks od 12.000 ha {ume, 1918.godine dovr{ena je gradnja usko-tra~ne ‘eljeznice (23 km) od Brestov-ca do ru{evina drevnoga Gari} grada.Prije toga izgra|ena je 1912. ‘eljez-ni~ka pruga od Gare{nice do Bjelova-ra. Za preradu drva podignuta je pila-na u Brestovcu 1927. godine, u ~ije }evlasni{tvo nakon Drugog svjetskograta pripasti i uskotra~na pruga.

Dosada{nje osnovePrva gospodarska osnova izra|ena

je za GJ Di{nica-Dumani 1958. godi-ne, za GJ Zobikovac-Petkova~a 1961.,a za Garjevicu 1968., da bi nakonspajanja i stvaranja jedne jedinice prvaosnova gospodarenja bila napravljena1972/3. godine.

Radi {to br‘eeksploatacije {umskogbogatstvaMoslava~kog gorja nakojem se nalaziokompleks od 12.000 ha{ume, 1918. godinedovr{ena je gradnjauskotra~ne ‘eljeznice(23 km) od Brestovcado ru{evina drevnogaGari} grada.

Foto:V. Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Ovo je ~etvrti ure|ajni elaborat zatu gospodarsku jedinicu s va‘no{}uod 2004. - 2013. godine. Komisija Mi-nistarstva poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva u sastavu Ro-bert Ojurovi} (predsjednik), DragoBosanac i [ime Me{trovi} pregledalaje elaborat i obi{la teren te uz manjeprimjedbe predlo‘ila Ministarstvu os-novu na usvajanje. Tako je u odsjeku12 c u kojem je zapo~eta oplodnasje~a konstatiran dobar pomladak.Radi se o ure|ajnom razredu bukvestarosti 100 godina, prosje~nog pr-snog promjera 49 cm i s drvnom za-lihom od 434m3/ha.

U terenskim radovima i sastav-ljanju elaborata sudjelovali suure|iva~i bjelovarskog odjela IgorHasl, Marica Nekvapil, Dra‘en Pavli-ni}, Robert Pavlovi}, Ivana [imi},Damir Kova~evi}, Dobrivoj Musulin iIgnacije Pali.


lovno gospodarstvo

Zakon o lovu definirao je u Hrvat-skoj dvije vrste lovi{ta – vlastita izajedni~ka. Vlastita lovi{ta mogu

se ustanoviti, kako to i samo ime ka‘e,na vlastitom zemlji{tu minimalne povr-{ine od 1000 ha. U tu kategoriju spa-daju sva dr‘avna lovi{ta osnovana uHrvatskoj nakon uspostave samostal-ne dr‘ave – njih je u ovom trenutku315 na ukupno oko 1,7 milijuna halovno produktivne povr{ine. Od togaje 196 u zakupu, 58 u koncesiji, sa 38gospodare Hrvatske {ume, dok je dva-desetak lovi{ta neraspore|eno. Na os-talom zemlji{tu na kojem nisu osnova-na vlastita, mogu se ustanoviti zajed-ni~ka lovi{ta. Osim tih lovnih povr{ina,zakon je propisao postojanje takve ka-tegorije zemlji{ta na kojem je izri~itozabranjeno loviti – to su nacionalniparkovi, parkovi prirode i drugi za{ti-}eni prirodni objekti.

Sva nekada{nja (i sada{nja) lova~kadru{tva, sada registrirana kao lova~keudruge gospodare zajedni~kim lovi{ti-ma i njih je 820 na oko 3,5 milijuna hapovr{ine. I tu po~inju problemi s lov-nim turizmom. Jer tom se djelatno{}upo hrvatskim propisima mogu bavitidr‘avne tvrtke koje su registrirane zabavljenje turizmom, isto tako i dr‘avnalovi{ta u koncesiji koja su prijavilatakvu djelatnost. Osim ako nisu za toposebno ishodile mogu}nost, lovnimse turizmom, dakle stjecanjem dobitiod lovstva, po zakonu o udrugama nemogu baviti lova~ke udruge. A takvihje najvi{e, ve} spomenutih 820.

Vara‘dinski vapajiStoga ne ~udi {to je na velikom

ovogodi{njem okupljanju lovaca, Saj-mu prirode, lova, ribolova i turizma uVara‘dinu, o tome organizirana po-

Ako se u Hrvatskojnetko sustavno‘eli baviti lovnimturizmom, morausuglasiti interesesedam, osamzakona koji sedoti~u ovedjelatnosti isnalaziti se unutarnekolikoministarstava injihovihnadle‘nosti napodru~ju lovstva

Kakav lovni LOVSTVO, ZAKONI, L0VNI TURIZAM

sebna rasprava u vidu okruglog stola.Tada je stru~ni suradnik za lovsto uHrvatskim {umama Marin Tomai} uraspravi o temi Treba li nam i kakavlovni turizam u Hrvatskoj, ustvrdio daje »ono ~ime se neke agencije u tojsferi poku{avaju baviti, vapaj ‘ednogu pustinji«. A predsjednik Hrvatskoglova~kog saveza \uro De~ak na is-tom je okruglom stolu ustvrdio kakonajprije »statutarno treba rije{iti pitanjalovstva i lova~kih udruga, jer je u situa-ciji kad je HLS razvla{ten od dono-{enja bilo kakvih odluka te{ko govoritio lovnom turizmu«. To zna~i da nepostoje ni to~ni podaci koliki je prihodod lovstva, neujedna~ene su mogu}-nosti koje potencijalnom gostu pru‘a-ju pojedina lovi{ta, zbog neusugla{e-nosti pojedinih subjekata pojavljuje seproblem visokih pristojbi, neujedna~e-nosti smje{taja pa i visokih cijena itd.

Pravni kaosU Hrvatskoj se 20-ak manjih privat-

nih agencija bavi lovnim turizmom,neke sporadi~no, uz ostalo, neke u ve-}oj mjeri. No nema velikih i dobroekipiranih specijaliziranih agencija ko-je bi dovodile strane lovce u hrvatskalovi{ta. Odgovor je jednostavan – ne-ma interesa baviti se ovim poslom ilutati me|u mnogobrojnim propisima,zakonima i nadle‘nostima! Jer na pod-ru~ju pravne regulative vlada poprili-~an kaos i netko tko se ‘eli baviti pro-

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Mogu}nost vrhunskog smje{taja– lova~ka ku}a ^ambina u Repa{u

turizam trebamomicanjem, dakako i zaradom od lov-stva, nai}i }e ve} na po~etku na neko-liko zakona koji, manje ili vi{e, doti~uovu problematiku. Dakle, kad bi senetko poku{ao sustavno baviti lovnimturizmom morao bi voditi ra~una otome {to propisuje najprije Zakon olovstvu, a onda istodobno i zakoni oturisti~koj djelatnosti, o udrugama (za-kon zabranjuje udrugama stjecanjeprofita), o oru‘ju, veterinarstvu (ovajzakon propisuje, recimo da lova~keudruge moraju imati takve hladnja~ekao da se radi o mesnoj industriji!), odr‘avnom inspektoratu, ~ak i Zakon omedijima! (Odredbe novoga Zakonao medijima, na primjer, zabranjuju rek-lamiranje i ogla{avanje prodaje oru‘ja,dakako i lova~kog. To je najvi{e pogo-dilo lovce, najbrojnije vlasnike registri-ranog oru‘ja i svrstalo ih u red onih{to kod ku}e imaju bombe, kala{nji-kove, zolje!). Toliko zakona i uredbikoji doti~u jednu oblast, ipak jeprevi{e! Dakako, odmah je i vi{e mini-starstava i njihovih nadle‘nosti.

– Strane lovce odbijamo ve} na gra-nici kad napla}ujemo pristojbu zaunos oru‘ja od 300 kuna, {to u tojsvoti ne pla}aju ni u jednoj susjednojdr‘avi, moglo se ~uti u raspravi uVara‘dinu. Stranac zna da mora platitiPDV na trofej i da mo‘e ostvariti pov-rat poreza. No, ima nekih nerazja{-njenih pitanja oko PDV-a na usluge.

[to ka‘uagencije

Vlasnica jedneagencije smatra ka-ko nepostojanje ja-sne zakonske regula-tive zna~i da dr‘avajednostavno nije za-interesirana uzetisvoj dio novca odonih koji ga imaju i‘ele potro{iti! U dru-goj, velikoj turisti~-koj agenciji, to~noznaju u ~emu je pro-blem – u maloj pro-viziji koju lovoovla{-

tenik nudi agenciji. Ona iznosi do10%, ali samo na lov i lovne usluge,ne i na ostale tro{kove (hrana, pi}e idr.). Predstavnik agencije isto tako imatro{kove kad, recimo, s grupom stra-nih lovaca boravi nekoliko dana ulovu, spava i hrani se u lova~koj ku}i,ili drugdje, koristi automobil itd. Zatoje 10% provizije od trofeja, ka‘u uagenciji, premalo i ne stimulira ih zabavljenje lovnim turizmom.

Ako je lovni turizam nastavak ljetneturisti~ke sezone i neke vrste dopun-skog turizma, odnosno odabran oblikturisti~ke djelatnosti, po logici stvarispadao bi pod Ministarstvo mora, tu-rizma, prometa i razvitka. Iz njegaupozoravaju (na Sajmu u Vara‘dinu)da ne postoje odgovaraju}i zakonskiakti. To i lovci znaju i na to stalnoupozoravaju, jer akti ne postoje stoga{to se lovstva doti~u vi{e zakona iministarstava. I tako se krug zatvara.

– Nu‘no je donijeti pravilnik o lov-nom turizmu kao podzakonski akt koji}e objediniti cjelokupnu problematiku.A Ministarstvo bi moralo biti koordina-tor toga posla – ka‘e g. Tomai}.

Ima li dosta divlja~iOsim zakonske regulative za ba-

vljenje lovnim turizmom potrebna jejo{ jedna sitnica, dovoljno divlja~i! Jerkad strani lovac kona~no i do|e, tri,~etiri dana hoda po lovi{tu i ne od-strjeli ni{ta ili ~ak ne vidi »ni dlake nipera«, takav vi{e ne}e do}i. A ni nje-gov prijatelj kojemu }e sigurno pri~atio prelijepoj prirodi, mo‘da i dobrojkuhinji, jedino {to nije uspio vidjetidivlja~, odnosno to {to je tra‘io.

Primjer Hrvatskih {uma kao najve-}eg lovoovla{tenika koji gospodari sa38 dr‘avnih lovi{ta i uzgajali{ta div-lja~i na oko 335.000 ha, pokazat }ekako stvari stoje. U susjednim zemlja-ma (Ma|arska, Slova~ka i druge)prosje~an broj jelenske divlja~i na 100ha iznosi do 5 grla, u lovi{tima Hrvat-skih {uma do dva. No i to je mnogo uodnosu na stanje kakvo su Hrvatske{ume zatekle preuzimaju}i lovi{ta. Jer,gotovo sva hrvatska lovi{ta tijekomDomovinskoga rata bila su opusto{e-na, lovili su i pucali i oni koji nisu ni-kad prije ni poslije. Poduze}e je ulo-‘ilo velika sredstva u obnovu fondadivlja~i, ali i ostalu infrastrukturu, odlovnotehni~kih i lovnogospodarskihobjekata do osobito ure|enih lova~kihku}a koje mogu zadovoljiti i naj-zahtjevnije goste (npr. Babinac, Cero-vljani, ^ambina, ]o{ak {ume, Kondri},Zlatna greda i dr.). No, u odnosu napredratno stanje, ka‘e Tomai}, lovstvokao djelatnost jo{ debelo kaska.

Trofeji, i kome ih prodati

Odredbe novoga Zakona o medijima zabranjujureklamiranje i ogla{avanje prodaje oru‘ja, dakako ilova~kog. To je najvi{e pogodilo lovce, najbrojnije vlasnikeregistriranog oru‘ja i svrstalo ih u red onih {to kod ku}eimaju bombe, kala{njikove, zolje!

Strane lovce odbijamo ve} na granici kad napla}ujemopristojbu za unos oru‘ja od 300 kuna, {to u toj svoti nepla}aju ni u jednoj susjednoj dr‘avi.



Udio stranaca u ukupnomodstrelu srne}e divlja~i1990. godine iznosio je 22%,danas 11%. Kod muflonaomjer je jo{ porazniji –stranci su prije rata uodstrelu sudjelovali s 42posto, danas s 11%!

– Udio stranaca u ukupnom odstre-lu srne}e divlja~i 1990. godine iznosioje 22%, danas 11%. Kod muflonaomjer je jo{ porazniji – stranci su prijerata u odstrelu sudjelovali sa 42 posto,danas sa 11%(!), divlje svinje prije30%, sada 18%, fazana 43% u odno-su na dana{njih 14% itd. Europskotr‘i{te je zahtjevno, bogati stranciotkrivaju nove destinacije i lovi{ta, zanjih se osim klasi~nog lova, primjerice,organizira i »traperski« lov za koji unas nema uvjeta – ka‘e Tomai}.

Prema procjenama stru~njaka, u Hr-vatskim lovi{tima prema mogu}nosti-ma stani{ta ima dovoljno divljih svinjai medvjeda. Ostale vrste krupne div-lja~i, jelen, srna, muflon, divokoza su

ispod broja koji dopu{taju stani{takoja bi izdr‘ala i puno ve}e fondovete divlja~i. Smatra se tako da ni ~etirigrla jelenske divlja~i na 100 ha, ili {estsrna/100 ha ne bi bilo previ{e. Sada{-nje stanje vrti se oko polovice tih mo-gu}nosti, a treba re}i da se fond mu-flona i divokoza u priobalju pove}ava.

Farme divlja~iU nekim europskim lova~kim desti-

nacijama mo‘e se zapravo govoriti ofarmskom uzgoju krupne divlja~i. Jed-nako kao {to se kod ku}e uzgajajupili}i, ili u fazanerijama fazani, tr~ke,Ma|ari su prionuli takvom uzgoju jele-na lopatara! Tako u susjednoj namdr‘avi ima otprilike 1500 farmi zauzgoj lopatara. Mo‘e li to Hrvatska,treba vidjeti.

RIJEKA GACKA

Rijeka Gacka, ponornica duga55 kilometara, izvire u jugois-to~nom dijelu Gackog polja u

Sincu, na 460 metara nadmorske visi-ne. Voda joj pritje~e iz jo{ tri vrela –Majerovo, Kanciper i Tonkovi}evo, teiz nekoliko manjih vrela i pritoka. Diovoda Gacke izvire i kod @rnovnicenedaleko Svetog Jurja kao priobalnavrela i vrulje. I dok joj je gornji tokmeandarski, nizvodnije te~e kao po-nornica.

Povijesno, dolina rijeke Gacke spo-minje se prvi put 818. i 823. godine,dok se Hrvati u Lici nastanjuju u VII.stolje}u poslije Krista. U razdoblju odVII. stolje}a do I. stolje}a prije Kristaovdje je obitavalo ilirsko pleme Japo-da, koje je pobijedio rimski car Okta-vijan. Iz rimskog doba spominje se imjesto Arupium koje se nalazilo namjestu dana{njeg Prozora.

Za vrijeme vladavine Turaka naovim prostorima sukobljuje se 1663.

Spomenik prirode pojedina~no je ili skupnopodru~je koje ima estetsku ili kulturno-povijesnuvrijednost, a u na{oj su zemlji 72 takva spomenika.Jedan od njih vrelo je rijeke Gacke, prirodnogbisera Like, naseljeno u kasno bron~ano doba idanas poznato po hramovima boga Mitre

vojska Alipa{e ^engi}a, njih oko10.000, s vojskom Petra Zrinskog iFranje Krste Frankopana, gdje Turcido‘ivljavaju poraz.

Duh starih vremena i danas se os-je}a u kraju, a kao posebna atrakcijatradicionalnog graditeljstva na vodi sumlinice za mljevenje ‘ita i stupe zastupanje doma}eg sukna.

Rekli bi ljudi, prava idila, jer uzo~uvanje tradicijske arhitekture, sta-novnici sela Sinca njeguju i druge tra-

Postoji ljetni, zimski, a unovije vrijeme i agroturizam,Mogle bi se prona}i razli~itedruge ina~ice te djelatnosti,no lovstvo kao osnovnadjelatnost jo{ uvijek nijena{lo svoje mjesto naturisti~kom tr‘i{tu.

Pogled na Gacku dolinu

Gacka je spomenik prirode

Broj 96 • prosinac 2004. HRVATSKE [UME

i turisti~ki biser Like

~udesna priroda

Majerovo vrilo

Obnovljene mlinice – Tonkovi}evo vrilo

Stare mlinice

Pastrva iz GackeGacka je ipak najpoznatija, kako

kod nas tako i izvan granica Lijepena{e, po autohtonoj poto~noj pastrvi.U njoj ova riba raste i pet puta br‘enegoli u drugim rijekama, a razlogetreba tra‘iti u vodi bogatoj kisikom,dobroj temperaturi vode bez ve}ihoscilacija i bogatstvu faune kojomrijeka obiluje. Oko 17 vrsta ‘ivotinj-skih organizama nastanjeno je u rije-ci, a izvrsna su hrana poto~noj pastr-vi, specijalitetu ovog kraja. Ima i je-gulje, klena, {arana...

Uz ribu pripremljenu na mnogona~ina, posjetiteljima se nude i ostalatradicionalna doma}a jela poput do-ma}eg kiselog mlijeka i vrhnja, kise-log kupusa i repe, li~ke janjetine, do-ma}ih kola~a i sl.

Kako Gacku dolinu od mora dijelisamo velebitski masiv, ovu prirodnu~aroliju, njena kra{ka polja, vrta~e ispilje posje}uju turisti ‘eljni povratkaprirodi i autohtonim obi~ajima, aGacka dolina zaista toga ima na pre-tek. Dodatnu ljepotu stvaraju i okol-ne {ume smreke, jele i bukve, te liva-de prepune ljekovitog bilja.

A da u nedalekoj pro{losti sve ve-zano za ovu udolinu i nije bilo bajko-

Gacka je ipak najpoznatija, kako kod nas tako i izvan granicaLijepe na{e po autohtonoj poto~noj pastrvi. U njoj ova riba raste ipet puta br‘e negoli u drugim rijekama, a razloge treba tra‘iti uvodi bogatoj kisikom, dobroj temperaturi vode bez ve}ihoscilacija i bogatstvu faune kojom rijeka obiluje.

A da u nedalekoj pro{losti sve vezano za ovu udolinu i nije bilobajkovito, svjedo~e i apeli doma}eg stanovni{tva koje seprigodom gradnje Autoceste Zagreb–Split borilo, u pravomsmislu rije~i, za za{titu i o~uvanje Gacke doline. Koliko se u tomeuspjelo, pokazat }e vrijeme, ali zbog sada{njih i budu}ihgeneracija, te prirodnog bogatstva ovog kraja, nedodirnuteprirode i bogatstva vodom, pravo na takvu vrstu pogre{ke nemanitko.

vito, svjedo~e i apeli doma}eg sta-novni{tva koje se prigodom gradnjeAutoceste Zagreb–Split borilo u pra-vom smislu rije~i, za za{titu i o~uva-nje Gacke doline. Koliko se u tomeuspjelo, pokazat }e vrijeme, ali zbogsada{njih i budu}ih generacija, te pri-rodnog bogatstva ovog kraja, nedo-dirnute prirode i bogatstva vodom,pravo na takvu vrstu pogre{ke nemanitko. Za{tita prirode i ljudi obvezuju-}a je i prema »Deklaraciji o ~ovjeko-vu okoli{u« iz Stockholma iz lipnja1972., ali i potpisivanjem Sporazumao stabilizaciji i pridru‘ivanju HrvatskeEuropskoj uniji.

dicionalne obi~aje, stare obrte, tradi-cionalnu narodnu no{nju, tamburice inarodni ples, te obi~aje poput gac-kog prela, ~ijanja perja, valjanja bilja-ca i sl.

Pi{e: Vesna Ple{e

Foto: V. Ple{e

Tirkizna ljepotica GackaTirkizna ljepotica Gacka

Gacka je spomenik prirodei turisti~ki biser Like


Dva mjeseca prije najve}eg sport-skog doga|aja u Hrvatskoj2005., FIS utrke Svjetskog skija-

{kog kupa na Sljemenu 20. sije~nja,Zagreba~ka je gora veliko radili{te.Dotjeruje se ‘i~ara, brojni kamionimalom sljemenskom cestom prema G.Bistri voze {ljunak i kamen, a radi se ina Crvenom spustu gdje }e se utrkaodr‘ati, te na cilju gdje }e biti tribineza gledatelje. Prvi snijeg i njegovo ota-panje stvorili su blato do koljena idodatno “veselje” izvo|a~ima radova.

Sportski aspektiNema sumnje da }e no}ni ‘enski

slalom biti spektakl, uostalom, TV ka-mere }e ga u‘ivo prenositi u cijelisvijet!

Jasno je da }e to biti i velika promo-cija Hrvatske i Zagreba. Time je stvo-

Medvedniczeleni dragulj nad@enski slalom Svjetskog kupa 20. sije~nja2005. na Sljemenu promovirat }e Zagreb iHrvatsku (i) kao skija{ko odredi{te. To trebaiskoristiti i svijetu pokazati da je cijeli Parkprirode Medvednica po‘eljna turisti~kadestinacija i u{~uvani zeleni draguljnadomak velegrada koji takvim treba iostati. A skija{i, planinari, {eta~i, {umari iza{titari iz Parka prirode zajedni~ki se za totrebaju pobrinuti

rena mogu}nost da dio skija{ke popu-lacije vikend ili dva u stotinjak snje-‘nih zimskih dana umjesto u Slovenijiili Austriji provede kod ku}e.

Svaka je skija{ka utrka “malosvjetsko prvenstvo jer uvijek nastupajunajbolji skija{i iz cijeloga svijeta”. AJanica Kosteli}, hrvatska skija{ka vede-ta i trostruka olimpijska pobjednica bit}e u centru pa`nje.

– To bi mi bez konkurencije bilanajdra‘a pobjeda. Naravno, iznimkasu Olimpijske igre koje se ni sa ~im nemogu uspore|ivati, izjavila je nedav-no. No poslije uspjeha na ameri~kojturneji, u Aspenu i Lake Louisu o~ekivanja rastu.

Pobijedila ili ne, Janica }e biti stvar-na dobitnica slalomskog ruleta tesije~anjske ve~eri u kojoj }e Sljeme i

Sanirani dio klizi{ta i okretaljkaprije zone cilja

Crveni spust _ nova@i~ara se dotjeruje


SVJETSKI SKIJA[KI KUP “ZLATMedvednica

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

RASPOREDIz slu‘benog programa izdvajamo:Srijeda, 19. 1. 2005.–19.00 Javno izvla~enje brojevana Jela~i}evu trgu–19.30–22.00 World Cup Partyna Jela~i}evu trgu^etvrtak, 20. 1. 2005.–15.00 Start 1. vo‘nje–18.00 Start 2. vo‘nje–19.00 Progla{enje pobjednika na cilju–14.00–22.00 World Cup Show naTrgu bana Jela~i}a–12.00–24.00 World Cup Show naSljemenu-Krumpiri{te–12.00–2.00 VIP Party u {atoru uG. Bistri

SVJETSKI SKIJA[KI KUP “ZLAT

ca mora ostatidomak velegrada

Zagreb svijetliti kao nikad prije. Jerte{ko je vjerovati da bi Zagreb ikadpostao doma}inom utrke Svjetskogkupa da nije (bilo) Kosteli}a i njihovihplanetarnih uspjeha! Naravno, bit }eto promocija Zagreba i Hrvatske uEuropi i svijetu.

Organizacija i radoviSigurno je da }e 20. sije~nja u

15.00 sati, kad prva skija{ica po~nesvoj ples po Crvenom spustu, sve bitispremno i odra|eno do i najmanjegdetalja. Za to se brine Glavni organi-zacijski odbor odnosno golema mre‘amanjih sto‘era koji odra|uju posebneprograme (pripremanje terena, osigu-ranje, promet, slu‘ba spa{avanja,lije~ni~ka slu‘ba, za{tita itd.).

S radovima se zapo~elo prije otpri-like godinu dana, odmah nakon {to jena konferenciji za novinare u zagre-ba~kom hotelu Opera direktor hrvat-ske skija{ke reprezentacije VedranPavlek objelodanio projekt Svjetskogkupa “Zlatni medvjed” na Sljemenu.Lani u studenom posje~eno je vi{estabala kako bi se staza Crvenog spu-sta pro{irila na nekim mjestima, aizvr{eno je i deniveliranje terena. Naj-ve}i su zahvati izvr{eni na ure|enju ipro{irenju biv{e {umske ceste (oko 13km) od kamenoloma u Gornjoj Bistri,gdje }e biti i parkirali{te, do ciljne are-ne. Tu su bila dva klizi{ta koja su sani-rana podizanjem kamenog zida tepobolj{anim sustavom odvodnje. Utijeku je asfaltiranje do par stotinametara prije cilja gdje }e se nanovoizgra|enom kru`nom toku auto-mobili okretati i vra}ati prema G. Bistri.

Veliki su zahvati i na vodoopskrb-nom sustavu koji mora osigurati velikekoli~ine vode potrebne za umjetnozasnje‘ivanje skija{kih staza za {to jenabavljeno 10 snje‘nih topova. I novibazen kod Krumpiri{ta opskrbljuje sevodom iz talo‘nica “Tisova Pe}” i“Hornjak”, no tu su neki radovi biliizvedeni prije nego {to je bila izdanagra|evinska dozvola, pa su bili obusta-vljeni.

Na ciljnoj je areni izvr{ena adapta-cija postoje}e ku}ice, a tu }e biti itribine za gledatelje. Na samoj je stazi

a rasvjeta, radovi na stazi Novoure|eni pristup vrhu i ure|ena parkirali{ta za VIP goste

Radovi na pro{irenoj (i sadaasfaltiranoj) glavnoj pristupnoj cestiiz G. Bistre do okretaljke prije cilja

Najve}i su zahvati izvr{eni na ure|enjui pro{irenju biv{e {umske ceste (oko 13km) od kamenoloma u Gornjoj Bistri,gdje }e biti i parkirali{te, do ciljnearene. Tu su bila dva klizi{ta koja susanirana podizanjem kamenog zida tepobolj{anim sustavom odvodnje.

postavljena nova rasvjeta. Kako sepretpostavlja da svi zainteresirani ipakne}e mo}i na Sljeme, na Trgu banaJela~i}a bit }e postavljeno veliko plat-no na kojem }e se mo}i pratiti utrke.

– U cjelokupan je projekt uklju~envelik broj ljudi, stru~njaka i volontera,i svi djeluju sinkronizirano, veli Biserka[avor, ~lanica Organizacijskog odbora– grupe za za{titu okoli{a, ina~ezamjenica voditelja Uprave {uma Za-greb. Brinemo se da svi uvjeti za{titeokoli{a budu ispo{tovani do kraja.Gore, kod starta, gdje je uvijek bilagu‘va zbog velikog broja automobila,rekonstruiran je dio ceste i ozna~enasu mjesta za parkiranje za VIP gostetako da nije naru{en prirodni sklad. Iina~e, promet }e na dan utrke bitidruk~ije ure|en. Iz vr{ne zone Bliznecdo vrha Sljemena ne}e se mo}i osob-nim automobilima ve} samo autobusi-ma koji }e kretati svake minute. Cesta}e taj dan biti dvosmjerna, na njoj je

(Nastavak na str. 34.)


ATNI MEDVJED” NA SLJEMENUATNI MEDVJED” NA SLJEMENU

ljekovito bilje


Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

To je mali grm visineod 10 do 20 cm, sapuze}im i ljuskavim

podzemnim dijelovimaiz kojih narastu izdancido 25 cm razgranjenestabljike. Listovi su elip-ti~ni ili obrnuto jajasti,debeli, ~vrsti i ko‘astiuvijenog donjeg ruba sakratkom peteljkom.Odozgo su tamnozelenii sjajni.

Zvonasti cvjetovi bije-le su i ru‘i~aste boje,vise na kraju grana tvo-re}i male guste grozdi-}e. Bobe su crvene bojeveli~ine borovnice, trpkokiselkastog okusa i ugod-nog mirisa. Cvate u svib-nju i lipnju, sazrijevaizme|u srpnja i kolovo-za, ali i u rujnu.

Raste u ve}im skupi-nama u suhim i svijetlimcrnogori~nim {umama,naj~e{}e u »dru{tvu« saborovnicom. Nalazimoje u smrekovim {umamaili ispod planinskog bo-ra. Uspijeva i iznad2.000 metara nadmor-ske visine.

Listovi se beru nakonsazrijevanja plodova umjesecu kolovozu, aplodovi koji po drugi putsazrijevaju u kasnu jesenve}i su i kvalitetniji odljetnih plodova. Zreli

Zimzeleni grmi} ( Vaccinium vitis-idaea L.), poznat je jo{ pod nazivima

crvena borovnica, borovnica,brusnik, gorenk, medvje|e gro‘|e

- lijek za mnogebolesti

Brusnica

plod sadr‘i limunsku i jabu~nu kiseli-nu, pektin, karotin, ali i vitamin C. Usjemenkama ima do 30 posto masnogulja koje sadr‘i linolnu i linolensku ki-selinu.

Brusnica je pravo rje{enje u lije~e-nju bolesti prostate i mjehura. Kod bo-lesti mjehura preporu~uje se uz ~ajnumje{avinu, dijeta s marmeladom odbrusnica, a za bolesti prostate svakod-nevno uzimanje ko{tica bundeve.Najljekovitiji sastojak biljke je arbutin(antibiotik i diuretik), nalazi se u listo-vima, a u~inkovito lije~i infekcijeizazvane kandidom, sprje~ava prianja-nje bakterije na stjenke mokra}nogmjehura. Sprje~ava i ostale bolestimokra}nog mjehura poput kamenaca,pijeska, cista i ostalih infekcija mok-ra}nih puteva. Dobar je lijek i za gr~e-ve mjehura, ali i za opu{tanje nervnogsustava. Dnevna koli~ina od 300 mlsoka od brusnica smanjuje u~estalostmokra}nih infekcija za 80 posto.Djeluje 2 sata nakon uzimanja, a u~i-nak traje i do deset sati. Preporu~ujese uzimati ujutro i nave~er. U~inkovitaje i kod pra‘njenja mjehura, pa sepreporu~uje i mu{karcima sa uve}a-nom prostatom. Ljekovito djeluje kodraznih proljeva, proljetnog umora,groznice, ka{lja, krvarenja... Njome se

lije~i reuma i giht, jer smanjuje koli~i-nu mokra}ne kiseline.

Sprje~ava razvoj raka dojke i debe-log crijeva. Neki eksperimenti dokazalisu da uspje{no djeluje na sprje~avanje{irenja metastaza. U lije~enju raka doj-ke najbolji je plod biljke. Svje‘e ubra-ne plodove zgnje~imo i stavljamo uobliku obloga na oboljelo mjesto.

Pozitivno djeluje na zdravlje kardio-vaskularnog sustava. Brusnica je dje-lotvorna u sni‘avanju ukupnog kole-sterola i u sprje~avanju oksidacije LDLkolesterola, za koji se smatra da jeglavni uzro~nik ateroskleroze i koro-narne bolesti srca. Pozitivno djeluje na

smanjenje gru{anja krvi,te krvnog tlaka. Istra-‘ivanja ameri~kih znan-stvenika pokazala su datri ~a{e soka od brusnicasmanjuju razinu koleste-rola, i na taj na~in 40posto rizik od pojavebolesti na srcu. Valja na-pomenuti da je najboljisok koji sadr‘i manjekoli~ine {e}era.

Preventivno djeluje ina sprje~avanje ~ira na‘elucu koji je uzrokovanbakterijom H. Pylori. Sni-‘ava {e}er u krvi i pozi-tivno djeluje na vid.

Danas se proizvodesokovi od brusnice u ko-mercijalne svrhe sa do-sta {e}era. Treba biti naoprezu prilikom njiho-vog kori{tenja, jer nedjeluju dobro na imuno-lo{ki sustav. Proizvodese i kapsule i tablete ko-je su puno u~inkovitije.

Osim za lije~enje kori-stimo je i za jelo, pa odnje pripravljamo pekme-ze, sirupe, vo}ne sokovei umake kao dodatakjelima od divlja~i.

Za pripravu ~aja po-trebno je 30 grama listai pola litre vode. Listovekuhamo u vodi, sve dokvoda ne ispari na pola,ohladimo i dodamo ‘licumeda. ^aj se koristi za

otklanjanje pijeska u bubregu, pospje-{uje znojenje i poma‘e kod gripe,gihta i reume. Piju se tri {alice ~aja nadan.

Rakija: 250 grama svje‘ihbrusnica i 1 litra dobre rakije.Plodove prelijemo sa jednom li-trom rakije, mo~imo ~etiri tjed-na i procijedimo. Uzimamo kodproljeva i dizanterije, jednu ma-lu ~a{icu ujutro nata{te ili popotrebi preko dana.

Marmelada je izvrsnanamirnica koju mo‘emo uzima-ti kod raznih proljeva, koje zau-stavlja, a istovremeno poti~e iapetit. Mo‘e se mije{ati s mrk-vom i jabukom, pa tako dobiva-mo ljekovitu vitaminsku marme-ladu.

Upotreba ~aja od brusnicakod osoba slabijeg ‘eluca ionih koji imaju problema sa‘u~i i jetrom mo‘e izazvati lak-{e tegobe.

Brusnice u cvatu

Zreli plodovi


[UMARIJA VRBANJA

Vrijednost {uma [umarije Vrbanja, gdjeglavnu vrstu ~ini hrast lu‘njak, drvo osobitevrijednosti i kvalitete, ne mo‘e se izrazitisamo u hektarima, kubicima i kunama, jerekolo{ka, hidrolo{ka i socijalna funkcijaQercus robus slavonice za ovo podru~jedaleko je ve}a

Cjelokupno podru~je{umarije Vrbanja nalazi se ujednoj gospodarskoj jedinici,»Vrbanjskim {umama«,povr{ine 8.306 hektara, od~ega je svega nekolikohektara neplodnog ineobraslog zemlji{ta.Godi{nji etat iznosi blizu 44tisu}e kubika, od ~ega je uglavnom prihodu 17.773 m3.Godi{nji teku}i prirast iznosi70.119 m3.

braslog zemlji{ta pa mo‘emo re}i daje ova gospodarska jedinica u potpu-nosti pod {umom, ka‘e upravitelj{umarije Luka Vukovac. Godi{nji etatiznosi otprilike 44 tisu}e kubika.Godi{nji teku}i prirast iznosi 70.119m2, a prosje~ni teku}i prirast po jed-nom hektaru 8,9 m3. [umarija Vrbanjaje uz onu u Otoku jedna od najprofi-tabilnijih u vinkova~koj Podru‘niciHrvatskih {uma. U {umariji ka‘u da }eovogodi{nji proizvodni plan od49.000 m3 biti izvr{en u potpunosti.

– Du‘ni smo to utvrditi u ime svihbiv{ih i sada{njih {umara i svih radnikakoji su zaslu‘ni za broj~ane pokaza-telje rasta i razvoja {umarije Vrbanjarade}i smi{ljeno, organizirano, upor-no, dugoro~no, stoljetno, kazat }e ing.Vukovac. Vrijednost ovih {uma, gdjeje prete‘it hrast lu‘njak, pojam osobi-te vrijednosti i kvalitete, ne mo‘e seizraziti samo u hektarima i kunama,jer gospodarska, ekolo{ka, hidrolo{ka isocijalna funkcija Quercus robus slavo-nica za to podru~je daleko je ve}a –isti~e upravitelj.

Pozornost kvalitetnojizradi

Na radili{tu u gospodarskoj jediniciVrbanjske {ume, u predjelu Svenovo,buka na sve strane. Po~etak je stude-nog, sun~ano i toplo, kao da se vra}aljeto, {to uveliko olak{ava {umske ra-dove. Zvuk motornih pila ozna~avada se ovdje obavlja dovr{ni sijek hra-sta lu‘njaka na 30 hektara.

– Nema zastoja u radu i radove}emo obaviti na vrijeme u planiranimrokovima, ali pod uvjetom da budu

Koliko vrijedi na tr‘i{tu lu‘njak iz “Vrbanjskih {uma”

Stablo mora biti stru~no oboreno – Josip Pr{ai Dra‘en ^eli}

Izme|u Save i Dunava, oko rijekaBosut i njezinih pritoka Spa~ve, Lub-nja i Bre‘nice prostire se cjeloviti

{umski kompleks Spa~va. Povr{inaspa~vanskih {uma (40.000 ha) pred-stavlja jednu petinu svih lu‘njakovih{uma u Hrvatskoj (201.739), a njomegospodari vinkova~ka Uprava {uma.To je i najve}i cjelovit kompleks hrastalu‘njaka u Europi. Zbog svoje kvalite-te spa~vanski hrast lu‘njak dobio je ime|unarodnu karakteristiku slavonskahrastovina.

U VrbanjiPosjetili smo {umariju Vrbanja, ~ije

su {ume smje{tene u njedrimaspa~vanskog bazena. Po~etkom stu-denog, bilo je to jedno od najve}ihradili{ta u vinkova~koj Upravi.

– Cjelokupno podru~je {umarijenalazi se u jednoj gospodarskoj jedini-ci, »Vrbanjskim {umama«. To je povr-{ina od 8.306 hektara, od ~ega je sve-ga nekoliko hektara neplodnog i neo-

{umske razglednice

@elimo ostavitikvalitetne{ume Pi{e: Zvonko Pei~evi}

Foto: Z. Pei~evi}


povoljni vremenski uvjeti. Na radili{tuje u ovom trenutku 14 sjeka~a, a radise o {umi starosti 138 godina – isti~eupravitelj Vukovac.

Budu}i da se radi o kvalitetnojsje~ini i trupcima velike vrijednosti,sjeka~i moraju voditi ra~una o pravil-nom krojenju trupca, jer {karta nesmije biti. Svu pozornost morajuusredo~iti na obaranje stabala kako nebi do{lo do njihova pucanja i lomljenja.Stoga se tu na{ao i stru~ni suradnik zaiskori{tavanje {uma Stjepan Lon~ar kojije revirnike i poslovo|e upozorio na{to valja obratiti posebnu pozornostkod prikrajanja sortimenata. Planiranoje izraditi oko 7.000 m3 furnirskih i pi-

Dipl. ing. Stjepan Lon~ar upoznao je revirnike iposlovo|e o pravilnom prikrajanju drvnih sortimenata

Odvo‘enje drvnih sortimenata

lanskih trupaca te vi{e od 6.000 m3

vi{emetrica. Posje~eni drvni sortimentiodvoze se mehanizacijom [umatransa,radne jedinice vinkova~ke Uprave.Va‘no je re}i da je prije dovr{nogsijeka povr{ina podmla|ena sjemenom‘ira hrasta lu‘njaka. Obnovi {uma se u

vrbanjskoj {umariji poklanja velikapa‘nja. – Uspjeli smo uzgojiti {umetakve kakve danas izgledaju, a nadamose da }e dana{nji nara{taji {umarasvojim pristupom i budu}im pokoljenji-ma ostaviti kvalitetne {ume u naslije|e– zaklju~uje g. Vukovac.

Iglice i ~e{eri Planinski bo

Planinski bor (Pinus mugo)Neizravna korist od ove ~etinja~e,najmanjega europskog bora, izuzetno jevelika jer ~uva tlo od erozije, a niàpodru~ja od bujica i snje`nih nanosa. Brojnivarijeteti koriste se za ozelenjivanjenagnutih terena, posebice za alpinetume, a~esto ih nalazimo u parkovima i nasadima

Uporodici borovki (Pinaceae) pla-ninski bor, klekovina, krivulj(Pinus mugo) izdvaja se kao

preteìto nizak, nerijetko polegnutgrm, ~ija nepravilna debla leè nazemlji ili kamenju, s gustim granamakoje su sabljasto povijene premagore. Katkad raste kao uspravno i do12 m visoko stablo sa sivosme|om iljuskavom korom. Javlja se na vi{imnadmorskim visinama, u planinskimpodru~jima sredi{nje i ju`ne Europe: uPirenejima, Alpama, sredogorjuNjema~ke, Sudetima, Karpatima, uplaninama sredi{njega dijela Apenin-skog poluotoka te u balkanskim plani-nama. Najmanji je bor na europskomkontinentu. Premda se u pojedinim

predjelima pojavljuje na sjevernim str-mim ekspozicijama ve} na 1000 m,naj~e{}e raste na nadmorskim visina-ma iznad 1400 m, a gornja mu je gra-nica 2000 – 2200 m, na prostoru gdje~ini gornju granicu {umske vegetacije.

Prilagodba naekstremne klimatskeuvjete

Korijenov sustav ovoga bora nemaìlu sr~anicu, a brojno je postranokorijenje vrlo razgranato, {ire}i se uradijusu i do 10 m. U po~etku sujednogodi{nji izbojci svijetlozelene,kasnije sme|e do crvenosme|e boje.Pupovi su jajastoduguljasti, u{iljeni,


Foto:Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

za{ti}ene biljne vrste

or, klekovina, krivulj (Pinus mugo) Sastojina na U~ki (gornja granica {umske vegetacije)

r, klekovina, krivuljU Hrvatskoj je bor krivulj ili klekasti borkarakteristi~an za mnoge vrhove na{ih planina,najzastupljeniji je na Dinarskim planinama, gdje nagranici {umske vegetacije tvori biljnu zajednicuPinetum mughi croaticum.

dugi 6 mm i zasmoljeni. Tamnozeleneu{iljene i fino napiljene iglice su tvrde,~esto srpasto savinute prema dugomizbojku, duge 3 _ 4 (8) cm te 1,5 _ 2mm {iroke. Mu{ki cvjetovi sucrvenkastoùti, dugi do 1,5 cm, amnogobrojni ènski su okruglasti,plavi~astoljubi~asti i uglavnom po 2 _3 zajedno. Vrijeme cvatnje je tijekomsvibnja i lipnja. ê{eri su okruglasti ilijajasto~unjasti, dugi 2 _ 7 cm, {iroki1,5 _ 4 cm, nalaze se na kratkojstapci, pojedina~no ili do 4 u pr{ljenu.[titi} plodne ljuske (apofiza) jerombi~an ili kvadrati~an, ùtosme| dotamnosme|, s crvenkasto obrub-ljenom grbicom na kojoj se uo~avazakr`ljali ili ja~e izraèni {iljak. Jajastai oko 5 mm duga svjetlosme|a sje-menka ima krilce duìne 1-1,5 cm,dozrijeva u listopadu, a klijavost je 75_ 85 posto. Planinski bor je jedno-domna ili dvodomna, anemofitna ipoglavito heliofitna vrsta, koja doìviveliku starost. Osobito je prilago|enana ekstremne uvjete planinske klimena gornjoj granici {ume i drve}a.Otporna je na snijeg, hladno}u, vjetar,su{u i ègu. Neizravna korist od ove~etinja~e je izuzetno velika, budu}i da~uva tlo od erozije, a niè poloàje odbujica i snje`nih nanosa. Stoga se na-lazi na popisu za{ti}enih biljnih vrsta.

U Hrvatskojnajzastupljeniji naDinarskim planinama

Planinski bor znakovit je po brojnimvarijetetima i hortikulturnim oblicima,koji se me|usobno razlikuju uglavnompo ~e{eru i habitusu. Koriste se zaozelenjivanje nagnutih terena, posebi-ce za alpinetume, a vrlo ih ~esto nala-zimo u parkovima i nasadima. Izdvaja-mo Pinus mugo var. mughus (borkrivulj ili klekasti bor, karakteristi~anza mnoge vrhove hrvatskih planina.Naj~e{}i je na Dinarskim planinama.Tvori biljnu zajednicu Pinethum mu-ghi croaticum, a moè se izdvojiti ikao posebna vrsta. Rast mu jenaj~e{}e grmolik i polegnut, granepovinute, ~e{eri jajoliki ili gotovo okru-gli, simetri~ni, sjede}i ili na vrlo kratkojstapci, uspravno otklonjeni ili neznat-no prema dolje povinuti. Plodne ljuskes donje strane ~e{era su plosnate, a

grbica u sredini {titi}a zavr{ava{iljkom. Taj varijetet rasprostranjen jeu isto~nim Alpama i na Balkanskompoluotoku, na podru~ju gdje ~ini gor-nju granicu {umske vegetacije, obliku-ju}i posebnu i vrlo karakteristi~nuzajednicu klekovine bora (Pinetummughi Horvat). Na najvi{im vrhuncimasjevernog Velebita javlja se spomenu-ta zajednica u kojoj je bor krivulj do-minantna vrsta, s vrlo dugim i pole-glim granama koje stvaraju velike, ne-prohodne predjele. Posljedica je too{tre klime planinskih vrhunaca. UNacionalnom parku Paklenica, iznad1450 m, od {umskih vrsta preìvljavajedino jo{ grmoliki bor krivulj. U vr{nojzoni Risnjaka (Gorski kotar) ta vrstaraste uz grmoliku bukvu (klekovinabukve), tako|er samo kao grm. U su-balpskom pojasu Alpa i Karpata zastu-pljen je varijetet pumilio (patuljastibor), a u Pirenejima, Alpama i Karpa-tima raste varijetet rostrata (kukastibor).


Foto:V.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Pore~

Pore~, jedno odnajpoznatijihturisti~kih odredi{tana Jadranu, poznatje kao grad bogatepovijesne i kulturneba{tine, {to jo{ vi{eoboga}uje njegovuturisti~ku ponudu

se trolisna memorijalna kapela selipti~nim predvorjem, a njezino vanj-sko predvorje povezano je prostra-nim kvadrati~nim dvori{tem (atrijem),na ~ijoj se zapadnoj strani nalaziosmerostrana krstionica. Izme|u sje-

Eufrazijeva bazilika bogato jeukra{ena u bizantskom stilu mozaici-ma koji uz one u crkvi San Vitale uRavenni predstavljaju najzna~ajnijeprimjerke mozaika u Europi.

Uz Eufrazijevu baziliku u staromdijelu Pore~a mo‘e se vidjeti i pala~aSin~i} iz XVII. stolje}a, sada Zavi~ajnimuzej Pore{tine, zatim goti~ka pala~aiz XV. stolje}a, peterokutna kula izXVIII. stolje}a (obnovljena u XV.stolje}u) jedini ostatak nekada{njihgradskih vrata. U zavi~ajnom muzejuPore{tine nalazi se zbirka arheolo{kihnalaza, namje{taja, slika i etnografskihpredmeta. Godine 1974. osnovana jeZbirka ‘upe Pore~ koja sadr‘i ~etrde-setak izlo‘aka od kojih su najva‘nijifragmenti mozaika (najstariji je iz III.stolje}a), kri‘evi (XIII. stolje}e), korskeklupe i dr.

Na oto~i}u Sveti Nikola nalazi senekada{nji dvorac iz 1886. pretvorenu hotel, a okrugla kula iz 1402. jedanje od najstarijih sa~uvanih svjetionikana Jadranu.

Crkva u sastavu Eufrazijeve bazilikePeterokutna kula

U II. stolje}u tu je rimski castrum,kasnije dobiva status municipija,a biskupsko sjedi{te postaje na

prijelazu iz III. u IV. stolje}e. Isto~niGoti zauzimaju ga nakon propasti Za-padnorimskog Carstva. Od 539. podvla{}u je Bizanta, a od 788. Franaka.U XII. stolje}u u njemu se stvara lokal-na samouprava, od 1232. grad je podvla{}u akvilejskog patrijarha, a od1267. pod Venecijom. Grad i okolicuu drugoj polovini XVII. stolje}a na-seljavaju doseljenici iz Dalmacije.Nakon pada Venecije pod vla{}u jeAustrije od 1779., a od 1861. glavni jegrad Istre i sjedi{te Istarskog sabora.

Najzna~ajniji spomenik povijesneba{tine Pore~a je Eufrazijeva bazilika,izgra|ena u VI. stolje}u. To je najljep{isa~uvani spomenik ranobizantskeumjetnosti na Mediteranu, izgra|enaza vrijeme vladavine biskupa Eufrazija.

Glavni objekt kompleksa trobrodnaje bazilika s {irim i vi{im sredi{njimbrodom koji je od bo~nih brodovaodijeljen s dva niza arkada. Uzsjeveroisto~ni kut bazilike nadovezuje

Ulaz u Eufrazijevu baziliku Pala~a Leone

Eufrazijeva bazilikabogato je ukra{ena ubizantskom stilumozaicima koji uz one ucrkvi San Vitale u Ravennipredstavljajunajzna~ajnije primjerkemozaika u Europi.

verne strane atrija i obale mora podi-gnuta je istovremeno jo{ jedna crkva,koja je tijekom srednjeg vijekapregra|ena u biskupski dvor.

Kasnije se grade i mnogobrojniobjekti unutar tog kompleksa. U XVIII.stolje}u kompleks je te{ko stradao,mnogi su dijelovi poru{eni, a komplet-na restauracija izvr{ena je poslije Dru-goga svjetskoga rata.

POVIJESNO-KULTURNABA[TINA

ba{tina

– stari grad iEufrazijeva bazilika


Foto:Arhiva iB. Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Rad u {umi uvijek je bio te‘ak inaporan. U nekim krajevima,poput Gorskog kotara i jedan

od osnovnih na~ina pre‘ivljavanjamnogih obitelji.

Godinama su goranski drvosje~e,trbuhom za kruhom odlazili na rad udruge krajeve Lijepe na{e i u inozem-stvo da bi pre‘ivjeli i prehranili mno-gobrojnu obitelj. Oni koji su ostajalidoma, bavili su se sje~om drva i izra-dom drvnih sortimenata, ali i drugimposlovima. Jedan od njih bilo jeugljenjarenje _ proizvodnja drvenogugljena od bjelogori~nih vrsta drve}a.Osim {to se u malim koli~inama kori-stio u doma}instvima, koristio se i uprivatnim kova~nicama i izvozioizvan granica na{e zemlje, najvi{e uItaliju.

Paljenjem ugljena ljudi su se po-~eli baviti u 16. stolje}u. Prva proi-zvodnja u Gorskom kotaru zapo~elaje osnivanjem ‘eljezarskih manufaktu-ra polovinom 17. stolje}a u ^abru iBrodu na Kupi. Ugljenari su uvijekradili u grupama od desetak ljudi,uglavnom u bukovim {umama. Zaizradu ugljena birala su se uvijek lo{ijastabla, koja su se u zimskom razdo-blju iz {ume iznosila na sanjkama, atijekom ljeta iznosili bi ih radnici nale|ima.

Za dobivanje ugljena najvi{e sekoristila bukva, a najkvalitetniji ugljendobivao se iz crnog graba. Manjekalori~an bio je onaj iz cera, ljeske,javora i brijesta.

Imu}niji su sami obavljali sve rado-ve, od kupnje drva do prodaje uglje-na, a oni siroma{niji radili su zatro{kove {umske takse, marendu, aonda trgovcu po odre|enoj nagodbipredavali ugljen.

O radu ugljenara saznajemo mno-go i iz ~lanka Josipa [afara poznatog{umara, objavljenog u »Drvosje~i«1973. godine.

Od svibnja do rujnaSezona ugljenarenja trajala bi krat-

ko, radovi su zapo~injali u svibnju itrajali do kraja rujna, a u ki{nijimmjesecima i kra}e, po ~etiri mjeseca.

Ugljeni{te, mjesto izrade ugljena,uglavnom se nalazilo blizu sje~ina ilivlaka, otkuda se kasnije ugljen lak{etransportirao. Ugljenik, odnosno ko-pa, slagala se u obliku paraloboida odostataka grana i dijelova drve}apromjera 2 – 3 cm, debljine 6 _ 15cm i duljine od 1,20 do 1,30 metra.Kroz sredinu kope ostavljao se kanal,kroz koji se ubacivala vatra. Kopa seslagala na na~in da su se u sredinustavljale tanje, a uokolo njih sve de-blje cjepanice, i na vrh tanje oblice.Sve se pokrivalo slojem stelje i li{}a teslojem zemlje debljine 10 do 15 cm.

Kako se nekadugljenarilo

Proizvodnjom (pe~enjem) ugljena od drveta uGorskom su se kotaru po~eli baviti u 17. stolje}u i toje bio jedini od na~inapre`ivljavanja mnogobrojnihobitelji. Najvi{e se koristila bukva, a najkvaitetnijiugljen davao je crni grab. Taj staritradicijski zanatgotovo je u potpunosti izumro i njime se danasbave tek pokoji pojedinci za svoje potrebe u nekimselima Gorskoga kotara.

Alat za ugljenarenje

Da ne bi do{lo do ekplozije, bu{ili suse dimni otvori da bi se vatra s dnakope lak{e dizala prema vrhu, a za toje trebalo oko tri dana. Tako je zapo-~injao proces pougljenjavanja, od vrhaprema dnu i od sredine premavanjskom dijelu kope.

Za radove su se najvi{e koristilastara ugljeni{ta, jer su tro{kovi dopre-me drveta, izrade i otpreme ugljenaveliki. U izradi novih kopa trebalo jeimati odre|eno iskustvo vezano uzdubinu, sastav i vrstu tla s obzirom napropusnost vode i zraka.

Za vrijeme procesa pougljenja-vanja kopu se moralo obi}i dva do triputa i po no}i, zbog eventualnih po-pravaka i pravilnog vo|enja vatre. Po-slije obavljenog posla, ugljen se vadiolopatom, a kopa zatrpavala zemljom.Rastresali su ga po ugljeni{tu kako nebi do{lo do po‘ara.

Ugljenarenjem u Gorskom kotaru,danas se malo tko bavi za svoje potre-be, osim ponekog mje{tanina Velikogi Malog Jadr~a, Osojnika i Ponikva,mjestima u okolici grada Vrbovskog.Taj nekada toliko popularan goranskizanat danas se mo‘e vidjeti u‘ivo pri-godom ponekih izlo‘bi, odnosno ma-nifestacija vezanih uz prisje}anje nanekada{nje tradicijske obi~aje ovogkraja. Va‘no je da taj stari zanat poputdrugih narodnih obi~aja i radova, kaodio kulturne ba{tine toga kraja nepadne u zaborav.

Ugljeni{te, mjesto izrade ugljena,uglavnom se nalazilo blizu sje~inaili vlaka, otkuda se kasnije ugljenlak{e transportirao. Ugljenik,odnosno kopa, slagala se u oblikuparaloboida od ostataka grana idijelova drve}a promjera 2 – 3 cm,debljine 6 – 15 cm i duljine od 1,20do 1,30 metara.

Ugljenarenje

stari zanati

Kopa

IZ PRO[LOSTI GOSPODARENJA PLANINSKIM [UMAMAIZ PRO[LOSTI GOSPODARENJA PLANINSKIM [UMAMA


Po{umljavanje na podru~ju {umarije Stara Gradi{ka

Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

OSIJEK

Vojska poma‘e

JESENSKO PO[UMLJAVANJE NA PO@E[KOM INOVOGRADI[KOM PODRU^JU

Najvi{e posla uKamenskoj i Novskoj

Tijekom ovogodi{nje jesenske sadnjena podru~ju po‘e{ke podru‘nice Hr-vatskih {uma planirano je na 30 ha

posaditi 218.057 sadnica, od kojih 183.792kitnjaka, 20.000 lu‘njaka, 11.140 obi~nebukve i 3125 divljih vo}karica (divlja kru{-ka i jabuka, oskoru{a, brekinja). U sklopujednostavne biolo{ke reprodukcije obavit}e se na oko 18 ha popunjavanje sa139.148 sadnica, a po{umljavanje (pro{i-rena biolo{ka reprodukcija) na 11 ha, sa78.909 sadnica. Jesenska sadnja provodise na terenima {umarija âglin (4000 kit-njaka), Kamenska (80.970 kitnjaka i divljihvo}karica), Pleternica (30.520 lu‘njaka,kitnjaka i divljih vo}karica), Po‘ega(51.000 kitnjaka i bukve) i Velika (51.567kitnjaka, bukve i divljih vo}karica), a najop-se‘niji je posao na podru~ju {umarije Ka-menska, na gotovo 12 ha. Radovi na po-{umljavanju nisu planirani na podru~jukutjeva~ke {umarije.

Prema rije~ima stru~ne suradnice za uz-gajanje {uma dipl. ing. Ljiljane Fliszar, bit}e isporu~eno 284.000 kitnjakovih sadni-ca karlova~koj, sisa~koj i osje~koj podru‘-nici te 7000 sadnica gorskoga javora U[PNova Gradi{ka. Za sjetvu u {umsko-hor-tikulturnom rasadniku Hajderovac planira-no je skupiti 23,6 tona sjemena kitnjaka,

Na poè{kom i novogradi{kom podru~ju tijekom jesenskogapo{umljavanja bit }e posa|eno oko 1,5 milijuna sadnica na gotovo180 ha. Vi{e od polovice su sadnice hrasta lu`njaka

lu‘njaka, javora i divljih vo}karica, a zapodsijavanje u sastojinama 32,64 t kitnja-kova i lu‘njakova ‘ira.

Novogradi{ka podru‘nica planirala je ti-jekom jeseni posaditi 1.251.000 sadnicana povr{ini 148 ha. Bit }e posa|eno805.800 hrasta lu‘njaka, 316.200 kitnjaka,95.880 poljskoga jasena i 33.071 bukve.Po{umljavanje }e obuhvatiti podru~ja {u-marija Slavonski Brod (108.300 lu‘njaka),Trnjani (157.100 kitnjaka i lu‘njaka), Orio-vac (150.500 lu‘njaka, kitnjaka i jasena),Stara Gradi{ka (221.500 lu‘njaka i jasena),Nova Kapela (75.000 lu‘njaka i kitnjaka),Nova Gradi{ka (217.971 lu‘njaka, kitnjakai jasena), Jasenovac (30.000 lu‘njaka) iNovska (290.580 lu‘njaka i jasena). Kakosmo doznali od stru~nog suradnika zauzgajanje {uma dipl. ing. Josipa Ga{para,najopse‘niji posao po broju sadnica je napodru~ju {umarije Novska (30 ha), a pre-ma povr{ini na starogradi{koj {umariji (38ha). Najmanje }e se raditi na terenima ja-senova~ke {umarije (3 ha), a ovojesenskasadnja izostat }e na povr{inama oku~anske{umarije. Drugim podru‘nicama Hrvatskih{uma planira se isporu~iti 60.000 sadnica, au {umskom rasadniku Cernik posijano je400 kg sjemena poljskoga jasena.

I vojska napo{umljavanju

obnova {uma

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

TSKE [UME

Iove jeseni {umarijamaDarda i Valpovo u osje~-koj Upravi pritekli su u

pomo} pripadnici Hrvatskevojske i izvi|a~i, kako bi uoptimalnim rokovima zavr{i-li jesensko po{umljavanje.

Izuzetno velike koli~ineoborina u studenom, te lo{evrijeme koje je zavr{ilo i olu-jom, u osje~koj je Upraviprekinulo radove na po{um-ljavanju. Istodobno se zbogprodu‘ene vegetacije i jo{bujne lisne mase, nisu mo-gle vaditi sadnice iz rasad-nika po~etkom mjeseca. Odvelikih koli~ina oborina u ra-sadnicima se zadr‘ala vodakoja je onemogu}avala va-|enje sadnica kao i bu{enjerupa i druge pripremne ra-dove.

Planom za ovu jesenpredvi|eno je bilo po{umlja-vanje na 209 hektara, od~ega ~ak 135 ha topolom,44 ha jasenom, 23 ha hra-stom i OTB sedam hektara.

Prema rije~ima dipl. ing.Ivice Makira, stru~nog sura-dnika osje~ke Uprave, za-dnjih dana mjeseca stude-nog intenziviranjem radovasadnje uspjelo se obaviti~ak vi{e od 80 posto plani-ranih radova i do kraja prvedekade prosinca trebala bise zavr{iti ovogodi{nja je-senska sadnja.

Na svim planiranim povr-{inama prije sadnje obavlje-na je ru~na i strojna pripre-ma zemlji{ta, a poslije sa-dnje sve sadnice topola suod divlja~i za{ti}ene trskom,{to je znatan dio ru~nogposla i zahtijeva ve}i broj ra-dnika.

I ove jeseni osje~kim {u-marima pritekli su u pomo}vojska i izvi|a~i u sklopuakcije “Milijun sadnica zaLijepu na{u”, a pored vlasti-tih radnika bili su uklju~eni ipovremeni radnici iz agen-cije nezaposlenih radnika.Sadni materijal topole osigu-ran je iz vlastitih rasadnika,hrast i jasen iz rasadnikaU[P Vinkovci, Poèga, No-va Gradi{ka i Ogulin.


Pi{e:Antun ZlatkoLon~ari}

ornitologija

KORISNOST PTICA

@ivot bez pticabio bi siroma{anUovo na{e vrijeme sve ~e{}e se

uzima korisnost kao mjera vri-jednosti, sve se gleda kroz do-

bit, dohodak, zaradu... Stoga pogledaj-mo kroz prizmu korisnosti i pti~ji svijet.

U cijelom ‘ivotinjskom svijetu pticeprednja~e po ljepoti, mnoge nas o~a-ravaju svojim pjevom, me|utim sve suptice veoma korisne. Stoga ako ih ne{titimo zbog njihove ljepote, trebamo ihbraniti zbog njihove korisnosti.

Lastavice i rode rijetke su vrste pti~-jeg roda koje u europskoj civilizaciji ne-maju opasnosti od ~ovjeka, Ve}ina ljudiim poma‘e u gnije‘|enju, dok za ostalebrojne pti~je vrste ~ovjek je ve} tisu}lje-}ima opasnost jer ih lovi i koristi zaprehranu, {to je posebno izra‘eno unekim mediteranskim zemljama. Pos-

Hrvatska se ubraja uzemlje snajbogatijom,najraznovrsnijom i upogledu za{tite{uma jednom odnajva‘nijiheuropskih zemalja,jer na{u ornitofaunu~ini ~ak 371 vrstaptica, od toga ~ak226 gnjezdarica

Zakon o za{titi prirode^lanak 33.Radi o~uvanja biolo{ke raznolikosti u svim{umama treba osigurati stalan postotakzrelih, starih i suhih stabala, osobito stablasa dupljama, sukladno uvjetima za{titeprirode koji su sastavni dio {umsko-gospodarskih osnova.To zna~i da treba ostaviti 2 – 3 stabla pohektaru, odnosno oko 5 posto u svakojsje~ini za prehranu i gnije‘|enje ptica.Najkorisnije u pti~jem svijetu se smatrajusjenice, jer svojim {iljatim kljunom dopiru ido najmanjih pukotina u kori drveta i iz njihvade jaja{ca {tetnih insekata. Znanstvenimistra‘ivanjima i promatranjima utvr|eno jekako samo jedna sjenica dnevno pojedehrane jednako svojoj te‘ini, npr. vi{e oddvije tisu}e leptirovih jaja{aca.

ljednjih godina svjedoci smoniza slu~ajeva ilegalnog izno-{enja kroz na{u zemlju na ta-lijansko tr‘i{te tisu}a ubijenihptica koje se koriste u kulinar-stvu.

A ptice su posebno kori-sne danas kada sve vi{e go-vorimo i okre}emo se eko-lo{koj poljoprivrednoj proiz-vodnji, vo}arstvu, {umarstvu,gdje nam bezbrojni insektinanose ogromnu {tetu, anjihovo uni{tavanje insektici-dima {tetno je ne samo zaptice i korisne insekte, ve} iza ljude. A pti~ji svijet poseb-no je uspje{an u uni{tavanjuinsekata i njihovih razvojnihoblika – jaja{aca, li~inki i lar-vi, pa tako one na ekolo{ki~ist i zdrav prirodan na~in{tite poljoprivredne kulture ina{e {ume.

Najkorisnije u pti~jem svi-jetu se smatraju sjenice, jer svojim {ilja-tim kljunom dopiru i do najmanjih puko-tina u kori drveta i iz njih vade jaja{ca{tetnih insekata. Tijekom cijele godineobitavaju na istom stani{tu, pa supouzdan ~uvar na{ih {uma i vo}njaka.Znanstvenim istra‘ivanjima i proma-tranjima utvr|eno je kako samo jednasjenica dnevno pojede hrane jednakosvojoj te‘ini, npr. vi{e od dvije tisu}eleptirovih jaja{aca, a zna se kako samooko tisu}u gusjenica smrekova prelcamo‘e jednu smreku do kraja ogoliti!

I muharice su veoma korisne, uni{-tavaju}i mnogobrojne kukce u zraku,recimo brgljezi po stablima dnevno sku-

pe i pojedu na tisu}e jaja{aca, li~inki ikukaca. Jedan par lisnih u{iju za osammjeseci tijekom jedne sezone razm-no‘avanjem daje potomstvo od ~ak820 milijardi u{iju, a jedan par sjenicatijekom dana o~isti stablo od tih u{iju...

Mlada lastavica tijekom dana pojedeoko 60 muha, zna~i mjese~no oko dvijetisu}e i tako bi mogli nabrajati unedo-gled. Korisnost ptica je za poljoprivredui {umarstvo od izvanredne va‘nosti.

U svjetlu tih ~injenica za{tita ptica jezapravo nu‘nost i to ne samo radi njih,ve} zbog neposredne koristi koje namone pru‘aju. Me|utim o za{titi pticavodi se premalo brige. Mo‘da je Zakon

o za{titi prirode to i dobro regulirao, aliu praksi se to te{ko provodi i slabopo{tuje. Ptice svakodnevno stradavajuna razne na~ine. Uni{tavaju se njihovaprirodna stani{ta, nestaju mo~varnapodru~ja, koja su za ptice najbogatijastani{ta, iz {uma se uklanjaju stara, bo-lesna i suha stabla u kojima ptice nala-ze sigurna obitavali{ta, nestaju nasadi i‘ivice, podi‘u se monokulture, a s dru-ge strane zapra{ivanjem {uma kemij-skim sredstvima protiv {tetnika koje seobavlja upravo u vrijeme gnije‘|enjaptica, stradava mladun~ad uzimanjemotrovane hrane iz tako one~i{}enogokoli{a, a da se ne spominje preko-mjerno kori{tenje insekticida i pesticidau poljoprivredi.

[to bi bilo da nema ptica? [to }e bitiako se pti~ji svijet drasti~no smanji ili

uni{ti? Koliko }e trebati insekti-cida u tom slu~aju? Jer svijetbez ptica bio bi ne samo znat-no siroma{niji, ve} i nehumaniji!Bore}i se za za{titu ptica, mi seborimo i za jedan ljep{i i huma-niji svijet.

OrnitofaunaHrvatske

Hrvatsku ornitofaunu ~ini~ak 371 vrsta ptica, od toga~ak 226 vrsta gnjezdarica.Obje ove brojke u europskimrazmjerima su visoke i upu-}uju na vrlo bogatu ornitofau-nu. Hrvatska pripada me|unajbogatije, najraznolikije i upogledu za{tite ptica, najva‘-nije europske zemlje, pogoto-vo ako se uzme u obzir na{arelativno mala povr{ina. Goto-vo sve europske zemlje na{eveli~ine (male i srednje) imajumanji broj gnjezdarica. ^ak

78 europskih ugro‘enih vrsta gnijezdise u na{oj zemlji. Na‘alost do danasje u Hrvatskoj izumrlo sedam vrsta, a{est vrsti gnjezdarica od ukupno 152vrste je ugro‘eno. Razlozi ugro‘enostisu: krivolov usprkos strogim propisi-ma, stanje i (ne)po{tivanje Zakona oza{titi prirode, te provo|enje u praksikoje je vrlo lo{e. To se posebno odno-si na podru~je priobalja i Neretvanskeregije, te juga Dalmacije. Za{ti}ene susve gnjezdarice i sve europske vrste,izuzev divlja~i prema Zakonu o lovu(26 vrsta) te veliki vranac na ribnjaci-ma i ~vorak na poljoprivrednim povr-{inama.


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:Antun Zlatko

Lon~ari}

(lat.Erithacus rubecula, njem. Rotkehchen, eng.Robin) jedan je odnajkarakteristi~nijih i najra{irenijih lete}ih stanovnika na{ih{uma, vo}njaka i vrtova. Veli~ine je od 14 do 15 cm, te‘ine 13 do 20grama. Spada u red vrap~arki, u porodicu drozdova

T ijelo crvenda}a maslinastozelene je boje sa karakteri-isti~nom naran~astohr|a-

vom mrljom na prsima i preko~ela na glavi. Nalazimo ga u br-dovitim {umarcima, ali i u ravni-cama gdje ima drve}a, grmlja,svje‘ine i hladovine. Izvan sezo-ne parenja zadr‘ava se u polji-ma, vo}njacima, parkovima i vr-t ov ima .

Zami{ljate li crvenda}a kaoveselog i prijateljski raspolo‘e-nog pti}a koji bri‘no ‘ivi sasvojom obitelji?

Potpuno pogre{no!Dok ve}ina ptica brani svoj

prostor u kojem sakuplja hranu iodgaja potomstvo samo u dobagnije‘|enja, crvenda} ga ‘esto-ko brani tijekom cijele godine.Pomahnitale borbe za prevlast iliobranu nad teritorijem, razvodi ibigamija ~ine ‘ivot crvenda}auvijek pokretnim i bogatim

nika sna‘nim kljunom uglavu i o~i, a tako ubije-nog crvenda}a tu‘no je vi-djeti.

@enka odabire mjestogdje }e napraviti gnijezdo,a sve vrijeme dok ona sjediu gnijezdu, veza me|u su-pru‘nicima oja~ava tako{to ju mu‘jak hrani. I na-kon {to se izlegnu mladipti}i, ‘enka se ogla{avajednako kao i gladni pti}ite ih mu‘jak sve hraninude}i im ukusne zalogaje.

êsto se dogodi damu‘jak dok hrani i podi‘emlade na|e sebi novuprijateljicu, ali i tada nenapu{ta svoju partnericu isvoje mlade, a ako imahrane u izobilju, bra~nitrokut mo‘e potrajati. Notek pokoji “ljubavni tro-kut” biva uspje{an, jer je

Onaj dan kada je Bog stvarao svastvorenja na zemlji stvorio je i ptice,a me|u njima i malenu sivu pti~icu.Kao svim stvorenjima i njoj je daoime: “Ti }e{ biti malena pti~ica,cvijet }e biti tvoj dom, a zvat }e{ secrvenda}!” Ptica je odletjela slave}iBoga {to ju je stvorio tako ~udesno.Ipak, nikako nije mogla shvatiti za{tose zove crvenda} kada je potpunosiva. Zato se vrati Bogu i upita ga:“Za{to se ja zovem tako – crvenda},kad sam potpuno siva i na meninema ni malo crvene boje?” Bog jojodgovori: “Bit }e{ crvena kako se i

zove{, ali svoje ime treba{ zasluìti!”Od postanka svijeta ta se porukaprenosila. @ivotno poslanje crven-da}a bilo je da im perje pocrveni, alisu ostajali sivi. Jednom je crvenda}pri~ao svojim pti}ima u gnijezdu tupri~u, a oni ga pitali: “Zar ba{ nijedan crvenda} nikad nije pocrve-nio?” “Ne, ni jedan nije zasluìo cr-veno perje. Radili su sve {to je treba-lo: kupali su se u potoku crvenomod zalaska sunca, prekrivali se latica-ma crvene ruè, valjali su se u crve-noj pra{ini... ali nitko nije dobio crve-no perje”. Dok je veliki crvenda} to

pri~ao svojim pti}ima za~ula se ve-lika galama. Crvenda} je iz svoggnijezda na jednom od krovova jeru-zalemskih ku}a vidio kako kroz Jeru-zalemska vrata vode tri zatvorenikakoji nose na le|ima velike i te{kedrvene kriève. Za njim je i{la velikamasa ljudi koji su ne{to vikali. Crven-da} je opazio kako jedan od njih naglavi ima gnijezdo od trnja. Pomislioje: “Oh, kako je lijep i veli~anstven,a stavili su mu trnje na glavu. Ljudisu tako okrutni. Da sam bar sokol iliorao, zaletio bih se i skinuo bih muto trnje s glave. Ali ja sam premalen

zimska stani{ta. Borba mu‘jaka za te-ritorij u po~etku prijete}im dr‘anjem inapuhivanjem tijela, ima za cilj daupla{i neznanca i uljeza, ali ako se oni dalje nastoji zadr‘ati na tu|empodru~ju, tada po~inje borba na ‘ivoti smrt, bez milosti napadaju}i protiv-

obveza hranjenja dviju ‘enki i njihovihmladih ipak prete{ka ~ak i za tako hi-peraktivnog mu‘jaka kakav je crven-da}. Hrane se kukcima, malim be-skralje‘njacima, pu‘i}ima, crvima ili~inkama, te raznim sjemenkama ibobicama. Mladi ~u~avci, napu{taju

Legenda o crvenda}u

– borac i ljubavnikCrvendac}

iznena|enjima. Osje}aj teritorijalnostije veoma izra‘en. Budu}i da mu jepjev glavni instrument kojim ozna~avasvoje podru~je, njegove divne note semogu ~uti u svim godi{njim dobima.Ta povlastica nije samo mu‘jakova,ve} i ‘enke imaju svoj pjev kojim {tite


lovstvo

êsto se dogodi da mu‘jak dokhrani i podi‘e mlade na|e sebinovu prijateljicu, ali i tada nenapu{ta svoju partnericu isvoje mlade, a ako ima hraneu izobilju, bra~ni trokut mo‘epotrajati. No tek pokoji“ljubavni trokut” bivauspje{an, jer je obvezahranjenja dviju ‘enki injihovih mladih ipak prete{ka~ak i za tako hiperaktivnogmu‘jaka kakav je crvenda}.

i ne mogu podignuti cijelo gnijezdood trnja. No, mogao bih trn po trnda mu bar malo bude lak{e”. I takose crvenda} spustio na glavu togôvjeka. Dok je kidao jedan trn, kapkrvi na trnu s glave kapnula je nacrvenda}ev vrat i razlila se po cijelimprsima. Crvenda} je odnio trn, azatim se vratio po drugi i tre}i...ôvjeka su ~avlima pribili na kri`koji je nosio, ali je crvenda} nastavioskidati trnje, ni ne primijetiv{i da muse krv razlila po ~itavom tijelu i glavi.Kada je ponovno do{ao skinuti jo{jedan trn, ôvjek na kriù je izdah-

nuo, a crvenda} se tu`no vratio usvoje gnijezdo. Kada se vratio, pti}isu po~eli radosno vikati: “Tvoje pe-rje crvenije je od najcrvenije ruè!”Veliki crvenda} im je tu`no odgovo-rio: “To je od krvi ~ovjeka kojemsam skidao trnje s glave. Sprat }e se~im se okupam u potoku”. Ali crve-na boja nije se vi{e nikad sprala. Injegovim pti}ima sivo perje dobiloje crvenu boju. Od tog dana pa dodanas svi crvenda}i imaju najcrve-niju boju na sebi i podsje}aju svadruga stvorenja na muku koju je Onpro{ao!

gnijezdo nakon 12 – 15 dana, mladinemaju crvena prsa, ve} sutamnosme|e boje s bjelkastim pjega-ma. Rasprostranjeni su po gotovocijeloj Europi, osim Islanda, od juga[panjolske i Francuske do sjeverneEurope i Kavkaza.

@ivahan izgled, prili~no nenametlji-vog pona{anja, nije pla{ljiv, skaku}euokolo po tlu u dugim skokovima,hoda uspravno, klanja se, ugodnog jei raznolikog pjeva, koji zapo~inje ve}u ranu zoru, a zavr{i me|u posljednji-ma kasno nave~er. Ponekad no}u se

mo‘e tako|er ~uti u vrtovima, ako jepodra‘en svjetlo{}u uli~nih ili ku}nihlampi. Naklonost ‘ivotu u vo}njacima,vrtovima i ljudskom okoli{u, kao i po-vjerenje kojim se pribli‘ava ljudima,u~inili su crvenda}a veoma popular-nim. Dok slavuj pjeva za ljetnih no}i,crvenda}a se mo‘e ~uti gotovo cijelegodine.

Veoma je te{ko prona}i prirodnognijezdo crvenda}a, jer je obi~no vrlodobro skriven u nekoj duplji ili gustomgrmlju. Ali crvenda} je poznat posklono{}u da gradi gnijezda u vo}-njacima i vrtovima na nepredvi|enimmjestima. Staro i odba~eno su|e,cvjetne posude, d‘epovi jesenskih za-boravljenih jakni u vo}njacima i viken-dicama, prazne ladice i sli~ne udubi-ne, samo su neka od mjesta na kojimase mogu gnijezditi crvenda}i.

Jesen je najpogodnije vrijeme zastvaranje prijateljstva sa crvenda}em.Oni koji imaju vrt mogu privu}i crven-da}a sadnjom grmlja i stabala vo}akaili drve}a u blizini, na kojima }e sjeditii s visine pjevom ozna~avati svoj teri-torij. Mo‘emo mu postaviti i drveneku}ice, ali najbolje je ostaviti po kojistari cvjetni lonac u grmlju ili na povi-{enom mjestu metar i pol od zemlje,ali da je dobro skriven li{}em br{ljanaili ne~im sli~nim. Najbolja pomo}crvenda}ima je ostavljanje hrane ivode tijekom zime, jer }e oni vrlorado prihvatiti ponu|enu hranu, pogo-tovo ako su to mrvice kruha, kola~a,sjemenke, komadi}i sira, gro‘|ice ilipak crvi}i iz bra{na i sli~ne delicije. Uzmalo sre}e udomljeni crvenda} }edovesti i svog partnera i zasnovatiobitelj u na{oj blizini. Ukoliko ne budeometan posjetom ma~aka, kad se jed-nom uvjeri da nema opasnosti u blizi-ni, sagra|eno gnijezdo }e u prolje}e uo‘ujku o‘ivjeti sa 5-6 mladih, a to semo‘e ponavljati i idu}ih nekoliko go-dina sve dok ne stradaju nesretno odsvojih neprijatelja. Stoga se preporu~ada ne prekidate s hranjenjem novihprijatelja va{eg vrta koji su vam jed-nom ukazali povjerenje.

PODSJETNK ZALOVNIKAProsinac

Lovovi su u punom jeku.Nakon relativno toplog pro-teklog mjeseca, u prosincu se

o~ekuje prava zima. To je vrijemeza organiziranje skupnih (i atraktiv-nih!) lovova na divlje svinje kojih una{im lovi{tima ima dovoljno. Dokse one jo{ pare – bucaju, zavr{avaprsk – parenje divokoza, a o~ekujese po~etak parenja vukova.

Pi{e:Dra‘en Serti}, dipl. ing. {um.

Ako je zima ja~a, medvjedi sepovla~e u brlog na nepravilan zimskisan, a medvjedice u brlogu donosemlade na svijet – me~e se, kod nassvake druge godine. Prema istra-‘ivanjima Darija Majnari}a, dipl. ing.{um. iz Delnica, medvjedica prosje-~no othrani 2,15 mladun~adi (pre-brojavanje obavljeno u jesen, u sta-rosnoj dobi mladun~adi od 9 do 10mjeseci). Procjenjuje se da u Hrvat-skoj ima oko 850 grla medvjeda, aprirast iznosi oko 250 grla godi{nje.To je ujedno kapacitet Hrvatske zamedvjeda ~ija je populacija stabilna,{tovi{e, s tendencijom porasta broj-nog stanja.

Papkarska divlja~ se odvaja u krdapo spolovima. Srne}a divlja~ stvaratzv. socijalna krda pa je to i prilikada osmatranjem utvrdimo brojnu,spolnu i dobnu strukturu u lovi{tu. Uprosincu hranili{ta moraju biti puna.Ako padne duboki snijeg i stvori sepokorica, za srne}u je divlja~ potreb-no uz putove i na prosjekama izlaga-ti kvalitetnu kabastu hranu. So~nuhranu valja izlagati samo u dnevnimkoli~inama

Loviti ne smijemo blizu mjestazimske prihrane divlja~i. Prosinac jezadnji mjesec u kojem odr‘avamoskupne lovove na divlje svinje i pri-lika da se ispuni plan odstrela za ovulovnu godinu.

zoonoze


Pi{e:prof. dr. sc.

DarkoRopac

Gripa je akutna zaraznabolest respiratornogsustava, rasprostranjenapo cijeloj kuglizemaljskoj. O~ituje sekarakteristi~nim naglimpo~etkom s povi{enomtemperaturom,glavoboljom,drhtavicom, op}ommalaksalo{}u i bolovimau mi{i}ima. Bolest traje upravilu kratko i prolazisama od sebe, no mo‘ese i zakomplicirati

Bolest po~inje naglo, nakon inkubacije od 1 do 3dana. Javlja se drhtavica, glavobolja, bolovi izao~nih jabu~ica, povi{ena tjelesna temperatura,gubitak apetita, bolovi u mi{i}ima i nesanica.Jedno je cjepivo prire|eno od inaktiviranog

(umrtvljenog) kompletnog virusa gripe i daje seu obliku injekcije jednom godi{nje i osiguravaspecifi~an imunitet kod oko 70% cijepljenih. No

nakon 12 mjeseci razina za{tite se gotovo ucijelosti izgubi.

Gripu uzrokuje jedan od tri po-znata tipa virusa (A, B, C). Ono{to je zna~ajno kod njih je da na

svojoj povr{ini imaju dvije vrste antige-na koji izviruju kao {iljci. Promjene ustrukturi tih antigena su relativno ~este,~ime se stvaraju novi brojni podtipovivirusa, koji mogu izazvati epidemiju gri-pe, a pri velikim promjenama u svojojstrukturi dovode i do pandemijskepojave bolesti. Tako je mogu}e da sesvake zime javi novi podtip virusa na

gripe tip A mo‘e obitavati i u ptica,svinje, konja, kita, foke i kune, pa tako ite ‘ivotinje mogu biti rezervoari virusa uprirodi. U {irenju virusa najzna~ajnijuulogu ima bolesnik u akutnoj fazi bole-sti. Virus se kod ~ovjeka mo‘e izoliratidva dana prije po~etka bolesti i sveganekoliko dana nakon samog po~etka.To je zna~ajno znati jer je ~ovjek zara-zan za okolinu i prije negoli sam osjetiprve tegobe i legne u krevet. No u epi-demiji nikada ne oboli vi{e od 50%pu~anstva, {to zna~i da dio infekcijaprotje~e bez klini~ki jasnih znakova bo-lesti.

Sprje~avanje bolestiOsnovni je problem u prevenciji gripe

njena evidentna visoka prijem~ivost zaosjetljive osobe kao i stalna pojava no-vih podtipova virusa. Stoga se pri-mjenjuju op}e i specifi~ne preventivnemjere. Me|u op}e mjere spadaju:izbjegavanje skupova (odlazak u kino,kazali{te, ponekad se prekida {kolskanastava), prozra~ivanje i zagrijavanjeprostorija zimi, izbjegavanje nepotreb-

nog zamaranja i izlaganja hladno}i, po-ja~ana vitaminizacija (posebice C vita-min), topli napitci, pove}avanje razinetjelesne sposobnosti i dr. Op}e je poz-nato da protiv gripe nema univerzalnoglijeka. Stoga se specifi~ne mjere za{titeodnose prije svega na aktivnu imuniza-ciju, tj. cijepljenje protiv odre|enog po-dtipa virusa gripe. Danas su u uporabiuglavnom dva tipa cjepiva protiv gripe.Jedno je cjepivo prire|eno od inak-tiviranog (umrtvljenog) kompletnog viru-sa gripe i daje se u obliku injekcije jed-nom godi{nje. Nakon cijepljenja pojavise specifi~an imunitet kod oko 70%cijepljenih. No nakon 12 mjeseci razinaza{tite se gotovo u cijelosti izgubi. Sto-ga je potrebito ponovno cijepljenje kojezapravo {titi od gripe samo jednu sezo-nu. Takvo cjepivo mora sadr‘avati ak-tualne i o~ekivane podtipove virusa gri-pe, ~ime se posti‘e potreban specifi~niimunitet. Na osnovi preporuka Svjetskezdravstvene organizacije za{tita umr-tvljenim cjepivom indicirana je u osobakoje boluju od kroni~kih sr~anih i kr-vo‘ilnih te plu}nih bolesti, zdravstvenih

djelatnika koji njeguju i lije~e bolesnike,svih osoba starijih od 65 godina, te onihs metaboli~kim bolestima, anemijom,bubre‘nom insuficijencijom, astmom,imunosuprimiranih osoba i kona~no uosoba iz javnih slu‘bi, vojske i policije~ije funkcioniranje mora biti neprekid-no.

Lije~enjePrije svega bolesnik mora le}i u kre-

vet. Time se sprje~avaju komplikacije iubrzava oporavak bolesnika. U bolnicise lije~e samo te‘e komplikacije bolesti,poput upale plu}a. Obi~no ka‘emo daje lije~enje simptomatsko. Istinita je onauzre~ica “lije~io ne lije~io gripa trajesedam dana”. No neki simptomi i nasta-le tegobe bolesnika mogu se simptoma-tskim lije~enjem ubla‘iti i tako olak{atibolesniku ozdravljenje. Uz mirovanjebolesnik mora uzimati ~aj i velike dozevitamina C. Tu se misli na nekoliko gra-ma vitamina dnevno. Pri tome valja zna-ti da stavljanje vitamina C (bilo u oblikutablete ili prirodnog iz limuna) u vru}i~aj dovodi do njegove razgradnje i gu-

i mo‘e biti {tetna ako se uzima nekon-trolirano. Stoga preporuka o vrsti anti-biotika, dozi i du‘ini njegovog uzimanjaostaju u nadle‘nosti lije~nika, premda ioni ponekad iz preventivnih razloganeopravdano propisuju visoke doze an-tibiotika. Antibiotici su efikasni samo uslu~aju pojave neke bakterijske kom-plikacije (poput upale ‘drijela, sinusa,srednjeg uha, du{nika ili plu}a).

Na gripu treba misliti prije njene poja-ve u pu~anstvu, jer kad do nje do|eobi~no je kasno i nema vi{e vremena zapostizanje aktivne za{tite putem cijep-ljenja. Naime, treba imati na umu da jenakon cijepljenja potreban period odobi~no mjesec dana do stvaranja zado-voljavaju}e razine specifi~nih protutijelakoji bi bili dostatni da za{tite ~ovjeka odzaraze virusom gripe. Stoga je upravosada krajnje vrijeme da se na{i ~itatelji,koji se nalaze u ugro‘enim skupinamastanovni{tva, podvrgnu cijepljenju. Onose provodi u epidemiolo{koj slu‘bi Za-voda za javno zdravstvo ‘upanije (od-nosno grada Zagreba). Osim toga kori-sno je uzimanje pove}ane doze vita-mina i odr‘avanje tjelesne kondicije.

pogre{ke. Bolest po~inje naglo, nakoninkubacije od 1 do 3 dana. Javlja sedrhtavica, glavobolja, bolovi iza o~nihjabu~ica, povi{ena tjelesna temperatura,gubitak apetita, bolovi u mi{i}ima i ne-sanica. Kasnije se javljaju znaci upalegornjih dijelova di{nog sustava, poputsuhog ka{lja i bola iza prsne kosti. Mo‘enastati i virusna upala plu}a koja obi~noima te‘ak klini~ki tijek i mo‘e zavr{itismrtno, posebice kod starijih bolesnika.Za gripu je tipi~na nagla pojava velikogbroja bolesnika s opisanom klini~komslikom bolesti. Gripa ima izrazitu spo-sobnost naglog {irenja, tako da u zim-skom periodu nema pote{ko}a u pre-poznavanju ove bolesti. U samompo~etku epidemije, kao i izvan epide-mijske sezone bolest se mora potvrditilaboratorijski.

Izvor zarazeIzvor zaraze je sekret iz di{nog sus-

tava kojeg bolesnik pri kihanju i ka{lja-nju izbacuje u obliku kapljica aerosolarazli~ite veli~ine. Stoga je ~ovjek glavnirezervoar tih virusa. Osim njega virus

(Influenza)

koji ljudi nisu otporni i do-lazi do epidemije. Jedinovirus gripe tip A mo‘eizazvati bolest i me|u ‘ivo-tinjama. Tako je utvr|enkod ptica, konja, svinja inekih drugih sisavaca.

Bolest je mogu}e dija-gnosticirati relativno jedno-stavno na osnovi klini~keslike, ali samo tijekom ve}utvr|ene epidemije gripe.Ina~e su mogu}e kobne

bitka aktivnosti. ^aj }e bitikiseo ali u njemu ne}e bitidjelotvornog vitamina C.Stoga se preporu~a ~aju~initi mlakim i tek tada unjega staviti C vitamin.Korisno je uzimanje andolaili drugog oblika acetilsalici-lne kiseline (Aspirin i sl.), aliobi~no nakon jela. Time sesni‘ava temperatura i ubla-‘ava glavobolja i bolovi umi{i}ima. Primjena antibio-tika ne dovodi do izlje~enja

Gripa


Jegulja_ zmijolika riba

Tajnu mrije{}enja jegulja po~ela je prou~avati1903. jedna me|unarodna komisija, da bi danskizoolog Johannes Smidt, prate}i kretanje li~inki je-

gulje, u periodu od 1904. do 1926. uspio odgonetnutijedinstveno mjesto na svijetu gdje se, na dubinama od500 do 1000 metara, mrijeste jegulje – Sarga{ko moreu Atlantskom oceanu. Do danas jo{ nitko nije uspiovidjeti ni snimiti kako se jegulje pare u tom moru prek-rivenom debelim slojem trave i kako zatim ugibaju.

Jegulje se mrijeste od velja~e do travnja. Na mjes-to mrijesta putuju oko godinu dana i pri tom pre-valjuju i po 5.000 kilometara. U tom periodu prestajuuzimati hranu. Mlade jegulje, prvotno u obliku »vrbo-vog lista« (u 19. su stolje}u te male ribice, ne znaju}ida su jegulje, i zvali vrbov list) putuju, no{ene struja-ma Atlantskog oceana, prema vodama Europe i po-slije otprilike tri godine sti‘u do rijeka iz kojih su namrijest krenuli njihovi roditelji. Vrlo otporne, jeguljesu u stanju sti}i i do nekih zatvorenih voda, samonjima znanim kanalima.

Dugo se vjerovalo da je jegulja rasprostranjenasamo uz obale Europe, od Bijelog do Crnog moraodnosno kod nas samo u vodama jadranskog iegejskog sliva. Mnogi su bili kategori~ni da ih u vo-dama crnomorskog sliva – nema! No, praksa je todemantirala, jer se u Dunavu i njenim pritocima, ve}vi{e od 50 godina, povremeno love i jegulje. Ribariuz Dunav ne tako rijetko ulove jegulje u vr{ke, aspomenimo da je izme|u dva svjetska rata najve}a~ast {to su je dunavski ribari nekome mogli iskazatibila da mu za Badnjak poklone jegulju. [to se ulovana sportski na~in ti~e, Vladimir Zobund‘ija iz Osijekazabilje‘io je ulove jegulja te{kih od 70 dag (ulov dr.Miroslava Holokera), pa do kilograma te‘ine (uloviMarka Filipovi}a, Hrvoja Vuksana…). No, najve}e, nasportski na~in ulovljene jegulje, dakle {tapom i udi-com, posljednjih godina su tri ulovljene u rijeci Mirni.Godine 1999. Mario Rubi} ulovio je jegulju te{ku2,30 kg. Matija Pani} ulovio je 2002. primjerak od 1,25kg, a 2003. Dragan Po~ekaj primjerak od 1,21 kg.

Jegulja je riba karakteristi~nog zmijolikog tijela pokojem su nanizane sitne ljuskice. Repna i trbu{naperaja prote‘u se gotovo polovicom tijela, a ko‘a jojje sluzava. Ima malene o~i i usta puna o{trih zubi.Izraziti je grabe‘ljivac koji se hrani rakovima, ribom,crvima, glistama i sl.

Naraste i do 6 kg te‘ine i dosegne du‘inu od 1,5metra.

Najbolje vrijeme za ribolov je od svibnja do kolo-voza i to predve~er i no}u.

Na nekim vodama (Neretva, Mirna), sportski ribo-lovci ciljano je love, a na Dunavu, Dravi i sl. predsta-vlja slu~ajan ulov pri ribolovu drugih grabe‘ljivaca.

Za ribolov jegulje najbolje je koristiti srednje te‘akpribor sa sistemima na dnu bez plovka. U obzirdolaze {tapovi akcije B i C za srednje te‘ak ribolov,rola s najlonom promjera do 0,35 mm i udice br. 12-15. Od mamaca (treba ih prezentirati na samomdnu) najbolji su: komadi} ribice, keder, ‘aba i glista.

Jegulja je u kulinarskom smislu vrlo cijenjena riba.Ima dodu{e otrovnu krv, ali se otrovnost gubipe~enjem i kuhanjem. (Sini{a Slavini})

SSSSSve do 1921. godine jegulja jepredstavljala najtajanstvenijuribu o kojoj se nije znalo ni gdjeni kako se mrijesti, a do danasjo{ nitko nije uspio vidjeti nisnimiti kako se jegulje pare

ribolov


V. Tlapak, J. Caska, J. Herynek: Utje-caj {ume i vegetacije na sprje~avanjeerozije i za{titu krajolika od poplave;K. Gubka: Struktura {ume sa za{ti-tnom funkcijom tla na lokalitetu PustiHrad, Zvolen; S. Husnjak, N. Pernar,I. Kisi}, R. Pernar: Rizik od erozije tlavodom u {umskim ekosustavima Hrva-tske; P. Horek, P. Mauer, L. Novak:[umska ‘i~ara Larix _ njezina uloga uprirodi bliskom gospodarenju {umamai posebice u sprje~avanju erozije tla;N. Pernar, D. Holjevi}, J. Petra{, D.Bak{i}: Pedofiziografski odnosi na po-ligonu za istra‘ivanje erozije u Abra-mima; D. Dimi}, N. Poto~i}, I. Se-letkovi}, M. Gr{kovi}: Utjecaj patoge-ne gljive Spharopsis sapinea na protue-rozijsku za{titnu ulogu kulture crnogbora u Istri: Analiza zdravstvenogstanja i ishrane.

Biolo{ka sanacijaerozije tla

V. Ivan~evi}: Biolo{ko-tehni~ki ra-dovi na sanaciji senjske bujice »Tor-rentea« i pove}anje vodnog kapacite-

(Nastavak sa str. 8.-9.)

[uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezita; J. Gra~an, S. Peri}, M. Ivankovi},H. Marjanovi}: Biolo{ka sanacija ero-zije na podru~ju Like i Istre; S. Peri},V. Topi}, @. Ore{kovi}, R. Maradin:Biolo{ka sanacija povr{inskih kopova ideponija prilikom izgradnje autocestau Hrvatskoj; A. Durbe{i}, I. Milkovi}:Po{umljavanje neobraslog {umskogzemlji{ta na ju‘nim padinama Svilaje-Mu} s ciljem protuerozijskog djelo-vanja; J. ^avlovi}, M. Or{ani}, M. Bo-‘i}: Gospodaranje privatnim {umamaHrvatske kao ograni~avaju}i ~imbenikispunjenja op}ekorisnih i gospodar-skih funkcija nizinskog podru~ja; S.Kubel: Struktura i prirodna obnovapredplaninske {ume obi~ne smreke saza{titnom funkcijom u Niskim Tatra-ma (Slova~ka).

Vodoza{tita –uravnote‘enje vodnihodnosa u prostoru ipro~i{}avanjeizvorskih voda

E. Klimo, J. Kulhavy: Uloga {ume uza{titi kvalitete vodnih resursa; D.

Huska, L. Jurik, L. Tato{ova: [umakao va‘an dio zdravog krajobraza; B.Vrbek, I. Pila{, T. Dubravac: Pra}enjekvalitete vode u {umi hrasta lu‘njaka iobi~nog graba proto~nim lizimetrimau tlu; B. Prpi}, P. Jurjevi}, H. Jakovac:Procjena vrijednosti protuerozijske ivodoza{titne uloge {ume; I. Pila{, T.Gojmerac, B. Vrbek, T. Dubravac:Unaprje|enje monitoringa podzemnihvoda u nizinskim {umskim ekosustavi-ma Hrvatske kori{tenjem GIS-a i geo-statike; M. Jane~ek: Upotreba metodeCN-krivulja kod procjene utjecaja{uma na povr{insko otjecanje; I.Tikvi}, Z. Seletkovi}, @. Ze~i}, D. Pun-tari}, D. Ugarkovi}: Utjecaj {umskihbrdskih ekosustava na kvalitetu vode uvodotocima; P. Kovar: Procjena rizikaod ekstremnih ekolo{kih stanja; I.Tikvi}, Z. Seletkovi}, N. Magdi}, V.[ojkat: Stanje i odnosi oborinskihvoda u {umskim ekosustavima NPPlitvi~ka jezera; P. Jaloviar: Raspodjelasitnog korijenja u ~istoj sastojiniobi~ne smreke u stadiju letvika.

ure|eno 29 ugibali{ta kako bi se auto-busi mogli mimoilaziti. Zbog toga nisuru{ena nova stabla, veli ing. [avor, ve}su kori{tene povoljne lokacije. I stupo-vi za novu rasvjetu spu{tani su i mon-tirani pomo}u helikoptera kako bi seizbjegla mogu}a o{te}enja drve}a.VIP {ator u kojem }e se okupiti brojniuzvanici poslije utrke, bit }e posta-vljen u G. Bistri.

Prilikom predstavljanja projektare~eno je da se 2003. planira ulo‘iti28 milijuna kuna te jo{ 24 milijunaove godine, no ve} se sada kalkulira sukupnim tro{kovima od 100 milijunakuna.

OsiguranjeNa Sljemenu se o~ekuje 20.000 gle-

datelja i osiguranje }e biti maksimal-no. Uz stazu }e biti dvostruka mre‘apreko koje se ne}e mo}i pro}i. U pri-pravnosti }e biti Gorska slu‘baspa{avanja, planinari, lije~ni~ka ekipa,vojska, policija. U blizini, na Zelenomspustu de‘urat }e ekipa za hitne inter-vencije. Jo{ nisu, no bit }e uskoro,izdani uvjeti na kojim }e se mjestimamo}i prodavati hrana te gdje }e bitikemijski WC-i.

Policijska uprava zagreba~ka osno-vala je poseban sto‘er za osiguranjeove utrke.

– U slu~aju nesre}e ili bilo kakvogincidenta intervenirat }e specijalci koji}e biti uz cijelu stazu, a za spa{avanje

Na cesti odBlizneca dovrha napra-vljeno 29novihugibali{ta

Medvednica mora ostati zeleni dragulj nadomak velegrada

bro da se zapo~eti posao ne dovr{i ida se, {to prije, ne obnove i ne izgra-de nove ‘i~are koje bi zamijenile auto-mobile. Jer {ume danas umiru (i) odone~i{}ene atmosfere. I nitko i ni{tane}e spasiti sljemensko zelenilo odispu{nih plinova pove}anog broja au-tomobila u vr{noj zoni. A svi zajedno,od grada i tvrtki koje tamo djeluju doonih koji taj prostor koriste, morajubrinuti o onom ipak najva‘nijem – daMedvednica ostane zelena.

(Nastavak sa str. 20.-21.)

}e se koristiti helikopteri MUP-a,rekao je nedavno na konferenciji zanovinare Dubravko Novak, {ef prvogasto‘era i zamjenik na~elnika PUZ-a.Natjecanje }e osiguravati i temeljna ikrim-policija koja }e pozornost obratitii na one “usputne” radnje, kra|e.

Medvednica i ZagrebMedvednica je zelena oaza Zagre-

ba, to su plu}a milijunskoga grada. Onjoj stolje}ima brinu {umari, sadaza{titari iz Parka prirode Medvednica,zajedno je vole i dijele skija{i, planina-ri i {eta~i koji ondje i radnim danom ivikendom pronalaze mir, odmor, od-mak od velegradske buke. Zato uvijektreba paziti da se u toj velikoj ljubavine pretjera, da netko ne po‘eli previ{eza sebe. Svjetska skija{ka organizacijavodi posebnu brigu o za{titi okoli{aposebno u takvim za{ti}enim prirod-nim zonama i ovo nije jedina utrkakoja se odr‘ava u nekom nacional-nom ili parku prirode. Ali jest jedinanadomak ovako velikoga grada, tolikoovisnoga o ovoj planini. Nije problem{to je posje~en dio {ume (uzodgovaraju}e odluke dr‘avnih organa.Dogovoreno je da }e se zajedni~komakcijom za svako posje~eno stabloposaditi dva!), ona }e se obnoviti. Si-gurno je da poslije utrke Svjetskogkupa i novoure|enih skija{kih i drugihobjekata na Sljemenu vi{e ni{ta ne}ebiti isto kao prije. Zato ne bi bilo do-


mehanizacija

[umski zglobni traktor ECOTRAC120, bjelovarske tvornice Hitt-ner, novost je na tr‘i{tu {umske

mehanizacije zanimljiva i po tome {tose radi o hrvatskom proizvodu. [umar-stvo je takvu mehanizaciju dosad uvo-zilo i pojavom ovoga “te{ka{a”, nakonmanjih i ve} dokazanih traktora iz se-rije 33V, otvara se prostor i za njego-vo uvo|enje u redovnu proizvodnju.Predstavljen je javnosti ove godine, adogovorom izme|u Hrvatskih {uma iproizvo|a~a, po dva su takva traktoraprovela dva mjeseca na probnomradu u koprivni~koj i bjelovarskojUpravi, kako bi se na terenu, u praksiispitale njihove tehni~ke mogu}nosti.U tome je razdoblju bilje‘eno njihovovrijeme provedeno na radu, u~inci,kvarovi, popravci.

Nakon analize koja je na~injena,zajedni~ki je zaklju~ak da su traktoriECOTRAC 120, uz kvarove koji su sedoga|ali te uo~ene nedostatke, u“potpunosti zadovoljili tehni~ke i te-hnolo{ke zahtjeve za rad na privla-~enju drvnih sortimenata”.

Rade}i u koprivni~koj Upravi odkolovoza do listopada, oba su traktoraza 434 sata rada privukla na pomo}nostovari{te 2.383 m3 uz prosje~ni dne-

[UMSKI ZGLOBNI TRAKTOR ECOTRAC 120

Pozitivne ocjene na probnom raduNakon dva mjeseca provedena na probnom radu uHrvatskim {umama, {umski zglobni traktor ECOTRAC 120dobio pozitivne ocjene te se mo‘e o~ekivati da }e uzotklanjanje uo~enih nedostataka biti dostojna zamjena zatraktore koji su se dosad uvozili

tako|er otklonjeno promjenom materija-la koji je mnogo otporniji na savijanje.

S obzirom na to da se radi o proto-tipu posebnog {umskog traktora,proizvedenog u Hrvatskoj, u skladu stehni~kim zahtjevima i tehnologijomrada, mo‘e se konstatirati da je zado-voljio uvjete koji se odnose na tehni-~ko-tehnolo{ku ispravnost.

A da je tome tako, potvr|uju i po-zitivne ocjene koje je nedavno dobiou Njema~koj gdje je tako|er testiran.Nijemci su ga rastavili “na proste fak-tore”, promatrali dio po dio i utvrdilida se radi o “dobrom proizvodu”,govori vlasnik tvrtke Stjepan Hittner.On posebno nagla{ava vi{egodi{njuuspje{nu suradnju s Hrvatskim {uma-ma “uz ~iju su potporu i sugestije kre-nuli u proizvodnju novog traktora”.Isti~e jo{ jednu prednost ovog doma-}eg proizvoda – laku nabavu rezerv-nih dijelova te brz servis i popravak,jer mehani~arska ekipa moè usvakom trenutku obi}i teren i otklonitikvar u roku od 24 sata. (m)

ECOTRAC prilikom predstavljanjana terenima Bilogore

vni u~inak od oko 44 m3. U tom surazdoblju stajali zbog kvara 48 sati.

Kvarovi koji su se doga|ali na poku-snom radu naj~e{}e su se odnosili napovremeno “iskakanje” mjenja~a izbrzina, {to je rije{eno novom kon-strukcijom mjenja~a s kosim zup~a-nicima, te na rad vitla gdje je dolazilodo povremenih zastoja zbog neod-govaraju}e kvalitete elektromag-netskih ventila. Iz tvrtke Hittner od-mah su reagirali kod dobavlja~a, i ven-tili su zamijenjeni pa se takvi problemivi{e nisu javljali. Uo~eno je i da jematerijal iz kojeg je izra|ena zadnjadaska neodgovaraju}e kvalitete, {to je

Iza nas su godine uspje{ne suradnje s Hrvatskim {umama d.o.o. i zajedni~kihnapora u osmi{ljavanju i proizvodnji hrvatskoga {umskog zglobnog traktora.

Sretan Boì} i Nova 2005!Sretan Boì} i Nova 2005!

ECOTRAC prilikom predstavljanjana terenima Bilogore


Makarsko je podru~je polovi-com studenog poharalo ve-liko nevrijeme i pri~inilo og-

romne {tete, kako u samom gradutako i na okolnim {umama. Orkanskabura pra}ena ki{om te je subotnje no-}i (14. studenoga) izvalila i i{~upalaoko 1000 stabala i prve procjene,ra~unaju}i i op}ekorisne funkcije {u-ma, govore o {teti od oko 1,2 milijunakuna.

_ Bura je nosila krovove ku}a, tra-jekti nisu plovili, a na Biokovu se iz-nad 800 m visine zabijelio snijeg, go-vori upravitelj makarske {umarije Boro[abi}. Grad je bio blokiran, dio pro-metnica neprodohan, jednako kao i{umske ceste u okolnim {umama, ta-ko da su ekipe Hrvatskih {uma, zajed-no s vatrogascima, Hrvatskim cestamai HEP-om u‘urbano su radile na otkla-njanju posljedica nevremena i norma-lizaciji prometa, ka‘e [abi}.

Najvi{e su stradale {ume oko Ma-karske, te podru~je Ba{ke i Brela. UMakarskoj je bura zahvatila park- -{umu Osejava, {umu Sv. Petar te upredjelu Vepric izvalila borova stablastara 80 godina. Na podru~ju Brelastradalo je oko 1,5 ha alepskog bora.

Velik dio drvne mase gotovo jeneupotrebljiv jer je polomljen. Slijedisaniranje stanja, najprije va|enje pa-njeva {to iziskuje nove tro{kove. (m)

Davne 1954. godine u dva razreda Srednje {umarske {kole uKarlovcu maturiralo je 59-ero

Izvaljenooko 1000stabala

MAKARSKA

Foto: B. [abi}

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

Posljedice nevremena na makarskom podru~ju

50 GODINE MATURE De~ki iz 54.!cija mje{anih polaznika, karlova~kih ionih iz Pla{kog u kome je bila ukinuta{kola, generacija koja se prije upisi-vanja na fakultet morala dvije godinedokazivati u praksi. Dosada smo slavili20. i 30. godi{njicu mature, bilo nas jetada i vi{e, a sada, pola stolje}a ot-kako smo napustili klupe napresti‘nije{umarske {kole u nas, bilo je veselja isuza, bilo je i onih koji se od zavr{etka{kole nisu uop}e vidjeli! Naravno dase nisu prepoznali dok nisu objavilitko je tko!

Zahvalni smo i [koli i karlova~kojUpravi koje su nam omogu}ile da sesastanemo, za ru~kom popri~amo iprisjetimo onih dana. Pao je i dogo-vor-za 55. godi{njicu ponovno u Kar-lovcu! (Nikola Kova~evi})

doga|ajiMAKARSKA

u~enika, u rujnu ove godine u Karlo-vcu, na proslavi 50. godi{njice matureokupilo nas se 23. Bila je to genera-


Bo‘i}ne “[umarske jaslice”,postavljene u krugu Stare lugarni-ce Sljeme ispra}ene su 20. stude-noga u Rim na svjetsku izlo‘bubo‘i}nih jaslica “29 Mostra dei100 presepi” koja }e se od 25.studenoga 2004. do 6. sije~nja2005. odr‘ati u galeriji kriptebazilike Santa Maria del Popolou Rimu. Organizator izlo‘be jepoznata talijanska revija “Rivistadelle Nazioni” a pokroviteljipredsjednik Republike Italije ibiskupska konferencija Italije.

Na ceremoniji ispra}ajapjeva~ko dru{tvo “Podgorac”otpjevalo je nekoliko bo`i}nihpjesama, a upravitelj zagreba~ke{umarije Herbert Krauthakerzahvalio je svima koji su sudjelo-vali u postavljanju jaslica. Mons.Josip Mrzljak, pomo}ni biskupzagreba~ki, blagoslovio je jasliceistaknuv{i “kako one pokazujudu{u na{e vjere i naroda koji ima{to pokazati Europi”.

Prigodnom sve~ano{}u u Za-grebu je 2. prosinca obilje‘ena30-godi{njica [umarskog institutaJastrebarsko. Od tri {umarske in-stitucije koje su do tada djelova-le, Zavoda za {umarska istra-‘ivanja u Zagrebu, Jugoslaven-skog instituta za ~etinja~e u Ja-strebarskom i Zavoda za kontro-lu {umskog sjemena u Rijeci,osnovan je 1974. [umarski insti-tut Jatrebarsko, podsjetio je napovijesne doga|aje ravnatelj In-stituta Miroslav Benko. U 30-godi{njem razdoblju u Institutu jeradilo 23 doktora znanosti, obja-vljeno je vi{e od 1000 znanstve-nih i stru~nih ~lanaka i radova,izra|ene su broje studije i projek-ti te obavljena pedeolo{ka, tipo-lo{ka i fitocenolo{ka istra‘ivanja iizra|ene karte. Danas je u Institu-tu, koji djeluje na dvije lokacije, u

Posljednjih nekoliko godina u na{oj zemlji sve je vi{eoboljelih od mi{je groznice, poznate pod stru~nim nazivomhemoragijska groznica s bubre‘nim sindromom (HGBS).Najvi{e oboljelih evidentirano je 1995., vi{e od stotinjak, alii u vrijeme Domovinskog rata bolest je bila vrlo ~esta. Dokraja svibnja 2002. zabilje‘eno je pedesetak bolesnika, atijekom pro{le godine desetak.

Najugro‘enije skupine ljudi koji obolijevaju, radom su,ali i boravkom vezani uz {umu i polje, {umski radnici ipoljoprivrednici, lovci, ali i svi drugi poput izletnika, {eta~ai sli~nih grupa, koji su izravno ili posredno bili u dodiru smalim divljim {umskim glodavcima (mi{evima i voluharica-ma) i njihovim izlu~evinama, mokra}om i izmetom.

Pomo} FinacaKao pomo} na{im stru~njacima u istra‘ivanja se

uklju~uju i strani stru~njaci. Tijekom pro{le godine dvojicazoologa iz finskog Instituta za {umarska istra‘ivanja Van-taa, Heikki Henttonen i Jukka Niemimaa, posjetili su prviput Hrvatsku i boravili u Slavoniji, gdje su se uklju~ili uistra‘ivanja vezana uz rasprostranjenost Hanta – virusauzro~nika mi{je groznice.

Ove godine ‘eljeli su ista istra‘ivanja ponoviti, na brdsko--planinskom podru~ju na{e zemlje, pa su za svoju istra-‘iva~ku destinaciju odabrali terene gospi}ke i delni~keuprave.

Na podru~ju delni~ke Podru‘nice boravili su krajem ruj-na i zajedno s prof. dr. Josipom Margaleti}em iz Zavoda zaza{titu {uma i lovstva [umarskog fakulteta u Zagrebu isuradnicima, na terenu u tjedan dana sakupili oko 270uzoraka sitnih glodavaca (mi{eva, voluharica i puhova)prijenosnika mi{je groznice. Prema rije~ima prof. Marga-leti}a, ta istra‘ivanja su nastavak pro{logodi{njih u Slavoniji,pa }e kao takva biti objedinjena, a dobiveni rezultati nakonanalize u Finskoj objavljeni u na{im stru~nim ~asopisima ipublikacijama.

Prof. Heikki Henttonen zadovoljan je boravkom u na{ojzemlji, isti~e vrlo dobru suradnju s lokalnim {umarima, kojisu se trudili pokazati im najbolje {umske lokalitete gdjeobitavaju mali {umski glodavci.

ME\UNARODNA ZNANSTVENA ISTRA@IVANJA

Finskiznanstveniciu HrvatskojNastavljena je suradnja hrvatskih i finskihznanstvenika u istra‘ivanjurasprostranjenosti Hanta virusa, uzro~nikami{je groznice, bolesti iznimno opasne zasve one koji se kre}u po {umi i u izravnomsu ili posrednom doticaju s malim {umskimglodavcima, nositeljima zaraze

[UMARSKI NISTITUT JASTREBARSKO

Obilje‘ena30-godi{njicaInstituta

RIM [umarskebo‘i}ne jaslice u Rimu

Nazajedni~komzadatku _ekipa hrvatskihi finskihznanstvenika

Pi{e: Vesna Ple{e

Snimio: M. Ple{e

S ispra}aja jaslica

Jastrebarskom i Zagrebu, zapo-sleno 76 djelatnika, istaknuo jedr. Benko. On je podsjetio i natragi~an doga|aj i te{ko nadok-nadiv gubitak kada je u promet-nom udesu 1998. poginulo peto-ro znanstvenika Instituta.

Djelatnost Instituta danas seprovodi kroz {est odjela: za ople-menjivanje i {umarsko sjemenar-stvo, za ekonomiju i uzgajanje{uma, za{titu {uma i lovstvo,ure|ivanje {uma i ekonomiku, zarasadni~ku proizvodnju te odjelza zajedni~ke poslove. (m)

[umarske jaslice izgra|ene suna Sljemenu prvi put 1993. godi-ne i otada se ondje postavljajusvake godine. Pro{le godinepolu~ile su zapa‘en uspjeh name|unarodnoj izlo‘bi u Sutriu uItaliji pa ih je Etnografski muzejgrada Zagreba ove godine pre-dlo‘io i za svjetsku izlo‘bu. Su-djelovanje na izlo‘bi u Rimu ve-liko je priznanje hrvatskim {uma-rima koji }e i na taj na~in svijetupredstaviti Republiku Hrvatsku,Hrvatske {ume d.o.o. i Medved-nicu. (m)

povijest {umarstva

Foto:Arhiva

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

Naj~e{}i odgovor onih koji ne{toznaju o Ljudevitu plemenitomFarka{u dr. Vukotinovi}u, ka‘u

da je on bio hrvatski narodni preporo-ditelj. Da, to~no, jednom rije~ju. Me-|utim, zagreba~ki i po‘unski studenttoliko se odu{evio Ilirskim preporo-dom i njegovim predvodnikom Ljude-

Osamostaljenjem Hrvatske, brojne ulice itrgovi diljem na{e domovine promijenili susvoja imena, pa je tako i u Zagrebu jednaulica dobila naziv Ljudevita plemenitogFarka{a Vukotinovi}a. Slu~aj je htio da seupravo u toj ulici nalazi i sjedi{te Hrvatskih{uma. U ovih posljednjih desetak i vi{egodina brojni {umari, ali i ostali, dolazili sui jo{ uvijek dolaze u Direkciju Hrvatskih{uma, no mnogi vjerojatno ne znaju tko jebio Lj. F. Vukotinovi}

Ljudevit pl. FarkaPRIRODOSLOVAC, KNJI@EVNIK, POLITI^AR

vitom Gajem, da je ~ak i svoje prezi-me Farka{ pohrvatio i dodao Vukoti-novi} svom obiteljskom prezimenu.Zavr{iv{i studije filozofije i pravnihnauka, Lj. F. Vukotinovi} uspje{no sebavio raznim podru~jima, pa ga sma-traju i botani~arem, i geologom, i pra-vnikom, i knji‘evnikom i politi~arem.

Kao veliki prista{a Ilirskog pokreta,jedan je od osniva~a Narodnog mu-zeja u Zagrebu i njegov prvi »~uvar«od 1855.–1862. g. Jo{ u vrijeme slu‘-bovanja u Kri‘evcima, gdje je od1861. – 1867. bio i Veliki ‘upan kri-‘eva~ki, upoznao se s Josipom Schlo-sserom Klekovskim, kri‘eva~kim lije~-

Planinsko dru‘tvo nalazi se jo{ u po~etcihsvojih; djelovanje njegovo osnovano je narazmjerno malenih dohodcih te mu je za

to stegnuto na u‘je krugove; nu do~im se u~e{-}e sve to ‘ivahnije pojavljuje, mo‘emo gojitinadu, da }e se u~vrstiti i razmahnuti rad svojsvedjer na {irje.

Na{a domovina je posve shodna za turisti~kesvrhe, jer imade u njoj {to manjih {to ve}ih gor-skih predielah, koji obiluju krasotom svojih oko-licah. Krasote ovih okolicah ve}im dielom sunam jo slabo poznate. Neima, istina je, u Hrvat-skoj onih viso~inah planinskih, kojima se odliku-ju razgla{ene po svietu Alpe Tirolske, Koru{ke,[vicarske itd., nu priroda je vazda i svigdjeveli~anstvena; {to nam ona predo~uje u puno}isvojoj i promijenah svojih, to se niti slikom nitiperom nedade predstaviti; imade i kod nas pre-dielah takovih, koji su prepleteni nizom silnihgorah i klisurastih strminah koji pokazuju osobitikarakter, kakav se svigdje viditi nemo‘e. Spomi-njemo ovdje ponajprije u {irini i duljini svojojznamenite viso~ine primorske i obale mora Ja-dranskoga sa neobi~nom svojom formacijom kr-{evitom; spominjemo veliku i visoku kamenitustienu Velebitsku, koja se u nebrojenih kubah i{iljcih podi‘e na hridovite vrhove u Svetom br-du, u Badnju, u Viso~ici; spominjemo Liku i Kr-

bavu sa Plie{ivicom, Udbinom i Buni}em; spo-minjemo veliku Kapelu, Klek i Bielolasicu; Plitvi~-ka jezera, [vicu, pad Slunj~ice, Senjsko bilo,Vratnik itd. Uzmimo na sjeveru Zagorje sa Kra-pinskom gorom, Veternicom, O~urom i Ivan~i-com; u srednjoj Hrvatskoj Sljeme, Samobor iKalnik, u slavonskih stranah Brezovo polje, Pa-puk, Krndiju, [panovicu, Fru{ku goru itd. Te }e-mo na}i {iroko polje, koje se turistom otvara zalaznje njihove.

Nu pitati }e tko, kakova le‘i u tom slast, kako-va korist, da se ~oviek sprema na tako te‘ke ineudobne puteve?

Istina je, svaki rad, svaki poduhvat, svaka za-bava iziskuje ponajprije neku dobru volju, nekounutarnje raspolo‘enje i ljubav za ono {to podu-zimljemo. Ima ljudih, koji vole sjediti i sasvimudobno ‘iviti, koji se ne mogu odva‘iti niti na{etnje po ravnici, kamo li da se penju po brdi-nah; nu imade i takovih, kojim je mila {uma igora, koji su ~vrstom nogom i ‘ivahnom voljomspremni podnositi i gdjekoje trudove i popeti sena vi{je brdine, u‘ivati tamo slast svie‘a zraka irazgledati se po {irjih krugovih. Koliko je zdravaovakova vie‘ba za ‘ivahnije probu|enje ‘ivotnesnage, o tom netreba nadalje razpravljati.

Turist obi|e zemlju u svih svojih stranah, u~ise poznati sve kutove, zabitne doline i jame,


plani

(1813.–1893.)

Zada}a i svrha

a{ Vukotinovi}nikom i zajedno s njim poduzimao~esta putovanja u tada te{ko pristu-pa~ne i nepoznate hrvatske planine.Na tim putovanjima kod Vukotinovi}ase probudila ‘elja za upoznavanjemprirode i ljubav prema botanici. Svo-jim botani~kim istra‘ivanjima postiglisu takav ugled da im je vlada banaJela~i}a povjerila organiziranje i vo|e-nje ekspedicija u hrvatske planine. –»Krajem svibnja 1852. g. upute se udaleke i nepristupa~ne krajeve – hrvat-sko Primorje i gornju Krajinu radiprou~avanja prirodoslovlja...« Nakonmjesec dana se vrati{e sa silnim mate-rijalom iz ~ega je nastala zapa‘ena»Flora croatica« koja je prete~a kasnije1869. godine stvarno utemeljenehrvatske botanike. Na svjetskoj izlo‘biu Be~u 1873. njihova je »Flora« odliko-vana srebrnom kolajnom. Zajedno saSchlosserom koji je bio zaljubljenik uplaninu Klek gdje ih je odu{evljavalobogatstvo alpske flore, ~esto je posje-}ivao tu planinu. Tako je na jednomputovanju Schlosser otkrio rijetku, dotada nepoznatu biljku, koja je ponjemu dobila i ime Pedicularis Schlos-seri. Kada je Schlosser u ljeto 1865.odlikovan vite{kim redom, dobio jeplemi}ki naziv »Klekovski«. Dru‘enje

Ljudevita pl. Farka{a dr. Vukotinovi}asa dr. Josipom Schlosserom Kleko-vskim trajalo je desetlje}ima, a kada jeiz Graca u Ogulin 1874. g. stigao prof.dr. Johannes Frischauf, sa ‘eljom us-pona na Klek i tom prilikom se upoz-nao sa knji‘evnikom Budom Budisav-ljevi}em, dru{tvo prirodnjaka i ljubiteljaKleka se pove}alo, pa im je prof. dr.Frischauf predlo‘io osnivanje planinar-skog dru{tva. I zaista, prof. dr. Fir-schauf je posijao sjeme u plodnu zem-lju i ve} 15. listopada 1874. g. u Za-grebu se sastaju na osniva~kom sa-stanku u Narodnom muzeju, poredove ~etvorke jo{ i dr. Gjuro Pilar, s jo{desetak svojih prijatelja ljubitelja priro-de i donose odluku o osnivanju Hrvat-skog planinskog dru`tva. Vukotino-vi}u, kao pravniku, dado{e zadataksastaviti pravila dru`tva koje je Vladaodobrila 20. o‘ujka 1875. i ve} po~et-kom travnja Vukotinovi} u »Obzoru«objavljuje apel »svim ljubiteljima priro-de na pristup hrvatskom planinskomdru‘tvu, koje od mnogih toli ‘eljeno,nedavno dobi odobrenje visoke zema-ljske vlade...« Prema originalnom zapi-sniku sa Prve glavne skup{tine kojoj jepristupilo 26 ~lanova, za prvog pred-sjednika izabiru Josipa Schlossera Kle-

kovskog. I tako su Hrvati kao devetieuropski narod, u istoj 1874. godinikada i Francuzi, a poslije Engleza(1857.), Austrijanaca (1862.) i [vicara-ca (1863.), Talijana (1863.), Nijemaca(1869.), Poljaka (1873.), Ma|ara(1873.) osnovali planinarsku organiza-ciju. Svoj prvi izlet imali su 17. svibnja1875. g. u Samoborsko gorje.

Akademik Ljudevit pl. Farka{ Vuko-tinovi} toliko je zavolio planinu Klekda ju je posje}ivao gotovo svakogljeta, a kada se u starosti vi{e nije mo-gao penjati, dolazio bi u podno‘jeKleka, promatrati tu veli~anstvenu pla-ninu. Klek su pohodili gotovo ~itavostolje}e brojni europski botani~ari upotrazi za rijetkim biljem.

Kad je postao, poslije Schlossera,drugim predsjednikom Hrvatskog pla-ninarskog dru‘tva, Ljudevit Farka{ Vu-kotinovi} je u »Spomenici HPD-a«1884. godine objavio prvi zapa‘eninapis o svrsi i vrijednostima planinar-ske aktivnosti. Ovaj tekst u povodu120. godine od objavljivanja, donosi-mo u cijelosti, pisanim onda{njim hr-vatskim jezikom, jer nije izgubio nasvojoj aktualnosti ni do dana{njih da-na.

visoke brdine, krasote i divljo}e nevi|ene, te ra-zabire prediele i pu~anstvo od obi~nih cestah idrumovah odieljeno, pak time dobiva sasvimdrugo znanje o svojoj domovini i o svom naro-du, nego ju dobivaju oni koji se ‘eljeznicom ilina kolih voze po navadnih ob}ilih. Obi~nimiovakovimi putovanji slu‘e se mnogi tako zvaniu~enjaci, istra‘ioci i geografi, kad sastavljaju ilu-stracijami ukra{ene opise, koje kad ~itamo,~esto nas na smieh pobu|uju, jer vidimo kolikose pi{e, ~ega nema i koliko se ne pi{e ~ega ima.

Turist kr~i put u nepoznate prediele, turist od-kriva mnoge krasote odprije nepoznate, otvarazemlju sebi i pristupu svih drugih; time se mno-ga okolica zapu{tena pretvara u obljubljenomiesto. Nove se osnivaju staze i putevi, mno‘ise promet, pomno‘ava se dolazak stranacah izemlji se {iri glas.

Mi toga ne mo‘emo poduzeti, jer nemamoalpah niti vjekovitih snje‘njakah, na{a }e daklepoduze}a vazda biti ~ednija, no ipak u razmjeruprema na{im odno{ajima dosta velika, da miesti-mice i dosta smiela. Ako se tkogoder n.p. popnena Ri{njak, Snie‘nik ili Sveto brdo navodnomstazom, kako to ve} i u~ini{e mnogi od na{ihturistah, to osim toga ipak ostaje puno kameni-tih stienah, sgrapah i prolomah, kamo se jo{ nit-ko nije usudio staviti nogu. S vremenom do}i }e

i do toga; odkriti }e se mnogi liepi vidik i mnogostanovi{te prona}i za bilinstvo riedko i za floruna{u jo{ nepoznatu.

Smioni hrvatski turist stavit }e nogu i na oneprividno nepristupne gole kube i skaline, gdje~ovieka jo{ nikad nebija{e. Korist dakle dru‘tvahplaninskih je nedvojbena; vode nas i podpoma-‘u ponajprije u potankom spoznavanju domovi-ne u svih stranah svojih, jer planinari dopiru uone prediele i na ona miesta kamo neidu u ob-}e ljudi po navadnih putevih i u navadnih poslo-vih svojih. Planinari vie‘baju svoju snagu tiele-snu i kadri su podnositi najve}e pote‘ko}e, tesu tim na~inom u stanju u~initi domovini u raz-nih sgodah najznatnije usluge. U vrieme nevoljei pogibelji, kada treba ustati na odbranu domo-vine svoje, u svih brdovitih stranah planinariznadu podupirati vojsku doma}u, jer su im poz-nati putovi po gorah i dolinah, gdie imade i stra-tegi~nih to~akah strancem nepristupnih. Primje-rah o tom dado{e bojevi u Tirolskoj, u [vicar-skoj, u Crnojgori i Hercegovini itd. gdje su uva‘nih momentih velike resultate polu~ili najve-}ma oni, koji su potanko poznali okolice svoje...

Mi se nadamo, te ‘elimo da uz ovakovo sh-va}anje zada}a planinskih, dru‘tvo na{e procva-te i napreduje u dalnja i budu}a vremena.

(Iz »Spomenice HPD-a« 1884. godine)


inskoga dru‘tva

turisti~ka razglednica


UPRAVA [UMA PODRU@NICA OGULIN

Putni~ka agencija Hrvatske {ume

ID cod: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovi}a 2, 10000 ZagrebTel: 01/4804231, fax: 01/4804241

Kapelu

kilometara i do njega se autoputommo‘e sti}i za sat vo‘nje.

U lovi{tu se mogu loviti medvjed,jelen, srnjak i divlja svinja. U udobnim~ekama lovac mo‘e ~ekati kapitalnogmedvjeda, u vrijeme rike planinskim

stazama prikradati se jelenu ili na{umskim livadama loviti srnjaka. Uzimskom periodu, u lijepim crno-gori~nim {umama prekrivenim snije-gom upe~atljiv je lov na crnu divlja~.

U naselju Jasenak U[P Ogulin po-sjeduje ugostiteljski objekt sa 42 kre-veta, velikim restoranom koji mo‘eprimiti oko 70 osoba, poslovnom sa-lom za sastanke te lova~kom sobomza odmor nakon lova.

Dodatni sadr‘ajiAtraktivni turisti~ki sadr‘aji u netak-

nutoj prekrasnoj prirodi u~init }e bora-vak gostiju u ovom mirnom i lijepomkraju nezaboravnim. Gostima ‘eljnimaktivnosti u prirodi nude se {etnje,tr~anje, planinarenje, biciklizam, teren-sko jahanje po ure|enim stazama, pu-stolovni alpinizam na Kleku, Bijelim iSamarskim stijenama, rafting na di-vljim vodama Dobre i Mre‘nice te ri-bolov na jezeru Sabljaci.

Hotelsko naseljeBjelolasica

U naselju Jasenak u prostranojekolo{ki o~uvanoj kotlini Gorskog ko-tara, na nadmorskoj visini od 620 mnalazi se Hotelsko naselje Bjelolasica.Skijali{te Bjelolasica poznato je kaonajve}i skija{ki centar u Hrvatskoj kojigostima nudi razne zimske sportskesadr‘aje kao {to su skijanje, snow bo-ard, sanjkanje, skija{ko tr~anje i ostalezimske radosti.

Ljubiteljima sporta i rekreacije uostalim godi{njim dobima na raspola-ganju su tereni na otvorenom za atle-tiku, nogomet, tenis, ko{arku, ruko-met, odbojku te mini golf i mali ba-zen.

OgulinPovijest Ogulina povezana je sa sla-

vnom obitelji Frankopan koja je u 15.stolje}u podigla zidine i utvrdu s dvijevaljkaste kule koje su i danas prili~nodobro o~uvane i predstavljaju za{titniznak grada.

turisti~ka razglednica


U lov na VelikuOtvoreno lovi{te Velika Kapela

zauzima povr{inu od 8800 ha.Nalazi se u najisto~nijem dijelu

Gorskog kotara, u ogulinskoj Upravi{uma, udaljeno od Zagreba 100-tinjak

Na{ suradnik iumjetnik fotografijeGoran Cajzek ne-presu{an izvor mo-tiva nalazi u Turo-polju. Pred nama sutri crno - bijela do-`ivljaja {ume kasnei ki{ne jeseni. Nimagle nije nedo-stajalo, a vlaga sena paukovoj mre`ipretvorila u finu~ipku...

Jesenu Turopolju

Broj 96 • prosinac 2004. HRVATSKE [UME

u {umarskom miljeu

hrvatske Šume 96 - 12/2004casopis.hrsume.hr/pdf/096.pdf · cija {umarske slu‘be u hrvatskojbila...

Documents