prihvat li^inki, pre@ivljenje i rast · ribarstvo, 63, 2005, (1), 1—14 d. margu{, e....

$: PRIHVAT LI^INKI, PRE@IVLJENJE I RAST · Ribarstvo, 63, 2005, (1), 1—14 D. Margu{, E. Teskered‘i}: Prihvat li~inki, pre‘ivljavanje i rast jakovskih kapica 1. UVOD Neujedna~ena$
ISSN 1330–061X UDK: 594.11:591.16](497.5 Krka)CODEN RIBAEG Izvorni znanstveni ~lanak

PRIHVAT LI^INKI, PRE@IVLJENJE I RASTJUVENILNIH JAKOVSKIH KAPICA(Pecten jacobaeus Linnaeus, 1758.) U

KONTROLIRANOM UZGOJU U UVALI [ARINADRAGA — U[]E RIJEKE KRKE

D. Margu{, E. Teskered‘i}

��Izlovljavanje jakovske kapice (Pecten jacobaeus Linnaeus, 1758.) iz prirodnihpopulacija u Hrvatskoj obavlja se sporadi~no i neorganizirano, uglavnom kaosekundarna djelatnost pri ulovu ribe, a kontrolirani uzgoj ne postoji. Istra‘iva-nja gonadnog indeksa odraslih jakovskih kapica, prihvata li~inki, stupnjapre‘ivljenja i rasta juvenilnih stadija provedena su radi utvr|ivanja mogu}nostikontroliranog uzgoja i uvo|enja nove vrste u akvakulturnu proizvodnju uHrvatskoj. Sposobnost obnavljanja populacije varira u vremenu i prostoru,ovisno o hidrografskim zna~ajkama u{}a rijeke Krke. Najpovoljnije razdobljeza kolektiranje mla|i jest o‘ujak/lipanj, a najpovoljnija dubina 6–8 m iznadmorskoga dna. Vertikalni prihvat mla|i obrnuto je proporcionalan salinitetu.Najni‘i salinitet na kojem su utvr|eni prihvat i pre‘ivljenje li~inki iznosi oko20 × 103–33, a uspje{no kolektiranje mogu}e je uglavnom pri salinitetimavi{ima od 30 × 103–3. U pokusnom uzgoju jakovske kapice starosti 6 mjeseci,srednje veli~ine 33,1±5,5 mm i srednje mase 8,8 g, nakon godinu dana, postiglesu srednju veli~inu 83,8±9,5 mm i srednju masu 80,6 g. Ukupni mortalitet zavrijeme istra‘ivanja iznosio je 33%.

Klju~ne rije~i: jakovska kapica, Pecten jacobaeus, kontrolirani uzgoj, u{}erijeke Krke

Dr. sc. Drago Margu{, znanstveni suradnik, Javna ustanova »Nacionalni park Krka«,Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 [ibenik, HR, e–mail: [email protected]. sc. Emin Teskered‘i}, znanstveni savjetnik, Institut »Ru|er Bo{kovi}«, Zavod zaistra‘ivanje mora i okoli{a, Laboratorij za istra‘ivanje i razvoj akvakulture, Bijeni~kacesta 54, 10 000 Zagreb, HR, e–mail: [email protected]

Ribarstvo, 63, 2005, (1), 1—14 D. Margu{, E. Teskered‘i}: Prihvat li~inki, pre‘ivljavanje i rast jakovskih kapica

1

UVOD

Neujedna~ena i nepredvidiva svjetska proizvodnja raznih vrsta ~e{lja~a izporodice (Pectinidae), temeljena uglavnom na izlovu iz prirodnih populacija, azbog opasnosti od mogu}ega prelova na brojnim gospodarski va‘nim loka-litetima, potaknula je razvoj tehnologije njihova kontroliranog uzgoja. Pionirskirad na problematici kontroliranog uzgoja ~e{lja~a zapo~eo je u Japanu tride-setih godina (Im a i, 1977). Potkraj {ezdesetih godina utemeljena je u zaljevuMutsu »standardna tehnika« kontroliranog uzgoja ~e{lja~e Patinopecten yes-soensis (Jay), koja je, uz odre|ene preinake ovisno o osobitostima uzgojnogokoli{a, prihva}ena u cijelom svijetu (V e n t i l l a, 1982; M a r g u {, 1988, 1989,1989a).

Izlovljavanje jakovske kapice iz prirodnih populacija u Hrvatskoj obavljase sporadi~no i neorganizirano, uglavnom kao sekundarna djelatnost pri ulovuribe, dok kontrolirani uzgoj ne postoji (M a r g u {, 1985, 1990, 1991). Zbogmalog gospodarskog zna~enja, istra‘ivanja raznih vrsta ~e{lja~a, na isto~nojobali Jadrana, provo|ena su uglavnom kao sastavni dio istra‘ivanja bentosnihili pridnenih zajednica (S t j e p ~ e v i }, 1967; Z a v o d n i k, 1971; L e g a c, 1974;[ p a n i sur., 1989). Opse‘nija istra‘ivanja rasprostranjenosti, abundancije iuzrasne strukture populacija vrsta Pecten jacobaeus i Chlamys opercularisprovo|ena su u okviru programa istra‘ivanja ko}arskih naselja sjevernogJadrana (P i c c i n e t t i i sur., 1986), a vrste Pecten jacobaeus i Chlamys variakao integralni dio programa istra‘ivanja u{}a rijeke Krke (M a r g u {, 1985,1990a, 1991; M a r g u { i sur., 1990, 1991).

Nakon bogatog nalaza prirodnih populacija jakovske kapice u u{}u rijekeKrke (Prukljan) istra‘ivanja provedena u razdoblju od 1984. do 1986. (M a r -g u {, 1990a, 1991) potaknula su zanimanja lokalnoga stanovni{tva za njezinizlov. Budu}i da su istra‘ivanja pokazala da u{}e rijeke Krke, zbog konfigu-racije dna i relativno uskog pojasa rasprostranjenja jakovskih kapica, nijepogodno za komercijalni izlov, godine 1987. zapo~ela su prva istra‘ivanjanjezina ‘ivotnog ciklusa. Ciljevi istra‘ivanja bili su utvrditi vrijeme mrije{}enja,vrijeme prihva}anja i intenzitet prihva}enih li~inki na kolektore od umjetnihmaterijala, najpovoljnije dubine za kolektiranje i pre‘ivljenje te rast juvenilnih{koljka{a. Svrha istra‘ivanja bila je izradba tehnologije kontroliranog uzgojajakovske kapice u prirodnom okoli{u.

MATERIJAL I METODE

U{}e rijeke Krke — istra‘ivani lokalitet

U{}e rijeke Krke potopljeni je tok rijeke (du‘ine oko 23,5 km) koji se najugozapadu kanalom sv. Ante spaja s otvorenim morem. U{}e je stratificiranogtipa, samo katkad, ovisno o intenzitetu protoka rijeke, ima karakteristikedjelomi~no mije{anog u{}a (G r ‘ e t i } i sur., 1986). Zbog interakcije morske i


2

slatke vode akvatorij u{}a rijeke Krke odlikuje se velikim varijacijama mjerenihfizikalnih i kemijskih parametara (B u l j a n, 1969; G r ‘ e t i } i M a r g u {,1989; G r ‘ e t i }, 1990). Stabilna ljetna termoklina i izrazita zimska haloklinaote‘avaju izmjenu topline izme|u slojeva vode te je toplinska stratifikacijaprisutna tijekom cijele godine. Utjecaj slane vode u u{}u, kao i debljinapovr{inskoga sloja slatke vode znatno varira, a ovisi o vodostaju rijeke Krke,lokalnim oborinama, plimnim gibanjima i smjeru vjetrova. Sadr‘aj otopljenogkisika u povr{inskom sloju vode u zimskom razdoblju prelazi vrijednosti od15 mg/L. Gotovo cijele godine prisutna je hipersaturacija, osim u jesen, kadase sadr‘aj otopljenog kisika u pridnenome sloju gornjeg dijela u{}a spu{ta navrijednosti i ispod 1 mg/L (M a r g u {, 1983; P e t r i c i o l i i sur., 1990).

Uvala [arina draga nalazi se oko 15 km nizvodno od slapa Skradinski bukili oko 8,5 km od utoka rijeke u more. Uvala je pod jakim utjecajem mora, alise, ovisno o vodostaju rijeke Krke, osje}a i sna‘an utjecaj slatke vode. Namjestu uzorkovanja obala se strmo spu{ta do dubine 21 m.

Metode mjerenja biolo{kih, fizikalnih i kemijskih parametara

Gonadni indeks (GI) jakovskih kapica mjerio se jednom mjese~no. Analizirani{koljka{i sakupljeni su ronjenjem u Prukljanskom jezeru na dubini 12–15 m.Skupnom uzorku (10 {koljka{a) mjerena je te‘ina gonada i te‘ina preostalogatkiva. Uzorci su su{eni na 105 ºC do konstantne te‘ine. Za odre|ivanje GIprimijenjena je gravimetrijska metoda, a vrijednosti su izra~unane premajednad‘bi:

GI = M1 /M2 × 100%,

gdje je M1 ukupna te‘ina mokrih, odnosno suhih gonada (g), a M2 ukupnate‘ina mokrog, odnosno suhog preostalog tkiva (g), (C o n n o r, 1978).

Prihvat li~inki jakovske kapice pratio se jednom mjese~no na osam dubina.Kao kolektor za prihvat mla|i slu‘ila je vre}a za pakiranje povr}a (75×50 cm)ispunjena PVC mre‘om (600×50 cm) veli~ine oka 20 mm, promjera niti 0,5mm i te‘ine oko 200 g. Kolektori su se postavljali dvaput mjese~no, a vadilisu se nakon tri mjeseca imerzije u moru. Sakupljena makroskopski vidljivamla| izbrojena je i izmjerena (dorzalno–ventralna udaljenost).

Za pra}enje rasta slu‘ila je mla| u dobi od 6 mjeseci skupljena ukolektorima u prirodnom okoli{u. Mla| je nasa|ena u piramidalne mre‘e(pearl net) veli~ine 35×35 cm i veli~ine oka 10 mm. Nasadna gusto}a mla|iiznosila je 20 {koljka{a po mre‘i. Niz od 6 mre‘a (120 {koljka{a) obje{en jena plutaju}i kavez za uzgoj ribe, na dubinu 12–13 m. Nakon ~etiri mjesecabroj je {koljka{a po mre‘i smanjen na 15, a nakon 7 mjeseci na 10 jedinki.Istodobno su zamijenjene i uzgojne mre‘e.

Uzorci vode za analizu fizikalnih i kemijskih parametara skupljeni sujednom mjese~no na dubinama 0,5 m, 2,5 m, 7,5 m, 15 m i 20 m. Sakupljanje


3

i obrada uzoraka provedeni su metodama propisanima za analizu morske vode(H ö l l, 1970).

REZULTATI

Gonadni indeks (GI) jakovskih kapica, izra~unan iz suhe mase tkiva, kretaose je od visokih vrijednosti u velja~i (55,3%) i o‘ujku (52,4%) do naglog padaod travnja (33,4%) i svibnja (19,2%) do lipnja (16,4%). Niske vrijednostibilje‘ene su sve do studenoga, a kretala su se izme|u 12 i 15% (Slika 1). GImokre te‘ine tkiva, s ne{to ni‘im vrijednostima, uglavnom slijedi vrijednostisuhe te‘ine tkiva.

Pra}enjem prihva}anja li~inki jakovske kapice u ukupno 192 kolektora, naosam dubina, sakupljeno je ukupno 687 jedinki. Prihvat mla|i zabilje‘en je nasvim istra‘ivanim dubinama i kretao se je od jedne jedinke na dubini 2,5 mdo 203 jedinke na dubini 15 m (Slika 2). Maksimum prihva}anja mla|izabilje‘en je u lipnju i iznosio je 45,9% od ukupnoga prihvata (Slika 3).Srednja veli~ina prihva}ane mla|i postupno raste od 3,9±1,7 mm u lipnju do12,8±5,3 mm u kolovozu. U razdoblju od listopada do velja~e prihvat mla|ipotpuno je izostao.

Nakon godinu dana pokusnog pra}enja rasta nasa|eni {koljka{i u dobi od6 mjeseci, srednje veli~ine 33,3±5,5 mm i srednje mase 8,8 g, postigli susrednju veli~inu 83,9±9,5 mm i srednju masu 80,6 g (Slika 4). Najbr‘i rast

Slika 1. Gonadni indeks (GI) jakovskih kapica (%) sakupljenih uPrukljanskom jezeru na dubini od 12 do 15 mFigure 1. Gonad index (GI) of scallops (%) collected in Prukljan Lake atdepths of 12 to 15 m.


4

{koljka{a (32,8 mm/dan × 10–2) zabilje‘en je u studenome, a najmanji (3,7mm/dan × 10–2) u listopadu (Slika 5). Tijekom istra‘ivanja srednji prirast

Slika 2. Ukupni godi{nji broj prihva}ene mla|i jakovske kapice podubinama od 2,5 do 20 m u uvali [arina dragaFigure 2. Total anual number of attached juvenile scallops by depth from2.5 to 20 m in [arina draga Bay.

Slika 3. Ukupni godi{nji broj prihva}ene mla|i jakovske kapice na svimdubinama po mjesecima u uvali [arina dragaFigure 3. Total annual number of attached juvenile scallops at all depths bymonth in [arina draga Bay.


5

veli~ine iznosio je oko 168%. Najve}i prirast srednje mase {koljka{a (47,6 g/dan× 10–2) zabilje‘en je u kolovozu, a najmanji (6,1 g/dan × 10–2) u prosincu(Slika 6). Srednja biomasa {koljka{a, tijekom istra‘ivanja, porasla je oko 816%.

Slika 4. Srednji mjese~ni rast visine (mm) i mase (g) jakovskih kapica nadubini od 12 do 13 m u uvali [arina dragaFigure 4. Mean monthly growth in length (mm) and weight (g) of scallopsat depths of 12 to 13 m in [arina draga Bay.

Slika 5. Srednji dnevni rast visine (mm × 10–2) jakovskih kapica na dubiniod 12 do 13 m u uvali [arina dragaFigure 5. Mean daily growth in length (mm × 10–2) of scallops at depths of12 to 13 m in [arina draga Bay.


6

Ukupni mortalitet za vrijeme istra‘ivanja iznosio je 33%, s maksimumom18,3% u travnju.

Temperatura vode u povr{inskom sloju kretala se je od 26,1 ºC u kolovozudo 7,2 ºC u prosincu (Slika 7). Najni‘i salinitet od samo 4 × 10–3 zabilje‘en

Slika 6. Srednji dnevni rast mase (g × 10–2) jakovskih kapica na dubini od12 do 13 m u uvali [arina dragaFigure 6. Mean daily growth in weight (g × 10–2) of scallops at depths of12 to 13 m in [arina draga Bay.

Slika 7. Prikaz temperature (ºC) na raznim dubinama u uvali [arina dragaFigure 7. Temperature (ºC) at various depths in [arina draga Bay.


7

je na povr{ini u o‘ujku i svibnju. Utjecaj slatke vode Krke, u proljetnom serazdoblju, znatnije osjetio do dubine 2,5 m. Pridneni vodeni slojevi, tijekomcijele godine, imali su vrijednosti saliniteta iznad 36 × 10–3 (Slika 8). Najmanja

Slika 8. Prikaz saliniteta (× 10–3) na raznim dubinama u uvali [arina dragaFigure 8. Salinity (× 10–3) at various depths in [arina draga Bay.

Slika 9. Prikaz sadr‘aja otopljenog kisika (mg/L) na raznim dubinama uuvali [arina dragaFigure 9. Dissolved oxygen concentrations (mg/l) at various depth in [arinadraga Bay.


8

koli~ina otopljenog kisika (2,6 mg/L) zabilje‘ena je u svibnju na dubini 20 m,a najve}a (13,5 mg/L) u lipnju na dubini 2,55 m (Slika 9).

RASPRAVA

Najzna~ajniji ~imbenici koji utje~u na tijek reproduktivnog ciklusa i gonadnogindeksa (GI) ~e{lja~a jesu koli~ina raspolo‘ive hrane i promjena temperaturevode (N a i d u, 1970). U provedenim istra‘ivanjima zabilje‘eni nagli pad GIjakovskih kapica, u travnju i svibnju, rezultat je mrije{}enja potaknutogproljetnim porastom temperature vode iznad 15 ºC. Nakon intenzivnogaproljetnog mrije{}enja vrijednost GI je niska sve do studenoga. Niske vrijed-nosti GI mogu biti rezultat dijelom produ‘enog ciklusa mrije{}enja, a dijelomvisokih ljetnih temperatura (iznad 22 ºC). Lo{e kondicijsko stanje i asinkronomrije{}enje u nepovoljnim temperaturnim uvjetima utvr|eno je i za vrstuAequipecten irradians (S a s t r y, 1966). Letalna temperatura za vrstu Placopec-ten magellanicus kre}e se, ovisno o trajanju izlo‘enosti {koljka{a, temperaturiizme|u 20 i 24 ºC (J o h a n n e s, 1957; D i c k i e, 1958). U provedenimistra‘ivanjima zabilje‘ena temperatura (vi{a od 22 ºC) tako|er je vjerojatnoblizu letalne granice za jakovsku kapicu, kada se inhibira obnavljanje gonad-noga tkiva i nastupa lo{e kondicijsko stanje.

Obnavljanje prirodnih populacija ~e{lja~a zna~ajno varira u vremenu iprostoru, ovisno o morskim strujama, smjeru vjetrova, fizikalnim i kemijskimzna~ajkama i prehrambenom potencijalu lokaliteta (I t o i sur., 1975). Premadobivenim rezultatima prihva}anja mla|i jakovske kapice utvr|en je produ‘enireproduktivni ciklus na ve}i dio godine zbog specifi~nih fizikalnih i kemijskihkarakteristika u{}a rijeke Krke. Unato~ tomu, uspje{an prihvat mla|i ogra-ni~en je na usko razdoblje o‘ujak–lipanj. U tom je razdoblju 45,9% jakovskihkapica skupljeno u kolektorima izva|enima u lipnju (imerzija o‘ujak/lipanj).Maksimum prihva}anja mla|i zabilje‘en je na 6 do 8 m dubine iznadmorskoga dna. Vertikalnu distribuciju mla|i ~e{lja~a, s maksimumom pri-hva}anja u sredi{njemu vodenom sloju, utvr|eno u uvali [arina draga,zabilje‘ena je u brojnim lokalitetima {irom svijeta (N a i d u i S c a p l e n,1976; L a t r o u t e i L o r e c, 1976; B r a n d i sur., 1980; D u g g a n, 1985;S a u s e i sur., 1987). Mali broj prihva}ene mla|i u povr{inskim vodenimslojevima posljedica je niskih saliniteta, no ne isklju~uje se utjecaj jakogobra{taja kolektora. Uzgojem li~inki ~e{lja~a u laboratorijskim uvjetima utvr-|eno je da je salinitet 17–18 × 10–3 donja granica za pre‘ivljenje li~inki vi{evrsta ~e{lja~a (V e r n b e r g i sur., 1963). Na temelju analize uzrasne struktureprihva}ene mla|i ~e{lja~a i udjela, u skupljenom biolo{kom materijalu, mla|iveli~ine 1–2 mm utvr|eno je da se li~inke jakovske kapice, u u{}u rijeke Krke,prihva}aju kada je salinitet vi{i od 20 × 10–3. Najintenzivniji prihvat mla|izabilje‘en je pri salinitetu iznad 30 × 10–3. Smanjenje broja prihva}ene mla|ineposredno iznad morskoga dna uzrokovan je jakim zamuljenjem kolektora,


9

{to rezultira pove}anim ugibanjem prihva}ene mla|i. Ni‘i stupanj pre‘ivljenjaprihva}ene mla|i zbog zamuljenja kolektora utvr|en je i kod vrste Placopectenmagellanicus (N a i d u i S c a p l e n, 1976).

Rast jakovskih kapica u u{}u rijeke Krke vrlo je intenzivan i sla‘e se stvrdnjom o intenzivnom rastu ~e{lja~a u prve dvije godine (I m a i, 19773).Unato~ znatnim mjese~nim varijacijama prirasta, uo~ljivo je da se rast jakovskekapice pove}ava porastom temperature, {to se podudara s dostupnim litera-turnim podacima za vrstu Pecten maximus u uzgoju (F r a n k l i n i sur., 1980;P a u l i sur., 1981). Srednji dnevni prirast mase jakovske kapice upu}uje navelike mjese~ne varijacije, sa zabilje‘enim maksimumom u kolovozu i minimu-mom u prosincu. Istovjetni prirast mase jakovske kapice utvr|en je i uistra‘ivanjima u uvali Vla{ka na otoku Hvaru (M a r g u { i sur., 1987).Poznato je da je intenzivan rast {koljka{a u prolje}e uzrokovan porastomtemperature i ve}om biomasom fitoplanktona. ̂ ini se da visoka temperatura(iznad 22 ºC) inhibira metaboliti~ke procese i prirast jakovske kapice u ljeto,kao i niska temperatura, ali i vjerojatno lo{iji prehrambeni uvjeti u zimi. VrstaPecten maximus u kontroliranom uzgoju posti‘e veli~inu oko 40 mm za 16mjeseci (P a u l i sur., 1981). U provedenim su istra‘ivanjima jakovske kapicepostigle srednju veli~inu od 83 mm za 18 mjeseci, {to upu}uje na pogodnostu{}a rijeke Krke za uvo|enje kontroliranog uzgoja.

Mortalitet jakovskih kapica za vrijeme istra‘ivanja iznosio je 33%. UJapanu kao zadovoljavaju}e pre‘ivljavanja u kontroliranom uzgoju vrste Pati-nopecten yessoensis navodi se vrijednost od 50% (K o d e r a i sur., 1961). Upokusnom uzgoju vrste Pecten maximus, u [panjolskoj, zabilje‘en je mortalitetod 65 do 80% (R om a n i G o n z a l e z, 1985). U pokusnom uzgoju jakovskihkapica u uvali Vla{ka na otoku Hvaru mortalitet je iznosio 75%, a kao uzroknavodi se visoka temperatura od 25 ºC (M a r g u { i sur., 1987). Pre‘ivljenjejakovskih kapica u provedenim istra‘ivanjima u potpunosti zadovoljava zah-tjeve uspje{noga kontroliranog uzgoja. Mortalitet u listopadu i studenomevjerojatno je uzrokovan neadekvatnom manipulacijom prigodom nasa|ivanjamla|i u uzgojne mre‘e, ~emu bi se u daljnjem uzgoju trebalo posvetiti vi{epa‘nje. Uzrok mortaliteta u travnju nije u potpunosti jasan, ali se podudarasa sni‘enim vrijednostima saliniteta u povr{inskim vodenim slojevima. Mogu}eje da je zbog konvektivnih procesa do{lo do znatnijeg mije{anja povr{inskeosla|ene i dubinske slane vode, {to zbog mjese~nog uzorkovanja nije registri-rano.

ZAKLJU^CI

Utvr|ena je me|usobna povezanost gonadnog indeksa i prihva}anja mla|ijakovskih kapica. Sposobnost obnavljanja populacije jakovskih kapica varira uvremenu i prostoru. Vertikalna distribucija prihva}anja li~inki rezultat jesezonske dinamike fizikalnih i kemijskih parametara i njihove ekolo{ke


10

tolerancije prema varijacijama saliniteta. Najintenzivniji prihvat mla|i zabi-lje‘en je u razdoblju kada su saliniteti iznad 30 × 10–3. Donja granica pri kojojsu utvr|eni prihvat li~inki i pre‘ivljenje mla|i jakovske kapice jest salinitetod 20 × 10–3. Najpovoljnije razdoblje za kolektiranje mla|i u u{}u rijeke Krkeje o‘ujak/lipanj, a najpovoljnija dubina 6–8 m iznad morskoga dna. Rastveli~ine i mase jakovskih kapica, unato~ velikim mjese~nim varijacijama,intenzivniji je s porastom temperature. Visoke ljetne temperature inhibirajurast lju{tura, dok se na prirast mase taj efekt ne zamje}uje. Pra}enjem stupnjapre‘ivljenja jakovskih kapica utvr|eno je da se 45%–tni mortalitet od ukupnogdogodio neposredno nakon nasa|ivanja mla|i u uzgojne mre‘e, {to se pripisujeneadekvatnoj manipulaciji (du‘e razdoblje izvan mora). Preostali mortalitet od55% zabilje‘en u travnju vjerojatno je uzrokovan padom saliniteta, zbog ja~egprodora slatke vode i izra‘enih konvektivnih procesa me|u vodenim slojevima,{to je redovna pojava u u{}u rijeke Krke u proljetnom razdoblju.

Rezultati istra‘ivanja upozorili su na to da je podru~je u{}a rijeke Krkepogodno za komercijalni uzgoj jakovske kapice. Uzgoj ima veliku potencijalnumogu}nost u akvakulturnoj proizvodnji u{}a, jer se uz male tro{kove, koriste}ise postoje}im uzgojnim parkovima, mo‘e organizirati u polikulturi s dagnjamai/ili kamenicama, u dubljim dosada neupotrebljavanim vodenim slojevima.

��ATTACHMENT OF LARVA, SURVIVAL AND GROWTH OFJUVENILE SCALLOPS (Pecten jacobaeus Linnaeus, 1758) INCONTROLLED BREEDING IN [ARINA DRAGA BAY —

MOUTH OF THE KRKA RIVER

D. Margu{, E. Teskered‘i}

The capture of scallops (Pecten jacobaeus Linnaeus, 1758) from naturalpopulations in Croatia is sporadic and unorganizaed, as a secondary activityin fishing, while no controlled cultivation of this species exists. Research ofthe gonad index of adults, larvae attachment, survival and growth of juvenilescallops was conducted with the aim of determining the possibility of the

Dr. sc. Drago Margu{, research assoc; »National park Krka«, Trg Ivana Pavla II. br.5, 22 000 [ibenik, HR, e–mail: [email protected]. sc. Emin Teskered‘i}, scien. adviser, Ru|er Bo{kovi} Institute, Dep. far marine andenvironmental research, Laboratory of Aquaculture, Bijeni~ka cesta 54, 10 000 Zagreb,HR, e–mail: [email protected]


11

establishment controlled cultivation and in this way the introductes newspecies in Croatia’s aquaculture production. The capability to replace thepopulation varies in time and space, and is dependent upon the hydrographicalcharacteristics of the river mouth. The most favourable period for collectingjuveniles is March–June between 6 to 8 metres depth above the sea bottom.The vertical attachment of juveniles is inversely related to salinity. The lowestsalinity for attachment and juveniles survived was about 20 × 10–3, whilesuccessful collection is possible at salinities above 30 × 10–3. Shellfish aged 6months, mean size of 33.1±5.5 mm and with a mean mass of 8.8 g reachedmean sizes of 83.8±9.5 mm and mean mass of 80.6 g at one year. Totalmortality during this study was 33%.

Key words: scallop, Pecten jacobaeus, controlled cultivation, mouth of KrkaRiver

LITERATURA

Brand, A. R., Paul, J. D., Hoogesteger, J. N. (1980): Spat settlement of thescallops Chlamys opercularis (L.) and Pecten maximus (L.) on artificialcollectors. J. Mar. Biol. Ass. U. K., 60, 379–390.

Buljan, M. (1969): Neka hidrografska svojstva estuarnih podru~ja rijeke Krkei Zrmanje. Kr{ Jugoslavije, 6, 303–331.

Connor, P. M. (1978): Seasonal variation in meat yield of scallop (Pectenmaximus) from the south coast (Newhaven) of England. ICES, CM 1978,Doc. K., 8, 1–4.

Dickie, L. M. (1958): Effects of high temperature on the survival of the giantscallop. J. Fish. Res. Board Can., 15, 1189–1211.

Duggan, N. A. (1985): Pectinid spat collection on artificial collectors aroundthe Isle of Man in 1983 and 1984. International Pectinid Workshop, LaCoruna, Spain, 10 str.

Franklin, A., Pickett, G. D., Connor, P. M. (1980): The scallop and its fisheryin England and Wales. Lab. Leafl. MAFF Direct. Fish. Res., 51, 19 str.

Gr‘eti}, Z. (1990): Osnovna hidrolo{ka i kemijska svojstva estuarija Krke.Doktorska disertacija, Sveu~ili{te u Zagrebu, 162 str.

Gr‘eti}, Z., Margu{, D. (1989): Neke oceanografsko–meteorolo{ke karakteristikeestuarija rijeke Krke. Hidrografski godi{njak, 1987, 37–49.

Gr‘eti}, Z., A. [krivani}, D. Vili~i} (1986): Hydrological variability of the Krkariver Estuary (1984–1986). Raports of Proces–Verbaux des reunions, 30,(2), 36.

Höll, K. (1970): Waser (Untersuchung–Beurteilung–Aufbereitung–Chemie–Bak-teriolog ie–Biologie). Walter de Gruytter Co., Berlin, 423 str.

Imai, I. (1977): Aquaculture in shalow seas: Progres in shalow sea culture.Amerind Publishing Co. Pvt. Ltd., New Delhi, 263–366.

Ito, S., Kanno, H., Takahashi, K. (1975): Some problems on culture of thescallop in Mutsu Bay. Bulletin of the Mar. Biol Stat. of Asamushi, TohokuUniv., 15, 89–100.


12

Johannes, R. E. (1957): High temperature as a factor in scallop massmortalities. MS Rept. Fish. Res. Board Ca. Bol., 638, 1–18.

Kodera, S., Sato, S., Kato, T. (1961): Rearing of spat in boxes and baskets.Rept. of Mutsu Bay Fish. Res. Cen. (1957–1959), 5, 21–25.

Latroute, D., Lorec, J. (1976): Results des Experiences de Captage de Pectinidesen Bretagne–Sud. Scallop Workshop, Ireland, 1–12.

Legac, M. (1974): Prilog poznavanju litoralne flore i faune otoka Raba. Vijestimuzeal. konzerv. Hrv. 23, 75–87.

Margu{, D. (1983): Mogu}nosti uzgoja dagnji (Mytilus galloprovincialis La-marck) u estuaru rijeke Krke. Magistarski rad, Sveu~ili{te u Zagrebu, 81str.

Margu{, D. (1985): The scallop (Pecten jacobaeus L.) in the river Krka estuary.5th Pectinid Workshop, La Coruna, Spain, 18 str.

Margu{, D. (1988): Akvakultura ~e{lja~a (Patinopecten yessoensis Jay) uJapanu. Morsko ribarstvo, 4, 119–124.

Margu{, D. (1989): Akvakultura ~e{lja~a (Patinopecten yessoensis Jay) uJapanu. II. Posredni uzgoj. Morsko ribarstvo, 1, 9–12.

Margu{, D. (1989a): Akvakultura ~e{lja~a (Patinopecten yessoensis Jay) uJapanu. III. Uzgoj do komercijalne veli~ine. Morsko ribarstvo, 2, 53–57.

Margu{, D. (1990): Biologija i ekologija ~e{lja~a (Pectinidae) u{}a rijeke Krke.Doktorska disertacija, Sveu~il{te u Zagrebu, 162 str.

Margu{, D. (1990a): The scallop (Pecten jacobaeus L.) in the Krka RiverEstuary. Ichthyologia, 22, (1), 69–77.

Margu{, D. (1991): Fisheries and aquaculture in Yugoslavia. U: S. E. Shumway(ed.): Scallops: Biology, ecology and aquaculture. Elsevier Science Publish-ers B. V., Amsterdam, The Netherlands, Developments in Aquaculture andFisheries Science, 21, 789–793.

Margu{, D., Teskered‘i}, E., Modru{an, Z., [tancl, @. (1987): Istra‘ivanjemogu}nosti razvoja akvakulture u uvali Vla{ka na otoku Hvaru. Elaborat,Institut »Ru|er Bo{kovi}«, Zagreb, 42 str.

Margu{, D., Modru{an, Z., Teskered‘i}, E., Roman, Z. (1990): ^e{lja~e (Pect-inidae) u{}a rijeke Krke. HED Zagreb, Ekolo{ke monografije, 2, 425–433.

Margu{, D, Teskered‘i}, E., Modru{an, Z., Tomec, M., Teskered‘i}, Z., Hacma-njek, M. (1991): [koljka{i (Bivalvia) u{}a rijeke Krke. Pomorski zbornik,29, (1), 421–436.

Naidu, K. S. (1970): Reproduction and breeding cycle of the giant scallopPlacopecten magellanicus (Gmelin) in Port au Port Bay, Newfoundland.Can. J. Zool., 48, 1003–1012.

Naidu, K. S., Scaplen, R. (1976): Settlement and survival of the giant scallopPlacopecten magellanicus, larvae on enclosed polyethylene film colectors.FAO Technical Conference on Aquaculture, Japan, FIR: AQ–Conf. –76–E,1–5.

Paul, J. D., Brand, A. R., Hoogesteger, J. N. (1981): Experimental cultivationof the scallops Chlamys opercularis (L.) and Pecten maximus (L.) usingnaturally produced spat. Aquaculture, 24, 31–44.

Petricioli, D., T. Legovi}, V. @uti}, Z. Gr‘eti}, G. Ku{pili} (1990): Pridnenahipoksija u u{}u rijeke Krke u jesen 1988. godine. 3 Ekolo{ke monografije,2, HED Zagreb, 331–341.


13

Piccinetti, C., [imunovi}, A., Juki}, S. (1986): Distribution and abundance ofChlamys opercularis (L.) and Pecten jacobaeus L. in the Adriatic Sea. FAOFisheries Report, 345, 99–105.

Roman, G., Gonzalez, G. (1985): Growing of Irish and Spanish scallop seed onrafts. International Pectinid Workshop, La Coruna, Spain, 11 str.

Sastry, A. N. (1966): Temperature effects in reproduction of the bay scallop,Aequipecten irradians Lamarck. Biol. Bull. Mar. Bol. Lab., 130, 118–134.

Sause, B. L., Gwyther, D., Burgess, D. (1987): Larval settlement, juvenilegrowth and potential use of spatfall indices to predict recruitments of thescallop Pecten alba Tate in Port Bay, Victoria, Australia. Fish. Res., 6,81–92.

Stjep~evi}, J. (1967): Makro–Mollusca Bokokotorskog zaliva. Studia Marina, 2,1–67.

[pan, A., Po‘ar–Domac, A., Antoli}, B., Belamari}, J. (1989): Bentos litoralnogpodru~ja otoka Lokrum. HED Zagreb, Ekolo{ke monografije, 1, 329–360.

Ventilla, R. F., (1982): The scallop industri in Japan. Advances in MarineBiology, 20, 309–382.

Vernberg, F. J., Schlieper, C., Schneider, D. (1963): The influence of tempera-ture and salinity on ciliary actuvuty of excised gill tussue of mollusks fromNorth Carolina. Comp. Biochem. Physiol., 8, 271–285.

Zavodnik, D. (1971): Contribution to the dynamics of benthic communities inthe region of Rovinj (northern Adriatic). Thalassia Jugosl., 7, 462–464.

Primljeno: 27. 10. 2004.Prihva}eno: 4. 4. 2005.


14

prihvat li^inki, pre@ivljenje i rast · ribarstvo, 63, 2005, (1), 1—14 d. margu{, e....

Documents