prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma

Vijeće za izradu kurikuluma predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i

obrazovanja

Prijedlog

strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma

za predškolski odgoj, opće obvezno i

srednjoškolsko obrazovanje

Zagreb, travanj 2007.

Strategija

za

izradu i razvoj

nacionalnog

kurikuluma

sadrži stručno utemeljene prijedloge za unaprjeđenje, osuvremenjivanje i kvalitativno pobošljanje sustava odgoja i obrazovanja.

sadrži stručno utemeljene prijedloge za izradu, razvoj i implementaciju nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje.

Odgojno-obrazovne vrijednosti

Odgojno-obrazovni ciljevi -

kompetencije

Odgojno-obrazovni sadržaji (nastavni plan i program,

syllabus, kurikulum)

Organizacija odgojno-

obrazovnog rada

Vrednovanje i samovrednovanj

e

Metode i sredstva odgojno-

obrazovnog rada

KURIKULUM

Načela obrazovnog rada

definiranti ciljeve i vrijednosti na kojima se zasniva odgoj i obrazovanje na razini predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Ciljevi donošenja Strategije za izradu nacionalnog kurikuluma:

unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitete poučavanja i učenja

osigurati jednakopravne i istovjetne uvjete učenja i poučavanja u hrvatskoj školi (pedagoški standard)

osigurati uvjeta za stalni razvoj okvira nacionalnoga kurikuluma sustavno i argumentirano prikazati prioritetnih promjena, određivanje nositelja promjena

uskladiti sustav odgoja i obrazovanja s europskim sustavima

Identificiranje stanja na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini

nesklad planskog i programskog opterećenja učenika

centraliziran predmetno orijentirani plan i program

izjednačavanje primarnog obrazovanja i osnovnog obrazovanja

nedovoljna planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama

Identificiranje stanja na srednjoškolskoj razini

horizontalna i vertikalna prohodnost na razini srednjih škola

slaba vertikalna prohodnost iz strukovnih škola

strukovni programi ne odgovaraju potrebama tržišta rada

strukovni programi se ne temelje na kompetencijama

planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama

nepripremljenost učenika za cjeloživotno učenje

Identificiranje stanja u obrazovnom sustavu

integrativni sadržaji

standardi obrazovnih sredstava

pedagoški standard obrazovnih ustanova

inicijalno obrazovanje odgojitelja, učitelja i nastavnika i njihovo sustavno usavršavanje

kompetencije ravnatelja, stručnih suradnika, savjetnika, mentora, inspektora (nadzornika) i njihovo sustavno usavršavanje

profesionalna orijentacija

fleksibilnost – odnos nacionalnog i školskog kurikuluma

vrjednovanje i samovrjednovanje obrazovnog rada vrjednovanje i nagrađivanje posebnih doprinosa

decentralizacija prema autonomiji škola

strukovni programi – potrebe tržišta rada

upravljanje školama

ovlaštenja i odgovornosti

Identificiranje stanja u obrazovnom sustavu

Temeljne kompetencije

komunikacijske

matematičke

informatičko-tehnologijske

prirodoznanstvene

socijalne

poduzetničke

učiti kako učiti

opća kultura

jezično-komunikacijsko

društveno-humanističko

matematičko-prirodoslovno

tehničko-tehnologijsko

tjelesno-zdravstveno

umjetničko

praktični rad i dizajniranje

Obrazovna područja za opće obvezno obrazovanje

Predškolski odgoj i obrazovanje

I. 6/7

15/16

12/13

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

I.

II.

III.

IV.

Državna maturaNACIONALNI

KURIKULUM

ŠKOLSKI

KURIKULUM




kompetencije

Temeljne

Osnovna

škola

Srednja

škola


I. 6/7

15/16

12/13

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

I.

II.

III.

IV.

Državna maturaNACIONALNI

KURIKULUM




kompetencije

Temeljne

za predškolsk

i odgoj i obrazovanj

e

za opće obvezno

obrazovanje

za srednje obrazovanj

e


I. 6/7

15/16

12/13

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

I.

II.

III.

IV.

Državna matura




kompetencije

Temeljne

VANJSKO VRJEDNOVANJE



KVALITETA SVIH SASTAVNICA KURIKULUMA

VRJEDNOVANJE

Stupanj ostvarenja cilja/ciljeva

Stupanj kvalitete svih sastavnica

kurikuluma

KOMPETENCIJE - STANDARDI

odgojitelji

učitelji

stručni suradnici

ravnatelji

savjetnici

mentori

inspektori

PERSPEKTIVE, PROMJENE I NAVIKE

ŠKOLSKI KURIKULUM I UNUTARNJE ŠKOLSKI KURIKULUM I UNUTARNJE VREDNOVANJEVREDNOVANJE

Prof. dr. sc. Vladimir Jurić, predstojnik katedre za Prof. dr. sc. Vladimir Jurić, predstojnik katedre za didaktiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebudidaktiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

KurikulumKurikulum

• Kurikulum podrazumijeva opsežno Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.odvijanje procesa.

KURIKULARNI KRUG

Učenje u svjetlu kurikuluma

• Učenje nije vezano za određeno mjesto i vrijeme

• Nije odvojeno od drugih aktivnosti, • Sadržaji nisu strogo raspodijeljeni u

discipline nego se integriraju spram cilja učenja

Učenje u svjetlu kurikuluma

• Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema

• Učenje omogućava pristup svim područjima života i djelovanja

INDIVIDUALNE PRETPOSTAVKE ZA UČENJE

• KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije učenja, prethodna iskustva)

• MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi, motiv postignuća i nadmetanja, vrijednosne smjernice)

• AFEKTIVNE (emocije vezane za učenje i postignuća)

• INTENCIONALNE (motivi za izbor škole, perspektiva studija i zanimanja)

• SOCIJALNE (sposobnost za komunikaciju i suradnju)

Kurikulum i shvaćanje procesa učenja

• Interakcija između svih sudionika koji uče, a ne samo između učenika i učitelja/nastavnika

• Učenje se temelji na učenikovoj konstrukciji znanja (rješavanjem problema projektom) umjesto prijenosa znanja


• Naglašen je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim sistuacijama – nasuprot pamćenja činjenica

• Naglašeno je situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog


• Učenje je usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenike – umjesto učenja usmjerenog na zadane sadržaje

GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMAKURIKULUMA

• IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLEIZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE

• INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANAPROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA

• VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKAZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA

ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLIINTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI

• Školski program pruža nastavnicima perspektivuŠkolski program pruža nastavnicima perspektivu

• Škola mjesto stabilne motivacione strukture, Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja školerazvoja škole

• Odgovori na složena pitanja nastaveOdgovori na složena pitanja nastave

• Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegijukolegiju

KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM?KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM?

• Glavna zadaća izgradnja profila škole kao Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta školeindividualnog koncepta škole

• Razviti unutarnju inovacijsku dinamikuRazviti unutarnju inovacijsku dinamiku

• Učiniti izvanjski transparentnimUčiniti izvanjski transparentnim

OrijentacijaOrijentacija

• REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMAREALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA• KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI

KURIKULUMKURIKULUM• KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA,

NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJUTRADICIJU

• KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLAŠKOLA

• TKO TREBA SUDJELOVATITKO TREBA SUDJELOVATI• KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI

KURIKULUMKURIKULUM

OrijentacijaOrijentacija

• KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLEŠKOLE

• KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZORKOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR• ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUMŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM• TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUMTKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM• KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEMKAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM• KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU

ZAJEDNICUZAJEDNICU

MNOGI PUTOVI VODE U RIMMNOGI PUTOVI VODE U RIM

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.istockphoto.com/file_thumbview_approve/505674/2/IMAGINE_DESTINATION.jpg&imgrefurl=http://www.istockphoto.com/imageindex/505/6/505674/&h=270&w=203&sz=15&tbnid=ZuWQl33KPx0J:&tbnh=108&tbnw=81&hl=hr&start=1&prev=/images%3Fq%3DCROSSROUD%26svnum%3D10%26hl%3Dhr%26lr%3D

A. Pripreme za izradu kurikulumaA. Pripreme za izradu kurikuluma

• 1.1. Snimanje Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - dokumenata) - STANJESTANJE

• 2.2. Kvalifikacija Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - mogućih aktivnosti) - ŠTOŠTO

• 3.3. Kvantifikacija Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKOKOLIKO

• 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, postupaka, instrumenata - instrumenata - KAKOKAKO

• 5.5. Orijentacijsko utvrđivanje subjekata Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće za moguće aktivnosti (nastavnik,aktivnosti (nastavnik, stručni suradnik,stručni suradnik, liječnik i slično) liječnik i slično) - - TKOTKO

B. Daljnja razradaB. Daljnja razrada

• 6.6. OdabiranjeOdabiranje aktivnosti aktivnosti i poslova za i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole godišnji plan i za perspektivni plan škole

• 7.7. RangiranjeRangiranje utvrdenih aktivnosti utvrdenih aktivnosti prema prema stupnju važnosti (zajednička procjena stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja)nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja)

• 8.8. UvidUvid u iskustva u iskustva drugih škola i udrugih škola i u literaturuliteraturu• 9.9. Eventualna Eventualna analizaanaliza dosadašnjih vlastitih dosadašnjih vlastitih

programa programa i uvažavanje praćenja i bilježakai uvažavanje praćenja i bilježaka

B. Daljnja razradaB. Daljnja razrada

• 10.10. PredviđanjePredviđanje upotrebe upotrebe postojećih postojećih instrumenata instrumenata i izrada novihi izrada novih

• 11.11. Procjenjivanje Procjenjivanje dimenzija dimenzija programskih programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično)analitička razina i slično)

• 12.12. UtvrđivanjeUtvrđivanje povoljnih i nepovoljnih povoljnih i nepovoljnih okolnosti okolnosti za provođenje pojedinih dijelova za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)programa (realni okviri programa)

C. Izrada globalnog kurikulumaC. Izrada globalnog kurikuluma

• 13.13. RaspoređivanjeRaspoređivanje i i okupljanjeokupljanje aktivnosti aktivnosti prema srodnim područjimaprema srodnim područjima

• 14. 14. Raspoređivanje dijelovaRaspoređivanje dijelova kurikuluma kurikuluma s s obzirom na logične, tematske i vremenske okvireobzirom na logične, tematske i vremenske okvire

• 15.15. Posebno označavanjePosebno označavanje dijelova kurikuluma dijelova kurikuluma koji su izuzetno koji su izuzetno važni za tu godinuvažni za tu godinu

• 16.16. Posebno označavanjePosebno označavanje dijelova kurikuluma dijelova kurikuluma koji su koji su veza veza s s proteklim godinama.proteklim godinama.

C. Izrada globalnog kurikulumaC. Izrada globalnog kurikuluma

• 17.17. Posebno označavanjePosebno označavanje dijelova dijelova kurikuluma za koje je potrebna kurikuluma za koje je potrebna daljnja daljnja programska razrada u programska razrada u obliku složenijih obliku složenijih projekataprojekata

• 18.18. Posebno označavanjePosebno označavanje dijelova dijelova kurikuluma koji se kurikuluma koji se ne mogu vremenski ne mogu vremenski točnije odredititočnije odrediti

• 19.19. PlaniranjePlaniranje vremenskih rezerva vremenskih rezerva za svaki za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.rezerva.

Planiranje razvoja škole

Razvojni ciljevi škole za školsku godinu 2006./2007.

Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno

Plan i program rada

Plan usavršavanja

Planiranje evaluacije

Koji su ciljevi škole?

Što škola treba činiti?

Koje pretpostavke treba ispuniti?

Tko će ispitati učinke?

Školski kurikulum- jezgre

Prikaz škole

Elementi (na primjer)

•Ideja vodilja škole

•Temeljna pedagoška orijentacija

•Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju

•Daljnji aspekti odluka škole

Planiranje i razvoj škole

Obvezatni elementi:1. Razvojni cilj2. Plan rada za 1-2 godine3. Planiranje stručnog

usavršavanja4. Orijentacija spram razvojnog cilja i

plan rada

5. Planiranje evaluacije

Preporuka: orijentacija prema naslovnicima

funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva

Razvojni ciljevi

su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni i zato za razvoj škole obvezni

Dobri razvojni ciljevi:

•izvedeni su iz široke baze školskog okruženja

•osigurana je podrška unutar i izvan škole

•oni su konkretni i relevantni za nastavu

•vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi

P l a n r a d a

orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine)

sadrži sljedeće elemente:

• konkretne zamisli i ciljeve

• predviđene učinke

• sudjelovanje/odgovornost

• radne etape, vremenski slijed

• postupke u evaluaciji

•� katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada

POTICANJE

OTVO-RENE

KOMUNIKA

CIJE

BRIGA ZA

IDEALNEUVJETEUČENJA

RACIONAL

NOKORIŠTE

NJE RADNOGVREMENA

UNUTARNJA I

VANJSKA POVEZA-

NOST

BRIGA ZASTALNO UČENJE INAPREDO

-VANJE

RODITELJI I ŠKOLA

VISOK STUPANJ PRIBLIŽA

VANJA

OSIGURA-VANJE

KVALITETE

NASTAVE

LINIJE VODILJE

ŠKOL-SKOG

KURIKU-LUMA

Sustav komponenti

Zakonski okvir

ŠKOLA

Vanjsko vrednovanje

ŠKOLSKI SUSTAV

Krizni menadžment

Međunarodni pregled

Sustav praćenja

Usmjerenaevaluacija

Razvojni plan škole

Samovrednovanje

Školski menadžment Unutarnje i vanjske relacije

Razredna i školska klimaProfesionalizam iusavršavanje

5 kvalitativnih područja

Poučavanje i učenje

Razvojni plan:

Pregled

Osvrtna rezultate

Ciljevi i projekt

Kontrola

Planiranje Evaluacija

Uvođenje mjera

KVALITETNA

RASPRAVA

Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

Što činimo da ostanemo dobra škola ili da postane još bolja?

Kako to znamo?

Jesmo li dobra škola?

Što čini “dobru” školu?

Što podrazumijevamo pod razvojem škole?

Što je plan razvoja škole?

To je dokaz i dokument rada koji će se izvršiti u školi.


Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno planiranje i unapređivanje rada u školi.

To je pismeni sporazum za određeno vremensko razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje potiče osjećaj zajedništva i obveze.

Što je sadržaj razvojnog plana škole?

Objašnjenje akcije

Status razvoja i ciljeva

Projekt za postizanje ciljeva

Plan aktivnosti za implementaciju rezultata

Preispitivanje


KVALITET ŠKOLEKVALITET ŠKOLE

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.comtext.se/svenska/kvalitet/kvalitet_pic/kvalitet.gif&imgrefurl=http://www.comtext.se/svenska/kvalitet/kvalitet_info.htm&h=166&w=180&sz=10&tbnid=TFtcnLzn6AEJ:&tbnh=88&tbnw=96&hl=hr&start=75&prev=/images%3Fq%3DKVALITET%2B%26start%3D60%26svnum%3D10%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DN

Indikatori kvalitete grupirani su u Indikatori kvalitete grupirani su u slijedeća razvojna područjaslijedeća razvojna područja

::

Kurikulum Postignuća

Učenje i poučavanje Podrška učenicima

Školski etos Resursi

Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

Postignuća (mjere se vanjskim Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim vrednovanjem, nezavisnim

ocjenjivanjem)ocjenjivanjem)

• Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovimauspjeh učenika na nacionalnim testovima

• • • napredak škole u podizanju postignućanapredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na • postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitimadržavnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima • povezanost s ostalim indikatorima kvalitetekvalitete

Podrška učenicimaPodrška učenicima

• Kurikularno i strukovno vodstvoKurikularno i strukovno vodstvo

• Podrška pri izboru predmeta, za Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri buduće obrazovanje ili pri zapošljavanjuzapošljavanju

• Ispravnost i relevantnost informacija Ispravnost i relevantnost informacija i savjetai savjeta

Podrška učenicimaPodrška učenicima

• Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima, drugim školama, upravnim tijelima, drugim školama, agencijama i poslodavcimaagencijama i poslodavcima

• Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelimaupravnim tijelima

• Povezanost s drugim obrazovnim Povezanost s drugim obrazovnim institucijamainstitucijama

• Povezanost s dobrovoljnim organizacijama, Povezanost s dobrovoljnim organizacijama, širom lokalnom zajednicom i poslodavcimaširom lokalnom zajednicom i poslodavcima

Školski etosŠkolski etos

• Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom i lokalnom zajednicom

• Poticanje roditelja na uključivanje u proces Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život školeučenja svoje djece i u život škole

• Postupci za komuniciranje s roditeljimaPostupci za komuniciranje s roditeljima• Obaviještenost roditelja o radu školeObaviještenost roditelja o radu škole• Povezanost škole sa školskim odboromPovezanost škole sa školskim odborom• Uloga škole u lokalnoj zajedniciUloga škole u lokalnoj zajednici

VRJEDNOVANJEVRJEDNOVANJE

Što je posebnost vaše škole, po Što je posebnost vaše škole, po čemu se razlikuje od drugih škola?čemu se razlikuje od drugih škola?

UNUTARNJE VRJEDNOVANJE U UNUTARNJE VRJEDNOVANJE U ŠKOLIŠKOLI

PojamPojam

• Samovrjednovanje je prikupljanje i Samovrjednovanje je prikupljanje i vrednovanje informacija o vrednovanje informacija o djelatnosti i učincima.djelatnosti i učincima.

KriterijiKriteriji

• Samovrjednovanje se u pravilu Samovrjednovanje se u pravilu orijentira na orijentira na formuliranje formuliranje unutarnjih kriterijaunutarnjih kriterija. To je ipak . To je ipak moguće obazirući se na definirane moguće obazirući se na definirane ili naslućujuće vanjske kriterije. ili naslućujuće vanjske kriterije.

Vrjednovanje i praćenjeVrjednovanje i praćenje

Samovrjednovanje u školi se Samovrjednovanje u školi se neposredno dovodi u vezu s neposredno dovodi u vezu s

praćenjem koje se pak odnosi praćenjem koje se pak odnosi na prikupljanje i vrjednovanje na prikupljanje i vrjednovanje

neke djelatnosti i neke djelatnosti i učinaka.Vrjednovanje, bilo učinaka.Vrjednovanje, bilo unutarnje ili vanjsko, prati i unutarnje ili vanjsko, prati i

vrjednovanje djelatnih osoba.vrjednovanje djelatnih osoba.

Vrjednovanje i sustavnostVrjednovanje i sustavnost

• Stoga se kaže da je vrjednovanje Stoga se kaže da je vrjednovanje sustavno prikupljanje, analiza i sustavno prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacijaocjenjivanje informacija o školskom o školskom radu i istodobno je nastojanje za radu i istodobno je nastojanje za razumijevanjem kvalitete škole, s razumijevanjem kvalitete škole, s namjerom daljnjeg razvoja.namjerom daljnjeg razvoja.

Vrjednovanje i pretpostavkeVrjednovanje i pretpostavke

• Vrjednovanje općenito pomaže u Vrjednovanje općenito pomaže u preispitivanju polazišta i preispitivanju polazišta i pretpostavki, postavljanju novih pretpostavki, postavljanju novih pitanja, realističnom pristupu kojeg pitanja, realističnom pristupu kojeg zahtijeva neka praksa i ukazivanju zahtijeva neka praksa i ukazivanju na brojne detalje koji utječu na na brojne detalje koji utječu na školsku svakodnevicu.školsku svakodnevicu.

Planska osobitost vrjednovanjaPlanska osobitost vrjednovanja

• Obilježja vrjednovanja ukazuju i na to Obilježja vrjednovanja ukazuju i na to da je ono određeno vremenskim da je ono određeno vremenskim terminima, obuhvaća analizu i terminima, obuhvaća analizu i vrjednovanje, orijentira se spram vrjednovanje, orijentira se spram egzaktnih kriterija kao polaznih egzaktnih kriterija kao polaznih točaka za analizu i vrjednovanje i točaka za analizu i vrjednovanje i donosi konkretnu korist.donosi konkretnu korist.

Vrjednovanje, ciljevi, zaključciVrjednovanje, ciljevi, zaključci

• Samovrjednovanje omogućava jasnije Samovrjednovanje omogućava jasnije postavljanje ciljeva i smjer daljnjeg postavljanje ciljeva i smjer daljnjeg djelovanja. To znači da djelovanja. To znači da samovrjednovanje treba polučiti vidljive i samovrjednovanje treba polučiti vidljive i jasne sudove/zaključke kako jasne sudove/zaključke kako djelatnicima u školi tako i onima izvan djelatnicima u školi tako i onima izvan škole koji djeluju u području odgoja i škole koji djeluju u području odgoja i obrazovanja. obrazovanja.

Područja vrednovanjaPodručja vrednovanja

• Područje vrednovanja može biti Područje vrednovanja može biti nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija djelatnika, školsko ozračjedjelatnika, školsko ozračje i slično, a i slično, a provodi se u pravilu nakon provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija.samostalno definiranih kriterija.

Kategorije, indikatori, standardiKategorije, indikatori, standardi

• Temeljna garnitura Temeljna garnitura samovrjednovanja sastoji se od samovrjednovanja sastoji se od opisivanja, razrade postavljanja opisivanja, razrade postavljanja cilja, sustava cilja, sustava KIS (kategorije, KIS (kategorije, indikatori, standardi),indikatori, standardi), izrade izrade instrumenata, primjene, instrumenata, primjene, postupanja. postupanja.

Vrednovanje, razvoj školeVrednovanje, razvoj škole

• Budući da vrjednovanje predstavlja Budući da vrjednovanje predstavlja sustavno prikupljanje, analizu i sustavno prikupljanje, analizu i ocjenjivanje informacija o školskom radu, ocjenjivanje informacija o školskom radu, ona pridonosi i nastojanju za ona pridonosi i nastojanju za razumijevanjem kvalitete škole, s razumijevanjem kvalitete škole, s namjerom njenog daljnjeg razvoja. namjerom njenog daljnjeg razvoja.

Funkcije vrjednovanjaFunkcije vrjednovanja

• Funkcije vrjednovanja Funkcije vrjednovanja omogućavaju omogućavaju samospoznaju samospoznaju jer jer vrjednovanje zahtijeva što vrjednovanje zahtijeva što točniji opis i procjenu školskoga točniji opis i procjenu školskoga rada koji se odnosi na rad rada koji se odnosi na rad unutar škole i odjeke izvan unutar škole i odjeke izvan škole. škole.

Tehnički aspekt vrjednovanjaTehnički aspekt vrjednovanja

• U tehničkom pogledu standardi za U tehničkom pogledu standardi za samovrjednovanje određuju prikupljanje samovrjednovanje određuju prikupljanje i korištenje podataka, mogućnost brzog i korištenje podataka, mogućnost brzog obavještavanja svih sudionika, obavještavanja svih sudionika, osiguravanje vremena za sređivanje osiguravanje vremena za sređivanje konzekvenci, što prethodi novom konzekvenci, što prethodi novom ciklusu vrjednovanja.ciklusu vrjednovanja.

Izbor

područ-

ja i

ciljeva

namjera

Formuli-ranje

namjera

Dono-šenje

zaklju-čaka

Utvrđivanje kriterija

Utvrđi-vanje

kriterija

Povrat-na infor-macija

Defini-ranje

indika-tora

Analiza rezulta-ta

Prikup-ljanje

podataka

Evaluacijski krug

Primje-na u

praksi

Obilježja kvalitete za praćenje Obilježja kvalitete za praćenje školaškola

• Obilježja kvalitete se mogu grupirati i Obilježja kvalitete se mogu grupirati i tako tvoriti matricu vrjednovanja. Na tako tvoriti matricu vrjednovanja. Na primjer, jedan kriterij može se odnositi primjer, jedan kriterij može se odnositi na na vodeće ideje koje školi vodeće ideje koje školi omogućavajuomogućavaju profiliranje profiliranje. Nekoliko . Nekoliko primjera indikatora za spomenuti kriterij primjera indikatora za spomenuti kriterij ilustriraju polazišta vrjednovanja.ilustriraju polazišta vrjednovanja.

Vodeće ideje ukazuju na točke prema kojima se Vodeće ideje ukazuju na točke prema kojima se škola orijentiraškola orijentira

• Vodeće ideje se mogu istaknuti u području Vodeće ideje se mogu istaknuti u području nastavenastave

• Razumijevanje poziva učitelja/nastavnikaRazumijevanje poziva učitelja/nastavnika• Škola kao organizacija (ozračje, zajedništvo, Škola kao organizacija (ozračje, zajedništvo,

struktura)struktura)• Pojašnjavanje profila i posebnosti školePojašnjavanje profila i posebnosti škole• Jasnoća i vidljivost stava o zapošljavanjuJasnoća i vidljivost stava o zapošljavanju

U razradi sudjeluju svi na koje se U razradi sudjeluju svi na koje se program odnosiprogram odnosi

• Kolegij treba vodeće ideje i zamisli zajednički Kolegij treba vodeće ideje i zamisli zajednički razraditirazraditi

• Učitelji/nastavnici usaglašavaju vodeće idejeUčitelji/nastavnici usaglašavaju vodeće ideje• Oni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit Oni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit

uključeni u proces u nekoj prikladnoj formiuključeni u proces u nekoj prikladnoj formi• Školska uprava također treba biti uključena u Školska uprava također treba biti uključena u

proces u nekoj primjerenoj formiproces u nekoj primjerenoj formi• Nadležna uprava treba biti upoznata s Nadležna uprava treba biti upoznata s

vodećim idejamavodećim idejama• Mišljenja i potrebe djece (učenika) trebaju biti Mišljenja i potrebe djece (učenika) trebaju biti

uključena u razvijanje vodećih idejauključena u razvijanje vodećih ideja

Škola treba provoditi vodeće idejeŠkola treba provoditi vodeće ideje

• Školski program i interni razvoj kvalitete orijentira se Školski program i interni razvoj kvalitete orijentira se spram vodećih idejaspram vodećih ideja

• Učitelji mogu s vodećim idejama konkretno postupatiUčitelji mogu s vodećim idejama konkretno postupati• Škola može pokazati kako se mišljenje i potrebe Škola može pokazati kako se mišljenje i potrebe

učenika mogu uvažiti i provesti u djeloučenika mogu uvažiti i provesti u djelo• Novi učitelji/nastavnici također trebaju davati idejeNovi učitelji/nastavnici također trebaju davati ideje• Između škole i javnosti vodi se dijalog o vodećim Između škole i javnosti vodi se dijalog o vodećim

idejamaidejama• Učitelji i drugi stručnjaci za odgoj vode računa o Učitelji i drugi stručnjaci za odgoj vode računa o

suglasnosti postupanja s vodećim idejamasuglasnosti postupanja s vodećim idejama

Metode vrjednovanjaMetode vrjednovanja

• Pristupi vrjednovanju su mnogostruki i Pristupi vrjednovanju su mnogostruki i procjenom se utvrđuje najprimjerenija procjenom se utvrđuje najprimjerenija metoda. Sve se metode odnose u pravilu na metoda. Sve se metode odnose u pravilu na kvantifikaciju nekih bitnih kategorija praćenja kvantifikaciju nekih bitnih kategorija praćenja pri čemu to može biti jednostavno utvrđivanje pri čemu to može biti jednostavno utvrđivanje postojanja kvalitete pa sve do «brojanja» postojanja kvalitete pa sve do «brojanja» slučajeva i vrlo preciznog bilježenja slučajeva i vrlo preciznog bilježenja frekvencije neke pojave unutar predmeta frekvencije neke pojave unutar predmeta vrjednovanja. vrjednovanja.

Mjerenje usmjereno spram Mjerenje usmjereno spram učenikaučenika

• ZnanjeZnanje

• Vještine (praktične, Vještine (praktične, intelektualne, socijalne)intelektualne, socijalne)

• ......

Mjerenje usmjereno spram učiteljaMjerenje usmjereno spram učitelja

• Stručne i nastavne kompetencijeStručne i nastavne kompetencije

• Stilovi radaStilovi rada

• Prihvaćenost od učenikaPrihvaćenost od učenika

• Prihvaćenost od roditeljaPrihvaćenost od roditelja

• ......

Subjektivne procjeneSubjektivne procjene

• KvalifikacijaKvalifikacija

• Opisno graduiranje i razvrstavanje u Opisno graduiranje i razvrstavanje u stupnjevestupnjeve

• Pripisivanje vrijednosnih sudovaPripisivanje vrijednosnih sudova

• Širenje kruga procjeniteljaŠirenje kruga procjenitelja

Nominalne (poimenične) Nominalne (poimenične) grupne tehnikegrupne tehnike

Fokus grupeFokus grupe

Fokus grupeFokus grupe

• Fokus grupa, odnosno istraživanje putem Fokus grupa, odnosno istraživanje putem fokus grupa predstavlja organiziranu fokus grupa predstavlja organiziranu raspravu unutar odabrane grupe raspravu unutar odabrane grupe pojedinaca, kojoj je cilj prikupiti informacije pojedinaca, kojoj je cilj prikupiti informacije o njihovim gledištima i iskustvima vezanim o njihovim gledištima i iskustvima vezanim uz određenu temu.uz određenu temu.

Područja kvalitete Područja kvalitete

• Učenje i poučavanjeUčenje i poučavanje

• Životno okruženje razreda i škole Životno okruženje razreda i škole

• Školsko partnerstvoŠkolsko partnerstvo

• Školski menađžmentŠkolski menađžment

• Profesionalizam i profesionalni razvojProfesionalizam i profesionalni razvoj

Koja su područja posebno važna?Koja su područja posebno važna?

• Učenje i poučavanjeUčenje i poučavanje

• Odgojno obrazovni učinci ostvaruju Odgojno obrazovni učinci ostvaruju se u primjerenim zadaćama učenika i se u primjerenim zadaćama učenika i učitelja/nastavnika.učitelja/nastavnika.


• Životno okruženje razreda i školeŽivotno okruženje razreda i škole

• U ovom području radi se o dobrom U ovom području radi se o dobrom osjećanju, socijalnom ozračju u osjećanju, socijalnom ozračju u razredu i školi, pristup problemima i razredu i školi, pristup problemima i konfliktima, uređenju fizičkog konfliktima, uređenju fizičkog okruženja.okruženja.


• Školsko partnerstvo i veze izvan Školsko partnerstvo i veze izvan škole škole

• Prvenstveno se misli na Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja, zadovoljstvo sudjelovanje roditelja, zadovoljstvo partnerstvom, zajedničke aktivnosti partnerstvom, zajedničke aktivnosti s djelatnicima škole, komunikacija o s djelatnicima škole, komunikacija o kooperacija s izvanškolskim kooperacija s izvanškolskim institucijama.institucijama.


• Školski menadžmentŠkolski menadžment

• Ovo područje obuhvaća vođenje, Ovo područje obuhvaća vođenje, organizaciju i administraciju škole kao i organizaciju i administraciju škole kao i pristup resursima pedagoško pristup resursima pedagoško savjetničkim kompetencijama vođenja, savjetničkim kompetencijama vođenja, stilu vođenja, raspodjelu zadataka u stilu vođenja, raspodjelu zadataka u školskom kolegiju, protoku informacija i školskom kolegiju, protoku informacija i procesu odlučivanja u školi. procesu odlučivanja u školi.


• Profesionalnost i razvoj osobnosti Profesionalnost i razvoj osobnosti • Pretpostavka je izvršenje zadataka i Pretpostavka je izvršenje zadataka i

zajednički rad u kolegiju, pedagoški zajednički rad u kolegiju, pedagoški razvoj i plan nastave, spremnost za razvoj i plan nastave, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija spram inoviranje i sustavna orijentacija spram osobnog razvoja. osobnog razvoja.

• Školski razvoj treba biti u uskoj vezi sa Školski razvoj treba biti u uskoj vezi sa školskim sustavom koji je obilježen školskim sustavom koji je obilježen trajnim rastom i samorazvojem škole.trajnim rastom i samorazvojem škole.

Koliko dobro škola surađuje s Koliko dobro škola surađuje s roditeljima?roditeljima?

• Na temelju kojih pokazatelja ste tako Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?procijenili?

• Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?zašto?

• Što najviše traži poboljšanja i što Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?poduzimate?

Koliko dobro škola surađuje s Koliko dobro škola surađuje s lokalnom zajednicom?lokalnom zajednicom?


• Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?zašto?

• Što najviše traži poboljšanja i što Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?poduzimate?

Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i opremljenosti za svrhu opremljenosti za svrhu

obrazovanja koju škola treba nuditi?obrazovanja koju škola treba nuditi?


• Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za rad s učenicima i za učenje?rad s učenicima i za učenje?

• Koja područja trebaju najviše poboljšanja i Koja područja trebaju najviše poboljšanja i kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?

Koliko je učinkovita opća Koliko je učinkovita opća organizacija upravljanja školom? organizacija upravljanja školom?

(razmotrite i čimbenike izvan (razmotrite i čimbenike izvan škole)škole)


• Koji su ključni elementi koji određuju Koji su ključni elementi koji određuju upravljanje vašom školom?upravljanje vašom školom?

• Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?

Koliko je učinkovito Koliko je učinkovito

rukovođenje školom? rukovođenje školom? (management škole)(management škole)

• Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?• Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto?Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto?• Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i

što se poduzima?što se poduzima?• Koji su najjači aspekti upravljanja školskim Koji su najjači aspekti upravljanja školskim

resursima (ljudskim i materijalnim) i zašto?resursima (ljudskim i materijalnim) i zašto?• Koji aspekti upravljanja školskim resursima Koji aspekti upravljanja školskim resursima

trebaju poboljšanje i što se poduzima?trebaju poboljšanje i što se poduzima?

PROFIT IZ ZAGRLJAJAPROFIT IZ ZAGRLJAJA

• Čim se uđe u ured, i prije no što se popije kavica, treba zagrliti kolege. Pa i šefa. Jer tako će poduzeće poslovati uspješnije! Jutarnji i nekoliko dnevnih zagrljaja redovito prakticiraju zaposlenici poduzeća «Farrelly facilities and Engineering» u Suttonu.


• Priču o zagrljenim radnicima objavio je BBC. Grle se posljednje dvije godine otkako je njihov direktor John Farrelly sudjelovao na seminaru o uspješnom menadžerstvu. Tada su mu psiholozi kazali da zagrljaji dižu moral zaposlenika. Direktorov brat Jerry Farrelly objasnio je novinarima što zapravo u uredu rade.


• «Svatko od nas počinje dan u uredu prijateljskom gestom. Najčešće je to zagrljaj, no može biti i tapšanje po ramenu ili prijateljsko rukovanje», ističe J. Farrelly. No Farrellyjevi zaposlenici kažu da tvrtka posluje uspjelije otkako su uveli «nježne» mjere. Ujedno, svaki djelatnik ima slobodan dan na svoj rođendan (vgr).

Kakvo mišljenje o školi imaju Kakvo mišljenje o školi imaju učenici?učenici?

• Na temelju čega tako procjenjujete?Na temelju čega tako procjenjujete?

• Što najviše vole u svojoj školi?Što najviše vole u svojoj školi?

• Što treba poboljšati i što se poduzima?Što treba poboljšati i što se poduzima?

Četiri funkcije menadžmentaČetiri funkcije menadžmenta

PlaniranjePlaniranjeOdabir ciljevaOdabir ciljeva

OrganiziranjeOrganiziranjeZajednički radZajednički rad

VođenjeVođenjeKoordiniranje

KontrolaKontrolaNadzor i mjerenjeNadzor i mjerenje

MiniMini starstvostarstvo

Zavod za Zavod za unapređivanje školstvaunapređivanje školstva

Ravnatelji vrtića i školaRavnatelji vrtića i škola

Razine menadžmentaRazine menadžmenta

Razvojna djelatnost, odgajatelji, Razvojna djelatnost, odgajatelji, učitelji i nastavniciučitelji i nastavnici

Kakvo mišljenje o školi imaju Kakvo mišljenje o školi imaju roditelji?roditelji?


• Što najviše vole u svojoj školi?Što najviše vole u svojoj školi?

• Što treba poboljšati i što se Što treba poboljšati i što se poduzima?poduzima?

Primjeri...Primjeri...

• Razredni menadžment

• Upravljanje razrednim odjelom (razrednik)

• Upravljanje razrednim odjelom u nastavi

U razredu...U razredu...

• Inovativni razred

• Motiviranje učenika

• Pogreške koje čine novi učitelji/nastavnici

• Pogreške rutine (veterani)

Kako procjenjujete napredovanje Kako procjenjujete napredovanje škole u posljednje tri godine?škole u posljednje tri godine?


• U čemu je ostvaren najveći napredak i U čemu je ostvaren najveći napredak i zašto?zašto?

• Što i nadalje traži poboljšanja i što se Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?poduzima?

Koliko je vaša škola dobra?Koliko je vaša škola dobra?

• Kako to znate? Čime potkrepljujete Kako to znate? Čime potkrepljujete vašu tvrdnju?vašu tvrdnju?

• Što činite i treba činiti da ona bude još Što činite i treba činiti da ona bude još bolja?bolja?

• Što i nadalje traži poboljšanja i što se Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?poduzima?

HVALA NA STRPLJENJU!

... i OPREZNO S KURIKULUMOM

prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma

Documents