pridonijeli razvoju i promociji Županije...imovinski delikti u porastu su za 24,7%, provalne krađe...

Broj 54 • srpanj 2012. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Lužnica

Novo Čiče

Otvorena ordinacija obiteljske medicine

str. 26-27

str. 22

Glazbena svetkovina u čast Milke Trnine

PRIDONIJELI RAZVOJU I PROMOCIJI ŽUPANIJE

Svečanom sjednicom Skupštine proslavljen Dan županije str. 8-15

Vodoopskrba str. 6-7

Gotova prva faza uređenja Kosnice

2 BROJ 54 | sRpanJ 2012. ŽUpanIJsKa KROnIKa 3ŽUpanIJsKa KROnIKa sRpanJ 2012. | BROJ 54

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: V Broj: 54, srpanj 2012.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

godišnji odmori su u tije-ku, učenici i studenti su nakratko predahnuli. Že-tva pšenice je završena, urod solidan, a cijena, kao i obično - predmet razgo-vora i kalkulacija. Župa-nija je, svečanom sjednicom Skupštine, pro-slavila svoj dan. Tim povodom dodijeljena su javna priznanja osobama koje su radom i dje-lovanjem dale doprinos za dobrobit Zagrebač-ke županije.Održana je sjednica Županijske skupštine na kojoj je, među ostalim, razmatrano izvješće Policijske uprave zagrebačke o stanju sigur-nosti u protekloj godini. Kriminalitet je u po-rastu za gotovo 7%, na što su najviše utjecali socioekonomski razlozi, ali i porast stanovniš-tva u gradovima županije. Iz tih, ali i drugih ra-zloga, Skupština je preporučila MUP-u i Vladi RH da se za Zagrebačku županiju formira zase-bna policijska uprava. Na sjednici su vijećnici-ma predstavljena izvješća o poslovanju i finan-cijskom stanju u desetak trgovačkih društava u vlasništvu Županije, a zanimljivih pitanja bilo je i na aktualnom satu.Održane su sjednice skupština trgovačkih dru-štava Jamstvena agencija i Regionalna razvoj-na agencija, na kojima je odlučeno da se, u cilju racionalnijeg poslovanja i boljeg iskori-štenja financijskih i ljudskih potencijala, Jam-stvena agencija pripoji Regionalnoj razvojnoj agenciji.U Novom Čiču je otvorena ordinacija opće/obiteljske medicine, krenula je realizacija I. faze projekta integriranog prijevoza, poče-li su Dani hrvatskih kupina, u Jastrebarskom je organiziran Dan Vladka Mačeka, a u prekra-snom ambijentu dvorca Lužnica održan kon-cert u spomen našoj proslavljenoj primadoni Milki Trnini. Dan općine proslavili su Rugvica, Farkaševac i Dubravica.

Dragi čitatelji, ugodno ljeto želi Vam

Vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

IMPRESSUM

SKUPŠTINASKUPŠTINA

POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAČKA SKUPŠTINI PODNIJELA IZVJEŠĆE O STANJU SIGURNOSTI NA PODRUČJU ŽUPANIJE U 2011. GODINI

Vijećnici predlažu da Zagrebačka županija dobije samostalnu policijsku upravu

Imovinski delikti u porastu su za 24,7%, provalne krađe za 24,6%, razbojstva za 8,5%, odnosno kriminalitet je u 2011., u odnosu na

prethodnu godinu, bio u porastu za 6,9 posto ili 234 kaznenih djela

Županijska skupština (zaključak je do-nesen s tek jednim suzdržanim gla-som) uputit će Vladi RH i MUP-u pre-

poruku da se za područje Zagrebačke županije formira posebna policijska uprava. Sažetak je to rasprave vođene nakon podnošenja izvješća Policij-ske uprave zagrebačke (PUZ) o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja u 2011., koji govo-re da je kriminalitet, u odnosu na prethodnu godinu, u porastu za 6,9%.

- Vatra se gasi kod pojave prve iskre, a ovo je izvješće puno iskrica - slikovito je rekla vijećnica Željka Šabarić (HSS), naglasivši da je Zagrebačka županija treća u RH po broju stanovnika, s tendencijom daljnjeg rasta, šesta po površini, četvrta po broju općina i gradova,

jećnica Šabarić, dodavši da je naša županija još uvijek sigurna, ali da treba sve učiniti da se trend porasta kriminaliteta smanji. Tomislav Buterin, načelnik PUZ-a, rekao je da ova poli-cijska uprava pokriva 30% ukupnog krimina-

liteta u RH, indirektno i preko 50%, da se broj stanovnika i poslovnih subjekata u Zagre-bačkoj županiji povećava, a da je PUZ ostao na sistematizaciji radnih mjesta iz 2001.

- Nedostaje nam policijskih službenika, gotovo njih 800! - rekao je Buterin, dodavši da je izvješće o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokaza-

telja iskreno, čak i samokritično. - Menadžment policijskih postaja nije do-

voljno samoinicijativno reagirao na određene pojavne oblike. Izostala je kreativnost i samo-

inicijativnost policijskih postaja. Malo nas je, ali to nije opravdanje - istaknuo je načelnik PUZ-a, dodavši da zabrinjava porast teških krađa, provala u domove te drskih krađa i razbojništva. Ipak, naglasio je da su najteža kaznena djela razriješena te da se ne slaže s onima koji kažu da policija ne radi svoj posao.

- Itekako ga radimo - poručio je. Vijećnik Mile Ivančić (HSP) rekao je da su,

prema podacima iz izvješća, kriminalci ispred policije, dok je Damir Halužan (HDZ) nagla-sio da su počinitelji najtežih kaznenih djela, poput ubojstva i silovanja, otkriveni te da policija dobro radi svoj posao. Sanja Horvat Iveković (SDP) rekla je da se iz izvješća, kroz slova i brojke suhoparnih podataka koji kazu-ju da je kriminalitet u porastu, može iščitati da su za taj porast krivi građani zbog nekulture samozaštite.

- Moramo odgovoriti kako zajedničkim dje-lovanjem osigurati veći broj policajaca. Bro-

jem stanovnika imamo uvjete za samostalnu policijsku postaju. Sadašnji ustroj policije ne odgovara uvjetima života u našim gradovima i općinama - rekla je vijećnica Horvat Iveko-vić. Da Zagrebačka županija ima jako puno argumenata za samostalnu policijsku postaju, rekla je i Palma Klun Posavec (SDP), koja je otišla i korak dalje te rekla da Županija tre-ba imati i svoju Obrtničku te Gospodarsku komoru. Vijećnica Brigitte Berulec, također naglasivši da županija ima sve realne okvire za samostalnu policijsku upravu, posebno je upozorila na porast kaznenih djela maloljet-nika te na manje prometnih nesreća, ali više poginulih osoba.

Župan Stjepan Kožić je rekao da će, zajed-no s načelnikom PUZ-a, dogovoriti sastanak s ministrom unutarnjih poslova i razgovarati o iznalaženju kvalitetnijeg rješenja za županiju.

Vatra se gasi kod pojave prve iskre, a ovo je izvješće puno

iskrica - poručila je vijećnica Željka

Šabarić

Dogodila su se dva ubojstva, oba su razriješena, i 11 pokušaja

ubojstava, također su sva razriješena. Prijavljena su u i dva

silovanja i oba su razriješena.

Zagrebačka županija treća je u RH po broju stanovnika, šesta po površini, četvrta po broju općina i

gradova, četvrta po broju poslovnih subjekata... i jedina koja nema

svoju policijsku upravu

četvrta po broju poslovnih subjekata... i jedina koja nema svoju policijsku upravu.

- Kriminalitet je u porastu, a stopa razriješe-nosti u padu. Sve dok smo zajedno sa Zagre-bom, činjenica je da ćemo, na određeni način, biti podređeni, zapostavljeni. Što god se do-gađalo, grad Zagreb će imati prednost. Stoga apeliram da dođe do preustroja - rekla je vi-


Brigitte Berulec (HSS)Zašto je Vodoopskrba i odvod-nja Zagrebačke županije ras-pisala poziv za nadmetanje za gradnju magistralnog cjevovo-da od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada, a ne nekog dru-gog cjevovoda. Na koji način se planira financirati gradnja ovog cjevovoda, odno-sno ima li Vodoopskrba i odvodnja za to osigura-na sredstva? Natječaj je raspisan temeljem naše suradnje s Hr-vatskim vodama. Javili smo se na natječaj Hrvatskih voda, raspisan u svibnju, s dosta naših projekata, ukupne vrijednosti 153 milijuna kuna. U Hrvatskim vodama su procijenili da u prvoj fazi treba ići reali-zacija upravo ovog cjevovoda iz razloga što on pred-stavlja cjelinu te nakon izgradnje odmah može biti u funkciji. Naime, vodoopskrbni sustav Zagreb-istok ne sastoji se samo od dijelova kojima gospodari ili će gospodariti Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, nego i dijelova kojima gospodari Grad Za-greb, a na koje je tehnički moguće spojiti ovaj cje-vovod. Njegovu bi gradnju s 90% posto potrebnih sredstava financirale Hrvatske vode, a s 10% Vodo-opskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Temeljem novog zakona o javnoj nabavi nije potrebno u pot-punosti imati osigurana sredstva za gradnju do do-nošenja odluke o odabiru izvođača radova. /Tomislav Masten, Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke župani-je d.o.o./

Josip Sesan (HSU) Jesu li završeni istražni radovi na potencijalnoj lokaciji Župa-nijskog centra za gospodarenje otpadom u općini Brckovljani. Što se iz dobivenih podataka može zaključiti? Geološki, odnosno hidrogeo-loški radovi su završeni prije mjesec dana i na dotič-noj lokaciji je moguća gradnja. Tražit ćemo i dodatno mišljenja stručnjaka o rezultatima istražnih radova. /Javor Bojan Leš, direktor tvrtke Gospodarenje otpa-dom Zagrebačke županije/

Roman Rodić (HSS)U kojoj fazi je provedba natje-čaja za prijevoz učenika osmo-godišnjih škola? Natječaj smo, s namjerom skla-panja okvirnog sporazuma za raz-doblje od četiri godine, objavili 12. travnja. Prijevoznici koji sada obavljaju prijevoz učenika izjavili su žalbu držav-noj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. U zakonskom roku dostavili smo očitovanje, a prije desetak dana stigao je odgovor komisije u kojemu stoji da je sedam prijevoznika odustalo od žalbe, dok je pri žalbenim navodima ostao samo prijevo-znik Čazmatrans - Nova. Prema odluci državne ko-misije morali smo izmijeniti natječajnu dokumen-taciju samo u dijelu koji se odnosi na potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz pravilnika o autobusima koji organizirano prevoze djecu i to na način da je ne smatramo dokazom poslovne, nego tehničke spo-sobnosti. To smo i učinili. Sve ostale žalbene navo-de državna komisija je u cijelosti odbacila. Dakle, sva prejudiciranja da se pogrešno odabrao pred-met i postupak javne nabave, odnosno način orga-nizacije školskog prijevoza - ne stoje! Svako tko se javi na natječaj mora dokazati da posjeduje dovo-ljan broj autobusa koji ispunjavaju uvjete iz pravil-nika o autobusima kojima se organizirano prevoze djeca. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Marija Ledinski-Anić (HSS)U kojoj fazi je gradnja školske sportske dvorane uz OŠ Pavla Belasa u Brdovcu, hoće li ona početkom nove školske godine biti u funkciji? Radovi su trebali biti završe-ni u lipnju, no dogovoreno je da se tamo sagradi i atletska staza, ograda oko ško-le i obavi kabliranje za video nadzor, a što nije bilo u projektu. Nositelj investicije je Ministarstvo regi-onalnog razvoja i ono treba provesti javnu nabavu za ove radove. Očekujemo da će sve bti gotovo do početka nove školske godine. /Vjeran Štublin, pro-čelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Ljubica Ambrušec (HSS)Kakav je odaziv na natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetništvu? Jesu li već odo-brena određena sredstva? Javio se velik broj zaintere-siranih poduzetnika, dosad njih preko 130. Imamo devet mjera kroz koje planiramo dodijeliti nešto više od 2 mi-lijuna kuna. Dosad smo odobrili poticaje za po-duzetnike početnike i žene poduzetnice, za što je i stiglo najviše zahtjeva. Ostali zahtjevi su u obra-di. Natječaj je otvoren do kraja listopada, odnosno do iskorištenja sredstava. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

SKUPŠTINASKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA

U cilju jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite, Skupština je uputila prijedlog mini-stru zdravlja za izmjenu Mreže hitne medicine za područje Ivanić-Grada i Svetog Ivana Zeline. Naime, ova dva grada te općine Križ, Kloštar Ivanić i Bedenica, nezadovoljni organizacijom hitne medicinske pomoći na njihovu području, proizišle iz Mreže hitne medicine, uputili su inicijativu kojom bi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina postali punktovi “T1” hitne medicine, čime bi se omogućilo ugovaranje dodatnih deset timova hitne pomoći (za svaki grad po njih pet). Mrežom hitne medicine sada su za ova područja predviđena samo dežurstva. Skupština je po- držala inicijativu jedinica lokalne samouprave pozivajući se, među ostalim, na Zakon o lokal-noj i regionalnoj samoupravi kojim je utvrđeno da Županija u svom samoupravnom djelo-krugu obavlja poslove koji se odnose na zdravstvo, s naglaskom na planiranje i razvoj mreže zdravstvenih ustanova.

Inicijativa za izmjenu Mreže hitne medicine

Članovima Skupštine prezentirana su izvješća o prošlogodišnjem radu trgovačkih društava kojima je Županija osnivač. Na znanje su pri-mljena izvješća Regionalne razvojne agenci-je, Jamstvene agencije za poticanje razvoja maloga gospodarstva, Županijskih cesta, Dis-tributivnog centra za voće i povrće, Vodoop-skrbe i odvodnje, trgovačkog društva Gospo-darenje otpadom te Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske.

Izvješća o radu trgovačkih društava

Zoran Ostović (SDP)Što ćete poduzeti zbog toga što je ŽUC dozvolio, tijekom sanaci-je zagorske magistrale, promet teškim kamionima po županij-skim prometnicama (na područ-ju Luke, Jakovlja, Bistre i Zapreši-ća) bez ograničenja osovinskog pritiska te bez obveze investitora da nakon za-vršetka radova na magistrali snosi i troškove po-pravka županijskih prometnica? Razmatrali smo mogućnost kompletnog pre-usmjeravanja prometa na autocestu, no takvo rješe-nje nije u skladu sa zakonom. Održali smo sastanak s predstavnicima Ministarstva prometa i Hrvatskim cestama na kojemu je dogovoreno da se nakon prve etape obnove zagorske magistrale snimi stanje žu-panijskih prometnica te da Hrvatske ceste iznađu sredstva za njihovu sanaciju. /mr. sc. Ivan Mikulčić, ravnatelj ŽUC-a/

Stjepan Črnjak (HSLS)U kojoj fazi je projektna doku-mentacija za gradnju željeznič-ke pruge Zagreb - Samobor? Kada se planira početi s grad-njom ove pruge? /vijećnik će dobi-ti pisani odgovor/

Željka Šabarić (HSS) Hoće li Županija i ove godine raspisati natječaj i subvencioni-rati ulaganja u turizmu kako bi pomogla onima koji se šire na tržištu, odnosno nastavljaju ra-zvijati kvalitetu? U razvoj i promociju turizma sredstva ulažemo već duži niz godina. Krajem lip-nja raspisali smo natječaj kojim nastojimo podići i poboljšati turističku kvalitetu, odnosno poticati ula-ganja u smještajne kapacitete i opremanje restora-na. Osim toga, već smo dodijelili 1,2 milijuna kuna za turističke manifestacije u gradovima i općinama. Sveukupno, ove godine u turizam planiramo uloži-ti oko 3 milijuna kuna. /Damir Fašaić, pročelnik za go-spodarstvo/

Vesna Bičak Dananić (SDP)U Zelini je 1. srpnja počeo pilot-projekt odvojenog prikuplja-nja komunalnog otpada. Čiji je to pilot-projekt, Grada Svetog Ivana Zeline ili Zagrebačke žu-panije? Koja je njegova uloga u ukupnom zbrinjavanju i gospo-darenju otpadom u županiji. On je, na neki način, posljedica plana gospodare-nja otpadom. Stavili smo to u naš proračun, odradi-li analizu i pozvali Grad da nam se pridruži. On je na to pristao, izradio sve potrebne dokumente i zajedno smo u projektu. /Nenad Babić, pročelnik za komunal-nu infrastrukturu i promet/

Paula Radišić Huzjan (HDZ) Kada će završiti gradnja zdrav-stvene stanice u Zaprešiću? Koje će sve ustanove u njoj biti smje-štene? Zdravstvena stanica bi s radom trebala početi, očekuje se, u trav-nju 2013. Dom zdravlja će u njoj imati dva tima opće medicine te ginekologiju, pe-dijatriju i stomatologiju. Radit će i ljekarna, dok će Zavod za javno zdravstvo imati prostore za socijal-nu medicinu, javno zdravstvo i ravnateljstvo. Predvi-đen je i prostor za liječenje kardiovaskularnih bolesti. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/

Mirela Gajić (SDP)Vijećnica je tražila očitovanje župana o njegovu zagovaranju gradnje bioenergane kod Velike Gorice. Rekla je da se radi o kon-troverznom projektu prema ko-jemu je struka cijelo vrijeme bila skeptična, a lokalno stanovni-štvo pružalo otpor, a nedavno je odbačena i stu-dija utjecaja na okoliš ovog (potencijalnog) ener-getskog objekta. Mislim da ništa nije važnije od novih investicija. Zalažem se, i zalagat ću se, za svaku investiciju koja je sukladna zakonskim propisima. Jesam za obnovljive izvore energije, za projekte iz tog područja, ali samo ako u potpunosti zadovoljavaju, prije svega, mjere zaštite okoliša, a onda i sve druge pozitivne propi-se RH. Sve one projekte koji neće biti sukladni ono-me što traži struka, nećemo podržati. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Dražen Bošnjaković (HDZ)Kada će biti gotova dogradnja OŠ Braće Radić u Kloštru Ivani-ću? Radovi su pri kraju. Očekuje-mo da će se s početkom nove škol-ske godine nastava odvijati i u tom novom, dograđenom dijelu škole. Nositelj ove investicije je Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta, a Županija sufinancira radove. /Vje-ran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i teh-ničku kulturu/

Branimir Katalenac (SDP)U kojoj fazi je sanacija devasti-ranih površina vodozaštitnog područja budućeg vodocrpili-šta Kosnica (Črnkovec). Obližnja divlja odlagališta otpada opa-sna su prijetnja vodocrpilištu. /vijećnik je tražio pisani odgovor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije/

Damir Halužan (HDZ)Što je s nabavom opreme za novu školu u Rakitju? U kojoj je to fazi? Županija je raspisala natje-čaj za opremenje škola u Rakitju i Klinča Selima. Nakon odabira najpovoljnijeg dobavljača, jedan od ponuditelja, koji nije izabran, izjavio je žalbu. U međuvremenu je žalba povučena, a mi smo nastavili s postupkom javne nabave. Očekujemo da će do početka nove školske godine škola u Rakitju biti opremljena i spre-mna za početak nastave. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Mario Cvitan (HSU)U kojoj je fazi adaptacija objek-ta u kojemu će biti Dom za sta-rije i nemoćne osobe u Ivanić-Gradu? Završena je prva faza adapta-cije. Županija je kandidirala ovaj projekt za sredstva iz programa EIB 3. Župan je, zajedno s gradonačelnikom Ivanić-Grada, uputio pismo namjere ministru regionalnog razvoja radi daljnje realizacije ovog projekta. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/

Palma Klun Posavec (SDP)Je li se napustila koncepcija gradnje poslovne zgrade koja bi zadovoljila potrebe Županije i svih njezinih ustanova i trgovač-kih društva? Sjećam se da smo odluku o gradnji poslovne zgra-de Županije konsenzusom doni-jeli prije šest, sedam godina. U međuvremenu su značajno pale i cijene nekretnina... Razmatra li se mogućnost jeftinijeg rješenja, razmišlja li vlada-juća koalicija o kupnji neke nekretnine. Najamni-ne koje se sada plaćaju su visoke. Kada su se županije ustrojavale, jedini od države nismo dobili nikakav prostor. Postoji odluka Skupšti-ne da se gradi objekt na Remetinečkoj cesti, no ona nije saživjela, ali nije ni stavljena van snage. Pokušat ćemo, bude li to prihvatljivo, problem prostora Župa-nije, naših ustanova i trgovačkih društava, riješiti mo-delom javno-privatnog partnerstva. Cijene najma su takve kakve jesu - ni veće, a na žalost ni manje u od-nosu na trenutačnu situaciju na tržištu. Ne znam je li u ovom trenutku moguće izdvojiti značajna sredstva za kupnju neke nekretnine. Županija je vlasnik pro-stora u Vukovarskoj 72, koji je kupljen kreditom. /žu-pan mr. sc. Stjepan Kožić/

Vlado Horina (HSS)U kojoj fazi je izrada Prostor-nog plana “Črnkovec - Zračna luka Zagreb”, koji za širu regiju ima iznimnu stratešku važnost? Kada bi mogao biti donesen? Nakon provedene javne ra-sprave, nacrt konačnog prijedloga ovog plana dostavljen je ministarstvima i pravnim osobama na mišljenje i suglasnost. Dobili smo vrlo pozitivna mišljenja te izradili konačni prijedlog pla-na, koji je utvrdio župan, te je on dostavljen Ministar-stvu graditeljstva na suglasnost. Nadamo se da ćemo suglasnost dobiti u najskorije vrijeme. /Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje/


VODOOPSKRBA VODOOPSKRBA

ZAVRŠENO UREĐENJE PLATOA I GRADNJA OGRADE OKO PRVE ZONE SANITARNE ZAŠTITE VODOCRPILIŠTA KOSNICA KOJE ĆE VODOM OPSKRBLJIVATI ISTOK ŽUPANIJE

Kosnica će osigurati opskrbu vodom područja od preko 105.000 stanovnika

Fizikalno-kemijska i bakteriološka analiza

vode pokazuje da nijedan od 124

analizirana parametra ne prekoračuje

maksimalno dopuštene vrijednosti Pravilnika o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

Investicija od preko 100 milijuna eura

PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Projekt vodoopskrbe istočnog dijela županije, koji se ne bi mogao ostvariti bez vodocrpilišta Kosnica, nalazi se na listi projekata Hr-

vatskih voda koji se planiraju realizirati sredstvima europskih fondova. Investicija se cijeni na preko 100 milijuna eura. - Izrada tehničke dokumentacije ide kroz Hrvatske vode, u dobroj je fazi i vjerujem da će biti okončana do kraja godine. Istovremeno, Vodo-opskrba i odvodnja je na natječaj Hrvatskih voda kandidirala gradnju magistralnog cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada. Pre-ma sadašnjim saznanjima, projekt je ušao u razmatranje i dosta je iz-vjesno da će dobiti podršku. Vrijedan je oko 60 milijuna kuna, Hrvatske vode bi ga financirale s 90%, a Zagrebačka županija s preostalih 10% - govori župan Kožić. Marijan Marunica dodaje da je Vodoopskrba i od-vodnja ishodila pet pravomoćnih građevinskih dozvola za kompletnu realizaciju prve faze uređenja vodocrpilišta Kosnica (uz ogradu i uređe-nje platoa, radi se o gradnji prometnica, cjevovoda i sustava odvodnje, postavljanju strojarske opreme i elektroinstalacija te sustavu zaštite, mjerenja i upravljanja crpilištem). Dodaje da će do 1. srpnja iduće go-dine biti spremna sva potrebna projektna dokumentacija da se projekt vodopskrbe istočnog dijela županije prijavi za sredstva EU fondova.

Završeno je uređenje pla-toa vodocrpilišta Kosni-ca, površine 9900 če-

tvornih metara, te postavljanje ograde u dužini od preko 2000 metara čime je uspostavljena I. zona njegove sanitarne zaštite.

Vodocrpilište Kosinica, koje je Vodoopskrba i odvodnja Za-grebačke županije d.o.o. dobila u tridesetogodišnju koncesiju, okosnica je vodoopskrbnog sustava Zagreb-istok koji se planira sagraditi do 2018., a iz kojega će se vodom opskrblji-vati područja Dugog Sela, Iva-nić-Grada, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Bedenice, Brckovlja-

i sporazum s Gradom Velikom Goricom (na čijem se području vodocrpilište nalazi) kojim bi dugoročno bila definirana op-skrba vodom njegova područja, na kojemu sada nema manjka pitke vode.

Od 2007. do danas, u prvu fazu uređenja Kosnice uloženo je iz proračuna Županije gotovo 24 milijuna kuna.

- Ovo je za nas izuzetno bi-tan projekt! On osigurava op-skrbu vodom područja od pre-ko 105.000 stanovnika. U 21. stoljeću, u kojemu govorimo

Vodocrpilište Kosnica ima šest eksploatacijskih

zdenaca (bunara), a izdašnost svakoga je

preko 150 litara vode u sekundi

U 21. stoljeću, u kojemu govorimo o svim

prednostima koje nam nudi tehnologija, na

istoku županije imamo općine koje nemaju ni

metra javnog vodovoda - sa žaljenjem je ustvrdio

župan Kožić

o svim prednostima koje nam nudi tehnologija, na istoku žu-panije imamo općine koje ne-maju ni metra javnog vodovo-da. To je neusporedivo i zato

smo sve snage uložili u realiza-ciju ovog projekta - za obilaska Kosnice rekao je župan Stjepan Kožić.

Vodocrpilište ima šest eksplo-atacijskih zdenaca (bunara), a izdašnost svakoga je preko 150 litara vode u sekundi.

- Kosnica je biser županije, njezina najveća vrijednost - opetovano govori Marijan Ma-runica, direktor Vodoopskrbe i

na, Rugvice, Gradeca, Rakov-ca, Preseke, Dubrave, Farka-ševca, Kloštra Ivanića i Križa. Kapacitet vodocrpilišta od 900 litara vode u sekundi omogu-ćit će, bude li potrebe, i opskr-bu vodom jednog dijela grada Zagreba, a planira se potpisati

Na crpilištu je šest bunara i 23 pijezometra

Župan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomljenović Kosnicu su obišli početkom srpnja

Prva zona sanitarne zaštite prostire se na oko 10 hektara

U planu je sanacija devastiranih površina u II. i III. vodozaštitnoj zoni

Od 2007. do danas, u prvu fazu uređenja Kosnice uloženo je iz proračuna Županije

gotovo 24 milijuna kuna

odvodnje. Ponosno kaže da je voda iz ovog vodocrpilišta vr-hunske kvalitete.

- Od 124 fizikalna, kemijska i biološka parametra niti jedan od njih nije prešao dopuštene vrijednosti Pravilnika o zdrav-stvenoj ispravnosti vode za piće - ističe Marunica. Dodaje da se priprema i sanacija devastiranih površina (šljunčara) u II. i III. vodozaštitnoj zoni crpilišta.


ZADNJA PROSLAVA DANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IZVAN KRUGA VELIKE EUROPSKE OBITELJI REGIONALNIH SAMOUPRAVA

Damir Mikuljan: U zajednici kojoj pristupamo morat ćemo se dokazati vlastitim radom i znanjem

U recesijskim i stagnacijskim uvjetima poduzetnici s područja županije, prema podacima FINA-e, lani su poslovali relativno pozitivno te, ukupno

gledajući, ostvarili pozitivan neto financijski rezultatZagrebačka županija se slje-

deće godine, ulaskom RH u punopravno članstvo Eu-

ropske unije, vraća kući, u krug velike europske zajednice regi-onalnih samouprava. Ovogodi-šnja svečana sjednica Županijske skupštine, u prigodi 17. srpnja, dana Zagrebačke županije, bila je posljednja izvan velike europske obitelji.

Podsjetio je na to predsjednik Skupštine Damir Mikuljan, do-davši da nas samo potpuna po-svećenost i predanost temeljnim vrijednostima zajednice kojoj pristupamo, uz neprekidnu skrb o vlastitom putu i položaju u njoj, može dovesti do jednako blistave pobjede kao što je bila ona u Do-movinskom ratu, pobjede u kojoj će se Lijepa naša potvrditi kao odgovorna i ozbiljana, punoprav-na članica EU.

Europske vrijednosti

- U zajednici kojoj pristupamo sljedeće godine moramo se do-kazati vlastitim radom i znanjem, radom i znanjem uzeti pobjedu.

Današnji svijet, na žalost, vrlo če-sto pokazuje svoju tamnu stranu, onu koja je obavijena ljudskom zloćom, kriminalom, korupcijom. Davnih je dana poznati ruski pi-sac Maksim Gorki rekao: “Djeca - to su naši sutrašnji suci”. I to je či-njenica! Stoga se moramo truditi vlastitim primjerom pokazati im što su prave ljudske, moralne, kr-šćanske vrijednosti. Poticati ih da ljube bližnjega svoga, uče, razvi-jaju se, ali da pritom ne zaborave na tradicionalne vrijednosti koje, katkad mi se čini, 'isparavaju' iz ovog društva - poručio je župan.

'Djeca su naši sutrašnji suci'

U 21. stoljeću 29% našeg stanov-ništva, ponajviše u istočnom di-jelu županije, nema mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav. Prije godinu dana, tadaš-nja Vlada RH, dodijelila je Vodo-opskrbi i odvodnji Zagrebačke županije d.o.o. koncesiju za vo-docrpilište Kosnica. Ova važna odluka preduvjet je da se na na-tječaj EU kandidira projekt grad-nje regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-istok, vrijedan preko 100 milijuna eura - podsje-tio je župan.

Vodoopskrba istoka županije

Uz druge uglednike, svečano-sti je prisustvovao i ministar zaštite okoliša i prirode Miha-el Zmajlović, koji je također istaknuo nužnost zajedništva, rekavši da bez suradnje nema ni razvoja ni napretka. Rekao je da je prošlo vrijeme kada se na zajedništvo gledalo s 'figom u džepu'. Jelena Pavičić Vukićević, zamjenica grado-načelnika Zagreba, rekla je da je suradnja Zagreba i Župani-je iznimna, vrlo uspješna i u mnogim područjima uzorna. - Mnoge programe realizira-mo zajednički, partnerski - naglasila je.

Partnerski odnosi Zagreba i Županije

želju za učenjem, usvajanje novih znanja i vještina, uvođenje novih tehnologija... Samo po znanju, vještinama i izazovima koje mo-ramo savladati možemo zadobi-ti poštovanje europske obitelji i 'uzeti' pobjedu - rekao je Mikuljan te naglasio da je pogrešno misliti da su promjene nužne samo radi drugih.

- Promjene su nužne radi nas samih. Gospodarska aktivnost je znatno usporena. Rast nezapo-slenosti, nedostatak novih rad-nih mjesta, nedostatak dijaloga socijalnih partnera, nedostatak sporazuma o temeljnim točkama razvoja društva vodi nas na 'rub sukoba' - dodao je. Govoreći o poduzetništvu, rekao je da zajed-nica u kojoj ne stanuje saznanje da poduzetništvo koje stvara novu vrijednost zaslužuje poštovanje dobrim zakonima, ne živi vrijed-nosti koje su zajedničke europ-skoj obitelji. Naglasio je da je

Županija prethodnih godina imala partnera za razvoj - Vladu RH, te izrazio nadu da će i sadašnja Vla-da prepoznati Zagrebačku župani-ju kao točku razvoja i partnerstva.

Župan Stjepan Kožić, u obraća-nju prisutnima, rekao je da su kri-za, recesija i nezaposlenost riječi koje se posljednjih godina, na ža-lost, svakodnevno čuju i osjećaju na vlastitoj koži.

Razvojni projekti

- Neprestano upiranje prstom u potencijalne krivce za situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska zasigur-no neće dati nikakve rezultate. Ono što nas može pomaknuti s mrtve točke je zajedništvo, opti-

mizam, znanje, stručnost, inova-tivnost, promišljenost i izvrsnost u radu. Zajedništvom se mogu postići veliki rezultati - rekao je župan, istaknuvši pritom ugo-vor o početku realizacije sustava integriranog prijevoza putnika i tarifno-prijevozničke unije na po-dručju grada Zagreba, Zagrebač-ke i Krapinsko-zagorske županije (više na str. 17-19). Naglasio je da je Zagrebačka županija, vjerujući da su mladi budućnost, usmjerila

svoje resurse u stvaranje pretpo-stavki za njihovo kvalitetno obra-zovanje.

- Po mom mišljenju, to radimo najbolje od svih županija u RH. U posljednjih 11 godina sagradili smo ili dogradili preko 40 objeka-ta u školstvu - naglasio je župan. Ponovio je da su u recesijskim i stagnacijskim uvjetima poduzet-nici s područja županije, prema podacima FINA-e, lani poslova-

Iz proračuna Županije, ministarstava, gradova i općina, uključujući i vrijednost od Vlade RH darovanog

zemljišta, dosad je u pripremu i infrastrukturno opremanje poduzetničkih zona uloženo više od 550

milijuna kuna

Ali, da bismo pobijedili, moramo se promijeniti. Pobjedu ne može-mo očekivati s istim kvantumom znanja, s istom organizacijom i navikama. Pobjedu ne možemo očekivati bez konsenzusa o te-meljnim ciljevima. Pobjeda pret-postavlja i traži stalni rast, stalnu

Ono što nas može pomaknuti s mrtve

točke je zajedništvo, znanje, inovativnost i stručnost - naglasio je

župan Kožić

Dobitnici županijskih nagrada i priznanja

Iduće godine Hrvatska postaje punopravna članica EU

Kao pomoć investitorima uspostavljen je One stop service centar

DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

(nastavak na str. 10-11)


li relativno pozitivno te, ukupno gledajući, ostvarili pozitivan neto financijski rezultat.

- Razlog tome su, prvenstveno, naši marljivi ljudi i poduzetnici, no vjerujem da je tome svoj dopri-nos dala i sustavna, više od deset-ljeća stara, regionalna ekonomska politika s nizom pomno osmišlje-nih mjera i programa - dodao je Kožić. Rekao je da je Županija i sama nositelj, investitor ili suin-vestitor mnogih značajnih razvoj-nih projekata, ne samo za svoje

Priznanje za naročita postignuća i doprinos na područjima iz samoupravnog djelokruga Za-grebačke županije župan Stjepan Kožić dodije-lio je Franji Štosu, načelniku općine Dubravica, dok je predsjednik Skupštine Damir Mikuljan diplomu za naročita postignuća i doprinose u području kulture dodijelio Renati Glojnarić, iz-vršnoj direktorici Samoborske glazbene jeseni.

Tijekom dva mandata, Franjo Štos je dao izni-man doprinos razvoju Dubravice. Pod njego-vim vodstvom pokrenuti su i dovršeni brojni projekti koji su oplemenili i obogatili život ove male općine. Zalaganjem Renate Glojnarić, Samoborska glazbena jesen postala je jedan od najznačaj-nijih festivala u županiji, ali i regiji. Danas festi-

val predstavlja platformu za afirmaciju mladih umjetnika, ujedno brižno njegujući hrvatsku glazbenu baštinu. Zahvalnicu predsjednika Skupštine za dopri-nos promociji Zagrebačke županije, dodijelje-nu još lani (zbog spriječenosti tada ju nije pre-uzeo), primio je Bruno Pajur iz Rakovca, član Hrvačkog kluba “PIK Vrbovec”.

Priznanja župana i predsjednika Skupštine

Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme u tiskovinama sve više piše o književnici Mariji Jurić Za-gorki, rođenoj na području Zagre-bačke županije, u Negovcu kraj Vrbovca. Njezin život, obilježen stalnom borbom protiv društvene diskriminacije, protiv mađarizacije i germanizacije, ali i protiv stal-nog omalovažavanja i predrasuda prema njezinom novinarskom i književnom radu samo zato što je žena, kao i borbom za prava žena, u posljednje vrijeme je sve više počeo zaokupljati interes javnosti, baš kao i njezin književni doprinos hrvatskom narodu. Prije godinu dana smo, za njezin izniman do-prinos hrvatskoj kulturi, počasnom građankom županije posthumno proglasili Milku Trninu. Možda je došlo vrijeme da otkrijemo i ženu koja je svoj cijeli život provela u mukotrpnoj i stalnoj borbi za nje-zino pravo da bude drugačija od ostalih te je tijekom te borbe dala svom narodu bogat i zanimljiv knji-ževni opus kojim je zauzela neupit-no mjesto u srcu hrvatskog naroda i hrvatske narodne književnosti. Možda je vrijeme da Zagorku vra-timo od kuda je i otišla u povijest i slavu - u Zagrebačku županiju, kamo je oduvijek i pripadala - na kraju svog obraćanja rekao je pred-sjednik Skupštine Damir Mikuljan.

'Vrijeme je da Mariju Jurić Zagorku vratimo kući'

područje, nego i čitavu regiju, istaknuvši pritom Distributivni centar za voće i povrće.

- Zahvaljujući ovom modernom logističkom centru, proizvodnja voća i povrća u županiji dosegla je, rekao bih, svjetsku razinu. Centar ima sve predispozicije da postane i regionalni lider - nagla-sio je župan, dodavši da će Župa-nija i dalje stvarati pretpostavke za gospodarski razvoj, ali da pri-tom ni u jednom trenutku neće zaboraviti socijalnu odgovornost.

Životni primjerinagrađenih putokaz su

svima koji se bave radomza opće dobro te jasnaporuka da se radom i

zalaganjem mogu učinitiveliki pomaci. Njihov

uspjeh i rad služe na čast Zagrebačkoj županiji - naglasio je predsjednik

Skupštine Damir Mikuljan

U poduzetničkim zonama na prostoru županije zasad radi oko 5000 radnika


MIROSlaV MIKUlJaN, filmski i televizijski redatelj

IVaN MaTKOVIć, vlasnik trgovačkog društva “Matra” (Velika Gorica)

Rođen je 7. studenoga 1943. u Raščanima kod Križevaca. Na Akademiji za kazalište i film, smjer filmska montaža, diplomirao je 1987. Svoju umjetničku karijeru započeo je

1962. u Kino klubu Zagreb. Na HRT-u je radio od 1989. do 2006., kada odlazi u mirovinu. U razdoblju od 1970. do 1980. godine snimio je šest dokumentarnih i dva kratka nagrađena igrana fil-ma “Hoću živjeti” i “Crveni i crni”. Za vrijeme svog angažmana na televiziji, prvo kao slobodni umjetnik, a kasnije kao urednik, stvorio je zavidan autorski opus. Kao autor i urednik omogućio je, predložio ili sam ostvario brojne emisije iz povijesti i suvremenosti Zagreba i zagrebačke okolice, a više je nego zaslužan za obradu brojnih kulturoloških i sakralnih tema vezanih za spomenike toga područja. Snimio je film o životu i radu kardinala Franje Kuhari-ća, o mljekarima koji iz okolice Zagreba dolaze na tržnicu Dolac (“Ljudi s mliječnog puta”), filmove koji se bave demografskom problematikom Žumberka - “Čuvari mrtvog sela”, “Sam” te “Žum-beračke perspektive”, u kojima je pokušao vidjeti bolju budućnost tog područja.

Njegovi su filmovi dobili brojna priznanja i nagrade u zemlji i inozemstvu.

nagRada za IznImna dOstIgnUća U pROteKlOm JednOgOdIšnJem RazdOBlJU

U poduzetničke vode ulazi 1989., kada osniva trgovačko društvo “Matra” - za proizvod-nju, trgovinu, usluge i građenje, sa sjedi-

štem u Ključić Brdu. Kao sudionik Domovinskog rata više je puta odlikovan.

Devedesetih godina prošlog stoljeća aktivno se bavio politikom - od 1993. do 1995. bio je član Gradske skupštine Grada Zagreba, a od 1997. do 2005. član Županijske skupštine Zagrebačke župa-nije.

Aktivni je sudionik gospodarskih, javnih, politič-kih, sportskih i društvenih događanja. Kontinuira-nim gospodarskim i javnim radom djeluje na una-pređenju gospodarstva Velike Gorice te posebno turizma Zagrebačke županije. U velikogoričkoj sre-dini uživa ugled uzornog gospodarstvenika, čovjeka koji nesebično ulaže u razvoj kraja u kojemu živi. Razvojem obiteljskog izletišta oživio je Ključić Brdo, obogatio je ovaj kraj u raznim segmentima,

od uređenosti naselja do pružanja sadržaja tamoš-njim žiteljima. Njegovo izletište, zbog edukativnih sadržaja koje pruža, uvršteno je u preporučene de-stinacije organiziranih izleta za učenike osnovnih škola.

nagRada za ŽIvOtnO dJelO (pOsthUmnO)



VaTROGaSNa ZaJEDNIca SVETE NEDElJE SaNJa SERTIć, ravnateljica OŠ ljube Babića (Jastrebarsko)

pOvelJa zagReBaČKe ŽUpanIJe pOvelJa zagReBaČKe ŽUpanIJe

Vatrogasna zajednica Svete Nedelje osnovana je 1993., a čine je četiri dobrovoljna vatro-gasna društva: Kerestinec, Rakitje, Strmec i

Sveta Nedelja, sa šezdesetak operativnih vatrogasaca. Kroz edukativne programe i natjecanja, VZ Svete Ne-delje skrbi i o velikom broju mladih.

Svoj nemjerljivi doprinos vatrogasci daju svakog dana, u trenucima kada su ugroženi ljudski životi i imovina, a svetonedeljski su se posebno iskazali u spašavanju ljudi i materijalnih dobara za vrijeme veli-ke poplave 19. rujna 2010. kada je dio područja Svete Nedelje, uslijed katastrofalne poplave, bio pod vodom.

Vatrogasna zajednica Svete Nedelje, u suradnji s do-brovoljnim vatrogasnim društvima, preuzela je obve-zu izlaska na intervencije prijavljene na broj 112, čime su se aktivnosti i obveze vatrogasaca trostruko pove-ćale. Lani su imali više od stotinu izlazaka, uglavnom gašenja požara otvorenog prostora i tehničkih inter-vencija.

Tijekom proteklih godina uspješno je provedeno opremanje dobrovoljnih vatrogasnih društava, pa danas Vatrogasna zajednica Svete Nedelje raspolaže potrebnom suvremenom opremom koju stalno nado-punjuje.

Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji Sve-učilišta u Zagrebu. Od 1982. radi u Osnov-noj školi Ljube Babića u Jastrebarskom, a od

2005. je i njezina ravnateljica. Školska učenička za-druga “Grozdek” postigla je pod njezinim vodstvom odlične uspjehe na županijskim i državnim natjecanji-ma.

Sanja Sertić je svojim radom uvelike pridonijela po-boljšanju pedagoških i materijalnih uvjeta škole, koja bilježi zapažene rezultate na odgojno-obrazovnom planu te izuzetne uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima. Škola je primila niz nagrada i priznanja, stekla status Međunarodne EKO-škole, provela UNI-CEF-ov program “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” te dobila status Međunarodne GLOBE ško-le.

Osnovna škola Ljube Babića, zajedno s područnim školama, moderna je odgojno-obrazovna ustanova, s najmodernijim nastavnim pomagalima, prepoznatlji-

va po svojim aktivnostima. Velike zasluge za to pri-padaju ravnateljici Sanji Sertić koja svojim znanjem u predškolskom i metodičkom području, organizacij-skim sposobnostima i dugogodišnjim radnim isku-stvom, pridonosi napretku obrazovanja mladih.

DRaGaN VIcKOVIć, novinar i publicist (Vrbovec)

pOvelJa zagReBaČKe ŽUpanIJe

Svojim je novinarsko-publicističkim radom uve-like pridonio afirmaciji grada Vrbovca, a time i Zagrebačke županije. Tijekom više od četiri de-

setljeća radnoga staža radio je kao direktor te glavni i odgovorni urednik Radio Vrbovca, novina Komuna i Kronika grada Vrbovca, bio je novinar-urednik Pano-rame grada Vrbovca u programu TV Jabuke, dopisnik Hine, HTV-a, Hrvatskog radija, Radio Sljemena, Ve-černjeg lista, Vjesnika, Vikenda i Fokusa, scenarist je TV filma “Povratak na Vaganac”... Umirovljen je 2010. Kao publicist autor je monografija “Vrbovečki obrti”, “Kolko kaplic, tolko let”, “Hrvatska vas zaboravit neće”, “75 godina amaterizma u kulturi”, “100 godina DVD Vrbovec - stoljeće vatrogastva”, “Za novi život”, “Hrvatska sebe ne da” te priručnika za nastavu prirode i društva “Vrbovec i vrbovečki kraj”. Nadalje, kao pje-snik objavio je zbirke pjesama “Iza vremena”, “Devet pjesama i još jedna”, “Popaljeni stihovi” te pjesničko-likovnu mapu “Hrvatska sebe ne da”. Dragan Vicković

uvršten je u antologiju domoljubne poezije Hrvatske. Često je bio voditelj i moderator javnih priredbi. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, u Satniji hrvatskih umjetnika, te predsjednik Udruženja lokalnih sredstava informiranja Hrvatske.

UDRUGa “SRcE” (Sveti Ivan Zelina)

pOvelJa zagReBaČKe ŽUpanIJe

Udruga “Srce”, udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, osnovana je 2005. Od početnih

14, narasla je na oko stotinu članova. Udruga je je-dinstvena jer obuhvaća populaciju sa svim vrstama poteškoća i invaliditeta: motoričkim i mentalnim smetnjama, teškoćama u učenju, teškoćama govor-no-jezičnog funkcioniranja, poremećajima u pona-šanju, Down-sindroma, teškoćama sluha i vida... Svojim aktivnostima djeluje na poboljšanju života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invalidite-tom, pruža potporu njihovoj integraciji i neovisno-sti te posebno potiče proces izvaninstitucionalne skrbi. Dva puta tjedno za svoje članove organizira fizikalnu terapiju, a organizira i terapijsko jahanje u Vrbovcu te terapijsko plivanje u Varaždinskim toplicama. Aktivnosti udruge provodi stručni tim koji čine socijalni radnik, logoped, rehabilitator, psiholog, fizioterapeut, odgajatelji, učitelji razred-

ne nastave, studenti odgojno-obrazovnih znanosti, profesori glazbe te volonteri raznih znanja i profila.

Udruga organizira razne humanitarne akcije te aktivno radi na promicanju volonterstva u zajed-nici. Ove bi godine trebala useliti u novi, vlastiti prostor.



IVaNa SIMIć BODROŽIć, književnica (Dugo Selo) STJEPaN SEVER, vlasnik obrta “Metalac Sever” (Vrbovec)

nagRada za dOpRInOs UgledU I pROmOcIJI ŽUpanIJe U zemlJI I svIJetU nagRada za dOpRInOs UgledU I pROmOcIJI ŽUpanIJe U zemlJI I svIJetU

Rođena u Vukovaru, apsolventica je filozofije i kroatistike. Za zbirku pjesama “Prvi korak u tamu”, objavljenu 2005., dobiva nagradu

“Goran” za mlade pjesnike na Goranovom proljeću te nagradu Matice hrvatske “Kvirin” za najboljeg mladog pjesnika. Poeziju objavljuje u književnim časopisima “Vijenac”, “Quorum”, “Poezija” te biva uvrštena u antologiju suvremene hrvatske poezije “Utjeha kose” Miroslava Mićanovića kao najmla-đa autorica. Pjesme su joj prevedene na nekoliko europskih jezika. Dobitnica je druge nagrade Ve-černjeg lista 2011. godine za najbolju kratku priču “Ranko Marinković”.

Ivanin roman “Hotel Zagorje” izlazi 2010. te za njega dobiva povelju uspješnosti “Josip i Ivan Ko-zarac”, “Kočićevo pero” za izvanredne uspjehe u suvremenoj književnosti te nagradu “Kiklop” za najbolje prozno djelo u 2010. U veljači 2012. izlazi njemački i francuski prijevod romana “Hotel Zagor-

je”, koji je dosad objavljen i u Srbiji te Sloveniji. Prema istom romanu, kao koscenaristica, s bosan-skohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić piše scenarij za igrani film.

Kao inženjer strojarstva (diplomirao je 1985.) potpuno se posvetio razvoju obr-ta. Godine predanog rada i iskustva uči-

nile su njegov obrt prepoznatljivim proizvođačem učvrsnog i ovjesnog pribora na domaćem i stranom tržištu. Obrt je specijaliziran za proizvodnju eleme-nata za nošenje cijevi. Godišnje na tržišta Njema-čke, Poljske, Liechtensteina, Rusije, Srbije, Austri-je, BiH, Mađarske, Nizozemske, Italije, Slovenije, Islanda, Češke i Hrvatske plasira preko šest miliju-na proizvoda.

Obrt “Metalac Sever” zapošljava 57 radnika, od kojih 51 radi u proizvodnji. Sever godinama ulaže u tehnologiju i poboljšanje tehnološkog procesa te u edukaciju radnika. Kada toga ne bi bilo, naglašava, obrt ne bi mogao biti konkurentan na tržištu. Tako-đer nastoji da njegovi radnici imaju sigurne plaće na duži rok. Isto tako, nesebično pomaže zajednici u svim segmentima: sudjeluje u promociji obrtniš-

tva i mogućnosti hrvatskog proizvoda na svjetskom tržištu, u humanitarnim akcijama, pridonosi školo-vanju mladih ljudi kroz naukovanje u proizvodnim pogonima, aktivno surađuje sa školama, strukov-nim udruženjima, ostalim obrtnicima...

ĐURĐa VUKElIć ROŽIć, književnica i prevoditeljica (Ivanić-Grad)

nagRada za dOpRInOs UgledU I pROmOcIJI ŽUpanIJe U zemlJI I svIJetU

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Neko je vrijeme studirala i radila u Chicagu (SAD). Radni vijek provela je na po-

slovima inokorespodencije. Glazbeno se obrazovala u glazbenim školama “Milka Trnina” u Ivanić-Gradu i “Pavao Markovac“ u Zagrebu te u American School of Music i De Paul University u Chicagu. Kao glazbe-nik-amater (flautistica) sudjelovala je niz godina u radu tamburaškog i puhačkog orkestra KUD-a “Posavec” (Ivanić-Grad). Sa suprugom, također književnikom, po-krenula je Međunarodne susrete haiku pjesnika u Kloš-tru Ivaniću. U okviru Udruge “Tri rijeke”, čija je tajnica i jedan od osnivača, kao glavna i odgovorna urednica pokrenula je časopis za haiku poeziju na hrvatskom i engleskom jeziku IRIS. Urednica je web stranice hrvat-skih haiku pjesnika. Objavila je nekoliko zbirki pjesama haiku poezije i humoreski. Njezine humoreske i kratke priče tiskane su u nizu časopisa, zbirki i novina. Neke pjesme je i uglazbila. Haiku poeziju redovito objavljuje

u tiskanim i internetskim časopisima za haiku poeziju diljem svijeta te je za nju osvojila brojne nagrade. Ure-đuje i prevodi s engleskog jezika. Glavna je i odgovorna urednica/prevoditeljica nekolicine časopisa, zbornika, zajedničkih i pojedinačnih zbirki poezije.

RENaTa KRUHaN, vlasnica Pekarnice “Zemljić” (Samobor)

nagRada za dOpRInOs UgledU I pROmOcIJI ŽUpanIJe U zemlJI I svIJetU

Od oca nasljeđuje uhodani pekarski obrt. Njezina pekarnica zapošljava 25 radnika koji dnevno peku više od 20 različitih vrsta

kruha, peciva, kolača, koji se prodaju u Bregani, Sa-moboru i Zagrebu.

Za uspješan posao potrebna je stručnost, ali i pra-ćenje svjetskih trendova. Pekarnica “Zemljić” među prvima je, još prije osam godina, uvela HACCP su-stav.

Renata Kruhan često vodi grupe učenika na razna natjecanja na kojima osvajaju medalje, a i sama se natječe u zemlji i inozemstvu. Dosad je najviše po-hvala dobila za kruh s koprivom. Članica je Saveza pekara Hrvatske, a kao članica Rotary kluba obišla je cijeli svijet u potrazi za novim iskustvima.

Aktivna je članica Upravnog odbora Udruženja obrtnika Samobor te Sekcije trgovaca i pekara. Sa Samoborskim muzejom pokrenula je prije 25 godi-na manifestaciju “Kruh i vino”. Poznata je donatori-

ca, uvijek spremna za sudjelovanje na raznim mani-festacijama. Njeguje stari pekarski zanat sudjelujući tako u stvaranju dohotka, ali i promociji gospodar-stva, turizma, kulture i humanitarnoga djelovanja zajedno.


PROMET

Dnevna migracija stanovnika u našoj

županiji doseže brojku od 120.000

IZ SVIH DIJELOVA ŽUPANIJE DO TRGA BANA JELAČIĆA S JEDNOM PUTNOM KARTOM

Počela realizacija projekta integriranog prijevoza

Hodogram aktivnost predviđa da IPP sustav, čiju će okosnicu činiti željeznički prijevoz, bude

uspostavljen 2018. godinePotpisivanjem ugovora o

izradi idejnih projekata organizacije integrira-

nog prijevoza putnika i tarifnog naplatnog sustava za integrirani prijevoz, procjenjene vrijedno-sti 1,25 milijuna kuna, počela je realizacija projekta Integri-ranog prijevoza putnika (IPP) na području grada Zagreba, Za-grebačke i Krapinsko-zagorske županije. Hodogram aktivnosti predviđa da ovaj sustav, čiju će okosnicu činiti željeznički pri-jevoz, bude uspostavljen 2018. godine.

- Za ovaj se projekt zalažem od 2001., otkako sam postao

župan. Za Zagrebačku župa-niju, gdje organizacija javnog prijevoza danas nije dobra, on je izuzetno bitan. Na moju ve-liku radost projekt su prepo-znale i podržale izvršna i pred-stavnička vlast sve tri regije, u kojima su na vlasti različite stranke. Dobili smo i podršku resornog ministra. Potpisiva-njem ovih ugovora stvaraju se uvijeti da se prva faza projekta integriranog prijevoza, vrijed-na oko 145 milijuna eura, kan-didira za sredstva EU fondova - naglašava župan Stjepan Ko-žić. Uz njega prve ugovore o

Javni autobusni prijevoz u županiji obavlja osam koncesionara (nastavak na str. 18-19)

SKUPŠTINA

Kao čovjek koji se bavi gospodarstvom i menadžmentom smatram da je važno što više ljudi uključiti u politiku, jer kroz politiku se mogu mijenjati stvari u društvu. Uključio sam se u HNS čija je osnovna ideologija baviti se razvojem gospodarstva. HNS je liberalna stranka, a ja sam po svom habitusu liberal.

Naša je temeljna uloga rad za boljitak građana

MIR

KO Ž

UŽIĆ

(HNS

)

gospodarstvenik diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje radio u Elektroslavoniji, Gorenju, Dalekovodu... osnivač tvrtki za turističku nakladu i razvoj menadžmenta vlasnik Doma za starije i nemoćne osobe “Oaza”

U politici sam...

Svi zajedno, bez obzira na stranač-ku pripadnost, trebamo se fokusi-rati na našu temeljnu ulogu - rad

za boljitak građana županije, a time i cijelog društva. Bio sam član Pogla-varstva županije gdje sam se zalagao za projekte koji su na dobrobit građana.

Sa zadovoljstvom mogu reći da se ti projekti, poput Vodocprilišta Kosnica ili tarifne unije, na-stavljaju i imaju velike izgle-da da budu realizirani. Kada se ostvaruju projekti za koje se čovjek zalaže u svom po-litičkom djelovanju, to je za njega i određena satisfakci-ja - govori vijećnik Žužić, naglašavajući da se, prije svega, bavi gospodarstvom i menadžmentom, te da u politici ne želi prihvaćati profesionalne funkci-je. Smatra da Županija nije dovoljno iskoristila svoj položaj, činjenicu da kao prsten okružuje grad Zagreb.

- Tu možemo puno više napraviti, i po pita-nju poljoprivrede, ma-log i srednjeg podu-zetništva i turizma. U tom smjeru će ići moja inicijativa, čime se sla-

že i tim ljudi u HNS-u,

da se na ovim područjima organiziraju međustranačka tijela koja će predlaga-ti izvršnoj vlasti pokretanje određenih projekata - govori Žužić. Svijetlim pri-mjerom ističe Distributivni centar za voće i povrće koji je, naglašava, pokre-nut u korist poljoprivredne proizvodnje.

- Takvih projekata može biti i više - dodaje. Nije zadovoljan brzinom kojom se realiziraju kvalitetni projekti, smatra da ti procesi predugo traju.

- Ja sam prvenstveno menadžer i smatram da njihova realizacija mora ići znatno brže - kaže Žužić koji je (kao investitor) Dom za starije i nemoćne “Oaza” u Ključić Brdu (najviše kate-goriziranu ustanovu ovog tipa u RH) sagradio, opremio i otvorio za svega godinu dana. Kaže da dobro surađuje s vijećnicima iz drugih stranaka koji smatraju da je njegov pristup i način razmišljanja ispravan. S onim drugima, dodaje, ne nalazi zajednički jezik. Ističe odličnu suradnju sa županom Kožićem, s kojim se, naglašava, dobro razumije.

- Često i diskutiramo o problemima i tražimo zajednička rješenja - govori Žu-žić, koji se u poduzetničke vode upustio 1989. otvaranjem tvrtke za projektira-nje i konzalting u energetici. Početkom rata, odnosno prestankom investicijske gradnje, pokreće tvrtke za turističku nakladu (VIZA MG) te za razvoj me-nadžmenta (MEP Consult), koje danas uspješno posluju.

Prvenstveno sam menadžer i smatram da realizacija kvalitetnih programa mora ići znatno brže - govori vijećnik Žužić koji je Dom za starije i nemoćne “Oaza” u Ključić Brdu sagradio, opremio i otvorio

za svega godinu dana


PROMET PROMET

Druga faza realizacije IPP susta-va i tarifno-prijevozničke unije, koja se planira ostvariti u 2013., predviđa izradu elaborata pri-lagodbe organizacije strukture IPP-a i prilagodbe željezničkog operatera, projekt automati-zacije naplate sustava IPP-a te infrastrukturnog master plana prilagodbe prometne infra-strukture potrebama IPP-a. Nakon toga slijedi osnivanje upravljačkog društva IPP-a, od-nosno zajedničke agencije za integrirani prijevoz.

Hodogram aktivnosti

Kada bi se karte 'spojile', bilo bi puno jednostavnije

PRIGRADSKI VLAK OKOSNICA JE BUDUĆEGA INTEGRIRANOG PRIJEVOZA

Sjećam se, imali smo već zajedničku kartu za HŽ i ZET i to je bilo super! Sada za vlak imam jednu, a za tramvaj moram kupiti

drugu kartu. Kad bi se one opet 'spojile', bilo bi nam puno jed-nostavnije - vozeći se vlakom od Savskog Marofa prema Zagrebu pripovijeda Marijana Rajčić iz Brdovca. Vlak je, kaže, jeftiniji i brži. - Imamo autobus koji vozi od Brdovca do Zaprešića, no pretjera-no je skup! ljudi ga izbjegavaju. Osim toga, u Zaprešiću moramo presjedati na ZET. Vlakom je puno bolje - dodaje. a upravo vlak, prigradski, okosnica je budućega integriranog prijevoza putnika. - To bi itekako bilo dobro, samo da cijena karte ne ide gore. Često putujem u Zagreb, uglavnom vlakom. Ugodnije je, a i prije dođem - govori Đurđica Vlahek, također iz zaprešićkog kraja. - Uglavnom putujem vlakom. Super je, samo da ima više polazaka - kaže Renata Čičko iz Savskog Marofa. Rijetko koristi autobus, jer je mjesečna karta za vlak osjetno jeftinija. Kaže da je sada pro-blem što u kasnijim večernjim satima nema (lokalnog) autobusa koji iz Zaprešića vozi prema okolnim mjestima. - ZET vozi samo do Zaprešića, pa po djecu, kada primjerice idu u kazalište, moramo dolaziti osobnim automobilom - pripovijeda R. Čičko.

zajedničkoj rea-lizaciji projekta potpisali su grado-načelnik Zagreba Milan Bandić i ob-našateljica dužnosti krapinsko-zagor-skog župana Sonja Borovčak. Njima je predviđeno da poslove izrade idejnih projekata operativno

vodi Grad Zagreb.- Pokrećemo novu

stranicu u povijesti povezivanja grada Zagreba i njegovog okruženja. Ako je ikakav projekt na-sušno potreban na-šim građanima onda

je to projekt integriranog prije-voza - izjavio je Bandić. Smatra

da je dobro “što su dvije župa-nije i Grad Zagreb skupa, jer to je i dobra poruka” te naglašava da će se prema Ministarstvu prometa ići sa zahtjevom za izradu zakona o integriranom prijevozu putnika. A ovo mini-starstvo, dodaje Sonja Borov-čak, zdušno podržava projekt.

- Imamo suport ministra Haj-

Najviše sredstava za uspostavu

sustava planira se osigurati iz

EU fondova

Za izradu idejnih projekata Grad Zagreb

će osigurati 60%, Zagrebačka županija

25%, a Krapinsko-zagorska županija 15%

potrebnih sredstava

daša Dončića, a to je vrlo bit-no zbog izrade zakonodavnog okvira. Naša je namjera da pri-premimo dokumentaciju i bu-demo spremni iskoristiti novac koji nam nude EU fondovi - re-kla je S. Borovčak, dodavši da ljudima puno znači što će istom kartom moći putovati vlakom, autobusom i tramvajem.

Putovanje vlakom, kažu putnici, brže je i jeftinije

Prva faza projekta cijeni se na oko 145 milijuna eura

Sustav će objediniti prijevoz autobusom, vlakom i tramvajem

Predložit će se donošenje zakona o integriranom prometnom sustavu

Željeznički prijevoz trenutačno je uvjetovan

malim brojem kolosijeka i relativno malim brzinama

Zeleni cvijet

Samobor je, i opet, najuređeniji grad županije. Ocijenila je tako, u sklopu akcije Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet 2012., komisija županijske Turističke zajednice. Iza Samobora je Zaprešić, a po-tom Jastrebarsko, koje ima naju-ređeniji park u županiji (Perivoj dvorca Erdödy). Priznanje “Zeleni cvijet sa zlatnim znakom” za naj-ljepšu okućnicu privatne kuće primit će (na svečanosti koja će biti održana na jesen) Iva Magić iz Ivanić-Grada, a za najljepši bal-kon Milica Kudović iz Vrbovca. Plešivička vinska cesta (grad Ja-strebarsko) najbolja je turistička ponuda, odnosno zanimljivost, a Kupalište Vugrinščak u Samoboru najuređenije kupalište u županiji. Turistička zajednica Ivanić-Grada ima najuređeniji turističko-infor-mativni centar. Najoriginalnijim suvenirom odabrane su čokolade “Nautilus”, personalizirane čoko-lade i praline “labores Solisa” iz Zaprešića.

Ruralni razvoj

S ciljem osnaživanja žena rural-nog prostora, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagre-bačke županije održalo je temat-sku sjednicu o lokalnim akcij-skim grupama (laG). O njihovoj osnovnoj zadaći - umrežavanju, pokretanju i provedbi zajednič-kih projekata unutar zemlje, re-gije i/ili Europske unije te načinu njihova financiranja govorila je Višnja Jelić Mück, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj. Govoreći o postupku njihova osnivanja (suradnjom i združiva-njem javnog, civilnog i poslov-nog sektora) rekla je da je u RH dosad osnovano 35 laG-ova.

Javni prijevoz nije važan samo za gradove i urbane sredine. Za ruralna područja on je presudan uvjet za njihovu socijalnu i ekonomsku održivost. Vodeći se

pozitivnim EU iskustvima, kao model rješavanja racionalizacije i učinkovitosti prometnog sustava, povećanja sigurnosti putnika, povećanja dostupnosti i ekonomičnosti putovanja, prišlo se izradi integriranog prometnog sustava.


ODLUKE ŽUPANAODLUKE ŽUPANA

KAKO DO NOVCA EU FONDOVA

PROJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Tijekom dosadašnjeg informiranja poduzetnika, u sklopu INFO

TOČKE, najviše upita postavljeno je oko financiranja projekata obnovljivih izvora energije. O tome danas svatko razmišlja. I onima koji kreću u realizaciju neke druge investicije, pomisao na obnovljive izvore energije daje dodatni motiv za realizaciju. Kako se povećavala zainteresiranost, tako su reagirali i fondovi. Od idućeg IPARD natječaja za mjeru 302, čije se raspisivanje oče-kuje krajem kolovoza, moći će se realizirati investicije u sve oblike obnovljivih izvora energije. Sredstva su značajna, prihvatljive inve-sticije kretat će se do 675.000 eura, od čega će 50% sredstava biti bespovratno. Ostatak investicije moći će se kreditirati izuzetno povoljnim kreditima HBOR-a. Naravno, postoje uvjeti, kao i uvijek u IPARD programu. Osnovni je da će se proizvedena energija mora-ti distribuirati HEP-u, što je često i cilj investitora, te će se morati zadovoljiti svi uvjeti da se postane po-vlašteni proizvođač energije. Postupak je dugotrajan, težak, ali u zadnje vrijeme se skraćuje i vrata investiranja u obnovljive izvore energije polako se otvaraju. IPARD je vrlo točan u svojim zahtjevima i ne traži ništa više, ali ni manje od pozitivnog hrvatskog zakona. Dakle, ako postoji planirana investicija, trud oko prikupljanja doku-mentacije za prijavu na natječaj svakako može rezultirati velikom prednošću u rokovima otplate investicije. Sve informacije o natječaju javno su objavljene na stranicama www. apprrr.hr. Također, danas je izuzetno lako dogovoriti sudjelovanje na edukativnim radionicama za izradu natječaja za EU fondove. Za sve dodatne informacije Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije organizira svaki petak INFO TOČKU na kojoj svaki potenci-jalni korisnik može dobiti sve potrebne informacije za aplikaciju na natječaj. Najave za INFO TOČKU primaju se na telefon 01/6556-051 ili putem e-maila [email protected].

INFO TOČKA Regionalne razvojne

agencije - telefon 01/6556-051

POZIV

Zagrebačka županija će u 2013. sufinancira-ti određene programe u kulturi pa poziva sve zainteresirane ustanove, udruge, organizacije i društva, odnosno njihove osnivače (gradovi i općine dostavljaju programe za ustanove koji-ma su osnivači) da predlože programe u sljede-ćim djelatnostima:

1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST

Sufinanciranje se odnosi na djelatnost narodnih knjižnica na području županije:

a) obnova fonda i popuna zavičajnih zbirkib) pomoć u opremanju novih knjižnica

Uz zahtjev treba priložiti i osnovne pokazate-lje o statusu (samostalna ili u sastavu) i o radu knjižnice (fond, članstvo, posudba, podaci o prostoru i sl.).

2. IZDAVAČKA DJELATNOST

Sufinanciranje pojedinih izdanja na području žu-panije (tiskani i ostali mediji):

a) izdanja koja se odnose na očuvanje baštine, povijest i kulturu županijeb) izdanja značajnih djela tematski ili autorski vezanih uz područje županijec) književna izdanja neprofitnih organizacija ili društava s područja županije

Sufinanciranje izdanja uključuje otkup određe-nog broja primjeraka izdanja. Uz osnovne po-datke o izdavaču, detaljno treba opisati izdanje, priložiti kopiju rukopisa i recenzije (ako ima) te naznačiti ukupan trošak izdanja i strukturu troš-kova, nakladu i predviđenu cijenu pojedinog primjerka.

3. MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST

a) izložbeb) otkup djela, predmeta i sl. za fundusc) manji restauratorski zahvati i zaštita postoje-ćeg fundusad) programi istraživanja i sl.

Uz osnovne podatke o predlagaču, prijedlog treba uključiti detaljan opis zahtjeva, strukturu troškova, kao i predviđene rokove, odnosno ter-mine izvedbe programa, za izložbe podatke o autoru (životopis).

4. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

- zaštita kulturnih dobara

U obzir dolaze manji zahvati na restauraci-ji ili održavanju kulturnih dobara. Uz osnovne podatke o podnositelju zahtjeva, priložiti tre-ba detaljan opis radova, troškovnik i mišljenje Konzervatorskog odjela u Zagrebu za područje Zagrebačke županije.

5. AMATERIZAM U KULTURI

- programi kulturno-umjetničkih udruga:

a) folklorna i glazbena društvab) amaterska kazalištac) amaterske likovne sekcijed) ostale udruge u kulturi

e) djelatnost Županijske zajednice kulturno-umjetničkih udruga

Sufinanciranje se odnosi na:

1. programe i nastupe na županijskoj razini - programi tribina i radionica, izložbi i događa-nja od značaja za županiju.

Društva/udruge u ovoj kategoriji trebaju iscrpno navesti osnovne podatke o društvu, broj člano-va, dosadašnje rezultate, nagrade, priznanja i sl.

2. gostovanja, odnosno sudjelovanja na držav-nim, odnosno međunarodnim natjecanjima/smotrama - detaljno treba obrazložiti prijed-log, detaljan program nastupa, priložiti poziv za sudjelovanje, navesti rokove, odnosno ter-mine, te specifikaciju troškova (u obzir dolaze samo razrađeni programi cjelovite prezenta-cije Zagrebačke županije i Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva kulture).

6. PUČKA OTVORENA UČILIŠTA I CENTRI ZA KULTURU

a) programi od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razini

b) pojedinačni programi koji se nude za razmje-nu na županijskoj razini

c) zajednički programi

U obzir dolaze neprofitni programi u kulturi te tradicionalne (sezonske) priredbe i manifestaci-je od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razini. Pored osnovnih podataka o ustanovi, de-taljno treba opisati predloženi program i navesti specifikaciju troškova.

Svaki prijedlog (pojedini program) mora biti zaseban dokument za koji je potrebno ispuniti: prijavnicu za predlaganje financiranja programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2013. godinu.

U prilogu je obvezno priložiti:- opširniji opis i ostalu dokumentaciju- financijski plan i specificirani troškovnik

Obavezno treba navesti i ostale izvore financi-ranja, naročito iznos kojim program, odnosno djelatnost ustanove, organizacije, društva ili udruge financira jedinica lokalne samouprave (grad ili općina), u protivnom program neće biti razmatran.

Financirat će se isključivo programi, dok se za-htjevi za nabavu opreme (nošnji, dijelova nošnji, instrumenata, informatizaciju, materijalni troš-kovi ili sl.) i za manifestacije lokalnog karaktera neće sufinancirati.

Prijavnicu za predlaganje financiranja programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2013., kao i sve podrobne obavijesti i objašnje-nja mogu se dobiti na telefon 6009 417, http://www.zagrebacka-zupanija.hr ili na adresi:

Zagrebačka županijaUpravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i

tehničku kulturu10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.,

p. p. 974

Prijedloge za sufinanciranje programa treba po-slati na navedenu adresu ili na faks 6154 041, odnosno e-mail: [email protected], najkasnije do 30. rujna 2012. godine.

ZA PREDLAGANJE SUFINANCIRANJA PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2013. GODINU

Nakon javnog poziva općinama i gradovima, župan je donio zaklju-čak o dodjeli financijskih sredsta-va za poticanje osnivanja i razvoja poduzetničkih zona. S 3,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava Župa-nija pomaže izradu projektne doku-mentacije, gradnju infrastrukture u zonama i otkup zemljišta. Svetom Ivanu Zelini (za Zonu gos-podarske namjene Sveta Helena)

odobreno je 700.000 kuna, Velikoj Gorici (Vukovinsko polje), Ivanić-Gradu (Sjever-zona 6), Vrbovcu (Poduzetnik) i Dugom Selu (Puho-vec-Črnovčak) po 500.000 kuna, Pisarovini 400.000, a Mariji Gorici 200.000 kuna. U gospodarskim zonama na prosto-ru županije dosad je sagrađeno oko 250 objekata u kojima je zaposleno više od 5000 radnika.

Razvoj poduzetničkih zona

U sklopu programa poticanja razvoja po-duzetništva, župan je šestorici poduzet-nika (obrtnika) odobrio ukupno 264.643 kune bespovratne potpore za izradu projektne dokumentacije za poslovne objekte. Odobrenim sredstvima pomaže se izrada idejnih i glavnih projekata pro-izvodno-skladišnih hala, poslovno-proi-zvodnih građevina, odnosno proizvodnih radionica.

Potpore za izradu projektne dokumentacije Za uništavanje ambrozije na području županije žu-

pan je odobrio iznos od 50.000 kuna. Po 10.000 kuna, nakon upućenih zamolbi, odobreno je gradskim društvima Crvenog križa Ivanić-Grada i Svetog Ivana Zeline te Zavičajnom ekološkom društvu Zaprešić, dok je Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke župani-je odobreno 20.000 kuna. Zavod već nekoliko godina provodi niz aktivnosti u sklopu preventivnog programa uništavanja ambrozije, poput mjerenja koncentracije peludi u zraku (u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici), izrade peludne prognoze te izrade tjedne karte prevladavajućih vrsta peludi s upozorenjem osobama alergičnim na pelud korova, trava ili drveća. Također, u svrhu uništavanja korova ambrozije, Zavod tiska pla-kate i letke te održava edukativne radionice.

Uništavanje ambrozije

Županija će s 50 posto potrebnih sredstava (preostali dio osigurat će Grad Samobor) sufinancirati izradu glavnog projekta podvožnjaka Stara Bo-bovica na (budućoj) željezničkoj pruzi Podsused - Samobor - Bregana, za koju je izrada glavnog projekta u završnoj fazi. Procjene govore da će izrada glavnog projekta podvožnjaka koštati 210.000 kuna, no stvarni će se iznos znati nakon provedbe javnog natje-čaja i odabira najpovoljnijeg ponuđača (postupak javne nabave provest će Grad Samobor). Investitor gradnje željezničke pruge Podsused - Samobor - Bregana je HŽ infrastruktura, a predviđeni rok za izradu kompletne tehničke dokumen-tacije i ishođenje građevinske dozvole je 31. prosinca ove godine. Gradnja pruge, od velikog značaja za građane zapadnog dijela županije, planira se financirati sredstvima strukturnih fondova EU.

Gradnja pruge Podsused - Samobor - Bregana

Zavod za javno zdravstvo Za-grebačke županije, u suradnji sa sanitarnom inspekcijom, izradio je Program javno-zdravstvenih mjera zaštite zdravlja u 2012., čiju će provedbu Županija finan-cirati u iznosu do 70.000 kuna. Programom je predviđeno, po nalogu sanitarnih inspektora, is-pitivanje zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe. Zavod će obavljati analizu mikro-bioloških parametara sladoleda i kolača (iz slastičarnica) te gotove hrane (iz ugostiteljskih objekata, škola i vrtića). Mjesto i vrijeme uzorkovanja bit će dogovoreno između Zavoda i sanitarne in-spekcije.

Zdravstvena ispravnost hrane

Županija i Općina Gradec potpisat će sporazum o zajedničkom financiranju gradnje autobusnog stajališta (okreti-šta) unutar školskog dvorišta OŠ Gra-dec. Procijenjena vrijednost radova je milijun kuna, od čega se Županija ob-vezuje osigurati 80 posto potrebnih sredstava. Općina Gradec se obvezuje osigurati svu potrebnu projektno-tehničku dokumentaciju, dozvole i suglasnosti te nakon završetka radova ishoditi uporabnu dozvolu. Sadašnja širina prilaza školi, odnosno dvorišta, ne omogućuje okretanje au-tobusa unutar parcele škole, pa djeca u autobus ulaze, odnosno iz njega izlaze na cesti, čime je ugrožena njiho-va sigurnost.

Gradnja autobusnog stajališta

Gradnju nogostupa u Vrbovečkom Pavlovcu, uz državnu cestu, Županija će pomoći sa 600.000 kuna. Ukupna vrijednost ove inve-sticije, okončane ove godine, iznosi 2,47 milijuna kuna. Investitor gradnje nogostupa je Grad Vrbovec. Općini Jakovlje odobreno je 130.000 kuna za sanaciju ilegalno od-loženog otpada na području općine. Sanaciju je naložila inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Financijska pomoć Vrbovcu i Jakovlju

Gradovima i općinama odo-breno je 1,44 milijuna kuna

kapitalne pomoći za ruralni ra-zvoj, odnosno projekte društve-nih domova, područnih škola i nerazvrstanih cesta.

Za uređenje društvenog doma

Kapitalne pomoći za ruralni razvoj

PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Upute za stanovništvo

Toplinski val pratite vremensku prognozu kako

biste znali dolazi li toplinski val klonite se vrućine izbjegavajte izlazak između 11 i 16

sati izbjegavajte naporne vanjske

aktivnosti boravite u najsvježijem dijelu stana redovito pijte vodu ili voćne sokove izbjegavajte alkohol, kavu i čaj konzumirajte salate i voće koje

sadrži više vode ukoliko morate biti na otvorenom,

nosite laganu i široku odjeću, šešir ili kapu

ako osjećate glavobolju, vrtoglavi-cu, mučninu, nagli porast tempe-rature, grčeve, nesvijest ili druge simptome, nazovite vašeg liječnika ili hitnu medicinsku pomoć

nekoliko puta tijekom dana osvježi-te se hladnom vodom, osobito lice i zatiljak

Udrugama koje se bave zaštitom okoliša i prirode odo-breno je, za realizaciju njihovih programa, 200.000 kuna. Na raspisani natječaj javilo se 27 udruga, a financijsku potporu, u rasponu od 5000 do 14.000 kuna, dobile su 22 udruge.

Zaštita okoliša i prirode

u Rugvici odobreno je 100.000 kuna, po 70.000 kuna dobili su Vrbovec za opremanje društve-nog doma u Peskovcu, Jastrebar-sko za adaptaciju vatrogasnog doma u Gornjem Desincu i Dugo Selo za dom DVD-a Prozorje. Po 60.000 kuna odobreno je Du-bravi za adaptaciju vatrogasnog doma u općinskom središtu te Gradecu za uređenje društvenog doma u Velikom Brezovcu.

Brdovec je dobio 100.000 kuna za rekonstrukciju stare škole u Šenkovcu, Pušća 60.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za dječji vrtić, a Sveti Ivan Zeli-na 70.000 kuna za sanaciju kro-višta PŠ Psarjevo Gornje.

Za održavanje nerazvrstanih cesta Klinča Selima, Križu i Sve-tom Ivanu Zelini odobreno je po 100.000 kuna, Krašiću 200.000 kuna, a Rugvici 280.000 kuna.


U NOVOM ČIČU OTVORENA ORDINACIJA OPĆE (OBITELJSKE) MEDICINE

Poboljšana dostupnost primarne zdravstvene zaštite U Novom Čiču, kojemu gra-

vitira stanovništvo neko-liko turopoljskih naselja,

otvorena je ordinacija opće (obi-teljske) medicine Doma zdravlja Zagrebačke županije. Time je is-punjena višegodišnja želja žitelja ovoga kraja.

I prije nego je otvorena, za lije-čenje u ovoj ordinaciji, kaže liječ-nica Anita Ivaci, prijavilo se oko 700 pacijenata, no sada se očekuje osjetno povećanje toga broja. Stje-pan Zagorac, voditelj velikogorič-ke Ispostave županijskoga Doma zdravlja, kaže da ne sumnja u renta-bilnost ordinacije, odnosno prijavu 1700 pacijenata s ovoga područja koji su dosad bili raštrkani po dru-gim ambulantama.

- Stanovnicima smo približili liječnika, a time i povećali kvali-tetu života - naglašava Zagorac, a Večeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije, isti-če da je ordinacija dokaz da se u svim sredinama županije želi omo-

Vujević i potpredsjednik Skupštine Josip Sesan - rekao je da se ovaj projekt nešto duže kreirao i pri-premao, no da je sada stanovništvu omogućeno da u što kraćem vre-

menu dobije kvalitet-nu uslugu primarne zdravstvene zaštite. Podsjetio je da Župa-nija ulaže ove godine u zdravstvo 25 mili-juna kuna, od čega 9 milijuna iz izvornih prihoda proračuna (ostatak su decentra-lizirana sredstva).

Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice, na-glasio je da će liječnička ordinacija u Novom Čiču u mnogočemu pri-donijeti kvaliteti života u kraju koji je zadnjih dvadesetak godina doži-vio značajnu ekspanziju.

I u ovome kraju najraširenije bolesti su visoki krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, masnoće, proširene vene... (Anita

Ivaci, liječnica)

gućiti dostupnost primarne zdrav-stvene zaštite.

- Obiteljska medicina je prva crta pružanja zdravstvene zaštite. Ovom smo ordinacijom doveli liječnika, praktički, pred kućni prag - kaže Bergman.

Nikola Šimac, predsjednik MO Novo Čiče, kaže da se za otvaranje ambu-lante 'žestoko' lobira-lo, jer ona, s obzirom na broj stanovnika koji gravitira ovom području, ima per-spektivu.

- Vjerujem da će se kroz određe-no vrijeme javiti potreba za radom u dvije smjene - dodaje Šimac.

Župan Stjepan Kožić - uz koje-ga su otvorenju ordinacije prisu-stvovali njegov zamjenik Rudolf

Za otvaranje ambulante 'žestoko' se lobiralo, jer ona, s obzirom na broj stanovnika koji gravitira ovom području, ima perspektivu - rekao je Nikola

Šimac, predsjednik MO Novo Čiče

Županija ove godine u

zdravstvo ulaže 25 milijuna

kuna, od čega 9 milijuna iz

izvornih prihoda proračuna

U ordinaciji rade liječnica Anita Ivaci i medicinska sestra

Tanja Budin

Stanovništvu je omogućeno da u što kraćem vremenu dobije kvalitetnu uslugu primarne zdravstvene zaštite

GRADOVI I OPĆINE

OPĆINA RUGVICA UKLJUČENA U PROJEKT VODOOPSKRBE ISTOKA ŽUPANIJE

Novi sustav vodoopskrbe snizit će cijenu vode

Krajem ove godine, očekuje se, u funkciji će biti pročistač otpadnih voda u Oborovskim NovakimaVodoopskrbni sustav Za-

greb-istok od velike je važnosti za općinu Rugvi-

ca. Svjedoče o tome riječi Ivana Remenara, općinskog načelnika, izgovorene na svečanosti u prigodi dana ove općine.

- Naš distributer vode Dukom kupuje vodu od Vodovoda Zagreb po visokoj cijeni u koju zagrebačka tvrtka uračunava sve svoje troško-ve proizvodnje i distribucije vode, gubitaka u mreži, obnove i razvoja mreže. Na tu maloprodajnu cijenu Dukom mora uračunati gubitke u vlastitoj mreži. Kada se tome doda-ju naknade Hrvatskih voda i PDV, naknada za razvoj, kao poseban na-mjenski teret za potrošače, te fiksni dio cijene od 30 kuna po potroša-

je 13 milijuna eura, a očekivani za-vršetak je kraj 2012. godine. Tada bi sagrađenim kolektorima trebale poteći prve količine otpadne vode koje bi uređaj u Oborovskim No-vakima pročistio i ispustio u Savu - podsjetio je Remenar. Naglasio je da gradnja komunalne infrastruk-ture, uz sve pozitivno, donosi i problematične situacije.

- U praksi se vodovi polažu u trup cesta i ulica, što stanovnicima stvara velike neugodnosti. Obično po završetku radova izvođači ne saniraju prometnice kvalitetno te je tvrdnja kako jedno gradimo, a dru-go uništavamo, blizu istine - rekao je Remenar te dodao da je sa Župa-nijom, odnosno ŽUC-om postignut dogovor o udruživanju sredstava kako bi se dio ceste Rugvica - Hru-ščica, nakon završetka gradnje ko-munalne infrastrukture, obnovio u cijeloj širini kolnika.

Župan Stjepan Kožić pozvao je općine i gradove, uključene u projekt vodoopskrbe istoka županije,

na dogovor oko zajedničkog distributera vode te rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na trasi

cjevovoda

Prostor i pretpo-stavke za napredak općine stvarani su kroz prethodno

razdoblje. Danas ima-mo radne zone na vrlo atraktivnim lokacijama, uskoro i potpuno komu-nalno opremljene (Siniša Kušeković, predsjednik Općinskog vijeća)

ču mjesečno, dolazi se do jedne od najviših cijena vode u okolici, što je loše za stanovništvo - rekao je Remenar, dodavši da trgovanje vodom pod ovakvim okolnostima nije dovoljan izvor prihoda za po-zitivno poslovanje Dukoma. Govo-rio je i o gradnji sustava odvodnje i pročistača otpadnih voda, započe-toj prije tri godine.

- Nastavak gradnje glavnih ko-lektora i uređaja za pročišćavanje, kao dio zajedničkog sustava Rugvi-ce i Dugog Sela, financira se kre-ditom Svjetske banke. Vrijednost radova koji se trenutačno izvode

Priznanja su uručena najboljim učenicima i studentima, uspješnim obrtnicima i poduzetnicima te udrugama i pojedincima čiji je dugogodišnji rad ostavio značajan trag u životu općine

Uređaj za pročišćavanje financira se kreditom Svjetske banke

ZDRAVSTVO


GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

FARKAŠEVAC - OBNOVLJENO SPORTSKO IGRALIŠTE, UREĐEN PARK, SAGRAĐENA PRILAZNA CESTA ŠKOLI

Nakon mosta slijedi gradnja rotoraNa vrijeme smo počeli pripremati projektnu

dokumentaciju za naše programe, koje smo

prilagodili podravskom ipsilonu - poručio je

općinski načelnik Željko Copak

U ime Županije svečanosti u Farkaševcu (završila je kultur-no-umjetničkim programom na prostoru novoga igrališta) prisustvovao je zamjenik žu-pana Rudolf Vujević koji je, među ostalim, rekao da su škola i crkva dvije najvažnije institucije u mjestu te da je zadaća Županije pomoći da mladost ostane u ovom pre-krasnom kraju. - Naša je misija osigurati jed-nake uvjete života onima koji žive u Farkaševcu ili centru Vrbovca i Velike Gorice - na-glasio je Vujević te pozitivnim primjerom istaknuo vodstvo općine koje je 'po tiho' pripre-malo projekte koji su sada u fazi realizacije.

Zahvalnice općine, za dopri-nos gospodarskom razvitku, promicanju kulture, vatroga-stva, organizaciji manifestaci-ja.., primili su Ivica Horvat, obrt “Frigoterm”, Ivica Slatković, Biff d.o.o., crkveni zbor Sve-te ane Rozga, DVD Bobovec i OPG Horvat.

Osigurati jednake uvjete života

Općinske zahvalnice

dovec - Bjelovar, odnosno Sveti Ivan Žabno - Čazma - pojasnio je Copak. Most koji je Županijska uprava za ceste (ŽUC) počela ne-davno graditi zamijenit će dotra-jali, male nosivosti, čija je širina omogućavala tek jednosmjerni promet. Novi će biti širok osam metara i njime će smjeti prome-tovati teretna vozila ukupne mase do 40 tona.

- Unatoč ograničenju, teretna vozila su prometovala i starim mostom i time ugrožavala sigur-nost prometa - kaže Ivan Mikul-čić, ravnatelj ŽUC-a, tvrtke koja u gradnju mosta ulaže 900.000 kuna.

- Most i rotor za nas su zna-čajne investicije - kaže načelnik Copak, dodavši da je ŽUC pre-poznao potrebe ovoga kraja, pa je tako u fazi ishođenja i lokacijska dozvola za rekonstrukciju pro-metnice od Cirkvene do Kabala u dužini oko deset kilometara. Kolnik je sada širine tri metra, a rekonstrukcijom se širi na 5,5 metara. Radi se o prilaznoj cesti budućem izlazu s podravskog ip-silona.

Novi most će biti širok osam metara i njime će smjeti prometovati teretna vozila ukupne

mase do 40 tona

Puno toga možemo učiniti zajedno, u slozi i 'simbiozi' sa Zagrebačkom županijom - poručio je gradonačelnik

susjednoga Vrbovca Vladimir Bregović

Na zajednički cilj mora biti jasno izražen. I dalje stvarati za dobrobit svih nas - rekao je načelnik Franjo Štos

budućoj brzoj cesti ili autocesti, vidjet ćemo što će biti, a s koje je izlaz udaljen svega četiristotinjak metara od središta Farkaševca - za svečane sjednice Općinskoga vijeća rekao je načelnik Željko Copak.

U Farkaševcu se gradi i novi most, preko kanala Dunjara, a na jesen će biti raspisan i natječaj za gradnju rotora u središtu mjesta.

- On je neophodan kako bismo usporili promet. Bit će sagrađen na raskrižju cesta Vrbovec - Gu-

Puno nam to znači, prven-stveno zbog sigurnosti djece. Dosad je autobusno

stajalište bilo uz glavnu promet-nicu, sada autobus ulazi u dvo-rište škole - o novosagrađenoj prometnici u središtu Farkaševca govori voditeljica tamošnje po-dručne škole Ankica Višak. Uče-nici škole, njih 160, ali i mještani ovoga naselja dobili su, u prigo-

di dana općine, i novouređeno (vanjsko) sportsko igralište s tri-binama. Uređen je u Farkaševcu i park ispred crkve, oko koje je postavljena nova ograda.

- Nikada ne smijemo biti za-dovoljni, no dosta smo napravili. Na vrijeme smo počeli pripre-mati projektnu dokumentaciju za naše programe, koje smo pri-lagodili podravskom ipsilonu,

Prenamjena stare škole u po-slovno-poduzetnički cen-tar, uređenje i proširenje

mjesnoga groblja u Rozgi, pokre-tanje poduzetničke zone... glavni su projekti koje u narednom raz-doblju planira realizirati Općina Dubravica. Za svečane sjednice Općinskoga vijeća, u prigodi dana ove općine, načelnik Franjo Štos rekao je da novi projekti “treba-ju osnažiti razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma te time poboljšati kvalitetu života stanov-ništva”.

- I dosad se intenzivno radilo na razvoju i gradnji komunalne infrastrukture uz veliku pomoć

Središte Farkaševca mijenja izgled

Farkaševac je najistočnija općina županije

U gradnju mosta Županijska uprava za ceste ulaže 900.000 kuna

NA BLAGDAN SVETE ANE OPĆINA DUBRAVICA SLAVI SVOJ DAN

'Vuče nas želja za bolje sutra zaprešićkog kraja'

Radi se projektna dokumentacija za uređenje i proširenje mjesnoga groblja u Rozgi

- Dubravica je svjetli primjer općine koju vuče želja za bolje sutra zaprešićkog kraja - rekao je Turk, dok je potpredsjednik Žu-panijske skupštine Josip Sesan poručio da će Županija i dalje, u skladu s mogućnostima, pratiti projekte ove općine.

Županije, koja je uvijek podrža-vala naše projekte. Radilo se i na razvoju školstva, trudili smo se pridonijeti razvoju poljoprivrede i gospodarstva, zaštititi našu kul-turnu baštinu, naš okoliš, rješavati socijalnu problematiku... - pobro-jao je Štos.

Gradonačelnik Zaprešića Želj-ko Turk, čestitavši domaćinima njihov dan, istaknuo je da se opći-ne ne dijele na velike i male, već na one koje znanjem i umijećem vode svoje sredine i one druge.

Članice Udruge žena “Bobovljanke”

Predaja općinskih zahvalnica

U programu je sudjelovao KUD “Pavao Štos”


VIJESTI VIJESTI

MEĐUNARODNA GLAZBENA SVETKOVINA “LUŽNICA ANNO DOMINI 2012.”

Večer u čast Milke TrnineMilka se dokazala na pozornicama Münchena,

Londona, New Yorka..., ali nijedna njezina izvedba, kako je sama željela, nije ostala

tonski zabilježena

Završna večer 3. među-narodne glazbene svet-kovine “Lužnica Anno

Domini 2012.”, održana u Du-hovno-obrazovnom centru Ma-rijin Dvor Lužnica, bila je po-svećena - magičnom šetnjom kroz prostor, vrijeme i umjetnost - osebujnoj Milki Trnini.

Uoči 150. obljetnice njezina rođenja, koja će nizom događaja biti proslavljena iduće godine, koncert mezzosopranistice Du-bravke Šeparović Mušović, uz klavirsku pratnju Lane Bradić, vratio je na scenu Milku Trninu, opernu divu iz maloga Vezišća. Otpjevavši skladbe slavnih skla-

datelja, D. Šeparović Mušović na simboličan je način izrazila gla-mur i talent kojima je, na vrhun-cu svoje slave, zračila M. Trnina. Milka se dokazala na pozornica-ma Münchena, Londona, New Yorka..., ali na žalost nijedna nje-zina izvedba, kako je sama želje-la, nije ostala tonski zabilježena.

Uvod u koncert, pjesme dobro-došlice posjetiteljima je podario KUD “Graničar”, koji više od stotinu godina baštini kulturnu tradiciju moslavačkog kraja iz kojega je potekla i M. Trnina. Općina Križ, suorganizator do-gađanja, dobrodošlicu je pože-ljela “Milkinim medenjakom”, slatkom suvenir-slasticom, a put pozornice gosti su kročili tepi-hom od ružinih latica. Na tome putu vidjeli su Milku Trninu kroz oči likovne umjetnice Ljerke Njerš.

Te su večeri prvi puta javno-sti predstavljeni Milkini rukopi-si, pisma koje je svojevremeno pisala gradonačelniku Požege, a koja odišu njezinim izrazitim domoljubljem i ljubavlju prema hrvatskom jeziku.

Povodom 150. godišnjice ro-đenja, Milka Trnina će iduće go-dine, financiranjem Zagrebačke županije (čija je počasna građan-ka), dobiti monografiju, dobit će i poštansku marku, a načelnica Križa i saborska zastupnica Iva-na Posavec Krivec nada se da će 2013. biti proglašena i godinom Milke Trnine.

- Veselo očekujemo taj trenutak koji će označiti i početak velikog projekta kulturno-memorijal-noga centra u Vezišću, na Sipu, odakle je ta mala petogodišnja djevojčica zakoračila u veliki svi-jet - kaže I. Posavec Krivec.

Povodom 150. godišnjice rođenja, Milka Trnina će iduće godine, financiranjem Zagrebačke županije (čija

je počasna građanka), dobiti monografiju

Mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović nastupila je uz klavirsku pratnju Lane Bradić

Repliku kostima Kundry izradila je restauratorica tekstila Mirjana Pavetić

Završen je postupak pripajanja Jamstvene agencije za poticanje maloga gospodarstva Zagrebačke županije trgovačkom društvu Regionalna ra-zvojna agencija Zagrebačke županije. Odluka o pripajanju donesena je početkom srpnja na sjednicama skupština obaju društava. Ovim činom smanjit će se troškovi funkcioniranja jednog trgovačkog društva, što u ovim kriznim uvjetima nije zanemarivo, racionalizirat će se poslovanje, bolje iskoristiti financijski potencijali, racionalnije koristiti prostorni uvje-ti, a poboljšat će se i ekonomičnost poslovanja. Regionalna razvojna agencija preuzela je cjelokupno dosadašnje poslova-nje Jamstvene agencije, koje će i proširiti provodeći projekte za obrtnike, male poduzetnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Prijava i vođenje projekata sufinanciranih novcem EU fondova

EDUKACIJA DJELATNIKA ŽUPANIJE

Obilaskom (za javnost nedavno otvorenih) rudarskih rovova

Kokel i Sveto Trojstvo - u sklopu projekta “Sveta Barbara” najvećim dijelom obnovljenih sredstvima INTERREG III a programa EU - zavr-šila je edukacija djelatnika Zagre-bačke županije o fondovima EU i projektima financiranim njihovim sredstvima. Kao primjeru dobre prakse, o pro-jektu “Sveta Barbara”, u koji je bilo uključeno deset partnera s hr-vatske i slovenske strane i čija je vrijednost iznosila 275.087 eura, govorio je Josip lebegner, tajnik KUD-a “Oštrc”. - Sve je počelo još 2002. kad je pro-

fesor Boris Šinkovec, inače geolog zadužen za provedbu istražnih rudarskih radova u Rudama 50-ih godina prošloga stoljeća, došao s idejom otvaranja rudarskog mu-zeja - rekao je lebegner, ukazavši na sve probleme na koje su članovi KUD-a “Oštrc” naišli kada su kre-nuli s realizacijom ideje. Zasad je obnovljeno 250 metara rudarskih rovova. S prijavom i vođenjem projekata sufinanciranih iz fondova EU, ta-kođer primjerima dobre prakse, polaznike edukacije upoznale su Itana Bukovac i anamarija crno-jević iz Pučkog otvorenog učilišta Samobor.

Pripajanje Jamstvene agencije Regionalnoj razvojnoj agenciji

Svečanosti u Jastrebarskom prisustvovali su župan Stjepan Kožić i potpredsjednici Župa-nijske skupštine Marija ledin-ski anić i Josip Sesan.- Zagrebačka županija je poda-rila niz poznatih osoba, a jedna od najvećih je svakako Vladko Maček, izuzetan lider hrvat-skoga naroda - rekao je župan.

Lider hrvatskoga naroda

DAN VLADKA MAČEKA U JASTREBARSKOM

Političar izvanrednog poštenja i čvrstih načela

Maček je bio zatvaran i proganjan od velikosrpske klike u staroj Jugoslaviji, od fašista za vrijeme rata, od

komunista nakon rata

Svečanom sjednicom Gradsko-ga vijeća Jastrebarskoga, po-

tom paljenjem svijeća ispred nje-gova spomen-poprsja, obilježena je 133. godišnjica rođenja Vladka Mačeka, za mnoge, opetovano se ponavlja, najvećaga hrvatskog po-litičara 20. stoljeća. Njegova politi-ka - poštenje, pravica i čovječnost, svrstava ga u red najsvjetlije figure moderne političke povijesti Hrva-ta. Sklon konzervatizmu, ideološki izraziti antikomunist i antifašist, bio je protivnik svih ekstremno li-jevih i desnih kretanja. Bio je za-tvaran i proganjan od velikosrpske klike u staroj Jugoslaviji, od faši-sta za vrijeme rata, od komunista nakon rata. Maček je, rekla je za svečanosti u Jastrebarskom pred-sjednica Gradskoga vijeća Nadica

Žužak, mjera poštenja, dosljedno-sti i morala u politici. Njegova je neprolazna zasluga što je u teškim okolnostima počeo s obnovom hr-vatske državnosti te je 1939. svo-jom mudrom politikom postigao sporazum o autonomiji Banovine Hrvatske. Bila je to stepenica pre-ma uspostavi današnje, moderne i europske Hrvatske.

Maček je bio političar izvan-rednog poštenja i čvrstih načela, kojega nije vodilo vlastoljublje, nego duboka težnja da ostvari ideal braće Radić - demokratsku i huma-nu hrvatsku državu. Još u mladosti shvatio je vrijednost nauka braće Radić, kao hrvatskog putokaza u budućnost te tome ostao privržen cijeli život.

Čovjek je velik po duhu i djelima, a ne po stasu i bogatstvu


POLJOPRIVREDNA ZADRUGA “KUPINA-EKO”

VIJESTI VIJESTI

Manji prinosi, no bolja kakvoća ploda

Tradicionalna manifestacija “Dani hrvatskih kupina”, što

je u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom “Kupina-eko” organi-ziraju Zagrebačka županija i Grad Zagreb, simbolično je sredinom srpnja otvorena na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava. Članovi PZ “Kupina-eko”, njih desetak, pod kupinom imaju oko devet hektara poljoprivrednih površina.

- 'Natukao' sam 30 godina rad-nog staža, a onda završio na bur-zi. Počeo sam se tada baviti po-ljoprivredom, a prve sam kupine posadio prije šest, sedam godina. Sada imam 2000 grmova - pripo-vijeda Zlatko Ribić iz Preseke. O kakvoći ovogodišnjeg ploda kaže sve najbolje, no ne i o količini.

- Velike je štete nanio mraz, oko Uskrsa, uslijed čega su se smrzli rodni pupovi. Onda je došla suša. Imamo natapanje u kupinjaku, no potoci su ostali bez

vode. Kada sam podizao kupi-njak, nisam ni slutio da će kroz par godina temperature ići i do 40 stupnjeva. Sada se zna dogoditi da plod zakipi na stablu - govo-ri Ribić. No, visoke temperature imaju i svoju prednost. Ovogo-dišnja kupina ima više suhe tvari, slatka je, aromatičnija...

Župan Stjepan Kožić, uz kojega je otvorenju manifestacje prisustvovao i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan, pozvao je ekološke i konvencionalne uzgajatelje kupine da se prijave na natječaj kojim Župa-nija potiče unapređenje proizvodnje. - Želimo doći do optimalne tehnolo-gije prerade kupine i proizvodnje kupinova vina - rekao je župan. Manife-staciju je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, podsjetivši da su Zagreb i Zagrebačka županija među najvećim proizvođačima voća u RH.

Tehnologija proizvodnje kupinova vina

Zlatko Ribić ima 2000

grmova kupine

Što se ne proda svježe, preradi se

Suša štedljivo koristite pitku vodu iz vodovoda, ne

perite njome automobile, pločnike, ne zalijevaj-te vrtove i travnjake

zbog mogućih redukcija, osigurajte pričuvu vode za piće

smanjite kemijsko i biološko zagađivanje vla-stitih otpadnih voda kako bi što manje zagađi-

vale vodotoke s niskim vodostajem u koje se ulijevaju

ne ložite vatru na otvorenom, ne bacajte opuške i zapaljene šibice u prirodi zbog opasnosti na-stanka i širenja požara

vrtove i travnjake zalijevajte vodom dovedenom iz većih vodotoka

PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Upute za stanovništvo

IZMEĐU ČEMERNICE I KRIŠCA ODRŽANO NATJECANJE U ORANJU

‘Više volim traktor nego kuhaču’Sudjelovalo je 16 natjecatelja, a najbolji su izborili odlazak na državno prvenstvo

Celi sam život orala, još s ko-njima. Mlada sam ostala bez muža, a decu je, tri kćeri, tre-

balo othranit - sjedeći na traktoru, čekajući znak za početak zaoravanja prve brazde, pripovijeda Marica Lon-čar iz Čemernice, jedina žena među 16 natjecatelja ovogodišnjega župa-nijskog natjecanja orača. - Došla sam provjeriti svoje sposob-nosti, tak sebi za volju. A i razonoda je to - nastavlja Marica, a onda ozbilj-no dodaje: “Više volim traktor nego kuhaču, da je trebalo ići na natjeca-nje u pripremanju kolača - tam me ne bi bilo!” Danas obrađuje pet hek-tara zemlje, kaže nešto plati, a nešto

pomognu i zetovi. Natjecanje orača, jubilarno deseto, održano je na par-celi Stjepan Lopeca, između Čemer-nice i Krišca (općina Kloštar Ivanić). - Osjetio sam miris zemlje još dok sam bio mali. Često sam s ocem sje-dio na traktoru kad je išal na oranje - govori Stjepan. Stočar je, ima šez-desetak krava, obrađuje 65 hektara zemlje i ore četverobraznim premet-njacima. Na parceli na kojoj je održa-

no natjecanje, a koja će na jesensku preoricu, u proljeće planira sijati ku-kuruz. Natjecanje orača, na kojemu su naj-bolji izborili odlazak na državno pr-venstvo u rujnu u Sinju, bilo je pri-goda za razmjenu iskustava, ali i dodatnu edukaciju, jer pravilnim se oranjem, upozorio je voditelj natje-canja Dario Padro, prinosi mogu po-većati do deset posto.

U kategoriji pluga ravnjaka najbolje je orao Stjepan Doračić iz Šibica (grad Zaprešić), a u kategoriji

premetnjaka Dražen Manojlović iz Ladine (općina Dubrava)

Marica Lončar na svojem Fergusonu

Otvaranje prve brazde

Hrvatska je ove godine (u rujnu) domaćin Svjetskog natjecanja u oranju

Domaćin natjecanja bila je općina Kloštar Ivanić

Na livadama Odranskog polja sve manje se čuje 'kreks-kreks'

Kosac je ptica selica velika poput goluba, ali puno dužihnogu kojima se spretno probija kroz visoku travu

U OPĆINI ORLE ODRŽANA MANIFESTACIJA 'KOSCI ZA KOSCE'

Opada broj kosca, ugrožene i zaštićene vrste ptice u Odran-skom polju. I dok je prije 13

godina, kada je počelo prebrojavanje pjevajućih mužjaka, prebrojano njih 79, ove je godine taj broj pao na sve-ga 16. Najveći su razlog tome, kaže Vlatka Dumbović Mazal iz Državne uprave za zaštitu prirode, zapuštene livade košanice zbog čega kosci gube prirodno stanište.

Želeći ukazati na nužnost očuvanja biološke raznolikosti - u suradnji s Državnom upravom, Središnjim save-zom uzgajivača hrvatskog posavca i Općinom Orle - Javna ustanova “Zele-ni prsten” zadnje subote u srpnju već treću godinu, organizira manifesta-ciju “Kosci za kosce”. Središnja tema ovogodišnje bila je prilaz košnje liva-da konjskom kosom.

Kosac se gnijezdi na livadama uz vlažna

staništa

Odransko polje predloženo je

za uvrštavanje u ekološku mrežu

EU “Natura 2000”


TURIZAMTURIZAM

Adresa: Pavlovčani 12C, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)98 246256, +385 (0)98 365986 Mail: [email protected] Internet stranica: www.cibandrago.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 12 osoba

Adresa: Žumberak, Jurkovo Selo 42, 10455 Kostanjevac Tel.: +385 (0)1 6272145, +385 (0)98 475524Mail: [email protected], [email protected] Internet stranica: www.podzumberak.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 8+2 osoba

Adresa: D. Zdenčina, K.Vodopića 7, 10 450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6288102, +385 (0)91 5131748Mail: [email protected] Internet stranica: www.simanovic.hr

Radno vrijeme: prema dogovoru Smještaj: 13 osoba

Seosko domaćinstvo Ciban

Adresa: Ivana Turka 50, 10292 Šenkovec, Brdovec Tel.: +385 (0)1 3391129, +385 (0)95 5369297Mail: [email protected]

Radno vrijeme: ponedeljak - nedelja 11:00 - 23:00 Smještaj: 5 osoba

Seoski turizam “Stara Preša”

Adresa: Prodindol 54, 10453 Sv. Jana Tel.: +385 (0)1 6287372, +385 (0)98 281583Mail: [email protected] Internet stranica: www.jana.hr

Radno vrijeme: 10.00-22.00 Smještaj: 16 osoba

Vinska kuća Jana

Adresa: Klake 40, 10 435 Klake, Samobor Tel.: +385 (0)1 3382335, +385 (0)98 9288773Mail: [email protected] Internet stranica: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: tijekom cijele

godine, ali prema najavi i dogovoru Smještaj: 3 odrasle osobe ili 2 odrasle i 2 djece

Seoski turizam Slakoper Zavičajna zbirka Etno kuća pod Okićem

Seosko domaćinstvo “Podžumberak” Turističko seosko gospodarstvo Šimanović

Adresa: Šumećani, 10313 Graberje Ivanićko Tel.: +385 (0)1 2889900, +385 (0)91 2820496Mail: [email protected] Internet stranica: www.kezele-vino.hrRadno vrijeme: 12.00-18.00, ili prema dogovoru Smještaj: 30 osoba

Kezele selski turizamAdresa: Hrastje Plešivičko 24, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6281865, +385 (0)98 227678

Mail: [email protected] Internet stranica: www.kolaric-vina.hrRadno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 50 osoba

Adresa: Sobočani, 10312 Kloštar Ivanić Tel.: +385 (0)1 2880000, +385 (0)98 1770998, +385 (0)98 204522Mail: [email protected] Internet stranica: www.ladanjkodstrica.hr

Radno vrijeme: utorak - nedjelja 12.00 h - 22.00 h i po dogovoru Smještaj: 6 osoba, 4 sobe

Malo gospodarstvo Kolarić Ladanj kod strica

Adresa: Nespeš 8b, 10 382 Donja Zelina Tel.: +385 (0)1 2043491, +385 (0)98 377907Mail: [email protected] Internet stranica: www.vina-kos-jurisic.hr

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 2 osobe

Adresa: Medven Draga 13, 10 454 Krašić, Čunkova Draga 19, 10 455 Kostanjevac (udaljenost Medven Draga-Čunkova Draga 700 m) Tel: 385 (0)1 6270347, 385 (0)95 9062783 Mail: [email protected]

Internet stranica: www.imanje-medven.com Radno vrijeme: po najavi Smještaj: 7 osoba

Kos-Jurišić Seoski turizam Medven

U suradnji s Poljopri-vrednom zadrugom “Kupina-eko”, Županija i Grad Zagreb organi-zirali su i ove godine Dane hrvatskih kupina. Ovo ljetno bobičasto voće Zagrepčani mogu kupiti od deset ekološ-kih proizvođača.

(str. 29)

Dani hrvatskih kupina

pridonijeli razvoju i promociji Županije...imovinski delikti u porastu su za 24,7%, provalne krađe...

Documents