SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Prof. dr. sc. Dragana Grubiie-mail: grubisic@efst.hrtel. O21 430 655

Tema: OBLIKOVANJE I UPRAVLJANJE OPERACIJAMA

1. Pojam upravljanja operacijama Upravljanje operacijama, u najirem smislu rijei, jeste sistemsko upravljanje i kontrola procesa transformacije inputa u output.

Upravljanje operacijama ima jednako znaenje u proizvodnji i uslugama.

1.1. Proizvodnja u razliitim poduzeima (proizvodnim i uslunim):

PROIZVODNJAINPUTIOUTPUTIBankaBlagajnici, osoblje, raunalna oprema, sredstva i energijaFinancijske usluge, depoziti, uvanje stvari, i sl.RestoranKuhari, konobari, hrana, oprema, sredstva i energijaObroci, zabava i zadovoljni kupciBolnicaLijenici, medicinske sestre, osoblje, oprema, sredstva i energijaZdravstvene usluge i zdravi pacijentiSveuiliteFakultet, osoblje, oprema, sredstva, energija i znanjeObrazovani studenti, istraivanje i javna uslugaTvornicaOprema, ureaji, rad, energija i sirovineDovreni proizvodi (robe)Zrakoplovna kompanijaZrakoplovi, oprema, piloti, stjuardese, ljudi zadueni za odravanje, rad i energijaPrijevoz s jedne lokacije nadrugu

1.2. Odluke pri upravljanju operacijamaKvaliteta - 'Proizvodnja' je tipino odgovorna za kvalitetu roba ili usluga. Odluke o kvaliteti idu u pravcu ugradnje kvalitete u proizvod u svim fazama proizvodnje.Proces - Odluke o procesu odreuju koji e se procesi ili oprema koristiti. Obuhvaaju vrstu opreme i tehnologije, tokove procesa, prostorni raspored postrojenja i slino.Kapacitet - Odluke o kapacitetu odnose se na osiguranje potrebne veliine kapaciteta, na pravom mjestu i u pravo vrijeme.Zalihe - Odluke o zalihama u proizvodnji odreuju to treba naruiti, koliko i kada.Radna snaga - Odluke o radnoj snazi ukljuuju odabir, zapoljavanje, otputanje, obuku, nadzor i naknade.

2. UPRAVLJANJE KVALITETOM

Kvaliteta sa stajalita proizvoaaKvaliteta sa stajalita potroaa

2.1. Faze planiranja i kontrole kvaliteteDefinirati znaajke kvalitete - utvrditi to je za potroaa bitno a to ne.Odluiti na koji nain izvriti mjerenje svake od znaajki - razviti metode za mjerenje znaajki kvalitete, bilo vizualno, bilo ureajima.Uspostaviti standarde kvalitete - obino se ustanovljavaju kao tolerancije ( iznosi) ili minimalne i maksimalne prihvatljive granice.Uspostaviti program nadzora poslovoe, ukljuivanjem radnika - vriti kontrolu, ali ne svih proizvoda nego koristiti metode uzorkovanja.Pronai i odstraniti uzroke loe kvalitete Nastaviti s provoenjem poboljanja - ovim se sprjeava samo nastajanje greaka; koristi se pravilo da je prevencija jeftinija od ispravljanja greaka.

2.2. Strategije i metode upravljanja kvalitetom

Potpuno upravljanje kvalitetom i kruoci kvaliteteInenjerstvo kvalitete kao filozofija (Deming i Taguchi)

2.3. Trokovi kvalitete

Ukupni troak kontrole = trokovi kontrole + trokovi loe kvalitete trokovi preventive interni trokovi+ + trokovi ocjene eksterni trokovi

2.4. Oblikovanje sustava za kontrolu kvaliteteSustav za kontrolu kvalitete moe se podijeliti u etiri koraka:

Odreivanje kritinih toaka svakog procesa, gdje su potrebni pregled i testiranje.Odluivanje o vrsti mjerenja koje treba koristiti u svakoj toki kontrole.Donoenje odluke o opsegu kontrole (inspekcije).Odluivanje o tome tko treba obavljati kontrolu.

2.5. Statistika kontrola kvalitete

Kontrola u tijeku procesa (kontrolni uzorci, kontrolne karte)Kontrola na kraju procesa (planovi prijema, metoda znaajnih razlika)

3. OBLIKOVANJE I IZBOR PROCESA3.1. Oblikovanje proizvodnih procesa

3.1.1. Izbor procesaOdluke o izboru procesa odreuju:tip proizvodnog procesa i odgovarajui opseg tog procesa.

Dvije osnovne klasifikacije procesa:proces prema vrsti toka proizvoda (linijski, prekidani, projektni), proces prema narudbama kupaca (proizvodnja za skladite, proizvodnja prema narudbi).

Karakteristike procesa

KarakteristikeLinijskiPrekidaniProjektniProizvodVrsta narudbe

Tok proizvodaRaznolikost obujmaTip tritaObujamKontinuirana ili veliko serijskaSekvencijalniMalaMasovnoVelikiU serijama

IzmijeanVelikaSpecijalnoSrednjiPojedinana

Nema gaVrlo velikaJedinstvenoJedinica proizvodaRadVjetineTip zadatkaPlaaMalePonavljajuiMalaVelikeNerutinskiVisokaVelikeNerutinskiVisokaKapitalUlaganjaZaliheOpremaVelikaMaleSpecijaliziranaSrednjaVelikeOpe namjeneMalaSrednjeOpe namjeneCiljeviFleksibilnostTrokoviKvalitetaIsporukaMalaMaliKonzistentnaNa vrijemeSrednjaSrednjiKonzistentnaNa vrijemeVelikaVisokiKonzistentnaNa vrijemeKontrola i planiranjeKontrola proizvodnjeKontrola zalihaLakaLakaTekaTekaTekaTeka

Proizvodnja za skladite nasuprot proizvodnji prema narudbi

KarakteristikeProizvodnja za skladiteProizvodnja prema narudbi

ProizvodSpecificiran prema proizvoauMala raznolikostJeftinSpecificiran premakupcuVelika raznolikostSkupCiljeviUravnoteenje zaliha, kapaciteta i uslugaUpravljanje vremenimaisporuke i kapacitetimaGlavni problemi proizvodnjePredvianjePlaniranje proizvodnjeKontrola zaliha Obeanja o isporuciVrijeme isporuke

3.1.2. Odluke o izboru procesaOdluka o izboru procesa obuhvaa analizu sljedeih imbenika:uvjeti tritapotrebe za kapitalomradna snagamenederske vjetinesirovinetehnologija.

3.1.3. Vertikalna integracijaIntegracija prema natragIntegracija prema naprijedimbenici koji utjeu na odluku o vertikalnoj integraciji: integracija prema natrag: trokovi i pouzdanost nabave; integracija prema naprijed: kanali distribucije i pouzdanost potranje.Odluke o vertikalnoj integraciji su strateke odluke. One trebaju podravati korporacijsku strategiju te biti dio proizvodne strategije.

3.2. Oblikovanje uslune proizvodnje3.2.1. Karakteristike uslugekupac se dovodi u direktan kontakt s proizvodom,kupac je izvor nesigurnosti,kupac treba biti doveden do usluge ili usluga do kupca,usluga se ne moe proizvesti na jednom mjestu i otpremiti do drugog,usluga ne moe biti uskladitena.

Razlike izmeu tvornike i uslune proizvodnje

Tvornika proizvodnjaUsluna proizvodnjaProizvod je opipljivProizvod je neopipljivVlasnitvo se prenosi u trenutku kupnjeVlasnitvo se openito ne prenosiProizvod se moe preprodatiPonovna prodaja nije moguaProizvod se moe pokazati prije kupnjeProizvod ne postoji prije kupnjeProizvod se moe uskladititi kao zalihaProizvod se ne moe uskladititiProizvodnja prethodi potronjiProizvodnja i potronja dogaaju se istodobnoProizvodnja i potronja mogu biti prostorno odvojeneProizvodnja i potronja moraju se dogaati na istoj lokacijiProizvod se moe transportiratiProizvod se ne moe transportirati (premda se proizvoai mogu)Indirektni je kontakt mogu izmeu kompanije i kupcaU veini sluajeva direktni je kontakt potrebanProizvod se moe izvestiUsluga se, normalno, ne moe izvesti ali sustav isporuke usluge moePoslovanje je organizirano po funkcijama kod ega su prodaja i proizvodnja odvojeneProdaja i proizvodnja ne mogu se funkcionalno odvojiti

3.2.2. Okosnice uslugaStrategija uslugaKupacSustavLjudi

3.2.3. Model uslugaStrategija uslugaOblikovanje uslunog proizvodaOblikovanje sustava pruanja uslugaMjerenje

3.3. Analiza toka procesaAnaliza toka procesa pomou dijagrama toka - Cilj je smanjiti vrijeme protoka ili vrijeme ciklusa (ukupno vrijeme naruivanja, izrade i distribucije proizvoda), na nain da se smanje gubici u procesu.

Gubitkom se smatra svaka ona operacija ili postupak koji ne daju vrijednost tijekom procesa proizvodnje, ukljuujui transport, kontrolu, zastoj i uskladitenje proizvoda.

Operacije koje se javljaju tijekom procesa proizvodnje prikazuju se pomou simbola u dijagramu toka: - operacija, - transport, - kontrola, D - zastoj, - skladitenje.

Pitanja pri analizi dijagrama tokato? to kupac treba? Koje su operacije stvarno neophodne?Tko? Tko izvodi svaku operaciju? Moe li se operacija preoblikovati tako da se koristi manje rada? Tko su dobavljai?Gdje? Gdje se izvodi svaka pojedina operacija? Moe li se poboljati prostorni raspored sredstava za rad?Kada? Kada se izvodi svaka pojedina operacija? Postoje li preveliki gubici vremena, ili zalihe?Kako? Kako se operacije izvode? Mogu li se korisititi bolje metode, postupci ili oprema? Mogu li s operacije promijeniti tako da se izvode lake?

Analiza toka materijala nije samo karakteristina za tvorniku proizvodnju. Ona je prisutna i u uslunoj proizvodnji.

Primjeri uslune proizvodnje sa znaajnim tokovimamaterijala: robne kue mjeovite robe, restorani,potanske usluge, openito robne kue i trgovine na malo.

3.4. Prostorni raspored sredstava za rad3.4.1. Prostorni raspored kod prekidanih procesa

Kriteriji za donoenje odluka o prostornom rasporedu sredstava za rad :minimizaciju trokova rukovanja materijalima,minimizaciju udaljenosti koju trebaju proi kupci,minimizaciju vremena putovanja zaposlenih i maksimalno pribliavanje meusobno povezanih odjela.

Najea ogranienja:ogranienje prostora,potreba da se zadre fiksne lokacije nekih odjela (otprema i preuzimanje zbog utovara - istovara),ograniena mogunost teinskog optereenja nekih podnih povrina,sigurnosni i poarni propisi,zahtjevi za prolazima.

Cilj - pronai najbolji ili barem zadovoljavajui prostorni razmjetaj sredstava za rad, koji zadovoljava sva primjenjiva ogranienja.

3.4.2. Prostorni raspored sredstava za rad kod linijskih procesaProblem - uravnoteenje (balansiranje) montane trake.

Cilj - uz dano vrijeme ciklusa odrediti minimalan broj radnih stanica ili radnika (ili smanjiti vrijeme ciklusa uz danibroj radnih stanica ili radnika). To znai da e svaki radnik imati minimalno vrijeme nerada u skladu sa strukturom proizvoda, a linija e koristiti to je mogue manji broj ljudi.

3.4.3. Prostorni raspored kod projektaZajednika karakteristika svih vrsta projekata:

rukovanje materijalima esto vana stavka,prostorni raspored diktiran u velikoj mjeri tehnolokim prioritetima, kao i razlozima terminskih planova.

4. ODLUKE O SREDSTVIMA ZA RADTri kljuna pitanja pri donoenju odluka o sredstvima za rad jesu:

Koliko kapaciteta je potrebno (veliina kapaciteta)?Kada su kapaciteti potrebni (izbor trenutka nabave)?Gdje bi kapaciteti mogli biti locirani (lokacija na dugi rok)?

5. PLANIRANJE I TERMINIRANJE PROIZVODNJE5.1. Planiranje proizvodnjeFaze izrade operativnog plana:utvrivanje potrebnih kapaciteta,utvrivanje raspoloivih kapaciteta,utvrivanje stvarnog tehnolokog ciklusa,utvrivanje redoslijeda lansiranja,utvrivanje stvarnih rokova poetka i zavretka posla.

5.2. Terminiranje proizvodnjeRazlika izmeu terminiranja i agregatnog planiranja:

Agregatno planiranje - odreuje potrebne resurse; provodi seu razdoblju od oko jedne godine.Terminiranje - alocira resurse koji su agregatnim planiranjem postali raspoloivi kako bi se na najbolji nainostvarili ciljevi proizvodnje; provodi se u razdoblju od nekoliko mjeseci, tjedana ili sati.

Terminiranjem se nastoji ostvariti nekoliko meusobno suprotnih ciljeva:visoka efikasnost (pomou visoke iskoritenosti rada, opreme i prostora),niske zalihe (mogue, ali zbog manjka raspoloivih materijala ili dugih vremena izmjena mogu dovesti do niske efikasnosti. U kratkom roku - izbor: uinkovitost - niske zalihe),dobra usluga kupcu.

5.2.1. Linijski procesi (montana linija i procesne industrije)Problemi terminiranja kod linijskih procesa:Problem je djelomino rijeen oblikovanjem procesa (proizvod tee od jednog radnog mjesta do drugog bez tekoa), a gotovo da ne postoji kada se na jednom postrojenju izrauje samo jedan proizvod (tok materijala odreen oblikovanjem procesa).Problem postoji kada se na jednom postrojenju izrauje nekoliko proizvoda, jer se pojedini proizvodi izrauju u posebnim serijama (za svaki sljedei proizvod treba izvriti promjenu koja moe biti jednostavna ili sloena - promjena sredstava za rad ili modifikacija radnih mjesta).

5.2.2. Prekidani procesiKarakteristika prekidanih procesa: jedinice se kreu uz mnoga zastajkivanja, zbog rasporeda opreme (grupe strojeva ili specijalistiki poslovi).Posljedica toga: poslovi ili korisnici ekaju u repu - zalihe proizvodnje se poveavaju, ljudi ekaju u repovima - terminiranje sloeno i teko.Problem terminiranja: kako postupati s repovima (veina vremena u ovim procesima potroi se na ekanje - kod jako optereenih poslova, ekanje moe biti i 95% od ukupnog vremena proizvodnje). Rjeenje ovih problema vezuje se za input-output analizu, radno optereenje, odreivanje slijeda poslova i pravilo hitnosti.

5.2.3. Planiranje i terminiranje projekataProjektni tip proizvodnje koristi se za proizvodnju jedinstvenogproizvoda (jedne jedinice). Zbog toga je upravljane proizvodnjomrazliito od onog kod prethodnih tipova proizvodnje.

Projekti: brodovi, putniki zrakoplovi, filmovi, prikupljanje financijskih sredstava i sl.

Metode terminskog planiranja projekata: Ganttov dijagram ili metodemrenog planiranja.

6. UPRAVLJANJE ZALIHAMA6.1. Svrha zaliha

Zatita protiv nesigurnostiOmoguavanje ekonomine proizvodnje i nabavePokrivanje oekivanih promjena u potranji ili ponudiOsiguranje tranzita.

6.2. Problemi odluivanja

Koje bi predmete (materijale) trebalo drati na zalihama?Koju koliinu bi trebalo naruiti?Kada bi narudbu trebalo poslati?Koja bi se vrsta sustava kontrole zaliha trebala koristiti?

6.3. Trokovi zaliha

Trokovi predmeta / materijalaTrokovi naruivanja (ili pripreme strojeva)Trokovi uvanja (ili odravanja)Trokovi nedostatka zaliha

6.4. Zalihe kod nezavisne potranje Nezavisna potranja ona na koju utjeu trini uvjeti, koji su izvan kontrole dotine proizvodnje (zalihe gotovih proizvoda i rezervnih dijelova).

Kada se zalihe ovih proizvoda smanjuju, lansira se narudba za dodatne koliine materijala, ime se zalihe popunjavaju.

6.4.1. Modeli zaliha kod nezavisne potranje

Ekonomina koliina narudbeSustav kontinuiranog nadzora (Q sustav)Sustav povremenog nadzora (P sustav)

6.5. Zalihe kod zavisne potranje

Zavisna potranja ovisi o potranji za proizvodima koji se sastoje od razliitih komponenti (dijelovi i sklopovi potranja kojih ovisi o potranji za konanim proizvodom). Koliina naruenih zaliha temelji se na potrebama za predmetima vie razine.

6.5.1. Modeli zaliha kod zavisne potranje

MRP sustavJIT sustav

7. UPRAVLJANJE RADOMUpravljanje radom obuhvaa tri znaajna podruja:

rukovoenje ljudima oblikovanje poslovamjerenje i unapreivanje performanci (uinaka)

7.1. Rukovoenje radnom snagom u proizvodnjiNajea konstatacija:Radna snaga je najloije upravljani resurs u proizvodnji!Pojam radne snage ukljuuje:'plave ovratnike''bijele ovratnike'.

Naela rukovoenja radnom snagom:1. Uskladiti radnika i njegov posao. Ljude treba birati za poslove na temelju njihovih individualnih razlika i sklonosti prema poslu. Poslove treba oblikovati za radnike koji su na raspolaganju firmi.2. Jasno definirati odgovornosti radnika. Ako su odgovornosti nejasne, radnici se mogu osjeati frustrirano. Rezultat toga je slaba kvaliteta, niska proizvodnost i sukob meu pojedincima. Zato se odgovornosti trebaju definirati za sve radnika kroz opis poslova ili oitovanje o ciljevima, uz stalno auriranje.

3. Uspostaviti standarde performanci. Njima se specificira to se od radnik oekuje, te omoguava vea decentralizacija glede kontrole radnika. Oni se takoer trebaju poboljavati tijekom vremena.4. Osigurati komunikaciju i ukljuivanje zaposlenih. Ljude treba informirati o politici kompanije i oni trebaju osjetiti kako mogu utjecati na tu politiku sudjelovanjem u donoenju odluka.5. Osigurati obuavanje. Obuavanje treba poeti od prvog radnog dana, a usavravanje nastaviti kroz stalno obrazovanje i obuavanje.

6. Osigurati dobar nadzor. Nadzor obavlja nadzornik koji treba biti kompetentan i u tehnikim i u managerskim vjetinama, te treba posjedovati osjeaj za poten i nepristrani odnos prema ljudima.7. Nagraditi ljude za ostvarene performance. Da bi se ovo moglo, potrebno je postaviti standarde performanci. Nagraivanje za ostvarivanje performanci primarna je metoda motiviranja ljudi za realizaciju ciljeva. Nagrade mogu biti: plaa, unapreenje, poloaj, tapanje po ramenu, itd.

7.1.1. Japanski koncept rukovoenja radom snagomOvaj koncept obuhvaa:

odgovornost radnikatrajnost zaposlenjaneprekidan trening / obuavanjenapredovanje na temelju staa na poslu

7.1.3. Filozofija radne snageDanas je prisutan trend prema razliitom tipu radnog mjesta u odnosu na ono u prolosti. To vodi razvoju potreba za tzv. koherentnom politikom ili filozofijom o radnoj snazi.

Sutina je da se najprije razvija vizija poslovanja, a zatim definira uloga ljudi.

Filozofija radne snage temelji se na sljedeem:

fleksibilne vjetine,obuavanje za 'orua za unapreivanje proizvodnosti i kvalitete',stabilnost zaposlenja,klima otvorenosti, potovanja i participacije,odgovornost RS za stalno unapreenje sustava kvalitete.

7.2. Oblikovanje poslovaOblikovanje poslova je sinteza pojedinanih zadataka ili aktivnosti uposao koji je dodijeljen radniku ili skupini radnika. Oblikovanjem posla treba specificirati:koje zadatke treba napraviti,tko ih treba napraviti, ikoji se rezultati oekuju.Oblikovanjem posla u potpunosti se specificira sadraj posla i odgovornost radnika glede njegova izvrenja.

7.3. Mjerenje i unapreivanje performanci

Mjerenje rada 'plavih ovratnika'Mjerenje rada 'bijelih ovratnika'