1

Primjena Kolektivnog ugovora

Članak 1.

Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem

tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda.

Upit - Da li su zdravstvene ustanove, ustanove koje su osnovane rješenjem Ministarstva zdravstva? Te na koji način utvrditi koje ustanove su osnovane rješenjem Ministarstva (npr. da li su ustanove za kućnu njegu zdravstvene ustanove)? Zaključak br.71:U smislu Kolektivnog ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove su ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Upit - Da li kolektivni ugovor (od 1.1.2005.) u zdravstvu vrijedi i za zdravstvene radnike koji su zaposleni u zakupu? Tumačenje je različito, pa Vas molim Vaš stručan odgovor. Zaključak br. 199: Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05 i 20/06) propisano je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda. Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma. Upit - Ugovorni sam doktor stomatologije u zakupu od 01.01.2000. godine. Sa medicinskom sestrom imam sklopljen ugovor o radu poštujući tada važeći Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

2

Zanima me da li me obvezuje novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja jer u čl. 1. stoji da se na radnike u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači RH i županije, te u čl. 99. gdje se utvrđuje obveza Ministarstva zdravstva i sindikata da će preuzeti obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika zaposlenih kod zakupaca u domu zdravlja. Znači li to da radnopravni status nije riješen Kolektivnim ugovorom? Ako sam u obvezi poštivati novi Kolektivni ugovor zanima me:

a. da li plaću mogu korigirati imajući u vidu visinu novčane naknade koja je ugovorena sa HZZO-om kako piše u čl. 33. Odluke o osnovama za sklapanje Ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2005. godinu., tj. da li mogu uvećavati ili umanjivati plaću prema odnosu visina glavarine /standard po timu?

Zaključak broj 301:Člankom 1. Kolektivnog ugovora određeno je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kao i radnika Zavoda. Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovog Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma. Člankom 33. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2006. godinu, privatni zdravstveni radnici u zakupu doma zdravlja obvezni su, prilikom određivanja plaća svojih radnika, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koja je ugovorena između Zavoda i privatnih zdravstvenih radnika za ugovorene i izvršene zdravstvene usluge. Upit - Zamoliti ćemo Vas tumačenje je li se prava iz rada i po osnovi rada uređena Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja trebaju provoditi na radnike u Psihijatrijskoj bolnici Lopača. Psihijatrijska bolnica Lopača, Dražice, Lopača 11, je zdravstvena ustanova čiji je osnivač grad Rijeka. Obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, na temelju sklopljenog ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Temeljem članka 36. i 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Psihijatrijska bolnica Lopača je uvrštena u mrežu javne zdravstvene službe. Stoga, držimo da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja da se prava i obveze iz rada i po osnovi rada, uređene u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, provode i na radnike Psihijatrijske bolnice Lopača. Zaključak broj 362: Uvidom u sudski registar utvrđeno je da je osnivač grad Rijeka te se primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora.

3

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje

Članak 18.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u

koju svaka imenuju po tri predstavnika i njihove zamjenike.

Sjedište povjerenstva je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora: - daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje

ugovorne strane, - prati izvršavanje ovoga Ugovora, - izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Upit - Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? Zaključak br. 210: Člankom 18. stavkom 3. Kolektivnog ugovora propisano je da Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

– daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

– prati izvršavanje ovoga Ugovora, – izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Radni tjedan

Članak 30.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju

drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.

Upit - Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni

4

rada a kojim se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedan dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje.

Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti a ne da se rad organizira u ovom slučaju osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno.

Da li radnik može raditi šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada?

Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedam i pol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? Zaključak br.55: Obveza je ravnatelja sukladno članku 57. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) te članku 30. Kolektivnog ugovora da u okviru redovnog tjednog radnog vremena organizira rad u zdravstvenoj ustanovi. 4. Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada, a kojima se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedna dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti, a ne da se rad organizira u ovom slučaju sa osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada, odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta

5

stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili je započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Da li radnik može raditi i šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada, odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada? Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedamipol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? Odgovoreno. Zaključak broj 55. 6. Da li radnici i poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena ? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Zaključak br. 226: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Ako radnik odradi više od redovnog fonda sati za jedan mjesec, npr. 170 sati, a redovni fond je 168 sati, taj višak sati tj. 2 sata uvećavaju se u omjeru 1 : 1,5, odnosno radnik je ostvario 3 slobodna sata. Što učiniti u slučaju ako radnik odredi manje sati, npr. 165 sati a ne potrebnih 168. Zaključak br. 252: Kolektivnim ugovorom nije ugovorena preraspodjela radnog vremena, a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje puni mjesečni fond sati. Upit - Predmet: Smjenski rad - odnos Pravilnika o radnom vremenu i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, tumačenje traži se Upitom od 30.05.2005. godine zamolili smo da nam dostavite tumačenje odnosa normi stavka 2., članka 30. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» 09/05) (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) kojim je određeno da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na pet dana u tjednu od ponedjeljka do petka i članka 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO. Naime člankom 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO propisan je način rada ordinacija primarne zdravstvene zaštite u kojima rade radnici koji ne obavljaju kućne posjete na način da

6

se rad obavlja u smjenama od 7.00 do 14.30 i od 13.00 do 20.30 sati uz odrađivanje razlike sati (2,5 sati tjedno) subotom do 40 satnog tjednog radnog vremena. Rad djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu financira se iz sklopljenog Ugovora između Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba i HZZO, koji ugovor Zavodu nameće obvezu organizacije radnog vremena sukladno navedenom članku 6. Pravilnika. Kako Kolektivni ugovor i Pravilnik na različit način definiraju smjenski rad isto nam stvara probleme u organizaciji radnog vremena i dovodi do otpora djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu kod zahtjeva za podržavanjem rasporeda rada sukladno Pravilniku. Stoga molimo tumačenje da li je Služba za školsku i sveučilišnu medicinu dužna organizirati rad u smjenama sukladno Pravilniku da bi djelatnici ostvarili pravo na naknadu za smjenski rad bez obzira na drugačiju regulativu u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak broj 329: Organizacija radnog vremena u zdravstvenim ustanovama nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 31.

Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika

od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi: – s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, – intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35

sati tjedno. Upit - Može li se radniku koji ostvaruje pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno odrediti da još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) radi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima? Zaključak br.48:Radnik koji ostvaruje pravo sukladno članku 31. Kolektivnog ugovora na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno ne može još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) raditi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima. Upit - Ako liječnici specijalisti radiolozi i inženjeri medicinske radiologije sada rade 35 sati tjedno, a ne rade s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja 2/3 radnog vremena, da li moraju raditi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

7

Zaključak br. 251: Člankom 31. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da su poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja poslovi s otvorenim izvorima zračenja i intravenozna aplikacija citostatika – pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za te poslove određuje se opseg skraćenog radnog vremena na 35 sati tjedno. Liječnicima specijalistima radiologije i inženjerima medicinske radiologije koji ne rade s otvorenim izvorima zračenja sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora određuje se radno vrijeme u trajanju od 40 sati tjedno. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 320: Liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

8

Dopunski rad

Članak 32.

Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena,

ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu. Upit - Članak 32. Ugovora: Može li zdravstveni radnik raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena u drugoj Ustanovi, (ali ne duže od jedne trećine) temeljem Ugovora o suradnji između svoje matične ustanove i te druge zdravstvene ustanove, a da takav rad nije suprotan članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Zaključak br.64:Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora.

Odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada

Članak 34.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati

neprekidno. Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće,

elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

Upit - Kako organizirati dežurstvo koje samo traje 16 sati uz odredbu članka 34. Članak 34. stavak 2. koji glasi: «Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebne hitne intervencije. Zaključak br.57:Sukladno članku 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) dežurstvo jest poseban oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.

Tjedni odmor

Članak 35.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

9

Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Upit - Članak 35. Ugovora: Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Što je sa slučajevima kada je radnik dežuran npr. u nedjelju, nakon slobodne subote? Da li mora i u tom slučaju koristiti 48 sati tjednog odmora neprekidno, što bi značilo 2 radna dana usprkos slobodnom danu u subotu? Odgovoreno. Zaključak br. 58.

Upit – Članak 35. Ugovora: Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme «obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da li je poslodavac dužan tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme? Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem radnik mora iskoristiti slobodni dan. (5 ZA, 1 PROTIV).

Godišnji odmor

Članak 36.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi najkraće

trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža – od 5 – 10 godina 2 radna dana – od 10 – 15 godina 3 radna dana – od 15 – 20 godina 4 radna dana – od 20 – 25 godina 5 radnih dana – od 25 – 30 godina 6 radnih dana – od 30 – 35 godina 7 radnih dana – preko 35 godina 8 radnih rada

10

b) prema složenosti poslova – poslovi zdravstvenog radnika

specijalista 5 radnih dana – poslovi VSS 4 radna dana – poslovi VŠS 3 radna dana – poslovi SSS, VKV, KV 2 radna dana – ostali poslovi 1 radni dan

c) prema posebnim socijalnim uvjetima – roditelju, posvojitelju ili staratelju

s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana – roditelju, posvojitelju ili staratelju

za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan

– roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta 3 radna dana

– invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog oštećenja 2 radna dana

d) prema uvjetima rada – rad u smjenama, s pripravnošću ili

dežurstvom, rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena 2 radna dana

– rad uz specifično otežane uvjete rada određene pravilnikom Zavoda, uz suglasnost Sindikata 2 radna dana

e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena – na zatvorenim odjelima psihijatrijskih

bolnica, – na odjelima s bolesnicima koji se

liječe od AIDS-a, – na odjelima s bolesnicima koji se liječe

od aktivne TBC, – na patologiji, – s otvorenim izvorima ionizirajućeg

zračenja, – intravenoznoj aplikaciji citostatika, – nuklearnoj medicini, – na radiološko-dijagnostičkim i

terapijskim postupcima, – na gastroenterologiji – RCP, – na interventnoj gastroenterologiji, – na interventnoj kardiologiji, – na interventnoj pulmologiji 5 radnih dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana. Iznimno od stavka 2. ovoga članka, radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavka

e) ovoga članka pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.

11

Upit - Članak 36. st. e) Ugovora: Da li pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije ako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala (ne rade obdukcije)? Zaključak br. 65: Pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije iako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala sukladno članku 36. točci e) Kolektivnog ugovora. Upit - Člankom 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, točkom e pod točkom 4. propisano je da se radnicima na patologiji dodaje 5 radnih dana godišnjeg odmora, prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena.

U Općoj bolnici «Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica postoji jedinstvena cjelina «Djelatnost za patologiju i citologiju». U istim prostorima rade patohistološki i citološki laboratorij, te imaju radne prostorije u koje se ulazi iz istog hodnika.

U posebnoj zgradi nalazi se prosektura u kojoj rade liječnici specijalisti patolozi za vrijeme obdukacija, te pomoćnik obducenta koji je smješten tijekom cijelog radnog vremena u toj zgradi.

Navedenom odredbom Kolektivnog ugovora nije definirano na koje radnike se odnosi ista, tako da se može shvatiti da se odnosi na sve radnike zaposlene u toj djelatnosti. Pitanje:

Da li radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici imaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora, ili se to odnosi samo na radnike koji rade 2/3 radnog vremena u prosekturi? Zaključak br.106: Radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora. Upit - medicinske sestre koje radu u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante razvrstane su u točku 7 zdravstveni radnik u poliklinikama, sa 8% dodatka. Kako obavljaju u pretežitom dijelu poslove endoskopije u gastroenterološkoj ambulanti i u okviru toga i asistiraju i instrumentiraju liječnicima interventnim gastroenterolozima, smatraju da trebaju biti razvrstane u točku I. zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija). Isto tako smatraju da su zakinute na broj dana godišnjeg odmora sukladno čl. 36. točki e Kolektivnog ugovora. Smatraju da s obzirom na svoje poslove i potrebu obavljanja hitnih intervencija kada dolaze i izvan redovnog radnog vremena po pozivu, imaju pravo na 5 radnih dana kao radnik na interventnoj gastroenterologiji. Interventni gastroenterolog liječnik specijalista kojemu one asistiraju ima pravo na 5 radnih dana godišnje odmora sukladno točki e čl. 36. Kolektivnog ugovora. U privitku dostavljamo prigovor navedenih djelatnica.

12

Zaključak br.114: Medicinske sestre koje rade u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante imaju pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora te nemaju pravo na 5 radnih dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora. Upit - Člankom 36. točkom d pod točkom 2. utvrđeno je da radnik ima pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora ukoliko radi uz specifično otežane uvjete rada određene Pravilnikom Zavoda uz suglasnost sindikata. Zaključak br.115: Ovaj upit se odnosi na specifična radna mjesta određena pravilnikom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za radnike u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Upit - Članak 36. «Godišnji odmori» Da li radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavak «e» poslodavac može ograničiti trajanje godišnjeg odmora na 30 dana umjesto 35 dana, zato što je više od 6 mjesecu u toj godini bio na bolovanju ? Zaključak br. 272: Poslodavac ne može radniku ograničiti trajanje godišnjeg odmora. Upit - Molimo cijenjeni Naslova da nam dostavi obvezujuće tumačenje odredbe članka 36. stavka 1. predstavka e) točke 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/05). Da li ing. med. radiologije zaposlen u RTG kabinetu doma zdravlja ima pravo na dodatak od 5 radnih dana godišnjeg odmora temeljem citirane odredbe, tj. «prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima»? Zaključak br. 283: Pravo na pet (5) radnih dana godišnjeg odmora prema posebnim uvjetima rada ostvaruje se sukladno ugovoru o radu pod uvjetom da radnik radi najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Upit - Postavlja se pitanje: može li Ljekarna Osijek u općem aktu Pravilniku o radu Ljekarne utvrditi povoljnije trajanje godišnjeg odmora tako što će danima godišnjeg odmora prema kriteriju složenosti poslova, utvrditi i povećati druge veće kriterije za još dva radna dana godišnjeg odmora od točke 1. do 5. od već utvrđenih kriterija dana u članku 36. stavku 1. podstavku b). Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva, tako npr., 1. poslovi zdravstvenog radnika specijalista 7 radnih dana, 2. poslovi VSS 6 radnih dana, 3. poslovi VŠS 5 radnih dana itd. ? Zaključak br. 284: Sukladno članku 3. stavku 2. Kolektivnog ugovora, prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

13

Upit - Na temelju članka 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. br. 9/05) u podstavku e) piše da djelatnici na zatvorenim psihijatrijskim odjelima imaju pravo na pet radnih dana godišnjeg odmora. Odjel psihijatrije pri Općoj bolnici Bjelovar je zatvoreni odjel od samog osnutka 1958. godine. S obzirom na iskusnu ekipu liječnika pacijenti se rijetko šalju u druge ustanove tako da na našem odijelu se zbrinjavaju sve psihijatrijske dijagnoze. Često su prisilne hospitalizacije gdje smo doslovno životno ugroženi. Jedina nagrada za takav težak i stresan rad su bili 5 dana dužeg godišnjeg odmora koji nas je razlikovao od ostalih kolegica na manjim odjelima. To nam je pravo bilo priznato sve ove godine i ove godine bez objašnjenja ukinuto. Medicinske sestre i tehničari na zatvorenom odjelu provode puno radno vrijeme. Na odjelu 2 sata rade socijalne radnice dok ostali dio radnog vremena provode u dnevnoj bolnici na otvorenom odjelu. Puno radno vrijeme na zatvorenom odjelu provode spremačice. Na odjelu se nalaze priznati od HZZO kreveti za narkomaniju. Takvi pacijenti obavezno su na zatvorenom odjelu i vrlo agresivni za vrijeme apstinencijskih kriza. Molimo odgovor za ove tri skupine zaposlenika. Zaključak br. 285: Ako sukladno ugovoru o radu radnik radi najmanje 2/3 radnog vremena na zatvorenom odjelu bolnice ima pravo prema posebnim uvjetima rada na pet (5) radnih dana godišnjeg odmora. Upit - Cijenjeno Povjerenstvo obraćam Vam se ispred Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara Hrvatske sa molbom za tumačenje članka 31, 36 i 65 Kolektivnog ugovora. U navedenim člancima stalno se navodi «intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se obavlja 2/3 radnog vremena» pri čemu je došlo do različitih tumačenja i neprimjerenog provođenja Kolektivnog ugovora, prema kojem bi se medicinskim sestrama koje rukuju citostaticima smanjila/ukinula postojeća radna prava. Na osnovi saznanja i informacija koje smo dobili na brojnim predavanjima edukacijskim radionicama/seminarima, organiziranim u okviru naših redovnih godišnjih sastanaka smatramo da rukovanje citostatskim lijekovima predstavlja potencijalni rizik za zdravlje izloženih medicinskih sestara. Tome u prilog govore i rezultati mnogobrojnih znanstveno-istraživačkih studija dostupni u relevantnoj svjetskoj literaturi (popis u prilogu). Rezultati istraživanja provedenih na medicinskom osoblju koje rukuje citostaticima ukazuje na štetne učinke ovih supstanci koji proizlaze iz izloženosti ovim agensima koji su po svojoj prirodi citotoksični, genotoksični i/ili teratogeni, a pokazuju toksične učinke na pojedine organe ili sustave organa. Smatramo da navedeno vrijeme «2/3» je nemjerljivo ako iz navedenih samo nekoliko primjera štetnost utjecaja citostatika koji spadaju u grupu opasnih lijekova je akumulativno. Citostatici se primjenjuju prema «protokolima» (MVAC.PT.. FEC.PVB.. ), a pojedini protokoli kontinuirano traju i do pet dana bez prekida. Većina sestara koja priprema i rukuje sa citostaticima tim je lijekovima izložena dugi niz godina, a mnoge sestre nisu pod redovnim zdravstvenim nadzorom, pa stvarne posljedice njihove profesionalne izloženosti na zdravlje nikada nisu bile niti procijenjene.

14

S obzirom na uvjete rada u kojima medicinske sestre rukuju citostaticima, mišljenja smo da se razina do sada postignutih radnih prava nikako ne bi smjela ograničavati ili samovoljno tumačiti. Zato upravo Vas molimo da nam protumačite navedene članke Kolektivnog ugovora kako bi se što prije mogao početi primjenjivati u svim zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske. Zaključak br. 286: Radnik ima pravo na pet radnih dana godišnjeg odmora pod uvjetom da najmanje 2/3 radnog vremena radi na poslovima s posebnim uvjetima, odnosno intravenoznoj aplikaciji citostatika. Zaštita na radu regulirana je Zakonom o zaštiti na radu. Upit - Molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora članak 36. stavak 1. podstavak d : Imaju li patronažne sestre pravo na 2 dana godišnjeg odmora obzirom da više od 2/3 radnog vremena provede na terenu ? Zaključak br. 288: Patronažne sestre imaju pravo na dva (2) radna dana godišnjeg odmora prema uvjetima rada sukladno članku 36. stavku 1. podstavku d) Kolektivnog ugovora. Upit - Da li radniku za rad u turnusu pripada pravo na 2 dana godišnjeg odmora prema kriterijima iz stavka 1. podstavak d. alineja 1. ovog članka? Zaključak broj 292: Prema odredbi članka 36. stavka 1. podstavke d) radniku za rad u turnusu ne pripada pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora. Upit - Prema članku 36. stavku 1., točki d) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvom, rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena, odnosno prema uvjetima rada radnik ima pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora. Pitanje: da li se i rad u turnusu, sukladno članku 58., stavku 6. Kolektivnog ugovora, smatra uvjetom rada za dobivanje 2 radna dana godišnjeg odmora? Odgovoreno. Zaključak broj 292. Upit - Članak 36. Kolektivnog ugovora: vezano za broj dana godišnjeg odmora, prema točki e) Ugovora, radnici na patologiji ostvaruju pravo na pet dana godišnjeg odmora. Na tu temu postoje dva Zaključka, i to Zaključak br. 65, od 03. svibnja 2005. godine, prema kojem radnici u djelatnosti patologije imaju pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora, i ako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala, te zaključak br. 106 od 07. listopada 2005. godine prema kojem radnici u patohistološkom i citološkom laboratoriju bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora. Molimo tumačenje koji od zaključaka je potrebno primijeniti.

15

Na Vaše traženje izvješćujemo Vas da se naš upit odnosi na radnike na radnim mjestima: liječnik specijalista patolog, medicinsko.laboratorijski ing. I medicinski tehničar, a svi rade na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno na poslovima u patohistološkom laboratoriju. Za sada ne rade obdukcije. Zaključak broj 297: Radnik koji radi na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno u patohistološkom laboratoriju nema pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 320: Liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

16

Članak 37.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini

kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom,

odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Upit - Ujedno Vas molim da li se dodatak na plaću od 20% odbija tijekom bolovanja i godišnjeg odmora? Zaključak br.134: Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno članku 37. Kolektivnog ugovora. Za vrijeme bolovanja radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 70. Kolektivnog ugovora. Upit - Kad je radnik na godišnjem odmoru iz čl. 37. GKU, da li to utječe na osnovnu plaću kao osnovicu za primjenu izračuna postotka dodatka iz čl. 65. i postotka uvećanja za staž u zdravstvu iz čl. 67. Da li su, dakle, dodatak iz čl. 65. i uvećanje iz čl. 67. u mjesecu u kojem je radnik na godišnjem odmoru, su manji za dio manje odrađenih sati, ili su isti kao i kad nije na godišnjem odmoru, odnosno radi? Zaključak br.137: Sukladno članku 37. stavku 2. Kolektivnog ugovora, radniku pripada naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. U prosječnu mjesečnu plaću uračunavaju se i dodaci temeljem članka 65. i 67. Kolektivnog ugovora. Upit - ČLANAK 37. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu, da li to znači da mu se isplaćuje osnovna plaća bez dodataka? Ukoliko se radniku obračunava naknada za god. odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca naše je pitanje koji je to prosjek, sa ili bez dodataka na plaću?

Odgovoreno. Zaključak br. 137. Upit - Da li je poslodavac, bez obzira na financijsku situaciju, dužan primijeniti odredbu članka 37. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i isplatiti radniku naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene

17

radniku u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije od odredbe stavka 1. istoga članka? Zaključak br. 170: Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Upit - Da li se kod izračuna naknade za godišnji odmor temeljem prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca uzima iznos naknade isplaćene radniku za dane godišnjeg odmora koje je radnik već koristio u ta tri mjeseca ? Zaključak broj 291: Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Članak 39.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, sukladno zakonu. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz

obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije. Upit - Što se tiče korištenja godišnjih svih ovih godina godišnji odmor koristili smo u dva djela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja pa do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br.145:Sukladno članku 39. stavku 1. Kolektivnog ugovora radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela. Članak 54. stavci 2. i 3. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04-pročišćeni tekst) određuju da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Raspored godišnjeg odmora

18

Članak 40.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama

organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom. Upit - Godišnji odmor koristili smo u dva dijela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br. 216: Vrijeme korištenja godišnjih odmora određuje se u skladu s potrebama organizacije rada i na temelju odluke poslodavca uz poštivanje Zakona o radu i članka 40. Kolektivnog ugovora.

Plaćeni dopust

Članak 43.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

- sklapanja braka - 5 radnih dana - rođenja djeteta - 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka - 5 radnih dana - smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika - 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja - 1 radni dan - selidbe u drugo mjesto stanovanja - 3 radna dana

- teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 2 radna dana

- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni dan - dobrovoljno davanje krvi - 2 radna dana

19

- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 radna dana - elementarne nepogode - 5 radnih dana. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga

članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Upit - ČLANAK 43. U svezi plaćenog dopusta za dobrovoljno davanje krvi. Naše je pitanje da li radnik za SVAKO darivanje krvi ima pravo na dva dana plaćenog dopusta ili samo jednom u godini bez obzira na broj darivanja. Zaključak br.149: Za svako davanje krvi radnik ima pravo na dva radna dana sukladno članku 43. Kolektivnog ugovora. Upit – Članak 43. Ugovora: Članak 43. stavak 3. nabraja slučajeve u kojima radnik ima pravo na plaćeni dopust u tijeku jedne kalendarske godine. Da li to pravo ostvaruje i za slučaj smrti maćehe? Zaključak broj 347: Kolektivnim ugovorom nije predviđeno korištenje plaćenog dopusta za smrt maćehe.

Obvezna edukacija za potrebe poslodavca

Članak 44.

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na

plaćeni dopust za: – polaganje stručnog ispita – 7 dana – polaganje specijalističkog ispita – 15 dana – obvezno kontinuirano usavršavanje

radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje – 7 dana.

Upit - Želimo postaviti pitanje koje se tiče obavezne edukacije. Zanima nas imamo li pravo da nam se nadoknade slobodni dani, ukoliko smo za vrijeme svojih slobodnih dana prisustvovali nekom kongresu ili tečaju (po kolektivnom ugovoru imamo pravo na 7 dana). Zaključak br.90:Sukladno članku 44. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na plaćeni dopust za obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalni rad od 7 dana.

20

Članak 45.

Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu. Upit - U članku 45. Da li se vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije za potrebe licence za samostalan rad bez obzira tko vas je uputio smatra vremenom provedenim na radu? Zaključak br.107: Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije smatra se vremenom provedenim na radu samo ako je radnik na njih upućen od strane poslodavca sukladno članku 45. Kolektivnog ugovora.

Plaća

Članak 53.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na

koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.

Upit - Člankom 53. Kolektivnog ugovora kao jedan od dodataka na osnovnu plaću navodi se «stimulacija». Na kakvu stimulaciju se misli? Zaključak br. 66: Kolektivnim ugovorom nije utvrđen iznos navedene stimulacije. Upit - Na koje godine radnog staža se misli u odredbi članka 53 stavka 2.? Da li u izračunu osnovne plaće treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene) ili godine radnog staža ostvarene samo kod poslodavca koji isplaćuje tekuću plaću po ovom ugovoru? Zaključak br.74:U izračunu osnovne plaće sukladno članku 53. stavku 2. Kolektivnog ugovora treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene).

21

Upit - Molim Vas za tumačenje članka 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da li se za radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu plaća uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu. Zaključak broj 316: Radni staž u inozemstvu koji je priznat i upisan u radnu knjižicu uključuje se u obračun osnovne plaće sukladno članku 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora. Upit-plaća pomoćnika za sestrinstvo-glavne sestre, članak 53. i 65. KU U članku 59. Stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br 150/08) utvrđeno je da ravnatelj zdravstvene ustanove u bolničkim zdravstvenim ustanovama i domovima zdravlja ima pomoćnika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove. Koliki koeficijent i postotak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada pripada pomoćniku za sestrinstvo – glavnoj sestri? Zaključak broj 365: Pomoćnik za sestrinstvo – glavna sestra ima koeficijent određen Uredbom Vlade o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama za pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove i dodatak od 5%.

Plaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištu

Članak 54.

Poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje

usluge na tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.

Upit - Da li se temeljem čl. 54. Kolektivnog ugovora može drukčije regulirati vrijednost odnosno visina koeficijenata složenosti poslova i radnih mjesta i položaja (a ne samo dodaci na plaće iz čl. 65. Kolektivnog ugovora), budući smo ustanova koja izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu.

Naime, čl. 54. utvrđuje da takav poslodavac «….može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.» Iz navedenog nije jasno da li se to povećanje plaže može realizirati i povećanjem vrijednosti odnosno visine koeficijenta složenosti poslova općim aktom ustanove iznad onog kojeg utvrđuje Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ili samo povećanjem dodataka iznad kojih su utvrđeni čl. 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.79:Ne mogu se povećavati koeficijenti koji su propisani Uredbom Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (''Narodne novine'' br. 38/01, 112/01, 62/02, 156/02 i 162/03) niti se mogu povećati dodaci propisani člankom 65. Kolektivnog ugovora.

22

Upit - Čl. 54. Da li poslodavac može rad iz čl. 54. staviti u mjesečni raspored kao redovni rad ili je redovni rad samo djelatnost ugovorena HZZO? Zaključak br.126: Rad iz članka 54. Kolektivnog ugovora ne može se uračunati u redovnu mjesečnu satnicu kao redovni rad.

Isplata plaće

Članak 56.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju

isplata ne smije biti dulji od 30 dana. Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja,

sindikalne članarine, osiguranja i sl.). Upit - Djelatnica sam u Poliklinici SUVAG. Želim podići stambeni kredit u Raiffeisen banci. Svi djelatnici Poliklinike SUVAG primaju osobni dohodak preko Zagrebačke banke.

Molim Vas tumačenje članka 56. KU o isplati plaća. Rečenica toga članka glasi: «Radnici imaju pravo izabrati Banku preko koje će primati osobni dohodak».

Zanima me da li ja kao pojedinac imam pravo izabrati neku drugu banku za primanje osobnog dohotka. U mojoj Ustanovi tumače da se to pravo izbora banke odnosi na cijeli kolektiv i izbor jedne banke za cijeli kolektiv. Zaključak br.44:Svaki radnik kao pojedinac ima pravo izabrati banku preko koje želi primati svoju plaću. Upit – Članak 56. Ugovora: Da li je poslodavac dužan isplatiti zaposlenicima zatezne kamate u slučaju prekoračenja roka iz stavka 1. članka 56.? Ako je, u kolikom iznosu? Zaključak broj 345: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora na navedeno pitanje.

Odsutnost tajnosti plaća

Članak 57.

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća. Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća,

ako to zahtijeva radnik.

23

Upit - Kao punomoćnik farmaceuta zaposlenih u «LJEKARNI SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE» sa sjedištem Kraj sv. Marije 1., molim da date tumačenje stavka 2. članka 57. K.U. kojim se javnost plaća osigurava pravom uvida s sindikalnog povjerenika u obračun plaća. Budući da u toj ustanovi nema sindikalnog povjerenika, već je izabrano radničko vijeće, pitanje glasi, to u tom slučaju osigurava javnost plaća. Naime, predsjednik radničkog vijeća odbija osigurati javnost plaća uz obrazloženje da K.U. to pravo daje isključivo sindikalnom povjereniku. U privitku dostavljamo i odgovor Informatora. Molim za hitnost jer konflikt između radnika i predsjednika radničkog vijeća u svezi navedenog traje već skoro godinu dana. Zaključak br. 245: Javnost plaća osigurava se sukladno članku 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isključivo putem sindikalnog povjerenika.

Uvećanje plaće

Članak 58.

Osnovna plaća radniku uvećat će se: – za rad noću 40% – za rad subotom 25 % – za rad nedjeljom 35 % – za prekovremeni rad 50% – za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u

turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca

koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Dvokratni rad je rad radnika koji obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 1 sata.

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 _ 12 – 48.

Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.

Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg

24

dana. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog

dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđi-vanje ukupnog broja sati i slobodnih dana). Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Upit - Da li u obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%)? Zaključak br.34: U obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%) sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se kod izračuna naknade za dežurstvo prvih 8 (osam) sati dežurstva subotom i nedjeljom plaća uvećano za postotak iz stavka 1. članka 58. (25% odnosno 35%)?

Odgovoreno. Zaključak broj 34. Upit - Da li u obračun za drugih osam sati rada u dežurstvu radnim danom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulazi i uvećanje za rad u drugoj smjeni? Zaključak br.35: Da, ako redovni rad obavlja sukladno članku 58. stavku 4. Kolektivnog ugovora – Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Upit - Kako rad od 8,00 – 16,00 sati svakodnevno uključuje i dva sata rada u drugoj smjeni (14,00 – 16,00) da li u smislu stavka 3. navedenog članka (smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca), radniku za ta dva sata rada pripada pravo na uvećanje plaće od 10%? Zaključak br.49: Ne radi se o smjenskom radu te radniku koji radi od 8,00 – 16,00 sati ne pripada za razdoblje od 14,00 – 16,00 pravo na uvećanje plaće od 10%.

25

Upit - Da li se višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada (najčešće iz rada u turnusu) kod izračuna slobodnih dana tretira 1 sat = 1 sat ili se taj višak sati smatra prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana? Zaključak br.50:Višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada smatra se prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora. Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosnu u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana.

Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji će raditi prvu subotu u mjesecu raditi petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine.

Da li se takav višak sati rada smatra prekovremenim radom? Da li radnici poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati

određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Odgovoreno. Zaključak br.55. Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja, odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosno u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji se radi prvu subotu u mjesecu raditi i petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine. Da li takav višak sati rada smatra prekovremenim radom ?

26

Odgovoreno. Zaključak broj 55. Upit - Da li se prekovremenim radom smatra rad duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i u slučaju preraspodjele radnog vremena, što konkretno znači ukoliko u jednom mjesecu radnik ima više odrađenih sati od mjesečnog fonda sati, u slijedećem mjesecu po rasporedu ima manji fond sati od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati (članak 35. Zakona o radu)? Zaključak br.76: Preraspodjela radnog vremena može se vršiti samo sukladno članku 43. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst). Upit - U članku 58. definiran je prekovremeni rad, no Ravnateljstvo naše ustanove tvrdi da je to preraspodjela radnog vremena, te da nema prekovremenog rada u našoj ustanovi. Molimo da odredite u kojem vremenskom razdoblju se mora utvrditi da li djelatnik ima višak radnih sati, te ih platiti kao prekovremeni rad ili pretvoriti u slobodne dane. Odgovoreno. Zaključak broj 76.

Upit - Čl. 58. Da li poslodavac može sastaviti raspored po kojem liječnik završava tekući mjesec s minus satima i da li se ti sati preraspodjeljuju u slijedeći mjesec? Odgovoreno. Zaključak broj 76. Upit - Ukoliko zbog prirode posla radnici u poslijepodnevnoj smjeni rade efektivno tj. direktno s pacijentima od 13 do 19 sati, da li se rad od 14 do 19 sati smatra smjenskim radom tj. da li se za te sate radnicima osnovna plaća uvećava za 10%? Napominjem da se radi o radnicima koji jedan tjedan rade ujutro, a drugi poslijepodne. Zaključak br.117: Rad od 14 do 19 sati smatra se smjenskim radom sukladno članku 58. stavcima 4. i 7. Kolektivnog ugovora te se radnicima za te sate osnovna plaća uvećava za 10%. Upit - Ukoliko se zbog preraspodjele radnog vremena radi subotom, imaju li radnici pravo na 25%-tno povećanje plaće za te sate? Zaključak br.118: Za rad subotom sukladno članku 58. stavku 1. podstavku 2, radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%.

27

Upit - U članku 58. stavak 9. kolektivnog ugovora određen je prekovremeni rad. U navedenoj odredbi određeno je da «umjesto uvećanja plaće po osnovi….». Molimo Vas da nam odgovorite da li radnik ima pravo izbora da li želi prihvatiti prijedlog poslodavca i umjesto uvećanja plaće koristiti slobodne dane ili je poslodavac taj koji donosi odluku o tome da li će radnik koristiti slobodne dane ili uvećanu plaću. Zaključak br.119: Sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora, po osnovi prekovremenog rada poslodavac može radniku predložiti uvećanje osnovne plaće ili korištenje slobodnog dana, ali pravo izbora ima radnik. Upit - Kako se prikazuje radno vrijeme i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta? Zaključak br.136: Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Radniku pripada pravo na dnevnicu kada je upućen na službeno putovanje u zemlji sukladno članku 76. Kolektivnog ugovora Upit - Molim Vas da mi pojasnite kako se plaćaju prekovremeni sati u ovoj kombinaciji: naime, ja i moje kolegice u Djelatnosti za transfuzijsku medicinu u Dubrovniku radimo u smjenskom radu 12 – 24 – 12 – 48 i ponekad se zbog organizacije posla iz noćne smjene mora produžiti još 4 sata kako bi se organizira služba jer su ostale kolegice koje nisu u smjeni raspoređene na terenski rad.

Naravno, u našoj ustanovi prekovremeni rad se ne plaća, već se raspoređuje u slobodne sate koji se tretiraju kao sati zarađeni u višku mjesečno smjenskog rada i kada pođemo na slobodne dane ti se sati plaćaju puno manje nego kada se pođe na godišnji odmor. Zašto?

Kada sam to pitanje postavila našoj šefici, ona je to provjerila kod našeg pravnika, gosp. Vujnovića, na što je on odgovorio da se to odnosi na sate zarađene prije 01. 01. 2005. dakle prije novog kolektivnog ugovora, te da će se sve što bude zarađeno u 2005. god. preraspodijeliti po KU 1 ODRAĐENI SAT ZA 1,5 SLOBODNI SAT. Sada mene interesira kada pođem na slobodne dane zarađene u 2005. god. da li će oni i dalje biti plaćeni po onoj manjoj satnici nego kada se pođe na godišnji odmor, jer do sada je bilo da ako ste prekovremeno radili niste bili nagrađeni povišicom ili nekako drugačije, već smo bili «KAŽNJENI» sa još manjom satnicom, a raditi se mora ako to od Vas šef zatraži jer je takva priroda posla i zbog terenskog i smjenskog rada. Molimo Vaše tumačenje! Zaključak br.143: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te Zajedničko povjerenstvo nije nadležno za davanje tumačenja vezana uz prava koja proizlaze iz ranijeg Kolektivnog ugovora koji je vrijedio za područje zdravstva. Uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada uređeno je člankom 58. stavkom 9. Kolektivnog ugovora, a vezano uz organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi, prema

28

Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 9/05 i 48/05) u nadležnosti je ravnatelja.

Upit - Imam nekoliko upita, to jest nejasnoća od strane poslodavca glede poštovanja kolektivnog ugovora te vas molim da to iznesete na sastanku komisije i želio bih da se komisija pismeno očituje 1996. godine komisija koja je tada radila odgovorila je na slične upite i oni su se uredno primjenjivali dok je Dom zdravlja Poreč kao takav funkcionirao sve do ovog nesretnog spajanja u Istarske domove zdravlja.

Pitanje prvo 1) - nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene, a drugi kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bi samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. kolektivnog ugovora. Zaključak br.144: Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 -12 – 48 sukladno članku 58. stavku 6. Kolektivnog ugovora.

Člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora definiran je odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada i tjedni odmor.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje spada sanitetski prijevoz 2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu, 3. da li medicinska sestra mora stalo biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta, 4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20%

po sadašnjem KU, 5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad, 6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno,

isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl., 7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši,

nakon završetka radnog vremena, 8. kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb-

Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni slobodan dan

Upit br. 5. Zaključak br. 188: Da, medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad kada radi u smjenama. Upit br. 6.

29

Zaključak br. 189: Da, sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit br. 7. Zaključak br. 190: Da, medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši nakon završetka radnog vremena. Upit br. 8. Zaključak br. 191: Sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit - Nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene a drugi dan kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bismo samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora. Zaključak br. 215: Definicija rada u turnusu i smjenski rad regulirani su člankom 58. Kolektivnog ugovora. Upit – Članak 58. Ugovora. Da li poslodavac može zaposlenicima narediti da ostanu raditi iza punog radnog vremena u kontinuitetu i odbiti to platiti kao prekovremeni rad po članku 58. Kolektivnog ugovora zbog toga što je proglasio rad potrebnim «zbog edukacije»? Ako može, da li istovremeno može uskratiti korištenje odgovarajuće satnice slobodnog vremena po stavku 9. istog članka iz «edukativnih razloga»? Zaključak broj 353: Radnici koji u kontinuitetu nakon posla ostaju raditi na poslu imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad. Upit - Ako zaposlenik dežura radnim danom po članku 60. a Kolektivnog ugovora drugih mu se 8 sati rada obračunava kao redoviti rad jer odrađuje slijedeći radni dan. Po stavku 4. članka 58. KU smjenski je i rad koji se «najmanje dva radna dana u tjednu obavlja u drugoj smjeni». Ne bi li, dakle svakom zaposleniku koji dežura dva dana u tjednu (nemojte misliti kako takvih nema) trebalo priznati kako je dva puta radio u drugoj smjeni i isplatiti mu povećanje od 10% za taj rad po stavku 1. čl. 58. Kolektivnog ugovora? Zaključak broj 357: Nema pravo. Upit - Primjena odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog osiguranja za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Slijedom upita zdravstvenih ustanova – članica ove Udruge u svezi primjene odredaba članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05., 20/06), konkretno: utvrđivanje mjesečnog fonda sati, načina evidentiranja ostvarenih sati rada i načina obračuna plaćanja ostvarenih sati rada na dan blagdana, uočeno je da u primjeni citiranih odredaba različito se postupa. Neke ustanove utvrđuju mjesečni fond sati na način da kao «redovni mjesečni fond sati» smatraju umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati bez blagdana (isplaćujući po

30

toj osnovi i prekovremeni rad za rad na dane blagdana), dok dio zdravstvenih ustanova striktno primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora tj. sate odrađene na blagdan ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovako dvojako postupanje, prema iskazima zdravstvenih ustanova, posljedica je tumačenja zaključka br. 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora donesenog na sjednici 04. siječnja 2007. godine. Napominjemo da Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara navedene odredbe kolektivnog ugovora tumači na način da je redovni mjesečni fond sati broj radnih dana bez blagdana. Molimo Vaše mišljenje u svezi tumačenja pojma «redovnog mjesečnog fonda sati» (umnožak radnih sati u tekućem mjesecu s 8 sati) koji se navodi u odredbi članka 58. i zaključka 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Slobodni smo također napomenuti da smo pri razmatranju ovog pitanja imali u vidu i mišljenja stručno-savjetodavnih ustanova, kao i mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a koja Vam dostavljamo u privitku ovog dopisa. Isto tako, slobodni smo predložiti da se u razrješenje ovog pitanja uključi sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao resornog ministarstva nadležnog za tumačenje propisa iz oblasti rada, kao i ova Udruga. Zaključak broj 363: Povjerenstvo je dalo tumačenje članka 58. i 59. zaključcima 258. i 259. Upit - «S obzirom na nemogućnost pronalaska zajedničkog stajališta između naše uprave i sindikata po pitanju da li prekovremeni sati ulaze u redovnu satnicu mjeseca kada se koriste odlučili smo se za rješavanje našeg problema obratiti vama. Prvo pitanje: pošto u našoj ustanovi prekovremeni sati ostvareni u nekom mjesecu ne plaćaju se nego se koriste u budućim mjesecima kao slobodni dani, naše je mišljenje da u mjesecu u kojem se koriste ulaze u redovnu mjesečnu satnicu. Objašnjenje je toga da prekovremeni sati ostvareni u određenom mjesecu ne ulaze u satnicu toga mjeseca i ne plaćaju se, nego samo određeni fond sati potreban za taj mjesec. Ako ne ulaze u fond sati tog mjeseca, slijed je da moraju ući u fond sati mjeseca kada se koriste, jer je te sate medicinska sestra odradila. Ako ne ulaze u redovan fond sati mjeseca kada se koriste to onda nisu prekovremeni sati koje je osoba u prethodnom mjesecu odradila i na taj način zadužila ustanovu, nego poklon od ustanove koji se mora vratiti. U tom slučaju medicinska sestra će imati manjak sati i bez obzira što ih je odradila u prethodnim mjesecima sa svojim efektivnim radom ona će biti zakinuta za te sate, tj. kao da nisu postojali. Objasniti ću vam kroz slijedeći primjer. Ako je medicinska sestra koja radi u turnusu ili nekom drugom smjenskom radu u mjesecu X efektivno odradila 192 sata, a redovni fond sati tog mjeseca je 168 sati. Prema članku 58. Kolektivnog ugovora medicinska sestra ima 36 prekovremenih sati (192-168=24, 24x1,5=36, 36/8=4,5 zarađenih slobodnih dana). Pošto tih 24 sata ne ulaze u redovan fond sati mjeseca X i ne plaćaju se, znači treba ih kao slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko koristi u mjesecu Y, koristi ih kao slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko ti slobodni dani ne ulaze u redovnu mjesečnu satnicu znači da to nisu prekovremeni sati i da ih medicinska sestra nije odradila nego je to poklon koji će medicinska sestra morati odraditi jer se zadužila. Objašnjenje je, u mjesecu Y redovan fond sati je 176 sati, a medicinska sestra je u tom mjesecu efektivno odradila 144 sata i koristila 4 slobodna dana=32 sata prekovremenog rada iz mjeseca X. Ukoliko ti slobodni dani n e ulaze u redovnu mjesečnu satnicu i umjesto da ostvari svoje prekovremene sate ona se zadužuje jer nema dovoljan broj sati za redovnu mjesečnu satnicu jer nisu efektivno odrađeni u mjesecu Y bez obzira što su ti

31

sati efektivno odrađeni u mjesecu X i u tom mjesecu nisu ulazili u redovnu mjesečnu satnicu, što prema tome znači da oni ne ulaze ni u jednu redovnu mjesečnu satnicu.» Zaključak broj 368.: Ukoliko radnik izabere mogućnost da višak odrađenih sati u mjesecu iskoristi kroz slobodne dane, tada će se višak odrađenih sati u mjesecu u kojem se koriste kao slobodni dani preračunati na osam sati dnevno i ubrojiti u redovni mjesečni fond sati za mjesec u kojem se koriste.

Rad na blagdan

Članak 59.

Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim

danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u

smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.

Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga Ugovora.

Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.

Upit - ČLANAK 59. (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati određeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec? Zaključak br.56: Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Upit - Sati odrađeni na blagdan koji pada na radni dan – ako djelatnik radi 12 sati dan od 7 – 19 da li se za obračun plaće evidentira 12 sati rada na blagdan, a u fond sati za slobodne dane 8 sati.

Ako je djelatnik slobodan na blagdan koji pada na radni dan, da li se u fond sati za slobodne dane evidentira 8 sati ili 0. Kada se ne bi evidentiralo 8 sati djelatnik koji radi samo redovno radno vrijeme bi bio u manjku jer je fond sati mjeseca radni dani x 8 sati. Ako bi se evidentiralo 8 sati djelatniku koji je bio slobodan tog dana tada bi djelatnik koji je radio i onaj koji nije radio jednako imali 8 sati evidentirano.

Da li se sati odrađeni na blagdan koji pada na neradni dan trebaju evidentirati u fond sati za slobodne dana (uskrsni ponedjeljak) članak 59. stavak 4.

32

Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - U članku 59. definiran je rad na blagdan. U našoj ustanovi dobiven je naputak o izračunu redovne mjesečne satnice glede rada na blagdan. Molimo da odgovorite da li je taj naputak u skladu s ovim KU: Naputak u prilogu. Naputak

1. Svaki radnik po zakonu dužan je raditi 40 sati tjedno, ukoliko zbog nekih drugih razloga ne radi u nepunom radnom vremenu.

2. Obzirom da se u bolnici radi neprekidno od 0-24 sata sve dane u tjednu, subota i nedjelja nisu za sve radnike neradni dani, već radnici rade prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji bi trebao biti napravljen tako da u pravilu tjedno rade 40 sati.

3. Ukoliko radnik tjedno radi manje odnosno više od 40 sati, radi se o preraspodjeli radnog vremena, a ne o nepunom radnom vremenu odnosno prekovremenom radu.

4. kada blagdan pada na radni dan svi koji taj dan ne rade u evidenciji rada imaju 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Oni koji po svom rednovnom rasporedu taj dan rade, u evidenciji rada imaju također 8 sati i nadoknadu plaće 100%, t e još plaću za rad na blagdan onoliko sati koliko rade, uvećano za 150%. Za rad na blagdan radnik nema pravo na slobodan dan ni prekovremene sate.

5. Kada blagdan pada na neradni dan (subota i nedjelja) oni koji taj dan rade prema redovnom rasporedu rada u evidenciji rada imaju evidentirano onoliko sati rada koliko rade i plaću uvećanu za 150%.

6. Kada radnici rade u turnusima, ako blagdan pada u radni dan, za one koji rade u evidenciji rada evidentira se 12 sati, a isplaćuje se uvećano za 150%. Radnici u turnusnom radu koji taj dan ne rade imaju u evidenciji 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Za rad na blagdan u neradni dan oni koji rade u evidenciji rada imaju 12 sati i plaću uvećanu 150%.

UKRATKO: Kada se radi na blagdan sati u evidenciji rada su brojčano jednaki kao da blagdana nije bilo. Razlika je jedino u većoj plaći za one koji na blagdan rade.

Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - ČLANAK 59. RAD NA BLAGDAN Naše pitanje: Kako se obračunava uvećanje plaće za osamsatni rad na državni blagdan med. sestre u slučaju da državni blagdan pad u subotu i/ili nedjelju (Uskrs)?

Da li sestre imaju pravo i na slobodan dan bez obzira da li praznik pad radnim danom, subotom ili nedjeljom?

Odgovoreno. Zaključak br. 56. Upit - Isto tako, vezano za stavak 3. istog članka, da li se radniku koji radi u turnusu rad na dan blagdana ili neradnog dana u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, te na

33

Uskrs, ukoliko neki od tih blagdana pada na subotu, sati rada računaju u satnicu ili se samo plaća rad na blagdan (uvećanje za 150%) jer bi u tom slučaju došlo do viška sati.

Odgovoreno. Zaključak br. 56. Upit - Čl. 59. Da li rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati onima koji taj dan rade?

Zaključak br.127: Rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati radnicima koji na taj dan rade. Upit - Molimo Gornji Naslov da nam to tumačenje vezano za članak 59. KV za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

U stavku 2. navedenog članka iskazana su povećanja plaće za dane blagdana ili neradnog dana, te na Uskrs od 10% odnosno 40%, dok je u sljedećem stavku navedeno da ta povećanja isključuje dodatke iz članka 58. Stoga Vas molim da nam konkretno odgovorite da li radnik koji radi u turnusu npr. subotom ima uvećanje plaće od 25% za rad subotom i uvećanje od 10% za popodnevni i 40% za noćni rad odnosno da li se ti dodaci kumuliraju ili radnik ostvaruje samo dodatak od 25% za rad subotom ili 150% ukoliko se radi o blagdanu subotom.

Zaključak br.150: Dodatak na plaću za radne dane blagdana određen je stavkom 2. članka 59. Kolektivnog ugovora. Upit - ČLANAK 59 (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec. Zaključak br. 202: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 217: Radnicima koji rade u posebnim uvjetima rada radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.

34

Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 225: Povodom navedenog upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 217. sa 21. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Za radnike na koje se odnosi navedeni upit radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.» Upit - Ako radnik ne radi na blagdan, koji pada u radni dan, jer prema utvrđenom rasporedu radnog vremena radi u turnusima, te na taj dan koristi svoj slobodan dan, i inače ne bi radio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 69. – pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom.

Ako ima pravo na naknadu plaće za taj dan po članku 69., a u tom mjesecu su 22 radna dana i jedan radni dan koji je blagdan, njegova redovna satnica iznosila bi 176 sati redovnog rada (odnosno trebao bi odraditi 176 sati), te 8 sati naknade plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, odnosno ukupno bi bilo plaćeno 184 sata (176+8=184) a rad duži od redovnog mjesečnog fonda sati za tog radnika da li se računa od 176 sati.

Ako nema pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, za taj dan blagdana koji pada u radni dan, jer taj dan i inače ne bi radio, da li trebao odraditi 184 sata, odnosno da li se rad duži od redovnog mjesečnog fonda sati za tog radnika računa od 184 sata. Zaključak br. 258: U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika kada prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima u mjesecu blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj radnih sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem radnih sati od ostalih zaposlenika i to bez obzira da li prema ciklusnom rasporedu rada mora raditi na dan blagdana ili je nakon noćne smjene slobodan. Svaki sat odrađen na blagdan ili neradni dan ubraja se u redovitu satnicu što je regulirano člankom 59. Kolektivnog ugovora. Pitanje naknade za rad u dane blagdana također je decidirano određeno člankom 59. stavkom 1. Kolektivnog ugovora i neprimjereno je visinu naknade uvjetovati većim mjesečnim fondom radnih sati. Poznata je činjenica da radnici u turnusu, gotovo u pravilu, odrađuju veći broj radnih sati od radnika s 40 satnim radnim tjednom. Članak 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora definira da je svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati (umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati) prekovremeni rad. Ukupan broj redovnog mjesečnog fonda radnih sati isti je za sve radnike bez obzira da li oni rade ili ne rade u dane blagdana. Upit - Da li se svi sati određeni na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom koji padaju u subotu i nedjelju, a ne ulaze u redovitu mjesečnu satnicu, plaćaju 250 jedinica. Primjer – mjesec lipanj 2005. godine ima 21 radni dan te jedan dan blagdana koji pada u radni dan (22. lipanj) – 21x8=168+8 sati naknade = 176 ukupno potrebno plaćenih sati za lipanj 2005. godine, i blagdan 25. lipanj koji pada u subotu.

35

Zaključak br. 259: Fond sati u redovnom radnom vremenu treba za sve radnike biti isti bez obzira da li rade samo u prvoj smjeni, smjenskom radu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi ukupni fond sati za redovan rad ulazi u prekovremeni rad i tako bi trebao biti plaćen. Upit - Podružnica Županijska bolnica Čakovec Isplata naknade radnicima koji na blagdan rade u smjenama odnosno turnusima Molim da mi odgovorite: Da li radnik koji radi u turnusu ima pravo na naknadu plaće (plaćenih 8 sati u evidenciji rada) za blagdan koji ne radi, a blagdan pada u radni dan? Obrazloženje: Radnicima koji rade u turnusu (smjenskom) ne isplaćuje se naknada od 8 sati za dane blagdana koji pada u njihov slobodan dan (koji su odradili dan prije-ne radi se o preraspodjeli radnog vremena). Istovremeno svi ostali radnici, kao i radnici koji su slobodni nakon dežurstva (također njihov slobodan odrađeni dan) dobivaju naknadu od 8 sati u evidenciji rada. Dakle, za sve radnike ne vrijede ista pravila! Na jednostavnom primjeru možemo to reći ovako: radnik koji radi u smjenskom odnosno turnusu u godini 2006. odraditi će 2080 sati i toliko će dobiti plaćeno, dok će ostali radnici odraditi 14 x 8 sati MANJE (koliko ima praznika, blagdana i neradnih dana) a dobiti će također plaćenih 2080 sati. Naime, radnici koji rade u turnusu, na praznike, blagdane i neradne dane u Republici Hrvatskoj, moraju odraditi, i time su u nepovoljnijem položaju! Mišljenja sam da svi radnici imaju pravo na plaćenu naknadu od 8 sati za blagdane, praznike i neradne dane u RH bez obzira na oblik organizacije radnog vremena. PS: Vidi Zaključak br. 138. : «…ostali radnici u turnusnom i redovnom radu koji na te dane ne rade imaju pravo na nadoknadu plaće za 8 sati (8 sati u evidenciji rada).» Zaključak broj 338: Kolektivni ugovor ne regulira pitanje naknade plaće za blagdan nego pitanje uvećanja plaće za rad na blagdan. Upit - Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme «obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da li je poslodavac dužan tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme? Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem radnik mora iskoristiti slobodni dan. (5 ZA, 1 PROTIV). Upit - Primjena odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog osiguranja za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

36

Slijedom upita zdravstvenih ustanova – članica ove Udruge u svezi primjene odredaba članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05., 20/06), konkretno: utvrđivanje mjesečnog fonda sati, načina evidentiranja ostvarenih sati rada i načina obračuna plaćanja ostvarenih sati rada na dan blagdana, uočeno je da u primjeni citiranih odredaba različito se postupa. Neke ustanove utvrđuju mjesečni fond sati na način da kao «redovni mjesečni fond sati» smatraju umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati bez blagdana (isplaćujući po toj osnovi i prekovremeni rad za rad na dane blagdana), dok dio zdravstvenih ustanova striktno primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora tj. sate odrađene na blagdan ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovako dvojako postupanje, prema iskazima zdravstvenih ustanova, posljedica je tumačenja zaključka br. 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora donesenog na sjednici 04. siječnja 2007. godine. Napominjemo da Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara navedene odredbe kolektivnog ugovora tumači na način da je redovni mjesečni fond sati broj radnih dana bez blagdana. Molimo Vaše mišljenje u svezi tumačenja pojma «redovnog mjesečnog fonda sati» (umnožak radnih sati u tekućem mjesecu s 8 sati) koji se navodi u odredbi članka 58. i zaključka 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Slobodni smo također napomenuti da smo pri razmatranju ovog pitanja imali u vidu i mišljenja stručno-savjetodavnih ustanova, kao i mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a koja Vam dostavljamo u privitku ovog dopisa. Isto tako, slobodni smo predložiti da se u razrješenje ovog pitanja uključi sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao resornog ministarstva nadležnog za tumačenje propisa iz oblasti rada, kao i ova Udruga. Zaključak broj 363: Povjerenstvo je dalo tumačenje članka 58. i 59. zaključcima 258. i 259.

Naknada za dežurstvo

Članak 60.

Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:

a) radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih osam sati obračunava se kao redoviti rad,

- drugih osam sati obračunava se kao redoviti rad jer radnik odrađuje sljedeći radni

dan,

- trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9%

od osnovne plaće radnika.

37

b) radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan,

- daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne

plaće radnika.

c) blagdanom se naknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu 18% od osnovne plaće radnika.

Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.

Upit - Primjena članka 60. zadnji stavak koji glasi: Stječe li radnik pravo na 2 (dva) slobodna dana nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom? (Primjer dežurstvo nedjeljom = 2 slobodna radna dana) Zaključak br.58:Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan sukladno članku 60. stavku 2. Upit - S obzirom na nejasno određenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz prosinca 2004. godine o korištenju slobodnih dana za dežurstvo subotom, nedjeljom i blagdanom molimo Vas da nam pismenim putem dostavite tumačenje istog od strane pravne službe. (članak 60. stavak 2. vezano uz članak 35. stavak 1. Kolektivnog ugovora). Odgovoreno. Zaključak broj 58. Upit - Molim cijenjeno povjerenstvo da mi pojasni članak 60. koji se odnosi na dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom. Naime u tom je članku navedeno: «Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan.

Da li to podrazumijeva da ako radnik odradi dežurstvo u subotu ima pravo koristiti taj plaćeni slobodan dan u ponedjeljak ili bilo koji drugi dan, ili je nedjelja (dan kad izlazi iz dežurstva) taj plaćeni dan. Isto se odnosi i na nedjelju tj. ako je radnik odradio dežurstvo u nedjelju, u ponedjeljak izlazi iz dežurstva da li je ponedjeljak taj plaćeni slobodan dan ili to može biti utorak ili bilo koji drugi dan. Isto se pitanje odnosi i na dežurstvo blagdanom. Naime, kako se slobodni dani koji su navedeni u Ugovoru mogu koristiti ako blagdan pada pred neradni dan ili su blagdani dan za danom (Uskrs i Uskrsni ponedjeljak). Odgovoreno. Zaključak broj 58. Upit - Molimo pojašnjenje uz odredbu članka 60. Kolektivnog ugovora, o korištenju jednog plaćenog slobodnog dana nakon dežurstva određenog nedjeljom. To dežurstvo odrađeno u bolničkoj ustanovi završava tek u ponedjeljak ujutro u 8,00 sati. Ukoliko radnik potom koristi

38

jedan slobodan plaćeni dan (ponedjeljak) on taj tjedan nema zagarantirani tjedni odmor od 48 sati kako to određuje odredba članka 35. Kolektivnog ugovora.

Je li ispravno tumačenje da radnik nakon takvog dežurstva ima pravo koristiti dva dana (ponedjeljak i utorak) ili tek ima pravo koristiti samo jedan plaćeni radni dan tj. ponedjeljak.

Odgovoreno. Zaključak broj 58. Upit - Da li djelatnik koji dežura u subotu ima pravo koristiti slobodan dan u ponedjeljak, tj. ako je djelatnik dežuran u nedjelju da li ima pravo koristiti u utorak dan tjednog odmora? Zaključak br.135: Ako zaposlenik dežura u subotu ima pravo na slobodan dan koji koristi u pravilu sljedeći tjedan. Nakon dežurstva nedjeljom slobodan dan je ponedjeljak. Upit - Temeljem članka 60. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja naknada za dežurstvo se obračunava na opisani način.

Stavkom dva je predviđeno, cit: Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan. Pitanje koje postavljamo i tražimo objašnjenje glasi: Ukoliko se npr. dežura nedjeljom, da li je radnik u ponedjeljak doma, ali ima PLAĆENI slobodni dan.

Naime, ukoliko bi dan bio plaćen, ulazi u satnicu čime se povećava fond sati i ostvaruju prekovremeni sati. Da se spriječe prekovremeni koji su nedozvoljeni, trebalo bi dati slobodan dan (NEPLAĆENI). Drugim riječima, za dežurstvo npr. nedjeljom, radnik ima pravo na dva slobodna dana – jedan plaćeni i jedan neplaćeni. Odgovoreno. Zaključak broj 135. Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu, 2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim

uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU, 3. dužnosti sanitetskog prijevoza, 4. da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca

i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu,

5. naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 5.

39

Zaključak br. 196: Da, ako dežura u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom i nedjeljom pripada mu naknada u visini od:

a. subota – 9% osnovne plaće radnika b. nedjelja – 13,5% osnovne plaće radnika

Upit - Dežurstvo na blagdan plaća se 18% od osnovne plaće. Da li je to 24 sata dežurstva ili se dijeli na prvih 8 sati koji se plaćaju uvećano 150% za rad blagdanom, a daljnjih 16 sati u paušalnom iznosu od 18% od osnovne plaće. Zaključak br. 257: Člankom 60. stavkom 1. točkom c. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da se naknada za dežurstvo blagdanom obračunava u paušalnom iznosu, 18% od osnovne plaće radnika. Osim toga, nakon odrađenog dežurstva, u skladu sa stavkom 2. istoga članka Kolektivnog ugovora, subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan. Upit - Da li je poslodavac dužan zaposlenicima koji dežuraju po članku 60. KU osigurati prehranu (ručak i večeru) ukoliko ustanova ima kuhinju koja kuha za bolesnike na stacionarnom liječenju a posebno ako unutar iste ustanove ne postoji nikakva kantina ili restoran društvene prehrane? Zaključak broj 358: Nije predmet tumačenja Kolektivnog ugovora. ( 5 ZA 1 PROTIV) Upit - Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme «obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da li je poslodavac dužan tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme? Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem radnik mora iskoristiti slobodni dan. (5 ZA, 1 PROTIV). Upit - Molimo Vaš odgovor na sljedeća pitanja: g) Članak 60. – Naknada za dežurstvo: - radni dan pred neradni, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način: - prvih 8 sati obračunava se kao redoviti radni dan - daljnjih 16 sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće radnika Nakon odrađenog DEŽURSTVA subotom, nedjeljom i blagdanom ostvaruje pravo na jedan PLAĆENI slobodni dan.

40

Budući da liječnici iza odrađenog dežurstva NEDJELJOM u pravilu koriste PONEDJELJAK kao slobodni dan molim da pojasnite: Da li se stoga ponedjeljak EVIDENTIRA I OBRAČUNAVA 8 plaćenih slobodnih sati? Zaključak broj 367: Ne.

Članak 61.

Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9% od osnovne

plaće radnika. Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5% od osnovne

plaće radnika. Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18% od osnovne

plaće radnika. Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog

dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan.

Upit - Dom zdravlja Korenica ima 4 liječnika, 4 medicinske sestre i 4 vozača koji obavljaju dežurstvo u Domu. Kako rasporediti djelatnike prema članku 61. Kolektivnog ugovora, ako dežurstvo traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati, a nakon određenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan? Zaključak br.14: Organizacija rada u domu zdravlja prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'' br. 121/03) u nadležnosti je ravnatelja koji mora organizirati rad u skladu s člankom 61. Kolektivnog ugovora. Upit - Kako obračunati dežurstvo i pripravnost u domu zdravlja za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan?

Odgovoreno. Zaključak broj 14. Upit - Stavkom 4. članka 61. određeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, a nedjeljom i blagdanom 16 sati. Kako temeljem navedenoga organizirati rad u preostalim satima (subotom drugih 8 sati, jer se prvih 8 sati odrađuje kroz preraspodjelu radnog vremena, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati), te kako izvršiti obračun naknade? Smatramo da je članak 61. u cijelosti pogrešno napisan te bi ga trebalo revidirati. Odgovoreno. Zaključak broj 14.

41

Upit - Člankom 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/2005) utvrđene su naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom, nedjeljom i blagdanom. Stavkom 4. citiranog članka utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Dežurstvo radnim danom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije predviđeno odnosno naknada za izvršeno dežurstvo radnim danom nije utvrđena.

Dom zdravlja Slunj temeljem zaključenih Ugovora s HZZO usluge hitne medicinske pomoći pruža kroz jedan tim dežurstva u Slunju i jedan tim pripravnosti u Rakovici. Radnim danom usluge hitne medicinske pomoći pružaju liječnici opće/obiteljske medicine za vrijeme svog redovnog rada u prvoj odnosno drugoj smjeni kao i subotom u prvoj smjeni obzirom je svaka subota za barem jedan tim radna. Dežurstvo radnim danom utvrđeno je samo za noć kada dežurni tim čini doktor medicine i medicinska sestra i to prema unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava za cijeli mjesec. Rad vozača je organiziran kao smjenski rad te oni nemaju dežurstva radnim danom. Dežurstvo subotom traje 16 sati, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Važećim Kolektivnim ugovorom ovakav način organiziranja pružanja usluga hitne medicinske pomoći kroz jedan tim dežurstva i jedan tim pripravnosti očito nije predviđen pa slijedom toga molimo Vaše tumačenje u smislu utvrđivanja naknade za dežurstvo radnim danom kao i smislu organiziranja dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom u trajanju od 8 odnosno 16 sati. Razvidno je naime da, ukoliko bi se dosljedno primijenile odredbe članka 61. Kolektivnog ugovora na Ustanove primarne zdravstvene zaštite kao što je Dom zdravlja Slunj, dežurstvo radnim danom ne bi bilo organizirano, odnosno iza poslijepodnevne smjene nitko ne bi pružao usluge HMP, subotom bi ostalo nepokriveno 8 poslijepodnevnih sati, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati.

Obzirom sa svim djelatnicima koji imaju obvezu dežurstva moramo zaključiti Ugovore o visini naknade za izvršena dežurstva, molimo Vaše tumačenje glede primjene Kolektivnog ugovora odnosno organizacije dežurstva i visine naknada. Odgovoreno. Zaključak broj 14.

Upit - Da li dežurstvo nedjeljom i blagdanom koje traje 16 sati mora raditi jedna liječnička ekipa ili mogu raditi i dvije ekipe po 8 sati? Odgovoreno. Zaključak br. 14. Upit - Prema članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan. Kako organizirati dežurstvo subotom za ostatak od 16 sati, a nedjeljom i blagdanom za ostatak od 8 sati? Zaključak br.25: Članak 61. stavak 4. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na organizaciju rada u hitnoj medicinskoj pomoći.

42

Upit - Koliko u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi naknada za dežurstvo radnim danom (od ponedjeljka do petka)? Molimo pojašnjenje stavka 4. članka 61. Kolektivnog ugovora u odnosu na trajanje dežurstva i u odnosu na pravo na slobodan dan.

Odgovoreno. Zaključak br.25. Upit - Vezano uz primjenu članka 61. i 62. Kolektivnog ugovora da li naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom iznosi 9% i da li se to odnosi na dane od ponedjeljka do subote? Odgovoreno. Zaključak broj 25. Upit - Budući u članku 61. nije naveden postotak za dežurstvo RADNIM DANOM, da li se to dežurstvo plaća 9%, kako je navedeno u članku 60. Kolektivnog ugovora (od ponedjeljka do subote)?

Odgovoreno. Zaključak broj 25. Upit - Na koji način obračunati naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom, budući ista nije predviđena člankom 61. K.U.? Navedenim člankom nije predviđeno niti dežurstvo radnim danom pred neradni dan kao u bolnici. Naime prema ugovoru sa HZZO, hitna medicinska pomoć u manjim domovima zdravlja još se uvijek ugovara kroz obavljanje dežurstava i pripravnosti, te koje se provodi svakoga dana. Zaključak br.83:Članak 61. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Upit - U kolektivnom ugovoru nejasan je čl. 60. i čl. 61. Naime, u većini općina Karlovačke županije (Vojnić, Ozalj, Slunj, Ogulin) HMP je organizirana u obliku 24 satnog dežurstva subotom i nedjeljom te 16 h radnim danom, a obavljaju je liječnici primarne zdravstvene zaštite (dakle HMP nije zasebno organizirana već je na posebnim punktovima obavljaju liječnici opće prakse izvan redovitog radnog vremena u svojoj ambulanti). Sporno je da li se naknada za dežurstvo za petak i subotu računaju 9% (članak 61.) ili 13,5% (članak 60.) od osnovne plaće radnika.

Smatram da članak 61. nije primjenjiv u ovim opisanim slučajevima jer mi ne obavljamo dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nego mi liječnici iz primarne zdravstvene zaštite obavljamo dežurstvo (ili pripravnost) u sklopu hitne medicinske pomoći. Također, mi ne dežuramo 8 sati subotom, odnosno 16 sati blagdanom i nedjeljom kako se u članku 61. navodi već smo u dežurstvu (ili pripravnosti) neprestano 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom. Osim toga, ako HZZO nije smanjio iznos glavarine koju Domovi zdravlja dobivaju za organiziranje HMP zašto postoji tendencija da se nama smanji naknada za dežurstvo po pitanju izračuna naknade za petak i subotu?

43

Stoga Vas molim da odgovorite da li se treba primijeniti članka 60. ili članak 61. kod izračuna naknade za dežurstvo u slučaju kada liječnici opće prakse (koji redovito rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u ugovornom su odnosu sa HZZO-om) obavljaju dežurstvo 16 sati radnim danom i 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom u sklopu HMP organiziranoj na gore opisani način.

Zaključak br.120: Naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti propisane su člankom 61. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li djelatnik koji dežura u ljekarni:

- od subote od 14 sati od nedjelje u 7 sati ima pravo na slobodan dan? - od nedjelje od 7 do ponedjeljka do 7 sati ima pravo na slobodan dan?

Zaključak br.141: Sukladno članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan. Upit - Da li se naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava prema članku 61. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.142: Naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava se sukladno članku 61. Kolektivnog ugovora. Upit - PREDMET: Tumačenje naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sukladno članku 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

I. Kako se obračunava naknada za dnevno dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni, (ukoliko radnik tjedno ostvari 40 sati rada, a dnevno dežurstvo ne ide u preraspodjelu radnog tjednog vremena),

1. kada radnik radi dnevno dežurstvo subotom u II. smjeni od 15,00 do 20,00 sati (5 sati) 2. kada radnik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u I. smjeni od 07,00 do 14,00 sati (7 sati) 3. kada radnik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u II. smjeni od 13,00 do 20,00 sati (7

sati) 4. kada radnik radi dnevno dežurstvo blagdanom u I. smjeni od 07, do 14,00 sati, a u II.

smjeni od 13,00 do 20,00 sati (7 sati)? II. Kako se obračunava naknada za noćno dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni, (ukoliko radnik tjedno ostvari 40 sati rada, a noćno dežurstvo ne ide u preraspodjelu tjednog radnog vremena),

1. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati), 2. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom pred neradni dan, subotom i

nedjeljom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)

44

3. kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom uoči blagdana od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)

4. kada radnik radi noćno dežurstvo blagdanom od 20,00 do 07,00 sati (11 sati)?

Zaključak br. 183: Člankom 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja regulirano je dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Upit - Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja našli smo se u nepovoljnoj situaciji. D.Z. Slunj ima trenutno 28 zaposlenika, 5 ordinacija opće medicine od kojih su tri u zakupu. I liječnici i sestre pružaju usluge u Hitnoj medicinskoj pomoći.

Dom zdravlja Slunj je od prve bolnice tj. Od Opće bolnice Karlovac udaljen preko 50 km, a svojom službom HMP uz ogromno rijetko naseljeno područje (802 km2) sa oko 12000 stanovnika pokriva preko 50 km državne ceste D1. Osim liječnika i sestara u HMP zaposlena su i četiri vozača koji rade u turnusu 12-24-12-48 također sa pripravnošću. Napominjem da vozači rade dvije trećine radnog vremena na terenu. D.Z. Slunj ima ugovoren:

1. sanitetski prijevoz 2. punkt dežurstva (liječnik, sestra, vozač) 3. punkt pripravnosti (liječnik i vozač)

Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 h. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata.

Slijedom navedenih podataka, molim Vas da mi odgovorite: 1. u koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) – do sada je liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1.10, a vozač 0.98 2. kako obračunati dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan.

S obzirom da je u tijeku izrada novih rješenja, molim Vas da mi žurno odgovorite na ova pitanja. Upit br. 1.: Zaključak br. 206: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2.: Zaključak br. 207: Odgađa se za sljedeću sjednicu Povjerenstva. Upit br.1.: Zaključak br. 212.: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva. Upit br.2.:

45

Zaključak br. 213.: Dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan regulirano je člankom 60. i 61. Kolektivnog ugovora. Zaključak br. 214.: Zbog čestih upita Povjerenstvo ima saznanja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora i nepoštivanju zaključaka Povjerenstva te stoga sukladno članku 18. Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora treba izvijestiti obje ugovorne strane (ministra i sindikate). Upit - Od 01.01.2005. počeo se primjenjivati novi Kolektivni ugovor u zdravstvu, koji je donio neke novine ali i nejasnoće. Budući da ga svako na svoj način u našem domu zdravlja, mislim na ravnatelja uglavnom, pa je došlo i do značajnog pada plaća za siječanj i veljaču. Plaća za veljaču je isplaćena pred dva dana i s njom je i ujedno i obustavljena razlika plaće za siječanj, jer se za siječanj isplatila po starom načinu obračuna. Najviše je nejasnoća oko obračuna dežurstava u HMP pa Vas molim da mi tj. nema pojasnite taj obračun, uz još nejasnoće koje navodim u daljnjem tekstu.

I U tom ugovoru se spominju dvije vrste dežurstava u članovima 60 i 61 (za PZZ), međutim u nijednoj članu se ne spominje dežurstvo u hitnoj medicinskoj pomoći te način na koji bi trebalo provoditi to dežurstvo, a niti kako ga obračunati. Pod člankom 60 se opisuje dežurstvo na koji mi način obavljamo u našoj hitnoj pomoći i mislim da to bio taj pravi način, jer smo i do sada tako dežurali po 24 sata svaki dan. Pod člankom 61 se opisuje neko dežurstvo koje bi subotom trajalo 8 sati i nedjeljom 16 sati. Mene zanima ko bi onda dežurao ili obavljao pacijente ostale sate, jer po tome ispada da bi na posao u dežurstvo dolazili subotom u 23 sata i nedjeljom u 15 sati, tj. ne znam kako bi uopće trebali dolaziti u dežurstvo. Ovo dežurstvo, mišljenja sam, osmišljeno je za ordinacije opće medicine u nekim domovima zdravlja, a nikako za hitnu medicinsku pomoć. Nama bi se umjesto 24 sata obračunavalo samo 8 ili nedjeljom 16 sati, to bi bilo kao da nekom ko radi 8 sati obračunate 2,5 sata. Subotom je 9% a nedjeljom 13,5%, po meni to nije u redu jer mi smo ipak u hitnoj 24 sata i subotom i nedjeljom. Dom zdravlja Ogulin obavlja hitnu medicinsku pomoć preko dva ugovorena tima za dežurstvo sa HHZO na dva punkta u Ogulinu i Josipdolu. Dežurstvo obavljaju privatni liječnici sa svojim med. sestrama, kao i liječnici koji rade u DZO, po unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava, te se izmjenjuju u Ogulinu i Josipdolu. Radnim danom liječnici su u svojim ordinacijama te u 14 i 30 ili u 15 sati dolaze u ambulantu HMP. U Ogulinu vozači dežuraju svaki 3 ili 4 dan, ovisi o godišnjim odmorima, po 24 sata, dok se u Josipdolu izmjenjuju svaka 3 dana te rade od 14 i 30 do 07 sati idućeg dana, dok su vikendom i blagdanom od 7 do 7 i nakon svake određene smjene su slobodni, dok u Ogulinu vozač ostaje raditi u sanitetskom prijevozu do 15 sati nakon određenog dežurstva. E sada prilikom novog obračuna ti vozači su najviše oštećeni jer im se i petak (dan pred neradni dan) i subota sada računaju kao obični dani, dok su do sada bili tretirani kao vikend dežurstvo zajedno sa nedjeljom. Molim Vas da nam to pojasnite. Zaključak br. 237: Odredba članka 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odnosi se na naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje se organizira u pojedinim gradovima (po posebnoj odluci/ugovoru s HZZO-

46

m) subotom, nedjeljom i blagdanom za opću/obiteljsku medicinu i zdravstvenu zaštitu predškolske djece. Takvo dežurstvo traje subotom 8 sati (od 14 do 22), nedjeljom i blagdanom 16 sati (od 8 do 22), a naknada se isplaćuje sukladno stavcima 1., 2. i 3. navedenog članka. Ostali oblici dežurstva obračunavaju se sukladno odredbama članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da nam dadete tumačenje zakona, odnosno Kolektivnog ugovora u svezi s plaćanjem pripravnosti i dežurstava. Do 2000. godine Zavod za ortopediju prema ugovoru s HZZO-om imao je dežurnog liječnika na odjelu. Iz financijskih razloga dogovoreno je da odustanemo od dežurstva i da se isto prevede u pripravnost koja je bila plaćena 60% od vrijednosti dežurstva. Za vrijeme ravnatelja dr, Dalibora Krpana, po našem mišljenju samovoljno i suprotno Kolektivnom ugovoru, određena nam je naknada od svega 30% od vrijednosti dežurstva. Kako do sada nismo bili u mogućnosti ostvariti naše pravo niti s novim rukovodstvom Bolnice, savjetovano nam je od sadašnjeg ravnatelja da zatražimo Vaše mišljenje. Citiramo Kolektivni ugovor od 8. prosinca 2004. godine (isti uvjeti vrijedili su i u prethodnom Kolektivnom ugovoru) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja članak 62. točka c) - pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno 60%.» Još jednom podvlačimo daje dežurstvo na našem Zavodu potrebno zbog težine operativnog programa koji zahtjeva stalnu poslijeoperativnu kontrolu kako je to i dogovoreno s HZZO-om, a stoje slučaj i u svim drugim ortopedskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Stručni kolegij i liječnici našeg Zavoda pristaju na kompromisno rješenje da zadržimo status pripravnosti, ali uz gore navedene uvjete. Iako smo to željeli riješiti u okviru Bolnice i Vas s time ne opterećivati, Ljubazno Vas molimo za Vaše tumačenje zakona. Zaključak broj 328: Povjerenstvo predlaže da se upit proslijedi Upravi za medicinske poslove.

Naknada za pripravnost

Članak 62.

Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:

a) standardnu pripravnost 30%

b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20km cestovne udaljenosti 40%

c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je 60%.

U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

47

Potreba za pripravnošću u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa Zavodom.

Upit - U Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, radi ostvarenja prava pacijenata na redovitu, sveobuhvatnu kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, kao i hitnog djelovanja u slučajevima izvanrednih okolnosti i ekoloških incidenta, tradicionalno je bila organizirana pripravnost, a bilo je i potreba za korištenjem instituta «rad po pozivu».

Stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 09/95) pripravnost i rad po pozivu kao posebni oblici organiziranja rada regulirani sa člancima 65., 64. i 65. Kolektivnog ugovora. Za uvođenje pripravnosti uvjet je da je potreba za istom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (odnosi se na higijensko epidemiološku djelatnost u Zavodu) utvrđena ugovorom sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Usluge Službe za zdravstvenu ekologiju nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, stoga neće biti ostvaren prethodni uvjet utvrđivanja potrebe za istom od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Molimo uputu kako organizirati rad u Službi za zdravstvenu ekologiju sukladno dogovorenoj razini prava u Kolektivnom ugovoru i potrebama hitnog djelovanja prilikom ekoloških incidenata (primjerice analize uzoraka i obrađenih u kratkom vremenu nakon požara ili zagađenja vode određuju sadržaj odluka o postupanju i koriste se kao dokaz u kasnijim eventualnim sudskim postupcima). Podredno je li moguće na djelatnost Službe za zdravstvenu ekologiju primijeniti odredbu članka 62. ili se radi o primjeni članka 63. koji regulira rad po pozivu.

Ako bi se u konkretnom slučaju primijenio članak 63. Kolektivnog ugovora («rad po pozivu»), molimo uputu o načinu obračuna naknade za «rad po pozivu» odnosno da li se isti obračunava kao prekovremenom radu. Zaključak br.148: Organizacija rada je u nadležnosti ravnatelja zdravstvene ustanove, a pripravnost se plaća sukladno članku 62. Kolektivnog ugovora. Upit - Ravnatelji Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, Rijeka, Osijek i Split uputili su Ministarstvu zdravstva dopis kojim se traži suglasnost na primjenu članka 63. i 64. Kolektivnog ugovora, a koji se odnosi na povećanje plaće ravnatelja po osnovi naknade kroz standardnu pripravnost. Dopis je upućen Ministarstvu zdravstva 28.01. 19997. godine, a zaprimljen je i evidentiran u Ministarstvu zdravstva 10.01. 1997. godine pod brojem: 500-01/97-01/68 (381-97-1), koji Vam u privitku prilažemo. Budući da u našoj arhivi nismo u mogućnosti pronaći dopis, odgovor ili suglasnost Ministarstva zdravstva na povećanje plaće ravnatelja Ustanove za hitnu medicinsku pomoć po osnovi zatražene naknade kroz standardnu pripravnost, a imamo saznanje da je isti prihvaćen, molimo da nam se očitujete i odgovorite da li je Ministarstvo zdravstva odobrilo ili dalo pismenu suglasnost za povećanje plaće ravnateljima po predloženom osnovu.

Drugi naš upit i zamolba za tumačenjem odnosi se na primjenu odredbe članka 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji se primjenjuje od 01. siječnja 2005. godine a odnosi se na naknadu za pripravnost, pa u odnosu na naprijed navedeno, vezano za povećanje plaće po osnovu naknade za pripravnost, molimo Vaše tumačenje da li se odredba navedenog članka može primijeniti i na povećanje plaće ravnatelja Hitne medicinske pomoći, a po osnovi naknade za pripravnost.

48

Slijedom iznijetog, a temeljem članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u cilju razrješavanja navedeni nedoumica u primjeni Kolektivnog ugovora, molimo Vaše tumačenje i odgovor na postavljene upite. Upit br. 1. Zaključak br. 172: Ovo je Povjerenstvo nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Upit br. 2. Zaključak br. 173: Budući da pripravnost nije ugovorena ravnatelj nema pravo na povećanje plaće Upit - Da li pripravnost koja nije utvrđena ugovorom sa HZZO-om u Službama epidemiologije i mikrobiologije s paracitologijom u Zavodima za javno zdravstvo obuhvaća samo liječnike ili cijeli tim primarne zdravstvene zaštite (liječnik i medicinski tehničar)?

OBJAŠNJENJE : Liječnici imaju pripravnost radnim danom od 15 do 22 sata, dok subotom, nedjeljom i praznikom od 8 do 22 sata, i to se plaća paušalno po Kolektivnom ugovoru (iako satnica ne odgovara po K.U.). Medicinski tehničar nema pripravnost, dolazi na osnovu poziva liječnika (rad po pozivu), što se tretira kao prekovremeni rad (slobodni sati: 1,5 za 1 sat), i ne plaća. Zaključak br. 269: Poslodavac određuje raspored pripravnosti, a u konkretnom slučaju ne radi se o pripravnosti sukladno članku 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Dana 01.04.2005. godine poslala sam Povjerenstvu zamolbu da mi odgovori da li liječnik specijalista koji radi na ORL odjelu Županijske bolnice u Virovitici na koje zbog nedostatka liječnika specijalista nije moguće organizirati dežurstva nego se radi pripravnost, ima pravo da mu se pripravnost plati u vrijednosti 60% od vrijednosti dežurstva ili 30% od vrijednosti dežurstva. Do danas nisam dobila nikakav odgovor iako sam se više puta telefonom propitivala te mi je odgovarano da moja zamolba još nije došla na red za rješavanje a jednom mi je preporučeno i da pošaljem požurnicu pisanim putem što sam i napravila. Zbog toga ću Vas još jednom ukratko podsjetiti o čemu se radi. Na našem ORL odjelu je konstantan manjak liječnika specijalista i do sada ih je bilo najviše dvoje a u vrijeme kada sam poslala svoju zamolbu Povjerenstvu bila sam sama. Unatoč tome normalno je funkcionirao ORL odjel na kojem se operiralo, doduše u opsegu nešto manjem nego kad nas je dvoje i normalno je svaki dan radila spec. ORL ambulanta. Pošto sam gotovo svakodnevno imala operiranih pacijenata ( tonzile, polipi, septumi, sinusi i ostali cijeli niz manjih zahvata uz dosta česte traumatizirane pacijente) a trebalo je izvan radnog vremena zbrinuti i ostale vanjske pacijente, imala sam i konstantnu pripravnost osim dva vikenda mjesečno i za to sam bila plaćena 30% od vrijednosti dežurstva a samo one dane kada sam imala i obavljen posao na odjelu izvan radnog vremena imala sam plaćeno 60%. Takva je

49

situacija i danas kada nas je na odjelu dvoje specijalista i to od 1. mjeseca2006. godine i kada se operira daleko više. Prema mojim saznanjima na svim ORL odjelima u Hrvatskoj na kojima nije moguće zbog nedostatka liječnika specijalista organizirati dežurstva pa liječnici rade u pripravnosti, ta pripravnost je plaćena 60% bez obzira da li imaju u pripravnosti efektivan rad ili ne. To je u skladu i sa kazivanjem Kolektivnog ugovora prema kojemu se plaća 60%-tna pripravnost (bez obzira na dolaske) liječnicima koji pripravnost imaju na odjelima na kojima je potrebno dežurstvo a nije ga moguće organizirati zbog nedostatka liječnika. Također, prema naputku Ministarstva iz 2002. godine na ORL odjelima na kojima postoji pripravnost plaća se 60% bez obzira na dolaske. Lijepo Vas molim da mi u pisanom obliku u što skorijem mogućem roku dostavite odgovor na pitanje da li liječnici na ORL odjelu u Županijskoj bolnici u Virovitici imaju pravo u pripravnosti biti plaćeni 60% od vrijednosti dežurstva bez obzira na dolaske kao što su plaćeni i na ostalim hrvatskim ORL odjelima ili ne. Vjerujem da sam dovoljno dugo i strpljivo čekala odgovor i da bi sada moj upit trebao biti na redu za razmatranje. Zaključak broj 317: Liječnicima na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je, pripravnost se obračunava u visini od 60% sukladno članku 62., stavak 1., točka c) Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se naknada za dežurstvo (pripravnost) u Domu zdravlja Vojnić treba obračunavati temeljem članka 60. ili temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja? Objašnjenje: Liječnik Doma zdravlja Vojnić obavlja pripravnost po unaprijed utvrđenom rasporedu u sklopu hitne medicinske pomoći koja nije organizirana kao zasebna služba. Članak 61. Kolektivnog ugovora nije uopće predvidio pripravnost radnim danom, a isto tako liječnici u Domu zdravlja Vojnić nisu u pripravnosti subotom 8 sati a nedjeljom i blagdanom 16 sati već su u pripravnosti neprekidno 24 sata. Zaključak broj 323: Naknada za pripravnost u Domu zdravlja Vojnić, sukladno članku 62. točka b) Kolektivnog ugovora obračunava se u iznosu od 40%.

Upit - Da li naknada za pripravnost u Domu zdravlja Vojnić treba obračunavati u skladu s člankom 62. stavkom a) ili stavkom c) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja? Objašnjenje: Zbog specifičnog načina obavljanja hitnih intervencija kroz pripravnost u kojoj sudjeluju liječnici opće medicine i koju pokrivaju neprekidno 24 sata (čak i u okviru redovnog radnog vremena), a nije organizirano dežurstvo ili zasebna služba HMP, molimo da nam date objašnjenje da li kod obračuna naknade za pripravnost trebamo primjenjivati stavak a) ili c) članka 62. Kolektivnog ugovora? Zaključak broj 324: Zbog specifičnog načina obavljanja hitnih intervencija kroz pripravnost u kojoj sudjeluju liječnici opće medicine i koju pokrivaju neprekidno 24

50

sata (čak i u okviru redovnog radnog vremena), a nije organizirano dežurstvo ili zasebna služba HMP, kod obračuna naknade za pripravnost primjenjuje se stavak a) članka 62. Kolektivnog ugovora. Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da nam dadete tumačenje zakona, odnosno Kolektivnog ugovora u svezi s plaćanjem pripravnosti i dežurstava. Do 2000. godine Zavod za ortopediju prema ugovoru s HZZO-om imao je dežurnog liječnika na odjelu. Iz financijskih razloga dogovoreno je da odustanemo od dežurstva i da se isto prevede u pripravnost koja je bila plaćena 60% od vrijednosti dežurstva. Za vrijeme ravnatelja dr, Dalibora Krpana, po našem mišljenju samovoljno i suprotno Kolektivnom ugovoru, određena nam je naknada od svega 30% od vrijednosti dežurstva. Kako do sada nismo bili u mogućnosti ostvariti naše pravo niti s novim rukovodstvom Bolnice, savjetovano nam je od sadašnjeg ravnatelja da zatražimo Vaše mišljenje. Citiramo Kolektivni ugovor od 8. prosinca 2004. godine (isti uvjeti vrijedili su i u prethodnom Kolektivnom ugovoru) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja članak 62. točka c) - pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno 60%.» Još jednom podvlačimo daje dežurstvo na našem Zavodu potrebno zbog težine operativnog programa koji zahtjeva stalnu poslijeoperativnu kontrolu kako je to i dogovoreno s HZZO-om, a stoje slučaj i u svim drugim ortopedskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Stručni kolegij i liječnici našeg Zavoda pristaju na kompromisno rješenje da zadržimo status pripravnosti, ali uz gore navedene uvjete. Iako smo to željeli riješiti u okviru Bolnice i Vas s time ne opterećivati, Ljubazno Vas molimo za Vaše tumačenje zakona. Zaključak broj 328: Povjerenstvo predlaže da se upit proslijedi Upravi za medicinske poslove. Upit - Molimo tumačenje po slijedećim pitanjima: 1. Može li radnik u slobodnom danu nakon dežurstva biti u pripravnosti? (Poznat nam je odgovor pod br. 107. od dana 09.05.1997. godine od Komisije za tumačenje KUG za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja). 2. Može li radnik iza dana pripravnosti slijedeći dan biti u dežurstvu? Zaključak broj 400: Organizacija rada nije u nadležnosti ovog Povjerenstva. Upit - Pred Općinskim sudom u Šibeniku u tijeku je postupak koji se vodi između gore navedenih stranaka. Umoljavate se da u što kraćem mogućem roku, a imajući u vidu da je riječ o radnom sporu koji je hitan po svojoj naravi, ovom sudu dostavite tumačenje odredbe čl. 62.st. 2. i čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz kojeg će posebno biti razvidno kolika je - u ovom konkretnom slučaju, visina naknade za pripravnost za utuženo razdoblje i to u visini od daljnjih 30% od naknade obračunate za dežurstvo - te kolika su potraživanja iz osnova naknade za troškove prijevoza, nastalih u svezi s obavljanjem radnih zadataka tijekom pripravnosti, a sve u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku, kako bi ročište glavne rasprave moglo biti zakazano i postupak okončan.

51

Tužba Tužitelj je radnik tužene a obavlja poslove KV električara. Dokaz: ugovor o radu od 30.03. 1996. godine Tužitelj je u razdoblju od listopada 2004. godine do kolovoza 2005. godine na ime naknade za pripravnost primio iznose navedene u platnim listama koji odgovaraju 30% od naknade obračunate za dežurstvo. Tužitelju po članku 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja st. 1. pripada s osnova pripravnosti 60% od naknade obračunate za dežurstvo. Isplaćena naknada odgovara 50% naknade koja tužitelju pripada po Kolektivnom ugovoru. Tužitelj ima mjesto prebivališta u Grebaštici-Brnjača. Tijekom tog razdoblja imao je 10 dolazaka mjesečno na mjesto rada. Cijena autobusne karte na relaciji Brnjača-Šibenik-Brnjača je 30,00 kuna. Po ovom osnovu, a sukladno čl. 79. Kolektivnog ugovora, tužitelj ima pravo na naknadu za trošak prijevoza koji iznosi 3.300,00 kuna. Zaključak broj 354: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za razdoblje do 2005. godine. Tužitelju ne pripada naknada za pripravnost sukladno članku 62. stavak 2. točka c) kao ni naknada za troškove prijevoza u smislu odredbe članka 79. Kolektivnog ugovora s obzirom da se sukladno odredbi članka 156. stavak 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti pripravnost i dežurstvo odnosi na pružanje zdravstvene zaštite.

Rad po pozivu

Članak 63

Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.

Upit - Kako se plaća rad po pozivu iz članka 63. Kolektivnog ugovora?

Zaključak br. 22: Kolektivnim ugovorom nije riješeno pitanje plaćanja rada po pozivu.

Upit - ČLANAK 63. (RAD PO POZIVU) – Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati? Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Na koji se način rad po pozivu plaća?

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

52

Upit - Temeljem članka 63. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uveden je kao posebni oblik rada u zdravstvu – rad po pozivu. Iz narečenog članka nije razvidno kako će se obračunati taj oblik rada (da li kao redovan rad ili kao naknada za prekovremene sate), kao ni od kada će se taj rad obračunavati (da li od trenutka prijema poziva, uvažavajući potrebno vrijeme do radnog mjesta i povratak kući, ili će se obračunavati efektivni radni sati). Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit - 1. Da li se «Rad po pozivu «kao prekovremeni rad i uvećan 50% registrira u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta)?

2. Ako se «Rad po pozivu» desi nedjeljom noću, da li se isplata uvećava 50% + 35% 40% ? Upit br. 1. Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit br. 2. Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit - Članak 63. Ugovora: Da li se rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice a koji trenutno nisu u radnom mjestu ili i na ostale osobe izvan radnog odnosa u ustanovi? Zaključak br.67:Rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice. Upit - Čl. 63. Da li se u tekućem mjesecu može mijenjati raspored tako da, na temelju preraspodjele , rad po pozivu postane redovni rad? (Skine se jedna smjena te liječnik ima minus sate i u tom slučaju rad po pozivu ispunjava redovnu mjesečnu satnicu. Rad po pozivu odnosi se na osiguranja javnih manifestacija, pratnju pacijenata na liječenje u bolnicu izvan Rijeke i sl. Ponekad je riječ o poslovima koje Ustanova ne ugovora s HZZO nego ih naplaćuje izravno od korisnika usluga) Zaključak br.125: Sukladno članku 63. Kolektivnog ugovora rad po pozivu je poseban oblik rada te se ne može uračunavati u redovnu mjesečnu satnicu. Upit - 1. Da li radnik za određena 2 sata na poziv (nema dežurstvo niti pripravnost) na dan blagdana ima pravo na uvećanje plaće za 300% (rad + dodatak za rad na državni praznik 250% + prekovremeni rad 50%)?

53

Zaključak br. 159: Plaćanje po pozivu nije definirano Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Upit - ČLANAK 63 (RAD PO POZIVU) – Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati.

Odgovoreno. Zaključak broj 22.

Upit - Članak 63. Kolektivnog ugovora : Da li se rad po pozivu, kao poseban oblik rada, može koristiti u situacijama kada u pravilu svakodnevno postoji potreba za radnicima određene struke u pojedinim radnim jedinicama unutar Bolnice. Konkretno: Kao opća bolnica, između ostalih djelatnosti, imamo organizirane i dijagnostičke djelatnosti, između ostalih : RTG i UZV djelatnost, djelatnost medicinske biokemije, djelatnost transfuziologije. Zbog nedovoljnog broja liječnika specijalista, odnosno diplomiranih medicinskih biokemičara, u popodnevnim i noćnim satima nije moguće organizirati redovni oblik rada (smjena, turnus, dežurstvo) za navedena zanimanja (VSS), te kroz 24 sata navedene službe pokriva viši odnosno srednji medicinski kadar. Da li je u takvim situacijama moguće organizirati poseban oblik rada, rad po pozivu, za liječnike specijaliste i dipl. ing. medicinske biokemije. Zaključak br. 287: Pitanje organizacije rada u nadležnosti je ravnatelja zdravstvene ustanove a ne Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora.

Obračun naknada za dežurstvo i pripravnost

Članak 64.

«Predmet: Obračun plaća u zdravstvenim ustanovama u skladu s propisima o plaćama i javnim službama i Kolektivnom ugovoru. Direkcija HZZO-a uputila je dopis ugovornim zdravstvenim ustanovama od 15. svibnja 2009. godine, kojim je zatraženo pisano izvješće o mjerama koje su poduzete radi usklađivanja obračuna plaća s Uredbom o nazivima radnim mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Iz zaprimljenih izvješće ugovornih bolničkih ustanova proizlazi da se svi prilikom obračuna pridržavaju rečene Uredbe i Kolektivnih ugovora. Kako je iz pojedinih izvješća vidljivo da se obračunava naknada za dežurstvo i pripravnost ravnateljima i članovima uprave, molimo za tumačenje odredaba članka 64. i 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odnosno na koji način se obračunava plaća ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove, koji zbog nedostatka kvalificiranog kadra ujedno obavljaju i poslove liječnika specijalista uključujući tu dežurstvo i pripravnost.

54

Naime, prema zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja broj 315 od 24. siječnja 2008. godine proizlazi da ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove pripada pravo samo na osnovnu plaću i dodatak od 5% unatoč tome što većinu radnog vremena rade poslove liječnika specijaliste.» Zaključak broj 364: Ravnatelju zdravstvene ustanove, kada dežura ili je u pripravnosti, pripada pravo na naknadu za dežurstvo ili pripravnost u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom i to na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem dežura odnosno na kojem je pripravan, a sukladno posebnom ugovoru sa zdravstvenom ustanovom.

Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada

Članak 65

Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK

Radna mjesta I. vrste Dodatak %

1. – liječnik specijalist kirurgije 20

– liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije

– liječnik specijalist urologije – operater

– liječnik specijalist maksilofacijalne kirurgije

– liječnik specijalist ortopedije – operater

– liječnik specijalist oftalmologije – operater

– liječnik specijalist otorinolaringologije

– operater

– liječnik specijalist radiologije – intervencijski radiolog

– liječnik specijalist dječje kirurgije

– liječnik specijalist ginekologije i porodništva – operater

– stomatolog specijalist oralne kirurgije

55

– operater

– liječnik specijalist neurokirurgije – operater

– liječnik specijalist infektologije na odjelu za liječenje AIDS-a

– liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)

– liječnik specijalist u primjeni citostatika ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena)

– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)

– liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja

– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog

– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog

– liječnik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima

– liječnik specijalist patologije – obducent

– liječnik specijalist sudske medicine

– liječnik specijalist u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite

– liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći (2/3 radnog vremena na terenu)

2. – zdravstveni radnik specijalist u bolnici 16

– zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici

3. – liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

10

– liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu)

4. – nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili liječenja

8

– radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu

5. – zdravstveni radnik u zavodima za javno 6

56

zdravstvo i Zavodu

– izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima

Položaji II. vrste

1. glavna sestra KBC-a, kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove

50

2. glavna sestra županijske ustanove 45

3. glavna sestra klinike 40

4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela

15% – više

u odnosu na

dodatak koji

dobivaju

zdravstveni

radnici na

tom odjelu

5. – voditelj odsjeka 10% – više

u odnosu na

dodatak koji

dobivaju

zdravstveni

radnici u

tom odsjeku

6. – voditelj tima 5% – više

u odnosu na

dodatak koji

dobivaju

zdravstveni

radnici u

tom timu

Radna mjesta II. i III. vrste

1. zdravstveni radnik: 25

– u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija)

– na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena)

– na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena)

– na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)

– na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)

57

– ing. med. radiologije

2. zdravstveni radnik: 20

– u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)

– koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite

– neurokirurgija i traumatologija

– forenzičnoj psihijatriji

3. zdravstveni radnik: 16

– na hemodijalizi

– na psihijatriji

– na neurologiji i prosekturi

– na intrahospitalnim infekcijama

– u hitnoj kirurškoj službi

4. zdravstveni radnik 15

– u patronaži

– vozač u HMP

5. zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena) 12

– u hitnoj službi

– rađaoni

– transfuziji

– patologiji

zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena)

– rad s infektima

– rad s otrovima

– rad na citoskineru

6. zdravstveni radnik: 10

– na bolničkim odjelima

7. zdravstveni radnik: 8

– u laboratoriju

– fizioterapeuti

– u poliklinikama

– u centralnoj sterilizaciji

– – analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

8. vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom 7

9. zdravstveni radnik II. i III. vrste u 6

zavodima za javno zdravstvo,

PZZ i poliklinikama

nezdravstveni radnik:

58

–na poslovima čišćenja u operacijskoj sali i prosekturi

1. Ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. Vrste

5

Upit - Da li liječnik specijalist kirurgije u domu zdravlja (kiruška ambulanta) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.1: Prema članku 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% odnosi se na sve liječnike bez obzira u kojoj zdravstvenoj ustanovi rade tako da pripada i liječniku specijalistu kirurgije u domu zdravlja. Upit - Da li liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja sa stacionarom i rađaonom (nekoliko intervencija godišnje) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.2: Liječniku specijalistu anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja pripada dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora . Upit - Da li liječnik specijalist radiologije u domu zdravlja ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.3: Liječnik specijalist radiologije ne ostvaruje pravo na dodatak jer je člankom 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% određen jedino za liječnike specijaliste radiologije-intervencijske radiologe. Upit - Utvrđeno je pravo zdravstvenog radnika specijalista u bolnici na dodatak od 16%. Da li to znači da to pravo ostvaruje liječnik specijalist u domu zdravlja? Zaključak br.4: Liječnik specijalist u domu zdravlja ne ostvaruje pravo na dodatak od 16% jer je dodatak od 16% propisan isključivo za zdravstvenog radnika specijalista u bolnici. Upit - Koje pravo na dodatak ima liječnik koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu? Zaključak br.5: Za liječnika koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu nije određen Kolektivnim ugovorom posebni dodatak već je propisan dodatak od 6% za izabranog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima ili dodatak od 5% koji je određen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste.

59

Upit - Da li specijalizanti u zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na dodatak od 5% na osnovnu plaću? Odgovoreno. Zaključak broj 5. Upit - Izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - voditelj tima ostvaruje pravo na dodatak od 6%. Što je sa pravom dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju koji su potpisnici ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje? Zaključak br.6: Dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima pravo na dodatak od 5% koji je predviđen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste. Upit - U Zaključcima Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05) sa 2. sjednice od 15. ožujka 2005. godine, zaključkom broj 6 dano je tumačenje da diplomirani inženjer medicinske biokemije u medicinsko-dijagnostičkom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te da ima pravo na dodatak od 5%.

Molimo Povjerenstvo da izmijeni ovo tumačenje u smislu da diplomirani inženjer medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima pravo na dodatak od 6% tj. kao izabrani liječnik.

Ovaj zahtjev obrazlažemo činjenicom da diplomirani inženjer medicinske biokemije u domovima zdravlja supotpisuje ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te je time u jednakom statusu kao i izabrani liječnik u domu zdravlja. Naime, i izabrani liječnik u domu zdravlja samo supotpisuje ugovor s HZZO-om koji zaključuje dom zdravlja. Dakle, oba ova zdravstvena radnika supotpisuju ugovor i jednako pružaju zdravstvenu zaštitu pa je logika stvari da imaju i jednaki dodatak.

Pravno je pravilo da se nedostatak propisa u pojedinom slučaju rješava na način da se na pojedini slučaj ili slučajeve primijeni najbliži propis. U tom smislu smatramo da Povjerenstvo može dati tumačenje da je diplomirani inženjer medicinske biokemije izabrani zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da mu pripada dodatak od 6%. Odgovoreno. Zaključak broj 6. Upit - Glavna sestra županijske ustanove ostvaruje dodatak od 45%. Da li glavnoj sestri doma zdravlja također pripada dodatak od 45%? Zaključak br.7: Glavnoj sestri doma zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

60

Upit - Da li glavnoj sestri Doma zdravlja pripada dodatak od 45% (kao glavnoj sestri županijske ustanove), s obzirom da u našoj županiji nije provedeno spajanje domova zdravlja u jedinstveni, županijski dom zdravlja?

Odgovoreno. Zaključak broj 7. Upit - Pripada li dodatak od 45% glavnoj sestri Stomatološke poliklinike Zagreb kao glavnoj sestri županijske ustanove prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da je prema uredbama o dodacima na plaću (koje su stavljene van snage) imala dodatak od 35%? Odgovoreno. Zaključak broj 7. Upit - Osnivanjem jedinstvenog doma zdravlja bivši domovi zdravlja postali su ispostave te je nakon provedene privatizacije i nove sistematizacije radno mjesto glavne sestre bivših domova zdravlja ukinuto te su imenovane sestre koordinatori u ispostavama. Da li po osnovi obavljanja poslova koordinatora medicinske sestre ostvaruju pravo na dodatak? Zaključak br.8: Kolektivni ugovor ne određuje poseban dodatak za medicinske sestre-koordinatore u ispostavama domova zdravlja. Upit - Da li se pravo vozača u domu zdravlja koji je i vozač sanitetskog prijevoza i HMP smatra isto tj. ostvaruje li pravo na dodatak od 15% , a medicinska sestra u istoj službi dodatak od 12%? Zaključak br.9: Nije isto. Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je određena osoba vozač sanitetskog prijevoza ili vozač hitne medicinske pomoći pod uvjetom poštivanja stručne spreme koja se traži za vozača HMP. Upit - Dom zdravlja ima sklopljen ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o pružanju hitne medicinske pomoći i to kroz 1 standardni tim dežurstva, 2 standardna tima sanitetskog prijevoza i 2 standardna tima pripravnosti.

Da li se vozači u tim timovima koji svi prema rasporedu, pored sanitetskih prijevoza obavljaju i hitne intervencije kroz tim dežurstva i pripravnosti, prema Uredbi raspoređuju na radno mjesto III vrste: vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći s koeficijentom 0,98 ili kao Ostala radna mjesta III vrste s koeficijentom 0,80. Odgovoreno. Zaključak br. 9.

61

Upit - Da li se medicinska sestra /tehničar ugovorena sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kroz timove sanitetskog prijevoza i tim dežurstva ostvaruje dodatak iz članka 65. Kolektivnog ugovora od 12%, 20% ili 6%?

Odgovoreno. Zaključak broj 9. Upit - Da li ovi vozači imaju pravo na dodatak od 15% ili 5%, sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora? Odgovoreno. Zaključak br.9. Upit - da li vozači iz prethodnog stavka imaju pravo na dodatak od 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja?

Odgovoreno. Zaključak broj 9.

Upit - Da li VOZAČI iz prethodnog stavka, prema članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 15%?

Odgovoreno. Zaključak broj 9. Upit - Da li diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima imaju kao i liječnici specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima dodatak na plaću od 10%? Zaključak br.10: Diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima nemaju pravo na dodatak od 10%. Upit - Ima li izvršitelj poslova radnog mjesta ''glavni sanitarni inženjer'' pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45% koliko je propisano u članku 65. Kolektivnog ugovora za radno mjesto ''glavna sestra županijske ustanove'' (radno mjesto navedeno pod 2. – Položaj II. vrste)? Zaključak br.11: ''Glavni sanitarni inženjer'' nema pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45%. Upit - Da li glavna sestra samostalnog doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%?

62

Zaključak br.12: Glavnoj sestri doma zdravlja neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li glavna sestra Doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%? Odgovoreno. Zaključak br.12. Upit - Statutom Opće bolnice Zadar u ustroju organizacionih jedinica, između ostalih organizacionih jedinica zdravstvenih djelatnosti tipa odjela su i:

- Odjel za laboratorijsku dijagnostiku, - Odjel za kliničku citologiju, - Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, - Odjel za ljekarničku djelatnost.

Kod primjene članka 65. Kolektivnog ugovora zdravstveni radnici radnih mjesta 2. i 3. vrste gore navedenih odjela svrstani su prema točci 7. s dodatkom od 8%.

Da li zdravstveni radnici na radnim mjestima 2. i 3. vrste gore navedenih odjela imaju pravo na dodatak iz točke 6 od 10%?

Zaključak br.15: Zdravstvenim radnicima navedenih odjela pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - U članku 65. stavak 2 (tablica ) u točkama 4. i 5. Granskog kolektivnog ugovora za grupu ''Položaj II. vrste'' utvrđeni su dodaci za: 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela dodatak 15% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

5. voditelj odsjeka dodatak 10% – više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odsjeku. Da li; A) glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela ako je na primjer najviši dodatak na odjelu 20% ostvaruje dodatak 20% +15% = 35% ili 20%+ 15% od 20% = 23% B) voditelj odsjeka ako je ako je na primjer najviši dodatak na odsjeku 20% ostvaruje dodatak 20% +10% = 30% ili 20%+ 10% od 20% = 22% ?

Zaključak br.18: Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 15% (npr. 20% +15% = 35%). Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 15%.

63

Zaključak br.19: Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 10% (npr. 20% +10% = 30%). Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 10%. Upit - Kako glasi izračun osnovice vezano za položaj II. vrste točke 4., 5. i 6.tj. što znači 15% u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu? Odgovoreno. Zaključak br.18 i Zaključak br.19. Upit - Da li se dodatak od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu misli na postotak ili na indeksni poen? Odgovoreno. Zaključak br.18 i zaključak br.19. Upit - Da li u čl. 65. u Tabeli – Položaji II. vrste, redni brojevi 4. 5. i 6. (voditelj odjela, voditelj odsjeka, voditelj tima) – formulacija: «…15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu» znači da se ti postoci zbrajaju (npr. 10% + 15% = 25%) ili se po istoj izračunava postotak od dodatka koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, koji izračun se onda dodaje prvotnom postotku (npr. 15% od 10% = 1,5%; 10% + 1,5% = 11,5%) Dakle koji od postotaka pripada npr. voditelju odjela II. vrste, 25% ili 11,5%)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. i broj 19. Upit - ČLANAK 65. (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4,5 i 6 gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju? Odgovoreno. Zaključci broj 18. i 19. Upit - Temeljem dopisa Direkcije (klasa:470-03/05-01/8, urbroj: 338-01-07-05-1 , 1.03.2005.g) ovlašteni kontrolori Zavoda provode kontrolu primjene koeficijenata i dodataka za obračun plaća u bolnici te su tom prilikom uočili određene nejasnoće u primjeni istih. Stoga vas molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja čl.65. u naslovu Položaj II. vrste točka 4., 5. i 6., a vezano s točkom 6. istog članka u naslovu Radna mjesta II i III vrste.

I. Nedoumica je sljedeća:

64

Da li se zbraja postotak 15% (Položaj II. vrste točka 4.) i 10% Radna mjesta II i III vrste točka 6) pa ukupni dodatak za glavna sestru iznosi 25% ili se računa na način da se od 10 % izračunava 15% što iznosi 1,5% te bi ukupni dodatak za glavnu sestru u tom slučaju iznosio 11,5%.

Odgovoreno. Zaključak broj 18. i Zaključak broj 19. Upit - Da li se za radna mjesta koja pripadaju položaju II. vrste kod određivanja dodatka na plaću radi o pribrajanju dodataka ili se prethodno računa postotak, a nakon toga se pribraja npr.:

Zdravstveni radnik u odjelu ostvaruje pravo na dodatak od 25%. Kako glavna sestra odjela ima pravo na 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju

zdravstveni radnici u tom odjelu, da li to znači da glavna sestra u tom slučaju ima pravo na dodatak od 40% (25% + 15%) ili njen dodatak iznosi 28.75% što proizlazi iz slijedećeg izračuna: 15% od 25% = 3.75% 25% + 3.75% = 28.75% Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Da li dodatak od predviđenih 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu (za rad zdravstvenog radnika – voditelja odjela) znači uvećanje za 15% na utvrđeni dodatak od 10% (dakle 15%); ili to znači uvećanje od 15% na 10% (dakle 11,5%)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, red. Br. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red. br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% + 15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Koliko glavna sestra odjela dobiva dodatka ako radi u intenzivnoj skrbi gdje svi zdravstveni radnici druge i treće vrste imaju dodatak 25%. Da li glavna sestra tog odjela ima dodatak 25+15% u odnosu na 25%, što iznosi 28,75%, ili kako većina bolnica u Hrvatskoj tumači i primjenjuje 25 + 15, što iznosi 40% dodatka glavne sestre na intenzivnoj skrbi?

65

Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Da li se postotak uvećanja osnovne plaće radnika na položajima II. vrste prema čl. 65. zbraja, tj. dodaje na dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu, ili se računa kao postotno uvećanje dodatka, kako se može protumačiti iz formulacije teksta. Vezano na navedeni članak, da li se uvećanja u postotku na dodatke odnose i na nezdravstvene radnike – primjerice voditelja odsjeka. Npr.: Ako sestre na odjelu ima dodatak 25% ili li odjelna sestra tog odjela dodatak 40% (25+15), ili 28,75% (25+15% od 25). Odgovoreno. Zaključak br. 18. Upit - U svezi primjene čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranja (N.N. 9/05) i utvrđivanja dodataka na plaću, prema propisu radnih mjesta i poslova zdravstveni i nezdravstvenih radnika (tablica iz čl. 65.), molimo tumačenje visine dodatka za poslove glavne sestre, zdravstvenog radnika – voditelja odjela (toč. 4. položaj II vrste), kojim se utvrđuje pravo na dodatak 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, odnosno za voditelja odsjeka (točka 5 položaja II vrste) 10% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu.

Postavlja se pitanje određenja visine dodatka na plaću u konkretnom slučaju glavne patronažne sestre – voditelja patronaže, odnosno glavne sestre u Službi hitne medicinske pomoći sa sanitetskim prijevozom, kao ustrojbene jedinice u okviru Doma zdravlja.

Naime, prema našim saznanjima, različita su tumačenja i određivanja visine dodatka u slučajevima iz toč. 4. i 5. propisa položaja II vrste Kolektivnog ugovora. Stoga, a pod uvjetom da se poslovi voditelja patronaže i glavne sestre hitne medicinske pomoći Doma zdravlja mogu razvrstati u navedenu kategoriju, pitanje je da li npr. Voditelja odjela (toč. 4. položaja II vrste), ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini utvrđenoj u postotnoj vrijednosti na način 15% + (15% od 15%) ili ostvaruje dodatak u visini 15% + 15%.

Zbog takvog stanja stvari, molimo za mišljenje, odnosno tumačenje narečenih odredaba Kolektivnog ugovora, a sve to i s obzirom na odredbu čl. 66. st. 1. Kolektivnog ugovora da se uvećanja osnovne plaće zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz čl. 65. ne mogu međusobno kumulirati. Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Člankom 65. stavak 2. položaj II. vrste, točka 4. određuje pravo na dodatak glavnoj sestri, zdravstvenom radniku – voditelju odjela u iznosu od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Iz narečenog nejasno je da li se 15% više obračunava u odnosu na dodatak zdravstvenog radnika na odjelu (15% + dodatak), ili u postotku, a ne zbrajanjem dodataka (primjerice dodatak 25% radnika na odjelu X 15%, = 3,75, što je ukupno dodatak glavnoj sestri odjela 28,75, a ne 25% + 15% = 40%.

66

Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, red.br. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.

Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red.br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% +15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće).

Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - ČLANAK 65 (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4., 5. i 6. gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdr. radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju. Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - U članku 65. Kolektivnog ugovora u radnim mjestima II. i III. vrste u točci 8. određen je dodatak za vatrogasca i kotlovničara sa ATK ispitom. O kojem je ispitu riječ? Zaključak br. 20: Radi se o ispitu koji se polaže sukladno propisima na području zaštite od požara, odnosno sukladno propisima koji uređuju rad kotlovničara s posudama pod tlakom. Upit - Da li medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 10% ili 12%? Zaključak br. 21: Medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se prilikom određivanja 2/3 radnog vremena na terenu liječnika u hitnoj medicinskoj pomoći i zdravstvenog radnika u hitnoj medicinskoj pomoći za dobivanje dodatka od 20 % podrazumijeva ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu ili se pod tim podrazumijeva 2/3 radnog vremena u obavljanju poslova na terenu zbog intervencija?

Što je sa pravom liječnika, medicinske sestre i vozača u hitnoj medicinskoj pomoći koji rade po ugovorenim punktovima (u domu zdravlja ima osam punktova) a nemaju 2/3 radnog vremena na terenu, a udaljeni su od najbliže bolnice i do 25 km (Mali Lošinj, Rab)?

67

Zaključak br.23: Pod pojmom 2/3 radnog vremena na terenu podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu. Navedeno se odnosi na radnike čije je radno mjesto isključivo u Ustanovama za hitnu medicinsku pomoć ili u jedinicama hitne medicinske pomoći. Upit - Kako odrediti dodatak na plaću zdravstvenom radniku na radnim mjestima II. i III. vrste (medicinske sestre i tehničari) koji obavlja poslove radnog mjesta u Odjelu za hitnu medicinsku pomoć Doma zdravlja? U čemu je razlika između «zdravstvenog radnika u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)» i «zdravstvenog radnika (2/3 radnog vremena) u hitnoj službi»? Konkretno pitanje je koji dodatak na plaću pripada:

- zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri – tehničaru) koji je ugovoren u timu hitne medicinske pomoći,

- zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri – tehničaru) koji je ugovoren u timu sanitetskog prijevoza?

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama / tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja? Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Da li se na vozače u sanitetskom prijevozu (to radno mjesto im je utvrđeno Sistematizacijom poslova i Ugovorima o radu) primjenjuje koeficijent 0,80 (ostala radna mjesta III. vrste) ili im se zbog činjenice organiziranja hitne službe kroz dežurstvo i pripravnost u kojoj isti sudjeluju, ima utvrditi koeficijent 0,98 (vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći) te sukladno tome i dodatak od 5% ili 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora?

Odgovoreno. Zaključci broj 13 i broj 23. Upit - Da li liječnici i tehničari u timu hitne medicinske pomoći koja je organizirana u domu zdravlja imaju pravo na dodatak od 10% (S obzirom da je riječ o timu hitne medicinske pomoći koji izlazi na teren samo po pozivu pacijenta ili u slučaju dojave o potrebi hitne medicinske intervencije, dok ostatak radnog vremena provode stacionirani u ordinaciji. Zbog ovakvog načina rada tim hitne medicinske pomoći ne provede 2/3 radnog vremena na terenu).

Ukoliko im ne pripada dodatak od 20%, da li zdravstvenim djelatnicima III. vrste može biti obračunat dodatak od 12% za rad u hitnoj službi u trajanju 2/3 radnog vremena, a liječnicima dodatak od 6% kao voditelju tima?

68

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Obraćamo Vam se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću.

Naime, kao kriterij za dodjelu 20% - tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu. Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu.

Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati.

Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku, udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP).

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Molimo tumačenje značenja uvjeta 2/3 radnog vremena na terenu. Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Dom zdravlja Vinkovci uputio je zahtjev za tumačenje odredbe čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dana 18. veljače 2005. godine. Kako do danas nismo dobili trženo tumačenje koje se konkretno odnosi na pojam «2/3 radnog vremena na terenu» za koji nismo sigurni da li se primjenjuje na djelatnike u hitnoj medicinskoj pomoći organiziranoj u okviru doma zdravlja, molimo Povjerenstvo za žurnu dostavu tumačenja, kako bismo izvršili korektan obračun plaća za djelatnike na koje se sporna odredba odnosi.

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Obraćamo Vas se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću. Naime, kao kriterij za dodjelu 20%-tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu. Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu. Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati.

69

Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP). Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Da li radnom mjestu rukovoditelju bolničke prehrane pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4.? Zaključak br.24:Rukovoditelju bolničke prehrane ne pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4. Upit- Koji dodatak na uvjete rada ima farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni? Zaključak br.28: Farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni ostvaruju pravo na dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - U članku 65. stavak 2. (tablica) za grupu «Radna mjesta II. i III. vrste u točki 7. utvrđen je dodatak od 8% za zdravstvene radnike: u laboratoriju, fizioterapeuti, u poliklinikama, centralnoj sterilizaciji, analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu». U toj grupi nema farmaceutskih tehničara, te Vas molimo tumačenje da li farmaceutski tehničari koji rade u bolničkim ljekarnama imaju pravo na dodatak od 8% ili ostvaruju dodatak od 5% prema Granskom kolektivnom ugovoru? Odgovoreno. Zaključak broj 28. Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni? Odgovoreno. Zaključak broj 28. Koji dodatak na plaću odmjeriti zdravstvenom radniku III. vrste – farmaceutskom tehničaru koji radi u bolničkoj ljekarni ?

Odgovoreno. Zaključak br. 28. Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju?

70

Zaključak br.29: Medicinskim sestrama u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstvenom radniku koji radi u poliklinici. Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju :

- medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju?

Odgovoreno. Zaključak broj 29. Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na odjelu infektologije? Zaključak br.30: Medicinske sestre koje rade na odjelu infektologije pripada dodatak od 12% ako na tom odjelu rade 2/3 radnog vremena prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na odjelu infektologije?

Odgovoreno. Zaključak broj 30. Upit - Koji dodatak na uvjete rada ima laborant koji isključivo radi na šalteru? Zaključak br.31: Laborant koji isključivo radi na šalteru pripada dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit – koji dodatak na uvjete rada ima laborant koji isključivo radi na šalteru? Odgovoreno. Zaključak broj 31. Upit - Da li dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena ) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi? Zaključak br.32: Dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi.

71

Upit - Molimo Vas da nam sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dadete tumačenje u svezi primjene članka 65. tj. koji dodatak na uvjete rada pripada radnicima na radnom mjestu elektrotehničara sa srednjom stručnom spremom, a koji rade na održavanju uređaja za hemodijalizu bolesnika na Odsjeku za hemodijalizu Odjela za unutarnje bolesti.

Navedene poslove obavljaju u punom radnom vremenu te nas prvenstveno zanima da li se mogu svrstati u skupinu za radna mjesta II i III vrste, točka 5. zdravstveni i nezdravstveni radnici (2/3 radnog vremena rad s infektima, rad sa otrovima) sa dodatkom s osnova posebnih uvjeta rada od 12%.

Odgovoreno. Zaključak broj 32. Upit - Da li u obračun za prvih osam i drugih osam sati dežurstva radnim danom i prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl. 67.)? Zaključak br.36: U sate koji se obračunavaju kao redovni rad ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67). U sate koji se obračunavaju kao dežurstvo ne ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67). Upit - Ima li viši fizioterapeut pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 16%, s osnova posebnih uvjeta rada ako pretežno radi na bolničkom odjelu, a djelomično i kao asistent na EMG-u? Zaključak br.37: Viši fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno potpisanom Ugovoru o radu. Upit - Radim na poslovima višeg fizioterapeuta, na Hubbardovim kadama. Tretiram isključivo neurološke pacijente. Prema rješenju koje sam primio 29. ožujka ove godine, dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada iznosi 10%. Smatram da to nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom, jer je za rad sa neurološkim pacijentima predviđeno povećanje od 16%. Odgovoreno. Zaključak broj 37. Upit - Da li medicinska sestra koja radi u timu sa liječnikom specijalistom interne medicine – intervencijski gastroenterolog ima pravo na dodatak i koliko je dodatak za taj rad?

72

Zaključak br.38: Medicinska sestra ima pravo na dodatak sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora prema ugovoru o radu tj. ovisno o tome da li radi na bolničkom odjelu (10%) ili u poliklinici (8%). Upit - Da li se svaki magistar farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici može smatrati voditeljem tima i temeljem toga imati pravo na dodatak od 6% ili se to odnosi samo na voditelja te ljekarničke jedinice? Zaključak br.39: Dodatak od 6% koji je utvrđen člankom 65. kolektivnog ugovora pripada zdravstvenim radnicima u zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima. Sukladno navedenom, taj dodatak ne pripada magistrima farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici. Upit - Da li medicinska sestra, koja je u ugovoru s HZZO-om ugovorena u timu sanitetskog prijevoza, ali sudjeluje u dežurstvu i pripravnosti ima pravo na dodatak od 12% prema članku 65. KU, ili 6%? Zaključak br.40: Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je zdravstveni radnik-medicinska sestra u timu sanitetskog prijevoza ili u timu hitne medicinske pomoći. Upit - Da li se ortodontima može obračunati dodatak od 6% na ime vođenje tima (iako pripadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, ali također rade u timu koji se ugovara sa HZZO-om, kao i primarna zdravstvena zaštita)? Zaključak br.41: Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije - spec. ortodoncije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora. Upit - Da li VSS ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite – stomatolog, koji je izabrani doktor stomatologije i voditelj tima temeljem Ugovora o pružanju zdravstvene zaštite sa HZZO, ima pravo na dodatak na plaću od 6% temeljem Kolektivnog ugovora kao «izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima»? Odgovoreno. Zaključak broj 41.

73

Upit - Da li se dodatak od 15% odnosi na vozače u hitnoj medicinskoj pomoći koji nisu zdravstveni radnici, jer još uvijek nije saživio ustroj hitne medicinske pomoći po Pravilniku o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN 146/03)? Zaključak br.42: Dodatak od 15% iz točke 4. Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, odnosi se na sve vozače u hitnoj medicinskoj pomoći. Upit - U našoj Bolnici položaji I. vrste (ravnatelja, pomoćnik ravnatelja, glavna sestra Bolnice i voditelji odjela) ostvaruju dodatak na plaću, da li je to ispravno, s obzirom da prema odredbama GKU položaji I. vrste nisu predviđeni s pravom na bilo kakav dodatak i to:

- glavna sestra Bolnice s koeficijentom 1,28 (dakle, također položaj I. vrste) 45%,

Odgovoreno. Zaključak broj 7 i broj 13.

- voditelji odjela liječnici specijalisti 20%. Zaključak br.43:Voditelju odjela liječniku specijalisti pripada dodatak od 20% ako ispunjava uvjete određene člankom 65 stavkom 2. točkom 1. za radna mjesta I vrste. Upit - Sukladno postojećoj organizaciji poslove voditelja tima obavlja medicinska sestra koja ima SSS da li je u tom slučaju opravdano da se taj rad vrednuje sa povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu? Zaključak br.45: Medicinskoj sestri kao voditelju tima pripada pravo na povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu, sukladno ugovoru o radu. U timu u kojem svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 5% (npr. 10% +5% = 15%). U timu u kojem svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u timu dodaje se 5%. Upit - Da li voditeljima smjene u jedinicama intenzivnog liječenja, intenzivne njege i hitnih prijama pripada uvećanje od 5% kao voditelju tima? Odgovoreno. Zaključak broj 45. Upit - Da li se rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu može i u kom postotku vrednovati kao rad izložen radu s infektima, te da li tim radnicima pripada pravo na utvrđeno uvećanje plaće?

74

Zaključak br.46:Rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu ne može se vrednovati kao rad izložen radu s infektima.

Upit - Nemamo zaseban odjel za liječenje AIDS-a. Takvi bolesnici u našoj ustanovi liječe se na Odjelu za zarazne bolesti. Da li zbog toga liječnicima specijalistima infektolozima tog Odjela pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%? Zaključak br.51:Liječnicima specijalistima infektolozima Odjela za zarazne bolesti ne pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%. Upit - Koliko dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada odrediti pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala ili na poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja? Zaključak br.52:Pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala i poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora određen je dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada od 5%.

Upit - S obzirom da je u članku 65. stavku 2. Kolektivnog ugovora za radna mjesta II i III vrste u točki 7. predviđen dodatak od 8% za zdravstvene radnike u laboratoriju, da li laboratorijski tehničari i inženjeri u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju Opće bolnice imaju pravo na dodatak od 8% ili od 12% sukladno točki 5. istog članka? Zaključak br.53: Željela bih istaći da rad u laboratoriju nije strogo podijeljen te da laboratorijski tehničari i inženjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće, nakon čega slijedi centrifugiranje uzoraka i njihovo odvajanje za analitički dio laboratorijskog rada. Taj dio obično je završen oko 10h. Dio tehničara u to vrijeme završava preostale analize od prethodnog dana, a nakon toga svi tehničari i inženjeri sudjeluju u analitičkom radu. Stoga sam mišljenja da bi svi laboratorijski tehničari i inženjeri trebali dobiti dodatak od

12% na posebne uvjete. (mišljenje neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić,

dipl.ing.med.biok. sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i nezdravstveni radnika (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red. br. 5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red. br. 7.) Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij?

75

Odgovoreno. Zaključak broj 53. Upit - Da li radnici u dijagnostičkom laboratoriju imaju pravo na dodatak od 12%, na ime rada s infektima? Odgovoreno. Zaključak broj 53. Upit - Da li radnom mjestu rukovoditelju pulmologije pripada dodatak od 20%- kao liječniku specijalisti koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena sa spomenutim bolesnicima te da li medicinskoj sestri na pulmologiji pripada dodatak od 25% na liječenju od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena na liječenju aktivne TBC?

Zaključak br.54:Pod pojmom 2/3 radnog vremena s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija kod pacijenata koji boluje od aktive tuberkuloze pluća. Navedeno se odnosi na liječnike i medicinske sestre čije je radno mjesto na odjelima i poliklinikama gdje se vrši dijagnostika i terapija aktivne tuberkuloze pluća. Isto se odnosi i na rukovoditelja pulmologije jer kao takav prvenstveno obavlja posao specijaliste pulmologa uz dodatne poslove rukovoditelja koji su također vezani uz neposredni rad s pacijentom. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. prim. dr. Nevena

Rakušića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit - Pripada li dodatak od 16% za stomatologe specijaliste u Stomatološkoj poliklinici Zagreb, kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da stomatolozi specijalisti oralne kirurgije imaju dodatak od 20%? Zaključak br.61:Stomatologu specijalistu u Stomatološkoj poliklinici ne pripada dodatak od 16% kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici.

Upit - Da li stomatolog specijalist ortodont, stomatolog specijalist stomatološke protetike i stomatolog specijalist za dentalnu i oralnu patologiju s parodontologijom zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb ostvaruje pravo na dodatak od 16%, imajući u vidu da je zdravstvenom radniku specijalisti u bolnici i zdravstvenom radniku bez specijalizacije u bolnici utvrđeno pravo od 16% u čl. 65. (radna mjesta I. vrste pod točkom 2.) Odgovoreno. Zaključak broj 61.

76

Upit - Pripada li dodatak od 25% medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike Zagreb kao zdravstvenom radniku i intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) prema Kolektivnom ugovoru, imajući u vidu da su medicinske sestre na odjelu oralne kirurgije u Stomatološkoj poliklinici Zagreb imate dodatak od 20% prema uredbi koja je stavljena van snage? Zaključak br.62:Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike pripada dodatak na plaću od 25% kao zdravstvenom radniku u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija). Upit - Članak 65. Ugovora: U popisu radnih mjesta II. i III. vrste nisu odvojena radna mjesta II. vrste od radnih mjesta III. vrste. Da li to znači da neovisno o stručnoj spremi radnici na određenim poslovima dobivaju isti dodatak? Zaključak br.68:Neovisno o stručnoj spremi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobivaju isti dodatak. Upit - Da li pravo na dodatak od 5% imaju i službenici i namještenici na položajima, I., II. i III. vrste?

Zaključak br.69:Službenici i namještenici na položajima, I., II. i III. vrste imaju pravo na dodatak od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Koji se to poslovi i radna mjesta u zavodu za javno zdravstvo svrstavaju pod dodatak s Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.)? Zaključak br. 75: U pogledu dodataka na osnovnu plaću za poslove radnog mjesta II. i III. vrste zvanja – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.) dajemo slijedeće mišljenje: Podtočka 5. analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo odnosi se na analitičke laboratorije koji provode analize zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u službama za zdravstvenu ekologiju (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. prim.mr.sc. Željka Baklaića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit - Da li u čl. 65., u Tabeli – Radna mjesta II. i III. vrste fizioterapeuti iz točke 7. za koje je utvrđen dodatak u iznosu od 8% imaju pravo na 10% kada rade na odjelima budući su fizioterapeuti zdravstveni radnici (točka 6.) koji su često angažirani na bolničkim odjelima (fizikalne terapije nepokretnih pacijenata)?

77

Zaključak br.80: Fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno o potpisanom ugovoru o radu. Upit - U Klinici za dječje bolesti Zagreb rade 4 fizioterapeuta kontinuirano na odjelima za intenzivno liječenje, onkologiji, neurokirurgiji, opeklinama, traumatološkom, pulmološkom i neurološkom odjelu. Svaki fizioterapeut ispunjava više od 2/3 radnog vremena na odjelima gdje je predviđena posebna naknada za teže uvjete rada. Neovisno od radnoga mjesta, svi fizioterapeuti u našoj Klinici dobili su na uvjete rada 8%. Smatramo da uvjeti rada u poliklinici i navedenim odjelima nisu isti, stoga molimo da na m se dodijeli postotak za teže uvjete rada. Fizioterapeuti se povremeno unutar Klinike raspoređuju i rotiraju na odjele za što ne dobivaju rješenje o rasporedu na navedene odjeli niti odgovarajuću plaću koja se odnosi na uvjete rada. Odgovoreno. Zaključak broj 80. Upit - Da li i fizioterapeut ima pravo na dodatak od 25% kao da radi na liječenju aktivne TBC?

Odgovoreno. Zaključak broj 80. Upit - Da li radnicima koji rade u kotlovnici, na poslovima «rukovalac centralnog grijanja» a u kojoj se ne koriste parni kotlovi, imaju pravo na dodatak od 7%, kako je to utvrđeno čl. 65. Tabela – Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 8., s naglaskom da jedan od njih ima ATK ispit a ostali nemaju (navedeni ispit nije uvjet za to radno mjesto – budući ustanova nema parne kotlove sa automatskom komandom – ATK)? Zaključak br.81:Kotlovničar s položenim ATK ispitom ima sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pravo na dodatak na plaću od 7%, a radnici bez položenog ATK ispita imaju pravo na dodatak na plaću od 5%. Upit - Kako odrediti dodatak na plaću VSS zdravstvenom radniku – inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko-biokemijskog laboratorija (ugovorenog sa HZZO)? Zaključak br.82: VSS zdravstvenom radniku – inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko-biokemijskog laboratorija sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%.

78

Upit - Obraćam Vam se s molbom da mi razjasnite jednu nejasnoću u vezi plaće sestre u timu primarne zdravstvene zaštite po Kolektivnom ugovoru. Zanima me da li plaća ovisi o broju pacijenata toga tima odnosno o novčanom iznosu sredstava za taj tim. Odgovoreno. Zaključak broj 86. Upit - Pravo na dodatak iz čl. 65. djelatnika na snimanju zubi (rtg dijagnostika – zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike – snimanja zubi. Ima li pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%? Zaključak br.88:Djelatnik na snimanju zubi (rtg dijagnostika – zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike – snimanja zubi ima pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%. Upit - Pravo na dodatak dr. stomatologije koji su ugovorni zdravstveni djelatnici? Imaju li pravo na dodatak iz čl. 65., Radna mjesta I. vrste, toč. 5., «izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima – 6%». Napominjemo da prema ranijem tumačenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prema Uredbi.. dr. stomatologije nisu imali pravo na dodatak. Zaključak br.89:Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora. Upit - Da li doktoru medicine specijalisti radiologu (radno mjesto po Uredbi «VSS zdravstveni djelatnik specijalist») koji je zaposlen u Odjelu za radiologiju i UZV u Domu zdravlja pripada dodatak na plaću od 20%? Naime, prema Kolektivnom ugovoru predviđen je dodatak od 20% samo za liječnika specijalistu radiologije-intervencijskog radiologa i za zdravstvenog i nezdravstvenog radnika na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena).

Radi otklanjanja dosadašnjih nejasnoća molimo za tumačenje što obuhvaćaju pojmovi «intervencijski radiolog», a što pojam «otvoreni izvori ionizirajućeg zračenja». Da li, slijedom navedenog, specijalista radiolog u Odjelu radiologije i UZV u Domu zdravlja radi na otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i to «2/3 radnog vremena, sa pripadajućim dodatkom na plaću od 20%? Zaključak br.91: Zakonskim je rješenjem, danim u Pravilniku o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (''Narodne novine'', br. 84/00), jasno definirano što su radioaktivni izvori, te njihova podjela na zatvorene i otvorene, citiram odgovarajući dio članka 2:

1. Radioaktivni izvor jest izvor ionizirajućih zračenja koji sadrži radioaktivnu tvar iznad granica utvrđenih za pojedini radionuklid u Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

79

2. Zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem,

3. Otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom tekućem ili plinovitom stanju…''

Slijedom navedenog je nepobitno da se kod otvorenih radioaktivnih izvora radi o tvarima koje mogu kontaminirati okoliš, većinom su u upotrebi samo u zavodima za nuklearnu medicinu i ne nalaze se u domovima zdravlja. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. Hrvoja Šobata, dr.med., sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora).

Upit -. Koji su to otvoreni izvori zračenja (da li je to samo nuklearna medicina, ili i rtg)? Odgovoreno. Zaključak broj 91. Upit - Da li fizioterapeuti koji rade u Centru za neurorazvojne poremećaje imaju pravo na dodatak od 8% ili imaju pravo na neki drugi dodatak kako to smatra i obrazlaže voditelj Djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i djece cit.: ''Fizikalni terapeuti i logoped u Centru za neurorazvojne poremećaje rade na specifičnim poslovima habilitacije djece sa cerebralnom paralizom te usporenim motornim i govorno-jezičnim razvojem. Postoje posebni uvjeti rada koji se sastoje u radu na stručnjaci sa izrazitim fizičkim i psihičkim naporom. Predlaže se dodatak od 16% na nivou postotka zdravstvenog radnika na neurologiji. Cerebralna paraliza je jedan od najtežih neuroloških poremećaja (biopsihosocijalni model oštećenja mozga).'' Povjerenstva je zatražilo pojašnjenje od strane ravnatelja Opće bolnice Varaždin kako je u konkretnom ugovoru o radu sukladno članku 17. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04- pročišćeni tekst) navedeno konkretno mjesto rada za svakog fizioterapeuta. Zaključak br.92: Nije moguće odgovoriti na upit iz razloga što ugovori o radu sklopljeni između Opće bolnice Varaždin i fizioterapeuta nisu sklopljeni sukladno članku 17. stavku 1. točki 2. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst) koji izrijekom određuje da ugovor o radu mora imati točno određeno mjesto rada. Upit - Da li stomatolog specijalist oralne kirurgije ostvaruje dodatak od 20% ako je zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb u Odjelu oralne kirurgije (prema opisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak u čl.65. Kolektivnog ugovora svrstan pod radna mjesta prve vrste točka 1.) Zaključak br.94: Stomatolog specijalist oralne kirurgije ne ostvaruje dodatak na plaću od 20%. Dodatak na plaću od 20 % ostvaruje sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora specijalist oralne kirurgije – operater.

80

Upit - Djelatnica sam Pulmološkog odjela 13 godina i do sada sam imala 5% dodatka na uvjete rata kao i ostalo osoblje ovog odjela. Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora ukinuto mi je pravo na uvjete rada iako su ostali djelatnici dobili 25% na uvjete. Smatram da i meni pripada dodatak od 12% jer je moj radni prostor u samom odjelu u kojem sam izložena direktnom kontaktu sa pacijentima oboljelim od TBC-a i ostalih zaraznih plućnih bolesti.

Moj je posao u direktnom kontaktu sa pacijentima jer vodim evidenciju svaki dan po sobama (kad je pacijent došao, koliko dugo leži, rješavam socijalne probleme, ukratko sa pacijentom moram razgovarati i u zatvorenom prostoru tj. odjelu boraviti 8 sati). Kod nas pacijent koji boluje od TBC-a leži od 2-3 mjeseca ne smije ići kući da ne bi širio zarazu. Moj posao se sastoji u kontaktu sa takvim pacijentima svakodnevno, tako da sam izložena opasnosti od zaraze. Zaključak br.95: Nezdravstvenom radniku –administratoru u zdravstvenoj ustanovi sukladno članku 65. Kolektivnom ugovoru pripada dodatak na plaću od 5%. Upit - Radnici VSS dipl. ing. kemijsko – tehnološkog fakulteta po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu «Poslovi kemijskih i mikrobioloških analiza – VSS nezdravstveni djelatnik» prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste). Radnica navodi da su njezini uvjeti rada u ekološkom laboratoriju isti kao i za zdravstvene djelatnike (VŠS i SSS) u tom laboratoriju, jer prilikom rada na kemijskim analizama koristi niz kemikalija koje su hlapive, a ujedno su i otrovi. Iz navedenog razloga, smatra da bi umjesto 5% i ona trebala imati dodatak 8% kao zdravstveni radnici VŠS i SSS, a prema kolektivnom ugovoru i nezdravstveni radnik «VSS» u bolnici ima pravo na dodatak na plaću 8%?

Zaključak br.97: Nezdravstvenom djelatniku -VSS dipl. ing. kemijsko – tehnološkog fakulteta sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%.

Upit - Radnici VŠS ing. prehrambene tehnologije po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu «Poslovi inženjera prehrambene tehnologije» u Laboratoriju zdravstvene ekologije, prema članku 65. Kolektivnog ugovora utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste). Radnica navodi da su njezini uvjeti rada isti kao i zdravstvenih radnika u tom laboratoriju te smatra da bi i ona trebala imati dodatak na uvjete rada od 8%? Zaključak br.98: Nezdravstvenom djelatniku - VŠS ing. prehrambene tehnologije sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%. Upit - U svezi s odredbom članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 5/05 – u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), molimo obvezujuće tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora koji utvrđuje uvećanja plaće s osnova posebnih uvjete rada radniku koji radi na poslovima kontrole i revizije u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

81

Temeljem dogovora Poslovodstva Zavoda i Sindikalnog vijeća Zavoda navedeni dodatak na plaću s osnova rada poslovima kontrole i revizije u Zavodu priznat je radnicima Zavoda na poslovima radnih mjesta I. vrste u Službama za nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda te u Odjelima za vanjski nadzor i kontrolu u Područnim uredima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, zatim kontrolorima Zavoda, te radnicima koji obavljaju kontrolu u bolnicama, a na tim poslovima rade najmanje 2/3 radnog vremena, kao što je to Kolektivnim ugovorom utvrđeno za pojedina radna mjesta u zdravstvenim ustanovama.

Prigovori radnika Zavoda kojima nije utvrđen dodatak na plaću od 8% odnose se na obavljanje poslova radnih mjesta:

- predsjednik liječničkog povjerenstva – kontrolor Zavoda - član liječničkog povjerenstva – kontrolor Zavoda - rukovoditelj Odsjeka za medicinsku kontrolu računa - viši stručni savjetnik za medicinske poslove

Na navedenim radnim mjestima radnici obavljaju poslove stručno-medicinskog vještačenja i daju ocjenu radne sposobnosti, a samo povremeno po nalogu neposrednog rukovoditelja obavljaju poslove kontrole u zdravstvenim ustanovama.

Budući da radnici Zavoda na navedenim poslovima ne obavljaju kontrolu i reviziju svakodnevno, a najmanje 2/3 radnog vremena, smatrali smo da ne ostvaruju pravo na dodatak od 8%. Nepoštivanjem kriterija od 2/3 radnog vremena dnevno na poslovima kontrole i revizije pravo na dodatak od 8% ostvarila bi većina radnika na poslovima I. vrste u Zavodu. Zaključak br.99: Ako se radi o radnicima koji rade na poslovima kontrole i revizije u Zavodu a u skladno potpisanom ugovoru o radu, prema članku 65. stavku 2. točki 4. pripada im pravo na dodatak na plaću od 8%. Upit - U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK pored djelatnosti primarne zdravstvene zaštite obavljaju se i djelatnosti specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite koje u timu sa medicinskom sestrom obavljaju: specijalist radiolog (u timu su i inžinjeri medicinske radiologije) i specijalist pulmolog, djelatnost specijalističko konzilijarne zubozdravstvene zaštite koju u s timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist ortodont kao i djelatnost specifične zdravstvene zaštite koju u timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist medicine rada.

Činjenica je da navedeni specijalisti nisu niti izabrani liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelji tima niti su zdravstveni radnici specijalisti u bolnici, niti ih možemo pronaći svrstane niti u jednoj točki tabele čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Napominjemo da smo inžinjerima medicinske radilogije koji vrše RTG snimanje lokomotornog i kardiovaskularnog sustava dali 25% dodatka za uvjete rada sukladno točki 1. radnih mjesta II. i III. vrste navedene tabele, a isti rade u timu sa specijalistom radiologom i medicinskom sestrom u istom radnom prostoru.

Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati: - specijalistu radiologu i medicinskoj sestri u timu, - specijalistu pulmologu i medicinskoj sestri u timu, - specijalistu ortodontu i medicinskoj sestri u timu i

- specijalistu medicine rada i medicinskoj sestri u timu

82

Zaključak br.100: Specijalistu radiologu, specijalistu pulmologu, specijalistu ortodontu i specijalistu medicine rada sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%, a medicinskim sestrama pripada dodatak na plaću od 6%. Upit -U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK također se obavlja i djelatnost RTG snimanja zubi. Ovu djelatnost obavljaju medicinske sestre koje su pohađale i položile ispit na tečaju «Tehnika rukovanja i zaštita od zračenja pri radu sa zatvorenim izvorima zračenja».

Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati ovim zdravstvenim radnicima. Zaključak br.101: Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri pripada dodatak na plaću od 6%. Upit - U našoj ustanovi rad u hitnim ambulantama za urologiju, ginekologiju, otorinolaringologiju, oftalmologiju, pedijatriju obavljaju se na odjelima. Odjelna med. sestra obavlja svoj posao i posao u tim ambulantama više od 2/3 radnog vremena. Te ambulante su priznate od HZZO-a i evidentirano je njihovo radno vrijeme. Da li med. sestre koje rade na takvim poslovima imaju pravo na dodatak hitne službe 12% ili na odjelni dodatak 10%. Zaključak br.108: Odjelne medicinske sestre sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak na plaću od 10%.

Upit - Molimo da Povjerenstvo dade tumačenje da se je u članku 65. u položajima II. vrste pod točkom 4. podrazumijevalo, uz glavne sestre, zdravstveni radnik – voditelj odjela, da se ovaj dodatak primjenjuje i na glavne laboratorijske tehničare. Naime, u primjeni je došlo do tumačenja da se ova odredba odnosi samo na glavne sestre, dok se u tekstu izričito iza riječi: «glavna sestra» stavlja zarez i navode zdravstveni radnici pa je sasvim jasno da se pod pojmom zdravstvenog radnika podrazumijevaju ostali profili zdravstvenih djelatnika koji su voditelji odjela, kao što su to glavni laboratorijski tehničari.

Navedeni stavovi izneseni u ovom podnesku razmotreni su i zaključeni na zajedničkom sastanku Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva medicinskih biokemičara i Samostalnog sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske koji je održan 18. travnja 2005. godine. Na istom sastanku utvrđeno je da prilikom pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora nisu bili prisutni svi staleži u zdravstvu pa tako nisu bili prisutni medicinski biokemičari, a nažalost nisu niti konzultirani kao stručnjaci pa je došlo do pojedinih propusta ili nedorečenosti. Stoga molimo da Povjerenstvo posebno pažljivo razmotri naše primjedbe, iste usvoji i donese kao tumačenja koja imaju snagu Kolektivnog ugovora. Zaključak br.109: Glavni laboratorijski tehničar, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

83

Upit - medicinske sestre (s PSIHIJATRIJSKE POLIKLINIKE U Puli) i mene, zanima imamo li pravo na dodatak uz osobni dohodak (prema Kolektivnom ugovoru) u iznosu od 8% ili 16%, odnosno spadaju li navedena radna mjesta pod stavak 3. ili stavak 7. Radnih mjesta II. i III. vrste.

Sporno pitanje glasi: Jesmo li mi zdravstveni radnici na PSIHIJATRIJI (sa svim njezinim specifičnostima) ili POLIKLINICI (bilo kojoj)?

Napominjem da uz ovu zamolbu dostavljam i zahtjev koji sam u ožujku 2005. uputila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, te Vas molim da mi potvrdite ima li osnove za ostvarivanje dodatka (prema stavku 3.) na osobni dohodak koji je u zahtjevu tražen.

Objašnjenje Upita: Obraćam se Pravnoj službi Opće bolnice Pula sa zahtjevom za razmatranje (i

preispitivanje) dodatka na dohodak zbog posebnih uvjeta rada. Situacija koja me navela da se obratim Pravnoj službi je sljedeća: Po novom KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA kao zdravstvenom radniku psihijatrije pripada mi dodatak na dohodak u iznosu od 16% (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike (POLOŽAJ II. VRSTE, stavak 5. – voditelj odsjeka).

Međutim, ja sam od primjene novog Kolektivnog ugovora dobila dodatak na dohodak od samo 8% (u kategoriji RADNO MJESTO II. i III. vrste svrstana sam pod stavak 7. kao zdravstveni radnik poliklinika), a dodatak za radno mjesto odgovorne sestre nisam ni primila. Prije nego što sam se obratila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, kontaktirala sam i neke druge odjele kao i druge psihijatrijske poliklinike u nekim našim gradovima i potvrdile su se moje sumnje da sam zakinuta u primanju dohotka na plaću budući da svi zdravstveni radnici psihijatrije spadaju pod stavak 3. (RADNO MJESTO II. i III. vrste) s pripadajućim dodatkom od 16%, bez obzira da li su djelatnici poliklinike ili odjela, a ne pod stavak 7. gdje su smješteni zdravstveni radnici ostalih poliklinika.

Ono što želim naglasiti je da psihijatrijski odjel i poliklinika zbog specifičnosti svog poslovanja spada pod stavak 2., dok ostali bolnički odjeli spadaju pod stavak 6, a poliklinike drugih odjela pod stavak 7. po klasifikaciji u KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA. Smatram stoga, da u određivanju dodatka na dohodak, nije postupano ispravno te da me treba tretirati kao zdravstvenog radnika na psihijatriji (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) kao što je učinjeno i sa kolegicama u ostalim psihijatrijskim poliklinikama u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga smatram da me pripada i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike.

Molim pravnu službu da razmotri moj zahtjev i ispravi nastalu pogrešku jer smatram da se na ovaj način nije postupilo u skladu s novim KOLEKTIVNIM UGOVOROM ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA te sam time ostala osjetno oštećena u visini primljenog osobnog dohotka. Zaključak br.110: Ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu radnica radi u poliklinici pripada joj pravo na dodatak od 8%. Ako se radi o položaju II. vrste radnica sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odsjeka na 10% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odsjeku prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

84

Upit - Od rujna 2004. godine obnašam funkciju glavnog inženjera Službe za mikrobiologiju u Hrvatskom zavodu za javno i za taj položaj mi je dodijeljen dodatak na osnovnu plaću od 5%. Stupanjem na snagu Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje izdana mi je Potvrda o obračunu osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću kojom mi Položajni dodatak II. vrste zvanja i dalje iznosi 5% (po osnovi članka 65. GKU-a).

Kako sam smatrala oštećenom, uputila sam poslodavcu prigovor smatrajući da mi pripada dodatak od 15% koji imaju moje kolegice koje obnašaju istu funkciju u drugim zdravstvenim ustanovama (primjerice KBC Zagreb). Poslodavac mi je negativno odgovorio objašnjenjem da Kolektivni ugovor izričito navodi glavne sestre, a ne i glavne inženjere te da moje radno mjesto nije voditelj organizacijske jedinice pa se položajni dodatak ne može primijeniti.

Dobivši takav odgovor, zatražila sam njegovo obrazloženje jer je potpuno kontradiktorno da mi je položajni dodatak dodijeljen temeljem točke 4. članka 65. GKU-a, a u Odgovoru na prigovor poslodavac kaže da me se, kao glavnog inženjera službe, taj članak ne tiče. Smatram taj odgovor potpuno nelogičnim pa Vas ljubazno molim da mi pojasnite sljedeće:

1. Da li se točka 4. članka 65. GKU-a jednako odnosi na glavnog inženjera kao i na glavnu sestru?

2. Koji mi položajni dodatak, kao glavnom inženjeru službe koja broji oko 90 radnika, zakonski pripada?

Zaključak br.111:Glavni inženjer, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora Upit - Medicinske sestre više i srednje stručne spreme koje rade u kirurškoj ambulanti podnijele su prigovor na dodatak od 8% koji se odnosi na zdravstvenog radnika u laboratoriju, fizioterapeute, u poliklinikama i u centralnoj sterilizaciji, a koji je utvrđen temeljem članka 65. radna mjesta II. i III. vrste točka 7. Navedene djelatnice smatraju da su oštećene u odnosu na Kolektivni ugovor, jer kirurška ambulanta obavlja i zbrinjavanje hitnih kirurških pacijenata u prijepodnevnoj smjeni, te da ih je trebalo razvrstati u točku 3. zdravstveni radnik na hemodijalizi, na psihijatriji, na neurologiji i prosekturi, na intrahospitalnim infekcijama, te u hitnoj kirurškoj službi, sa dodatkom od 16%. Zaključak br.113: Medicinske sestre više i srednje stručne spreme sukladno sklopljenom ugovoru o radu imaju pravo na dodatak na plaću od 16% ako rade u hitnoj kirurškoj službi ili dodatak na plaću od 12% ako rade 2/3 radnog vremena u hitnoj službi. U protivnom sukladno ugovoru o radu radnice imaju pravo na dodatak na plaću od 8%.

Upit - U Općoj bolnici «Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica formiran je poseban Hitni bolnički odjel kao ustrojbena jedinica, koji zbrinjava hitne pacijente kroz 24 sata, i to za kirurške, internističke, neurološke i psihijatrijske i sve ostale pacijente. Svi zdravstveni djelatnici II. i III. vrste razvrstani su u grupu V., kao zdravstveni radnika sa 2/3 radnog vremena u hitnoj

85

službi. Navedeni djelatnici traže razvrstavanje u točku III. kao zdravstveni djelatnici u Hitnoj kirurškoj službi sa dodatkom od 16%.

Odgovoreno. Zaključak broj 113.

Upit - Doktor sam medicine, zaposlena u Domu zdravlja Sisačko-moslavačke županije, Ispostava Petrinja 30 godina, od toga 25 godina – specijalista radiolog, koji radi neprekidno u zoni ionizantnog zračenja. Dakle, pri svakodnevnim dijaskopskim pregledima nalazim se u istoj prostoriji, neposredno uz bolesnika. NE radnim na teledirigiranom rtg aparatu – udaljena nekoliko metara od bolesnika, niti odvojena olovnim staklom, već sam samo olovnom pregačom zaštićena od zračenja. Glava, vrat i ruke nisu mi zaštićeni – nikada.

Dnevno ne očitavam samo rtg snimke, već radim i ultrazvučne preglede, te dijaskopski uz snimanje, pregledavam pacijente. Veoma sam iznenađena što nakon 25 god. rada, u zoni ionizantnog zračenja, sada odjednom ne radim pod posebnim uvjetima rada. «Ne postoji tako mala doza ionizantnog zračenja koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima izloženim zračenju». Da ne duljim, lijepo Vas molim odgovor:

1. Zašto ja, kao specijalista radiolog koja se svakodnevno zračim dijaskopirajući i snimajući, imam na uvjete rada 5%, a moji inženjeri med. radiologije, koji su UVIJEK odvojeni olovnim vratima i udaljeni od bolesnika kojeg snimaju, dobivaju 25% zbog rada u zoni ionizantnog zračenja? Naravno, to im pravo ne osporavam ni u kojem slučaju.

2. Znači li to da više ne moram dijaskopirati i snimati (praćenje akta gutanja pasaža jednjaka, želuca, prosvjetljivanje debelog crijeva (irigografija)?

3. Znači li to da više ne moram nositi film – dozimetar, niti ići na godišnje sistematske preglede zbog rada U ZONI IONIZANTNOG ZRAČENJA kao moji inž. med. radiologije?

Zaključak br.116: Liječniku specijalistu radiologije u domu zdravlja pripada pravo na dodatak na plaću od 5%, dok pravo na dodatak na plaću od 20% pripada isključivo liječniku specijalistu radiologije- intervencijski radiolog sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Vezano za izmjenu Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo upućuje na zaključak broj 33.

Upit - Prošlo je 6 mjeseci otkako smo Vam poslali dopis u svezi čl.65 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdr. osiguranja s upitom da li su specijalisti radiolozi zaposleni u PZZ specijalisti i da li su uopće liječnici pošto primjenom rečenog članka primaju dodatak na plaću od 5 % kao i šalterski službenici i pomoćno osoblje u zdravstvu (ne podcjenjujemo ničiji rad!).Do danas nismo dobili nikakav odgovor. S obzirom da istovremeno liječnici specijalisti i nespecijalisti u bolnicama primaju dodatak od 16% ,molimo žurni odgovor zbog čega smo mi radiolozi u PZZ (Domovi zdravlja) diskriminirani, tim više što naš posao uključuje i direktno izlaganje zoni zračenja. Istovremeno naši inženjeri med. radiologije primaju dodatak od 25% na uvjete rada! Još jednom molimo hitno tumačenje zbog čega nama ne pripada dodatak od 16% .

86

Ukoliko i ovog puta Vaš cijenjeni odgovor izostane, morat ćemo tumačenje i zaštitu našeg statusa zatražiti pravnim putem. Prilažemo pisma podrške od strane Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog društva radiologa. Specijalisti radiolozi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije

Odgovoreno. Zaključci broj 116 i 33. Upit -. Čl. 65. Da li liječnik u timu UHMP ima pravo na dodatak od 5% kao voditelj tima? Zaključak br.124: Liječnik u timu ustanove za hitnu medicinsku pomoć ima pravo na dodatak na plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću (8% ili 10%) imaju zdravstveni radnici II. i III. vrste (laboranti, fizioterapeuti), ako su Statutom ustanove organizacione jedinice u kojima rade svrstane u odjele medicinskih djelatnosti? Zaključak br.128: Vezano za dodatak na plaću za laborante upućujemo na zaključak Zajedničkog povjerenstva broj 53. Fizioterapeutima pripada dodatak na plaću sukladno potpisanom ugovoru o radu, odnosno ako je u ugovoru o radu navedeno radno mjesto na odjelu pripada im dodatak na plaću od 10% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću ima zdravstveni radnik II. i III. vrste (fizioterapeut) ako 2/3 radnog vremena provodi na odjelu neurologije, ili traumatologije i neurokirurgije? Zaključak br.129: Zdravstveni radnik II. i III. vrste ako prema potpisanom ugovoru o radu radi na odjelu neurologije pripada mu dodatak na plaću od 16%, a ako radi na odjelu traumatologije i neurokirurgije pripada mu dodatak na plaću od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit -Također nam je nejasno koji se postotak dodatka primjenjuje na rad zdravstvenog radnika II. i III. vrste u poliklinikama da li 8% kako je navedeno u članku 65 radna mjesta II i III vrste točka 7. ili točka 9. gdje je navedeno 6%. Zaključak br.132: Ako se radi o bolničkoj poliklinici, sukladno sklopljenom ugovoru o radu, radnik ima pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit -. Da li položaji I. vrste (ravnatelj, pomoćnici, glavna sestra Bolnice, voditelji odjela i dr.) imaju pravo na dodatak?

87

Zaključak br.139: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora. Glavnoj sestri KBC-a, Kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove pripada pravo na dodatak na plaću od 50%, Glavnoj sestri županijske ustanove 45%, glavnoj sestri klinike 40% dodatka na plaću te voditelju odjela pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br. 18. Uvećanje osnovne plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. Kolektivnog ugovora ne mogu se međusobno kumulirati. Upit - Da li u Bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku sve medicinske sestre imaju pravo na dodatak od 25%, a liječnici specijalisti, voditelji odjela, pa i ravnatelj, od 20%, kao da svi rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC (mada svaka TBC nije i aktivna)? Mi smo ipak Bolnica koja liječi i plućne bolesti, karcinome, pneumonije, astme, dakle, ne samo TBC. Posebno je nelogično da ravnatelj i voditelji odjela ostvaruju dodatak od 20% kao da rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC. Zaključak br.140: Liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 20 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Zdravstveni radnik II. i III. vrste koji radi na liječenju aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 25 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Voditelju odjela- položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Upit - Dopis ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb g. prof.dr.sc. Željka Reinera. U vezi dopisa broj: 166 od 8. prosinca 2005. godine Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji Vam je upućen u vezi isplate dodatka za posebne uvjete rada za inženjere medicinske laboratorijske dijagnostike i laboratorijske tehničare obavještavamo Vas o slijedećem:

Sindikat je uputio Kliničkom bolničkom centru dopis sa zahtjevom da se navedenom zaposlenicima isplaćuje 12% za posebne uvjete rada, a temeljem Zaključka br. 53. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Na 23. sjednici Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra od 22. studenog 2005. godine razmatran je zahtjev Sindikata i primjena Zaključka br. 53. Tom prilikom Upravnom vijeću prezentirana su dva podatka:

- Zaključak br. 53. obrazlaže se s time da laboratorijski tehničari i inženjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće. U Kliničkom bolničkom centru uzimanje materijala za laboratorijske pretrage obavljaju medicinske sestre u skladu s odredbom iz Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim ustanovama – šifra usluge 1910(0).

88

- Isplata od 12% je povećanje ukupne mase sredstava za plaće od oko 400.000 kn godišnje.

Nakon primljenih informacija Upravno vijeće je zaključilo da se Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora postaviti upit s navođenjem podatka da u KBC-u medicinske sestre uzimaju materijale za laboratorijske pretrage te da li u tom slučaju treba primijeniti ovaj Zaključak na sve laboratorijske tehničare i inženjere, ili samo na one koji uistinu uzimaju materijale od bolesnika.

Nakon što dobijemo odgovor od Zajedničkog povjerenstva postupit ćemo prema stavu tog Povjerenstva i isplatiti dodatak na posebne uvjete rada onako kako zaključi Zajedničkog povjerenstvo.

Prema tome, Klinički bolnički centar neće ošteti zaposlenike i poštivat će Kolektivni ugovora, kao što je to uvijek činio, ali želi imati jasno tumačenje iz kojeg će proizaći pravilna primjena Kolektivnog ugovora.

Zaključak br.147: Zaključak broj 53. odnosi se na laboratorijske tehničare i inženjere u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Upit - Da li zaposleni na položajima I. vrste (voditelji medicinskih odjela u bolnici-liječnici specijalisti, glavna sestra bolnice, pomoćnici i drugi), koji osim vođenja rade i poslove struke kao i ostali kolege, imaju pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada po čl. 65. i kakve.

Pojedini su do sada ostvarivali dodatke po Uredbi o izmjeni Uredbe o dodacima na plaću za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu («Narodne novine», br. 47/03) po popisu poslova, dok granski Kolektivni ugovor u ovoj godini u popisu radnih mjesta i poslova ne navodi dodatke za položaje I vrste, već samo za radna mjesta I. vrste s određenim dodacima, te na kraju članka ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste s dodatkom od 5%.

Npr. Naš voditelj odjela intenzivne – liječnik specijalist radi poslove specijaliste u intenzivi, dežura i dijagnosticira. Do sada je imao dodatak od 20% po Uredbi o izmjeni uredbe o dodacima za plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu («Narodne novine», br. 27/2003) po popisu poslova od 20%. Da li je ispravan dodatak za navedeno 20% ili 16% kao zdravstveni radnik specijalist u bolnici ili 5% kao ostali poslovi ili nema dodatak pošto je na položaju a ne na radnom mjestu I. vrste. Usporedbe radi razlika u koeficijentu voditelja specijaliste i liječnika specijaliste je 12.44%. Zaključak br.152: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora. Glavnoj sestri županijske bolnice pripada pravo na dodatak na plaću od 45%. Voditelju odjela- položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br. 18. Voditelju odjela-liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja pripada pravo na dodatak na plaću od 20%. Upit - Obraćam Vam se u ime med.sestara Spec. bolnice za med. rehabilitaciju Krap. Toplice te Vas molimo da nam odgovorite da li su dodaci na plaću isti neovisno da li je opća bolnica, klinička bolnica ili specijalna (Krap.Toplice).

89

Neslužbena informacija je da će dodatak na plaću biti 8% s obzirom da smo mi rehabilitacija. Kako u bolnici postoje neurološka rehabilitacija, ortopedsko-traumatska, kardiološka te dječji odjel (neuro razvojne smetnja i neuro-trauma) dodatak bi morao biti veći.

Neurološka rehabilitacija se sastoji od četiri odsjeka sa oko 140 bolesnika. Većina bolesnika dolazi kao direktni premještaji iz KBC, KB ili OB neposredno nakon preboljelog inzulta ili trume glave, op. tumori mozga. Oko polovice pacijenata Barthel indeks je od 0-10, kod 30% pacijenata Barthel indeks je od 10-50, ostalih 20% pacijenata ima BI od 50-80. Unutar NRL-rehabilitacije nalazi se i odsjek na kojem je smješteno 35 bolesnika koji su doživjeli KCO od toga oko 15 osoba u stanju come ili PVS-a.

Kako bolesnici dolaze na rehabilitaciju već sedmi ili deseti postoperativni dan u teškom stanju nepokretnosti (NG-sonde, gastrosonde, infuzije, endotrahealne kanile, tubusi, dekubitusi), smatramo da bi nam trebali pripasti dodaci kao i ostalim sestrama u bolnicama. Zaključak br. 154: Dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isti su neovisno o vrsti bolnice u kojoj zaposlenik radi. Upit - Rješenjem nadležnog organa raspoređena sam na radno mjesto voditelja Ispostave Solin doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije sa utvrđenim koeficijentom složenosti poslova.

Predmetno radno mjesto Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama utvrđeno je kao službeničko radno mjesto Položaja I. vrste bez ikakvih položajnih dodataka. Člankom 65. Kolektivnog ugovora na kraju tablice pod rednim brojem 1. utvrđen je dodatak na plaću u visini od 5% za ostala radna mjesta i poslove I., II., III. I IV vrste. Molim Vas da mi stoga odgovorite : 1. Pripada li ovaj dodatak na plaću i radnom mjestu «Položaj I. vrste» ukoliko za taj položaj nije predviđen nikakav položajni dodatak, osim utvrđenog koeficijenta

2. Jesu li Položajna radna mjesta I. vrste (bez ikakvih položajnih dodataka) jedna u sustavu zdravstva ostala bez utvrđenog dodatka na plaću, budući je odgovarajući dodatak na plaću citiranim člankom predviđen za sva radna mjesta u sustavu zdravstva osim za položajna I. vrste. 3. Odnosi li se ovaj dodatak na plaću od 5% na sve nezdravstvene radnike koji nemaju dodatak na plaću po drugom osnovu, jer se dodaci ne mogu međusobno kumulirati (što je i utvrđeno člankom 66. K.U.), isključujući dodatak previđen člankom 67. K.U. ili je predviđen samo za navedena radna mjesta i poslove, ali ne i položaje I. vrste. Zaključak br. 157: Svi nezdravstveni radnici koji nisu obuhvaćeni ostalim dodacima određenim člankom 65. stavkom 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja imaju pravo na dodatak od 5%. Upit - Za koji postotak će se uvećati plaća bolničarima koji rade na neurologiji, psihijatriji, interni …..? Naime do sada su bolničari imali isti postotak kao i sestre na pojedinim odjelima.

90

Zaključak br. 160: Plaća će se uvećati za 5%. Upit - Molimo Vas da razmotrite našu zamolbu vezanu uz donošenje o Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 8. prosinca 2004.

Mi medicinske sestre u Zagrebu za javno zdravstvo u Službi za školsku medicinu svrstane smo u tehničko osoblje. Tim statusom nismo zadovoljne. Naš posao najvećim dijelom obavljamo na terenu (rad u školama više od 2/3 radnog vremena – tu smo izostavljene). Bez obzira na vremenske prilike svakodnevno koristimo službeni automobil te smo time izloženi stalnim prometnim rizicima, s obzirom da svakodnevno sudjelujemo pri sistematski pregledima te cijepljenju djece po školama izloženi smo raznim infekcijama itd. Na terenu doživljavamo razne stresne situacija kao i većina ostalih kolegica na svim ostalim radnim mjestima.

Prema Kolektivnom ugovoru o popisu radnih mjesta zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, naše radno mjesto ima dodatak od 6% (Točka 9. Radna mjesta II. I III. Vrste) gdje smo svrstani u istu kategoriju s nezdravstvenim ranicima (na poslovima čišćenja u operacijskoj Sali i prosekturi). Smatramo da je navedeni dodatak neprimjeren s obzirom na uvjete i uglavnom terenski način obavljanja našeg posla. Stoga smatramo da bi bilo primjereno da smo u grupi patronažnih sestara (15%). U toj grupi su i vozači hitne pomoći, a mi pri obavljanju naših svakodnevnih poslova istovremeno obavljamo posao i vozača i sestara.

Želimo i nadamo se uz Vašu pomoć riješiti naš nepovoljni status. U nadi povoljnog rješenja naše zamolbe srdačan pozdrav od sestara iz Vukovarsko-srijemske županije. Zaključak br. 168: Upiti nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - a) Nezdravstveni djelatnici III vrste zvanja imaju dodatak od 5%

b) Zdravstveni djelatnici II i III vrste zvanja imaju dodatak od 8% c) Djelatnici IV vrste zvanja imaju dodatak od 5%

Rad u mikrobiološkom laboratoriju podrazumijeva UZGOJ-NAMNAŽANJE-KONCENTRACIJU I EKSTRAKCIJU ČISTIH KULTURA MIKROOORGANIZAMA. Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada N.N. 3/84 (proglašen kao važeći 1991.) čl. 18. i čl. 56. rad u mikrobiološkom laboratoriju spada među poslove pri kojima je radnik u toku pretežitog dijela punog radnog vremena izložen biološkim agensima.

Prema Naputku o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštiti N.N. 50/00 opasni medicinski otpad-infektivni otpad je otpad koji sadrži patogene biološke agense koji zbog svojeg tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su im izloženi, a to su kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija. Naš laboratorij kao jedan od manjih proizvodi mjesečno oko 700 kg OPASNOG MEDICINSKOG OTPADA – infektivnog otpada i mora imati Petogodišnji plan o postupanju s istim prema Naputku Ministarstva zdravstva N.N. 50/00. Molim tumačenje : 1. Da li uvjeti rada u ovoj Službi prema čl. 65. KU za radno mjesto II i III vrste zvanja

odgovaraju stavku 5. gdje zdravstveni i nezdravstveni radnik radi s infektima i ostvaruje pravo na dodatak na uvjete rada od 12%?

2. Da li djelatnici IV vrste zvanja-čistačice tj. peračice koje peru lab. Suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada imaju pravo na dodatak ne uvjete rada

91

veći od 5%. Napomena : Mnogi Zavodi u Hrvatskoj ocijenili su rad u mikrobiološkim lab. sa dodatkom na uvjete rada sa 12% npr. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Hrvatski Zavod za jasno zdravstvo, ZZJZ Rijeka, ZZJZ Pula, ZZJZ Šibenik, ZZJZ Osijek, ZZJZ Split… Upit br. 1. Zaključak br. 175: Ima pravo na dodatak od 12%. Upit br. 2. Zaključak br. 176: Djelatnici IV vrste zvanja -čistačice tj. peračice koje peru lab. suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada nemaju pravo na dodatak na uvjete rada veći od 5%. Upit - U ovoj službi djelatnici I., II., III. i IV. vrste zvanja su prema članku 65. KU dobili različite dodatke na uvjete rada iako su izloženi istom štetnom djelovanju otrova: jakih kiselina, organskih otapala (acetonitril, tetraklorugljik, kloroform, diklormetan…), standardnih smjesa teških metala, pesticida, PCBa, PAHova i mikotoksina koji djeluju mutageno, kancerogeno i teratogeno.

Ove štetne tvari navedene su u članku 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada NN 3/1984 (proglašen važećim 1991.god.) i zahtjevaju postupanje prema Naputku Ministarstva zdravstva NN 50/2000 gdje se izričito navodi što je to KEMIJSKI OTPAD i kako ga zbrinjavati. Mi ga mjesečno proizvodimo u prosjeku 15 litara. Molimo tumačenje:

1. Da li uvjeti rada u ovoj službi odgovaraju članku 65. KU stavku 5. (radna mjesta II. i III. vrste) gdje zdravstveni i nezdravstveni djelatnici ostvaruju dodatak od 12% za rad s otrovima?

2. Molimo komisiju da odredi dodatak za iste uvjete rada za I. vrstu zvanja u ZZJZ (nezdravstvena struka).

3. Molimo komisiju da odredi dodatak za iste uvjete rada za IV. vrstu zvanja – čistačice koje peru laboratorijsko suđe zagađeno gore navedenim kemijskim štetnostima.

Upit br. 1. Zaključak br. 177: Pitanje da li navedeni kemijski odjel radi 2/3 radnog vremena s otrovima i infektima upućuje se g. prof.dr.sc. Mati Ljubičiću koji se određuje kao neutralni stručnjak. Upit br. 2. Zaključak br. 178: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upiti br. 3.

92

Zaključak br. 179: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Prema Pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja od 28.04.2004. tablica 1. točka 7. glasi: Tim higijensko-epidemiološke službe čini: 1 spec. epidemiologije ili higijene ili ekologije 1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (VŠS) 1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (VSS) U čl. 65. KU točka 3. (radna mjesta I vrste) stoji da liječnik specijalist epidemiolog u ZZJZ ostvaruje pravo na dodatak od 10%. Molimo tumačenje: Mogu li članovi epidemiološkog tima II i III vrste koji sada imaju dodatak na uvjete rada 6% (st. 9 – radna mjesta II i III vrste) ostvariti dodatak na uvjete rada od 10% ako 2/3 radnog vremena provode na terenu? Zaključak br. 180: Ne, zdravstveni radnici II i III vrste imaju pravo na 6%. Upit - Prema rješenju o utvrđivanju koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću, koje sam primio 17. ožujka 2005. godine, smatram da nije pravično određen koeficijent složenosti za radno mjesto na koje sam određen na neodređeno radno vrijeme. Također, nije pravično određen dodatak na plaću temeljem kolektivnog ugovora.

Molim gore navedene da daju ispravno tumačenje koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću temeljem kolektivnog ugovora za radno mjesto specijaliste kirurga sa punim radnim vremenom u specijalističkoj kirurškoj ambulanti i na poslovima općeg i kirurškog stacionara u ispostavi Mali Lošinj Doma zdravlja PGŽ Rijeka.

Napominjem da analizirajući kolektivni ugovor, osobno i od strane konzultiranih pravnih osoba, isti kolektivni ugovor ne razlikuje specijaliste kirurgije u zdravstvenim ustanovama Rijeke, Karlovca, Nove Gradiške, Zagreba i drugih gradova od specijaliste kirurga u zdravstvenoj ustanovi Malog Lošinja – kada je riječ o pravu na koeficijent složenosti poslova i dodatka na plaću. Zaključak br. 182: Sukladno ugovoru o radu ako je raspoređen na poslove specijalista kirurga ima pravo na dodatak od 20%. Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje spada sanitetski prijevoz 2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu, 3. da li medicinska sestra mora stalo biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta, 4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU, 5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad, 6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno, isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl.,

93

7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši, nakon završetka radnog vremena, 8. kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb- Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni slobodan dan

Upit br. 1. Zaključak br. 184: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2. Zaključak br. 185: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 3. Zaključak br. 186: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 4.: Zaključak br. 187: Ne, medicinska sestra nema pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem Kolektivnom ugovoru. Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu, 2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU, 3. dužnosti sanitetskog prijevoza, 4. da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu, 5. naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 2. Zaključak br. 193: Ima pravo na dodatak sukladno svome ugovoru o radu. Upit - Šaljem Vam pristupnice novih članova tako da po mojoj evidenciji sada imamo 30 članova, od ukupno 57 djelatnika Zavoda.

94

Također napominjem da imamo veliki broj članova nezdravstvenih radnika, koji su ogorčeni i revoltirani kolektivnim ugovorom, odnosno svojim statusom u zdravstvu.

Osobito su nezadovoljni sa plaćom koja proizlazi iz toga što: 1. pojedini djelatnici nisu cijeli radni staž radili u zdravstvu pa se na njih ne odnosi

povećanje plaće s obzirom na staž 2. općenito nezdravstveni radnici su svrstani u najnižu kategoriju povećanja plaća 3. nije se vodilo računa o tome da pojedini nezdravstveni radnici rade poslove

zdravstvenih radnika, ili da obavljaju poslove potpuno ravnopravno sa njima, tako da su nezdravstveni zakinuti ovim kolektivnim ugovorom.

Zaključak br. 197: Dopis vratiti sindikatu. Upit - Po kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je zaključen dana 8. prosinca 2004. godine između Vlade Republike Hrvatske i četiri Sindikata u čl. 65. koji govori o uvećanju plaća radnicima na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Pod točkom 3. navedeni su liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu).

Kako u našem Županijskom zavodu za javno zdravstvo svi timovi službe školske medicine provode svakodnevno 2/3 radnog vremena na terenu, molimo Vas za mišljenje o pravu na dodatak na plaću, o pravu na terenski dodatak i pravu na godišnji odmor prema uvjetima rada.

Napominjemo da svi timovi školske medicine svakodnevno obavljaju rad na terenu udaljenom od 1 km – 80 km. Budući da se nismo prepoznali u novom Kolektivnom ugovoru, molimo Vaše mišljenje. Zaključak br. 198: Zaposleni u zavodima za javno zdravstvo u službi školske medicine sukladno članku 65. točki 5. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na dodatak od 6%. Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada.

Hitna medicinska pomoć u našoj ustanovi organizirana je kao jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja u skladu sa člankom 4. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN br. 146/03). Kako je iz odredbi članka 4. i 5. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći vidljivo, u ravnopravnom su statusu ustanova za hitnu medicinsku pomoć i jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja, te nije predviđeno pružanje hitne medicinske pomoći vezivanjem radnog vremena na 2/3 radnog vremena na terenu.

Molimo Vas da nam odgovorite u koju grupu i koliki dodatak pripada radnicima – liječnicima i med. sestrama u jedinicama HMP u našoj ustanovi. Također, molimo Vas da nam date tumačenje koji dodatak na uvjete rada pripadaju vozaču u HMP koji nije zdravstveni radnik. Da li za primjenu dodatka od 15% za vozača, vozač mora biti zdravstveni radnik, ili dodatak od 15% pripada i vozaču koji je educiran u skladu s Pravilnikom o HMP (NN br. 146/03).

95

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Zaključak br. 200: Vozaču koji nije zdravstveni radnik pripada pravo na dodatak od 15%, liječniku dodatak od 20% te medicinskoj sestri dodatak od 20%. Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada.

U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi.

Zaključak br. 201: Odgađa se za sljedeću sjednicu kada će Povjerenstvo biti u punom sastavu.

Upit - Radnici više i srednje stručne spreme Službe za higijenu i epidemiologiju, Službe za zdravstvenu ekologiju i Službe za mikrobiološko-serološku dijagnostiku smatraju da imaju pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada iz članka 65. GKU u visini 12% zbog rada sa infektima i otrovima (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 5. – rad s infektima i otrovima), ili bar na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini od 8% - rad u laboratoriju (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 7. – rad u laboratoriju).

Napominjemo da su svi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobili uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 6%.

Zaključak br. 203: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće. Upit - Dio radnika Službe za zdravstvenu ekologiju visoke stručne spreme također smatra da ima pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 12% zbog rada sa otpadnim vodama, komunalnim i tehnološkim vodama, rad s otrovima i opasnim kemikalijama, kao što su organska otapala, fenoli, koncentrirane kiseline, lužine i dr. Zaključak br. 204: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće. Upit - Molimo Povjerenstvo za obrazloženje navoda iz članka 65. GKU, Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 7. – analitičke službe u Zavodima za javno zdravstvo (8% s osnova posebnih uvjeta rada). Naime, molimo za pojašnjenje da li se to uvećanje odnosi na financijsko računovodstvene službe, Službu za zdravstvenu statistiku ili neku drugu Službu.

96

Zaključak br. 205: Uvećanje od 8% odnosi se na zdravstvene radnike kao što je regulirano člankom 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, radna mjesta II. i III. vrste, redni broj 7. Upit - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog naobrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita.

Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU). Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela. U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio – svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd.

U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama. Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi.

Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima.

Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva… Zaključak br. 208: Laboratorijski tehničari i inženjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima, kuda pripada i hematološki laboratorij te mikrobiološkim laboratorijima (ako rade za potrebe dijagnostike u zdravstvu), imaju pravo na dodatak od 12% prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Obrazloženje: zdravstveni tehničari i inženjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima te u mikrobiološkim laboratorijima rade 2/3 radnog vremena:

1. s potencijalno zaraznim materijalom (krv, mokraća i ostali biološki materijal)

2. reagencije s kojima svakodnevno rade u analitičkom radu sadrže otrovne supstance.

Upit - Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i

97

nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red.br.5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red.br.7.).

Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij? Odgovoreno. Zaključak broj 208. Upit - Kako jedan poslodavac kao što je KBC-Zagreb može oštećivati radnike kasnijim isplatama plaća? Zaključak br. 209: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva. Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada. U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi. Zaključak br. 211: Liječnici i medicinske sestre u stacionaru i dijalizi u domovima zdravlja ostvaruju pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama /tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja ? Zaključak br. 219: Liječnici i medicinske sestre zaposleni u hitnoj medicinskoj pomoći organiziranoj pri domovima zdravlja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 20%, a vozači 15%. Upit - Stupanjem na snagu novog Kolektivnog ugovora u našoj Ustanovi došlo je do nekih nejasnoća u provođenju i tumačenju, posebno u vezi s članom 65. istog ugovora. Naime, radi se o slijedećem.

Nazivi položaja pojedinih radnih mjesta ne odgovaraju nazivima položaja po sistematizaciji OB Šibenik iako organizacijski ta radna mjesta postoje. OB Šibenik nema klinike niti odsjeke već odjele, službe ili djelatnosti koji se dijele u manje organizacijske jedinice. Tako npr. Služba Anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja ima dvije organizacijske jedinice i to anesteziju i JIL. Služba ima glavnu sestru i voditelja JIL-a i anestezije (više medicinske sestre).

98

Problem je nastupio radi nepostojanja riječi odsjek da bi te iste sestre koje vode gore spomenute jedinice dobile dodatak na plaću od 10%. Isti problem imaju i drugi odjeli gdje postoje voditelji slični jedinica npr. U Službi interne gdje imamo glavnu sestre, a isto tako voditelja Koronarne jedinice, kardiologije, hemodijalize i sl. Pitanje : Kako ćemo «prevesti» terminologiju iz Kolektivnog ugovora u sistematizaciju Županijskih i općih bolnica budući da one nemaju klinike i odsjeke? Zaključak br. 220: Opći akti zdravstvenih ustanova o unutarnjem ustroju moraju biti usklađeni sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. Upit - Koji dodatak na uvjete rada ima ing. radiologije koji ima profesionalno oboljenje te je iz tog razloga premješten na rad na šalteru, a ima ugovor na radno mjesto ing. radiologije? Zaključak br. 221: Ima pravo na dodatak od 25%.

Upit - koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na internom odjelu s bolesnicima oboljelim od TBC-a;

Zaključak br. 222: Ako rade na odjelu ili odsjeku na kojem se dijagnosticira i liječi TBC, medicinska sestra ima pravo na dodatak od 25%. Upit - Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja je Zaključkom br. 54. utvrdilo da svi zdravstveni djelatnici I, II i III vrste zaposleni u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» imaju pravo na dodatak na plaću od 20% (I vrsta), odnosno 25% (II i III) vrsta), a na temelju rada s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze (TBC) u trajanju od 2/3 radnog vremena. Na temelju ovog obvezujućeg zaključka izdvajanja za plaće zaposlenika Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» porasla su za iznos od oko 2.400.000,00 kuna godišnje što izravno ugrožava materijalno poslove ove ustanove.

Razmatrajući nastalu situaciju Upravno vijeće Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» na sjednici održanoj 24.07.2006. godine zaključilo je sljedeće : Interpretacija termina 2/3 radnog vremena na način iz Zaključka je neprimjerena. Na taj se način Kolektivni ugovor ne tumači niti u bilo kojoj drugoj pulmološkoj ustanovi. Nadalje, analogna formulacija o 2/3 radnog vremena za zaposlenike izložene radijacijskom zračenju ili primjeni citrostatika ne vrijedi za sve zaposlenike koji rade u radiološkim odjelima niti za sve one koji rukuju citostaticima.

Treba istaknuti da se od aktivne TBC u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» liječi samo 1,7% ukupno hospitaliziranih bolesnika koji će se prema naputku Upravnog vijeća Upravi bolnice hospitalizirati samo na jednom od bolničkih odjela. Na ovaj će način mogućnosti kontakta s aktivnom TBC za ostale zaposlenike biti značajno manja, tj. Na razini rizika u bilo kojoj drugoj zdravstvenoj ustanovi. Konačno, ovakva organizacija će zaštiti i druge hospitalizirane bolesnike na Klinici od eventualne infekcije tuberkulozom.

99

Nadalje, treba istaknuti da je sporni Zaključak donesen na temelju mišljenja nezavisnog eksperta, prim. dr.sc. Nevena Rakušića. Prim. dr.sc. Neven Rakušić nipošto nije nezavisni ekspert. Evidentan je sukob interesa jer i sam prim. Rakušić kao zaposlenik Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» dobiva Zaključkom određeni dodatak na plaću.

Upravno vijeće moli Povjerenstvo da preispita sporni Zaključak, te odredi uistinu neovisnog eksperta (jednog ili više) eventualno zaposlenika Republičkog Zavoda za zaštitu zdravlja. Smatramo da će ispravnom primjenom Kolektivnog ugovora sporni dodatak na plaću dobiti samo zaposlenici koji su uistinu izloženi aktivnoj TBC (zaposlenici novo formiranog bolničkog odjela), a pri čemu će se zaštiti materijalni interesi Klinike. Zaključak br. 223: Povjerenstvo ostaje pri svom tumačenju, odnosno pri zaključku 54. koji je donijelo na 7. sjednici Povjerenstva održanoj 3. svibnja 2005. godine. Upit - Ima još problema sa dodatkom na plaću za rad tj. da li mi kao vozači imamo ikakav dodatak na plaću zbog doticaja sa eventualnim pacijentima koji boluju od neke zarazne bolesti i sl. Evo pred dva dana vožena je pacijentica koja je imala zaraznu bolest Menimgoencephalitis iz OB Ogulin u Kliniku Fran Mihaljević, bez da bi itko upozorio mene kao voditelja voznog parka, da poduzmem neke mjere zaštite za vozača i da bi se to vozilo nakon prijevoza dezinficiralo. Tek u večernjim satima se krenulo sa traženjem svih onih koji su bili u doticaju sa zareženom pacijenticom, da bi im se dala po jedna tableta, radi sprečavanja pojave te bolesti kod osoblja. Zaključak br. 228: Ne. Upit - Još jedan manji problem, koji se odnosi na dodatak na moju plaću. Naime ja sam raspoređen na mjesto voditelja voznog parka i sanitetskog prijevoza pa mi je do sada bio i dodjeljen dodatak na plaću za poslove koje obavljam uz one ostale poslove vozača u HMP i PB. Novim KU taj dodatak neću dobiti jer u dodacima za voditelje timova, odsjeka nema i mog radnog mjesta, a donošenjem novog TKU svi dosadašnji akti su stavljeni van snage pa tako i ja nemam taj dodatak na plaću, a obavljam posao većeg opsega i imam više odgovornosti i zaduženja. Zaključak br. 229: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije predviđen dodatak za mjesto voditelja voznog parka. Upit - Dostavljamo Vam pitanja dr. Nenada Srdoča i dr. Čabrijan Lea oba članova izvršnog odbora Podružnice sa zamolbom da nam obrazloženje date pismeno a ukoliko je potrebno da nam na njega odgovori pravni tim. 1. dr. Srdoč Zašto zdravstveni radnici (SSS i VŠS) koji rade na radnim mjestima II. i III. vrste imaju 25% dodatka na plaću, a liječnici na istim radnim mjestima (operaciona sala, intenzivno liječenje,

100

liječenje AIDS-a, liječenje akutne TBC, na otvorenim izvorima zračenja …, imaju 20% dodatka na plaću? Npr. Anesteziolog specijalista koji stalno radi u operacionoj sali i šok sobi (dežura 24 sata), i nije ništa manje izložen štetnim utjecajima radne okoline od srednjeg i višeg kadra ima manje 5%? 2. dr. Čabrijan Zbog čega se za radna mjesta II i III vrste prema Granskom kolektivnom ugovoru plaća 8-12% dodatak na rad u laboratoriju, odnosno rad s otrovima, samo srednjem odnosno višem medicinskom osoblju a liječnicima specijalistima koji rade u istim uvjetima ne daje se taj dodatak. Konkretno na Klinici za kožne i spolne bolesti Rijeka prema dopisu od Kadrovske službe od 31. siječnja 2005. iz kojeg je evidentno da se na Klinici u laboratoriju radi s otrovima Ksilenom i Dietileterom radnici imaju pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada, a odnosi se samo na laborante, a ne i na liječnika koji radi pod istim uvjetima. Upit br. 1.: Zaključak br. 230: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2.: Zaključak br. 231: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Koji dodatak na uvjete rada ostvaruje magistar farmacije u bolničkoj ljekarni u svezi s Zaključkom br. 28. Vašeg tumačenja? Zaključak br. 253: Magistar farmacije u bolničkoj ljekarni ostvaruje pravo na dodatak od 16% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Dana 4. travnja 2005. godine uputili smo upit vezano za primjenu članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji glasi:

«Koji dodatak na plaću odmjeriti zdravstvenim radnicima II. i III. vrste koji rade u intervencijskoj kardiologiji, intervencijskoj radiologiji i na RCP-u?»

Nakon toga 23. studenoga 2005. godine i 21. ožujka 2006. godine uputili smo i požurnicu za odgovor, ali odgovor nismo dobili.

Molimo Vas da nam na postavljeni upit žurno odgovorite, a sve radi pravilnog odmjeravanja dodatka na plaću djelatnicima koji rade na tim poslovima.

26. travnja 2005. smo poslale molbu naslovu da ispravi grešku nastalu netočnim tumačenjem istog, za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Usmeni odgovor istog je da još uvijek naša molba nije na redu za rješavanje upita. Već 20 mjeseci dobivamo dodatak za uvjete rada i koeficijent kao odjelne medicinske sestre, dok u Republici Hrvatskoj postoji 9 laboratorija za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, u kojima radi 50-tak sestara koje imaju uz dodatak od 25%. Mišljenja smo da je 20 mjeseci čekanja previše, jer naš dohodak za rad je umanjen oko 1.000,00 kn mjesečno.

101

Sadašnje stanje, kada jedino KB Split smanjuje koeficijent i dodatak na uvjete rada djelatnicima Laboratorija za invazivnu kardiologiju, na čijem se entuzijazmu i požrtvovnom, stručnom, odgovornom, složenom radu i temelji uspješan razvoj Laboratorija za invazivnu kardiologiju ne služi na čast našoj ustanovi. Stoga Vas najljepše molimo za hitnu intervenciju u zaštiti ugleda naše ustanove i ispravljanju netočnog tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Obrazloženje: Primjenom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 08. prosinca 2004. godine, medicinske sestre Kliničkog odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, na osnovnu plaću su dobile dodatak od 10%, kao zdravstveni djelatnik na bolničkom odjelu. Usmeno objašnjenje Uprave bolnice je da je za nejasnoće «kriv» Strukovni sindikat sestara koji je dao šturu podjelu medicinskog osoblja, da se medicinske sestre Laboratorija ne može svrstati u kategoriju medicinske sestre instrumentarke, jer ne rade na Klinici za kirurgiju, niti u kategoriju intenzivne skrbi, niti u kategoriju djelatnika u zoni ionizirajućeg zračenja. Navedeno objašnjenje nije točno – istina je da je navedeni članak Kolektivnog ugovora štur i nejasan, ali baš zato zahtijeva razumno tumačenje.

Radna mjesta II. i III. vrste 1. zdravstveni radnik: - u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) 25 - na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena) - na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena) - na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena) - na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) - ing.med. radiologije

Kako se vidi, popis je štur, poimenično se navode samo sestre u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) prema tome primjena navedenog koeficijenta na bilo koju drugu kategoriju sestara (npr. sestre u koronarnoj jedinici) zahtijeva «izjednačavanje» njihovog posla po složenosti, odgovornosti, opasnosti. Takav su postupak korektno provele druge kliničke bolnice u Hrvatskoj te su sestre u Laboratoriju za invazivnu kardiologiju odredili kao:

- medicinske sestre u intenzivnoj skrbi instrumentarke i dodijelili im pripadajući koeficijent od 25%.

NB Popis poslova medicinske sestre u Laboratoriju za invazivnu i intervencijsku kardiologiju:

- vrši preoperativnu pripremu bolesnika - asistira doktoru medicine specijalisti interventnom ili invazivnom kardiologu pri

invazivnim i interventnim kardiološkim postupcima (kateterizacija srca, perkutane koronarne intervencije; dilatacije balonom i implantacije stenta, punkcije perikarda)

- asistira doktoru pri operaciji srca (ugradnje trajnog i privremenog srčanog elektrostimulatora, implantacije pomoćnog srčanog sustava intaaortalne pumpe)

- priprema i postavlja opremu za precizan invazivan monitoring pacijenta; praćenje vitalnih znaka (EKG monitor, praćenje krvnog tlaka)

- kod malignih aritmija srca i teških poremećaja srčanog sustava, u tijeku postupka, primjenjuje kardiopulmonalnu reanimaciju

102

- asistira doktoru pri intubaciji respiratorno insuficijentnih pacijenata kojima je potrebna umjetna ventilacija tijekom operacije ili dijagnostičko-terapijskog kardiološkog postupka

- primjenjuje propisanu peroralnu, parenteralnu i ostalu terapiju - priprema instrumente i pribor za sterilizaciju - vodi administraciju ugradbenih materijala (elektrostimulatori, stentovi…) - priprema i šalje materijal za laboratorijske preglede laboratorij (krv) - obavlja sve ostale poslove iz svoje struke - pomaže i daje stručne upute u radu pomoćno osoblja - bavi se zdravstvenim odgojem bolesnika i osoblja - vodi brigu o čistoći dvorane i ostalih pripadajućih prostorija Laboratorija - brine o protokolu ponašanja u sterilnoj zoni.

Zaključak br. 254: Zdravstvenim radnicima II i III vrste koji rade u intervencijskoj kardiologiji, intervencijskoj radiologiji i na RCP-u pripada dodatak na plaću od 25% ako rade 2/3 radnog vremena na tim poslovima. Koji dodatak na plaću odmjeriti zdravstvenim radnicima II. I III. Vrste koji rade u intervencijskoj kardiologiji, intervencijskoj radiologiji i na RCP-u ?

Odgovoreno. Zaključak br. 254. Upit - Policijski službenici Odjela operativnih poslova ove Policijske uprave postupaju po Zahtjevu Županijskog državnog odvjetništva iz Bjelovara broj KN-DO-2/06 od 15.03.2006. godine i Kaznenoj prijavi Opće bolnice Virovitica, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, vezano uz navode o moguće počinjenom kaznenom djelu Zloupotreba položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 1. i 4. KZ, od strane neutvrđenih odgovornih osoba Opće bolnice Virovitica. Podnošenju kaznene prijave prethodi Izvješće HZZO o obavljenoj kontroli u Općoj bolnici Virovitica, u kojem je istaknuto da «ravnatelj i pomoćnik ravnatelja za medicinske poslove nemaju pravo na dodatak od 20%, odnosno 16%, budući da se dodatak na plaću odnosi na radna mjesta, a ne na položaje u zdravstvenoj ustanovi na koje su isti imenovani». Provedenim policijskim izvidima je utvrđeno, da je za vrijeme svog četverogodišnjeg mandata, na temelju potpisanih rješenja o plaći (koje prilažemo), ravnateljica bolnice dr. Ljiljana Valenčak Tonković, odobrila isplatu dodatka na plaću od 20% sebi kao ravnatelju te pomoćniku ravnatelja za medicinske poslove dr. Ljiljani Kucljak Šupak odobrila isplatu dodatka od 16%, a sve pozivajući se na članak 65. Kolektivnog ugovora. Naime, ravnateljica je kao liječnik specijalist pulmolog, istovremeno obnašala poslove ravnatelja za koje je plaća utvrđena sukladno članku 1. Zakona o plaćama u javnim službama i člankom 1. do – 3. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, a 2/3 radnog vremena je radila kao – liječnik specijalist pulmolog na plućnom odjelu s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC, za što je člankom 65. Kolektivnog ugovora propisan dodatak od 20%.

103

Isto tako je, pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove, za koji položaj je također utvrđena plaća sukladno članku 1. Zakona o plaćama u javnim službama i člankom 1. do - 3. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, kao jedini liječnik specijalist transfuziolog u bolnici, radila na odjelu za transfuziju, za što je člankom 65. Kolektivnog ugovora propisan dodatak od 16%. Navod podnositelja kaznene prijave je, da su ravnatelj i zamjenik ravnatelja položajne funkcije, da se dodaci odnose na radna mjesta, da su rješenja o plaćama za predmetne sačinjene na način da su kumulirana prava iz Zakona o plaćama u javnim službama i Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, s pravima iz Kolektivnog ugovora, da je rečenim isplatama počinjena zloupotreba Kolektivnog ugovora, te da je ravnateljica omogućila sebi i zamjenici, stjecanje ne pripadajuće materijalne koristi, na štetu Opće bolnice Virovitica, počinivši pri tome kazneno djelo Zloupotrebe ovlasti i položaja.

Tim povodom, pozivajući se na članke 18., 19. i 20. Kolektivnog ugovora, moli se

tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora, odnosno, mišljenje u konkretnom slučaju, te odgovor, jesu li rečeni dodaci mogli ili nisu mogli biti obuhvaćeni i isplaćivani ravnatelju i pomoćniku ravnatelja, koji su istovremeno obavljali i liječničke poslove na odjelima. Zaključak br. 255: Sukladno zaključku br. 69. od 3. svibnja 2005. godine i zaključku br. 139. od 28. listopada 2005. godine odgovaramo sljedeće: Službenici i namještenici na položajima I., II. i III. vrste imaju pravo na dodatak od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Plaću ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Uvećanje osnovne plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. Kolektivnog ugovora ne mogu se međusobno kumulirati. Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada. U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi. Zaključak br. 256: Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 211. sa 21. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Liječnici i medicinske sestre u stacionaru imaju pravo na dodatak od 6%, a radnici II. i III. vrste na dijalizi imaju pravo na dodatak od 16%.» Upit - Što su to voditelji tima i tko u bolnicama ? (Poslodavac tvrdi da timovi postoje samo u PZZ).

104

Zaključak br. 271: Nije regulirano Kolektivnim ugovorom. Određuje se pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta poslodavca i ugovorom o radu. Upit - Poradi primjene odredbe čl. 65. Kolektivnog ugovora molimo Vas da nam na postojeći upit date tumačenje, a isti glasi:

U skladu sa osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti u Domu zdravlja organizirano je rodilište (do 500 poroda na godinu) i stacionar (sa najviše 12 do 6 postelja u pojedinoj ispostavi). Koji dodatak pripada sestri kad radi u rodilištu, a koji kad radi u stacionaru, budući da je ugovorom o radu točno utvrđeno da med.sestra u punom radnom vremenu obavlja poslove med.sestre u rodilištu, odnosno stacionaru?

Kako Vam je poznato u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i to u Ispostavama Supetar, Makarska, Sinj i Imotski u sklopu stacionara djeluju rodilišta pa Dom ima uredno ugovorena pružanja narečenih usluga.

Poznat nam je Vaš odgovor pod brojem 21. sa 3. sjednice Povjerenstva održane dana 22. ožujka 2005. godine.

Kako smo se i ranije oglasili na savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu u Opatiji, a i našim dopisom još u travnju 2005. godine, ovim putem uljudno molimo Vaš odgovor: koji dodatak na osnovnu plaću pripada medicinskoj sestri u rodilištu, ako ista ima više od 4 poroda mjesečno? Zaključak br. 275: Radnica iz navedenih upita ostvaruje pravo na dodatak sukladno pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta poslodavca i prema ugovoru o radu. Upit - Dostavili ste nam tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te zaključke od svibnja 2005. g. i 28. listopada 2005. g., iz kojih se zaključuje da plaću ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak od 5% na osnovnu plaću. Rečeno nam je jasno i takav način obračuna plaće se primjenjuje za obračun plaće ravnatelja bolnice sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja do 08. 12. 2004. godine.

Sporni period za koji je potrebito utvrditi zakonitost obračuna i isplate plaće ravnatelju bolnice je od 07.02.2003.g. do 04.11.2005.g., u kojem vremenskom periodu je na koeficijent obračuna plaće za ravnatelja u visini 2,9, obračunavan i isplaćivan dodatak od 20% pozivajući se na Uredbu o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu („N. Novine“ br. 20/03), gdje je u tablici Naziva poslova zaposlenih u zdravstvu koji imaju pravo na dodatak, naveden dodatak od 20% za „liječnika specijalista u liječenju aktivne TBC“, budući je predmetna radila i na plućnom odjelu, stoga molimo Vaše tumačenje za zakonitost obračuna i isplate u narečenom periodu.

Također Vam, sukladno Vašem traženju, dostavljamo Statut, Pravilnik o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika te Opis i popis poslova za pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove. Zaključak br. 276: Odgovor Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je dostavljen odnosi se

105

na razdoblje od 01. siječnja 2005. godine do 04. studenoga 2005. godine dok za tumačenje kolektivnog ugovora za razdoblje od 07. veljače 2003. godine do 31. prosinca 2004. godine ovo Povjerenstvo nije nadležno. Upit - Koji dodatak na plaću odmjeriti administrativnom radniku koji radi u Odjelu za nuklearnu medicinu (otvoreni izvori zračenja) ? Zaključak broj 293: Sukladno dodatku I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nezdravstvenom radniku II., III. I IV vrste na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) pripada pravo na dodatak na plaću od 25%. Upit - Radeći na predmetu ovog odvjetništva KN-DO-2/06 naišli smo na problem tumačenja odredbe čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji se primjenjuje od 1. siječnje 2005. godine. Naime, odredbom čl. 66. određeno je da se uvećanje plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz čl. 65. ugovora ne mogu se međusobno kumulirati. Zanima nas u konkretnom slučaju da li liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC i istovremeno je ravnatelj bolnice za koje radno mjesto ne prima dodatak od 5 %, s obzirom da zbog nedostatka drugog liječnika specijaliste, sam radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC, ima pravo s obzirom na posebne uvjete rada na dodatak od 20% jer se u konkretnom slučaju uvećanje plaće ne akumulira. Zaključak broj 295: Sukladno zaključku br. 255. od 12. prosinca 2006. godine odgovaramo sljedeće: Službenici i namještenici na položajima I., II. I III vrste imaju pravo na dodatak od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Plaću ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Uvećanje osnovne plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. Kolektivnog ugovora ne mogu se međusobno kumulirati. Upit - Tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Koji dodatak na plaću prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odmjeriti zdravstvenim djelatnicima II i III vrste (VŠS i SSS) koji rade na intervencijskoj gastroenterologiji? Opis poslova medicinskih sestara (VŠS i SSS) u intervencijskoj gastroenterologiji u KB Split obuhvaća slijedeće:

1. Asistira liječniku specijalisti interventnom ili invazivnom gastroenterologu pri endoskopskim operacijama u probavnom traktu, sa ili bez opće anestezije:

- postavljanje perkutane endoskopske stome - injekcijska skleroterapija variksa jednjaka - hemostatički, elektrodijametrijski, injekcijski i drugi zahvati kod velikih krvarenja u

probavnom traktu - zaustavljanje velikih krvarenja iz ulkusa metodom klipsanja - elektrodijametrijska endoskopska polipektomija makroparcijalne biopsije i/ili

elektroresekcija izrasline (tumora) - ekstrakcija stranih tijela u tijeku endoskopija iz probavnog trakta

106

- ekstrakcija kamena iz holedokusa - litotripsija kamena u žučnim putevima - postavljanje stenta za unutrašnju drenažu žučnih puteva - makroparcijalne biopsije - slijepe biopsije jetre - ciljane punkcije organa pod kontrolom ultrazvuka - EPT (endoskopska papilosfinkerotomija) kod ERCP-a uključuje: s posebnom

elektrodijametrijskom omčom (papiloform) kod ERCP, izvršenu dissekciju papile i Oddijevog sfinktera

- ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatikografija);Kombinirano endoskopsko rendgenološka pretraga (postupak). Sadrži duboku duodenoskopiju sa specijalnim duodenoskopom za ERCP; slijedi kaniliranje Vaterove papile i punjenje bilijarnih i pankreasnih puteva rendgenskim kontrastom uz istovremenu rendgensku kontrolu i slikanje.

2. Asistira doktoru specijalisti interventnom ili invazivnom gastroenterologu pri invazivnim i interventnim gastroenterološkim metodama u hitnim intervencijama po pozivu:

- iz kirurških dvorana - JIL-a

3. Asistira doktoru pri intubaciji respiratorno insuficijentnih pacijenata ako je potrebna umjetna ventilacija tijekom endoskopske operacije ili dijagnostičko-terapijske gastroenterološke metode.

4. Ako u tijeku metode dođe do teških poremećaja srčano-žilnog sistema primjenjuje kardiopulmonalnu reanimaciju.

5. Priprema i postavlja opremu za monitoring pacijanta; praćenje vitalnih znakova 6. Vrši pripremu bolesnika za dijagnostičko-terapijske metode. 7. Asistira doktoru pri ostalim dijagnostičko-terapijskim metodama (ezofagoskopija,

duboka duodenoskopija, ezofago-gastro-duodenoskopija, rektosigmoskopija, koloskopija-djelomična, totalna koloskopija, rektoskopija, ehoskopija ili ehosonografija).

8. Rad s infektima i rad s otrovima u samoj pripremi i prilikom primjene raznoraznih metoda, uz naglasak na zbrinjavanje hitnih stanja, rukovanja sa uzetim materijalima za patohistološki pregled, kao i samim pacijentima, njihovom krvlju i izlučevinama, kasnije pranje instrumenata i svih dijagnostičkih instrumenata, sterilizacije istih različitim tekućinama koje su u naravi otrovne tekućine ili su otrovna njihova isparavanja.

9. Primjenjuje propisanu peroralnu, parenteralnu i ostalu terapiju 10. priprema instrumente i pribor za sterilizaciju 11. Vodi administraciju ugradbenih materijala (polipektomi,stentovi, PEG-setovi, igle za

sklerozaciju…) 12. Priprema i šalje bioptički materijal za patohistološku analizu 13. Obavlja sve ostale poslove iz svoje struke 14. Pomaže i daje stručne upute u radu pomoćnog osoblja 15. Bavi se zdravstvenim odgojem bolesnika i osoblja 16. Vodi brigu o čistoći dvorane i ostalih pripadajućih prostorija laboratorija.

Prema tzv. «plavoj knjizi» navedeni postupci opisani su kroz šifre: 16301, 14451,81111, 14454, 14452, 16303, 16331, 16332, 16401, 16402, 16403, 16406, 36180, 36190, 16302, 14453.

107

Želimo napomenuti da su medicinske sestre (VŠS i SSS) koje rade na intervencijskoj gastroenterologiji Klinike za unutarnje bolesti KB Split već uputile upit sličnog sadržaja, pa predlažemo da se kod davanja odgovora upiti spoje. Zaključak br. 308: Radnicima na poslovima II i III vrste pripada pravo od 25% ako ugovorom o radu rade na RCP-u /(otvoreni izvori zračenja) pod uvjetom 2/3 radnog vremena. Upit - Da li medicinska sestra u specijalističko-konzilijarnoj ambulanti pri Odjelu za ginekologiju i porodništvo, ima pravo na dodatak od 25%, kao medicinska sestra na poslovima instrumentiranja, s obzirom na opis poslova koje obavlja na svom radnom mjestu. Kod razmatranja navedenog pitanja, predlažemo da se uzme u obzir zaključak komisije prema kojem liječnik specijalist oralni kirurg ostvaruje pravo na dodatak od 20% kao operater, a shodno tome i medicinska sestra koja radi u spec. ambulanti za oralnu kirurgiju ostvaruje pravo na dodatak od 25%. Zaključak br. 310: Ne, nema pravo. Upit - U svezi upita postavljenog 09. svibnja 2005. godine, molimo Vas da nam odgovorite da li su Ugovori o radu gdje je kao naziv radnog mjesta upisano samo vozač u skladu s KU, a s obzirom da je naziv radnog mjesta vozača hitne medicinske pomoći definiran te istom u skladu s člankom 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 15%? Molimo vas što žurnije rješenje problema nastalog zbog totalne samovolje ravnatelja DZ varaždinske županije, koji ne poštuje odredbe KU niti primjenjuje zaključke Povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak br. 311: Prema članku 65. Kolektivnog ugovora zdravstveni radnik, vozač HMP, ostvaruje dodatak od 15% ako vozač obavlja poslove HMP. Ugovorom o radu treba navesti da je vozač HMP. Upit - Od 01.01.2005. godine primjenom novog Kolektivnog ugovora (čijem smo izglasavanju i same doprinijele svojim potpisom u nadi da će donijeti nešto bolje) smanjen nam je koeficijent za obračun plaće (ranije 1,10 a sada 1,050) i dodatak na uvjete rada (ranije 20% a sada 8%). Sve ovo učinjeno je na temelju informacije da smo djelatnici ambulante za bolesti štitnjače. Ambulanta za bolesti štitnjače nije samostalna jedinica, već je dio Odjela za nuklearnu medicinu, dislocirana zbog skučenosti Odjela i velikog broja pacijenata. Uzimajući u obzir da radimo s istom grupom pacijenata kao i djelatnici koji su locirani na Odjelu za nuklearnu medicinu molimo objašnjenje gore navedenog snižavanja koeficijenta za obračun plaće, te dodatka na uvjete rada. U poslu kojeg svakodnevno obavljamo uobičajen je kontakt s pacijentima koji su zaprimljeni na Odjel za nuklearnu medicinu što znači da na našem radnom mjestu NE ZRAČE APARATI, VEĆ PACIJENTI. Rad u ovoj ambulanti specifičan je u odnosu na druge ambulante u KB Split. Naši pacijenti iz ambulante odlaze na Odjel za nuklearnu medicinu gdje za određene dijagnostičke pretrage

108

popiju radioaktivni J 131 ili im se injicira TC 99m, te tako postaju izvor zračenja, nakon čega se zbog nastavka obrade vraćaju u ambulantu. Na ovaj smo način izložene djelovanju navedenih radioaktivnih izotopa. Osim navedenih u ambulantu dolaze i pacijenti koji su popili terapijske i ablacijske doze J 131. NAPOMINJEMO DA SE KONTAKTI S OVAKVIM PACIJENTIMA NE DOGAĐAJU POVREMENO NEGO SVAKODNEVNO i više puta u toku dana. Jedina zaštita od ove vrste zračenja jest udaljenost, a komunikacija s pacijentima i asistencije liječnicima koji obavljaju preglede istih ne može se obavljati s daljine nego iz neposredne blizine. Nosimo dozimetre koji nakon očitovanja ne pokazuju «O» (prilažemo izvješće osobne dozimetrije zračenja). Svaki naš radni dan, zbog potreba posla, započinje i završava na Odjelu za nuklearnu medicinu. Asistiramo liječnicima pri citološkim punkcijama pod kontrolom ultrazvuka. Ne radimo samo citološke punkcije štitnjače već i citološke punkcije patoloških tvorbi u području prednje regije vrata, pri čemu smo izložene infekcijama (AIDS, tuberkuloza, hepatitis C, granulomatozne upale koje se upućuju na daljnju obradu infektolozima, a za koje nemamo informaciju o konačnoj dijagnozi). Istovremeno obavljamo i administrativne poslove (ispisivanje uputnica i naplata participacije). U ambulanti za bolesti štitnjače liječi se veoma velik broj pacijenata, dovoljno govori podatak da u kartoteci imamo oko 1000 zdravstvenih kartona i oko 20000 povijesti bolesti. Svi ovi pacijenti dolaze na kontrolne preglede (koliko često ovisi o dijagnozi), a tijek bolesti uredno se evidentira u njihovoj dokumentaciji. Pokušali smo Vam, barem djelomično opisati djelatnost ambulante za bolesti štitnjače. Pitamo Vas DA LI ZASLUŽUJEMO ISTI KOEFICINEJT (1,10) I DODATAK ZA SLOŽENOST POSLOVA (25%) KAO I OSTALI DJELATNICI ODJELA ZA NUKLEARNU MEDICINU? Ovom dopisu prilažemo:

- izvješće osobne dozimetrije zračenja (možete usporediti naše primljene doze s primljenim dozama ostalih djelatnika)

- mjesečni izvještaj o broju pacijenata i vrstama usluga na našoj ambulanti - kopije uputnica koje nas obvezuju na redovne sistematske preglede.

Zaključak br. 313: Ako je sukladno ugovoru o radu radno mjesto sistematizirano u jedinici za nuklearnu medicinu podrazumijeva se da je ispunjen uvjet 2/3 radnog vremena. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši

109

intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Koliki dodatak na plaću prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada predstojniku klinike, pomoćniku ravnatelja za medicinska pitanja, pročelniku kliničkog odjela i voditelju zdravstvenog odjela, ako većinu radnog vremena rade kao liječnici specijalisti? Također molimo odgovor koji dodatak na plaću prema navedenom članku pripada ravnatelju koji pored poslova ravnatelja dio radnog vremena radi poslove liječnika specijaliste? Zaključak broj 315: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Predstojniku klinike, pročelniku kliničkog odjela i voditelju zdravstvenog odjela plaća se određuje prema ugovoru o radu.

Upit - Klinika za unutarnje bolesti Kao medicinske sestre zaposlene u Centru za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma pri Kliničkom odjelu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Split, među inim obvezama imamo i rad s denzitometrijom (uređajem za mjerenje gustoće kosti). Prema propisu, zbog rada s tim uređajem imamo obvezu nošenja denzitometra. Novim Kolektivnim ugovorom ukinuta nam je naknada za rad u zoni zračenja. Mišljenja smo da smo time oštećeni i da nam ta naknada treba i dalje pripadati, te da treba biti sastavni dio osobnog dohotka. Dana 12. srpnja 2005. godine uputile smo zahtjev Povjerenstvu za tumačenje kolektivnog ugovora. Do sada (04. siječnja 2008. godine) nismo dobili nikakav odgovor. Medicinske sestre Centra za endokrinologiju i dijabetes Zaključak broj 318: Od predsjednika Hrvatskog društva za radiologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru, zatražiti će se odgovor da li se rad sa denzitometrom smatra radom na otvorenom izvoru zračenja. Upit - Da li spremačice, obzirom na uvjete rada, imaju pravo na bodove radnog mjesta II. i III. vrste (br. 5. iz članka 65.)? Obrazloženje: U ime djelatnica KBC Zagreb, članica Novog sindikata, obraćamo vam se za zaštitu jer smo utvrdili nepoštivanje određenih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Ne poštuje se priznavanje bodova za radna mjesta II. i III. vrste broj 5 iz članka 65. Ističemo da zdravstveni i nezdravstveni djelatnici na svome radnom mjestu 2/3 radnog vremena:

- rade s infektima - imaju na to dodatak 12% - rade s otrovima - imaju na to dodatak 12%

110

Primjerice, djelatnice na Hematološko-onkološkom odjelu na radnom mjestu spremačice, koje rade u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni, tijekom smjenskog rada 8 sati, te dežurstva 12 sati, susreću se sa slijedećim izvorima zaraze: Opis posla:

- čisti i dezinficira prostor odjela - sanitarni čvor - krevete od raznih izlučevina - ormariće i stalke na kojima vise otopine - zidove i podove - čisti prostorije u kojoj se razrjeđuje citostatik (poslije razrjeđivanja citostatika

spremačica ulazi u terapiju u kojoj su otvoreni citostatici) - pere i dezinficira komoru za razrjeđivanje citostatika, pa se samim tim postupkom

nalazi na izvoru zaraze. Na odjelu su izložene gljivičnim oboljenjima, virusnim oboljenjima, hepatitisu, varičelima itd. INFEKTIVNI OTPAD Svakodnevno su u kontaktu sa infektivnim otpadom i to kako slijedi:

- skupljaju boce za infuziju u kojima je bio citostatik i drugi derivati - pelene (mokraćne izlučine sa citostatikom) - bubrežne zdjelice (mokraćne izlučine sa citostatikom) - sistemi os citostatika koji se koriste za terapiju djece - skupljaju i razvrstavaju prljavi veš (izlučine znoja i urina)

Obavljaju i druge poslove po nalogu neposredno nadređenog: -nose krv, urin, briseve, likvor, stolice i druge izlučine na za to određena mjesta. Odgovornost: Svaki radnik odgovoran je za rad na svome radnom mjestu i to osobito za:

- da prostorija u kojoj se nalazi pacijent bude očišćena, dezinficirana i prozračena - za razvrstavanje infektivnog otpada od ostalog otpada - za svoj rad odgovoran je i za druge poslove koje obavlja po nalogu neposredno

nadređene osobe – voditelja službe. Zaključak broj 319: Ne, nema pravo.

Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 320: Liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31.,

111

pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Posljednje tri godine koliko traje naš radni spor sa poslodavcem pozivamo se na Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i drugoj regulativi i obvezujućim propisima, te činjenice koja proizlazi iz istih, da se ne određuje koeficijent složenosti poslova, niti dodatak na plaću prema «adresi» nego prema opisu radnih poslova i zadaća prema POPISU DIJAGNOSTIČKIH I TERAPIJSKIH POSTUPAKA U ZDRAVSTVENIM DJELATNOSTIMA- VREMENSKI I KADROVSKI NORMATIVI, Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske, Zagreb, siječanj 1992. (u daljnjem tekstu:Plava knjiga) i školske spreme. U našem međusobnom telefonskom razgovoru dobila sam dojam da, napokon, netko shvaća problematiku našeg radnog spora, i zbog čega se ne slažemo sa Zaključkom br. 254 jer mi uz ERCP radimo i druge brojne metode i to svakodnevno i više od 2/3 radnog vremena. I pri tim metodama u opisu imamo instrumentiranje i anesteziranje i intenzivnu skrb za naše pacijente, i ostale metode spadaju u domenu invazivne i interventne gastroenterologije, rad s infektima, svi hitni, a posebno sva krvarenja iz probavnog trakta, gušenja, nama dolaze, i to bolesnici sa obje lokacije KBC Split, zbog istog odlazimo u kirurške sale, u JIL…, ali što sad reći nakon pročitanog Zaključka br. 308. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU sa sjednice održane 11. prosinca 2007. godine. Upitajmo se koja je razlika ili sličnost Zaključka br. 308 i Zaključka br. 254? Zaključkom br. 254 kolegicama iz kardiološkog laboratorija priznaje se dodatak na plaću od 25%, na osnovu svih metoda koje rade, a nama na osnovu jedne metode ERCP, jer ona isključivo spada u gastroenterološke metode. Zaključkom br. 308 medicinskim sestrama koje rade metode iz djelokruga invazivne i intervencijske gastroenterologije, a prema navedenom popisu i opisu poslova u opisu upita, priznaje se dodatak na plaću od 25% ponovno samo na osnovu jedne metode ERCP-a. Vrednovanje dodatka na plaću uz izdvajanje samo jedne metode (ERCP) iz domene interventne i invazivne gastroenterologije van svake je pameti. To je sličnost u zaključcima, a onda koja je razlika? Razlika je u tome što sve ostale metode iz djelokruga invazivne i interventne gastroenterologije Zaključkom br. 308 nisu u rangu složenosti poslova koji za sobom vuku dodatak na plaću od 25%. U najmanju ruku ovo se nije smjelo dogoditi jer nije u skladu sa nizom zakona i treba odmah reagirati u tom pravcu u smislu ili da se Zaključak br. 308 nadopuni ili poništi. Ili ako netko misli da je ovaj Zaključak apsolutno u redu, onda molim neka se izjasni koliki dodatak na plaću pripada medicinskoj sestri u intervencijskoj i interventnoj gastroenterologiji prema svakoj ovoj pojedinačnoj točki opisa poslova, a koje su bile napisane i od strane našeg poslodavca i nas u opisu upita Zajedničkom povjerenstvu, kako slijedi:

1. asistira liječniku specijalistu, interventnom ili invazivnom gastroenterologu pri endoskopskim operacijama u probavnom traktu, sa ili bez opće anestezije:

- postavljanje perkutne endoskopske stome - injekcijska skleroterapija variksa jednjaka - hemostatički, elektrodijametrijski, injekcijski i drugi zahvati kod velikih krvarenja u

probavnom traktu - zaustavljanje velikih krvarenja i ulkusa metodoma klipsanja - elektrodijametrijska endoskopska polipektomija makroparcijalne biopsije i/ili

elektroresekcija izrasline (tumora) - ekstrakcija stranih tijela u tijeku endoskopije iz probavnog trakta

112

- ekstrakcija kamena iz holedokusa - litotripsija kamena u žučnim putevima - postavljanje stenta za unutrašnju drenažu žučnih putova - makroparcijalne biopsije - slijepe biopsije jetre - ciljanje punkcije pod kontrolom ultrazvuka,

dodatak na plaću____________________________ 2. asistira liječniku specijalistu, interventnom ili invazivnom gastroenterologu pri

invazivnim i interventnim gastroenterološkim metodama u hitnim intervencijama po pozivu:

- iz kirurških sala - JIL-a 3. asistira liječniku pri intubaciji respiratorno insuficijentnih pacijenata ako je

potrebna umjetna ventilacija tijekom endoskopske operacije ili dijagnostičko-terapija gastroenterološke metode,

4. ako u tijeku metode dođe do teških poremećaja srčano-žilnog sistema, primjenjuje kardiopulmonalnu reanimaciju

5. priprema i postavlja opremu za monitoring pacijenta; praćenje vitalnih znakova dodatak na plaću____________________________ 6. priprema i šalje bioptički materijal za patohistološku analizu 7. rad s infektima i rad s otrovima u samoj pripremi i prilikom primjene raznoraznih

metoda, uz naglasak na zbrinjavanje hitnih stanja, rukovanja sa uzetim materijalima za patohistološki pregled, kao i samim pacijentima, njihovom krvlju i izlučevinama, kasnije pranja instrumenata i svih dijagnostičkih instrumenata, sterilizacije istih različitim tekućinama (koje su u naravi otrovne tekućine ili su otrovna njihova isparavanja)

dodatak na plaću____________________________ Ili jednostavno, prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji dodatak na plaću odmjeriti zdravstvenim radnicima II. i III. vrste koji rade metode iz djelokruga invazivne i intervencijske gastroenterologije, šifre metoda prema Plavoj knjizi: 16301,14451,81111,14452,16303,16331,16332,16401,16402,16403,16406,36180,36190,16302,14453? Isto tako tvrdimo da druge kliničke bolnice u Hrvatskoj medicinskim sestrama koje rade na istim poslovima u gastroenterološkim laboratorijima Klinike za unutarnje bolesti, koeficijent složenosti poslova nije smanjen, dakle iznosi 1,10, a dodijeljen im je dodatak na plaću od 25%. Javna smo služba, slijedom toga bi trebali u startu imati iste koeficijente složenosti poslova i iste dodatke na plaću, dakle istu plaću. Da li će sad kolegicama u drugim kliničkim bolnicama u Hrvatskoj koje rade na istim poslovima iz domene interventne i invazivne gastroenterologije u Gastroenterološkim laboratorijima Klinike za unutarnje bolesti, smanjiti koeficijent složenosti poslova i dodatak na plaću jer Zaključak br. 308 je takav kakav jest, a nitko u Hrvatskoj 2/3 radnog vremena ne radi metodu ERCP-a? Sukladno svemu gore navedenom, molimo da zatražite reviziju odnosno nadopunu Zaključka br. 308 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te prema cjelokupnom popisu i opisu poslova našeg radnog mjesta/položaja medicinskih sestara koje rade u Gastroenterološkom laboratoriju Klinike za unutarnje bolesti KBC Split, lokacija Firule, a koje rade metode iz djelokruga invazivne i interventne gastroenterologije.

113

Zaključak broj 321: Povjerenstvo ostaje pri svom tumačenju, odnosno pri zaključku 308. koji je donijelo na 40. sjednici Povjerenstva održanoj dana 11. veljače 2008. godine. Upit - Dom zdravlja Vojnić nema organiziranu hitnu medicinsku pomoć kao zasebnu službu već je ona organizirana i provodi se kroz PRIPRAVNOST liječnika opće medicine i vozača koju ugovaramo s HZZO-om tokom 24 sata dnevno, 7 dana tjedno.

1. Da li liječniku opće medicine, djelatniku Doma zdravlja Vojnić, pripada pravo na uvećanje plaće od 12% s osnova posebnih uvjeta rada temeljem članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pod 5. zdravstveni djelatnik (2/3 radnog vremena) – u hitnoj službi?

Objašnjenje: U Domu zdravlja Vojnić pripravnost provode i obavljaju tri liječnika opće medicine koja je organizirana 2 sata dnevno, 7 dana tjedno. Pošto HMP nije organizirana kao zasebna služba liječnici kroz pripravnost pokrivaju područje općine Vojnić kako u vrijeme redovnog radnog vremena tako i izvan njega. Dakle, liječnici u vrijeme svog redovnog radnog vremena (8 sati-prva smjena) obavljaju i pripravnost, a slijedećih 16 sati odnose se na drugu i treću smjenu. Pripravnost je plaćena 16 sati radnim danom, ali činjenica je da ona traje 24 sata, samo što se 8 sati poklapa sa redovitim radnim vremenom. U skladu s gore navedenim, liječnik opće medicine provede više od 2/3 radnog vremena u ordinaciji u obvezi da bude pripravan za rad na terenu radi rješavanja hitnih intervencija. Zaključak broj 322: Ne pripada. Upit - Da li voditelj smjene u Službi za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli može imati dodatak kao voditelj tima? Zaključak broj 327: Tim postoji samo u hitnoj medicinskoj pomoći, sanitetskom prijevozu i primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga voditelju bolničke službe za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli ne pripada dodatak kao voditelju tima sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Klinika za unutarnje bolesti Kao medicinske sestre zaposlene u Centru za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma pri Kliničkom odjelu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Split, među inim obvezama imamo i rad s denzitometrijom (uređajem za mjerenje gustoće kosti). Prema propisu, zbog rada s tim uređajem imamo obvezu nošenja denzitometra. Novim Kolektivnim ugovorom ukinuta nam je naknada za rad u zoni zračenja. Mišljenja smo da smo time oštećeni i da nam ta naknada treba i dalje pripadati, te da treba biti sastavni dio osobnog dohotka. Dana 12. srpnja 2005. godine uputile smo zahtjev Povjerenstvu za tumačenje kolektivnog ugovora. Do sada (04. siječnja 2008. godine) nismo dobili nikakav odgovor. Medicinske sestre Centra za endokrinologiju i dijabetes

114

Zaključak broj 330: Zdravstvenim radnicima koji tijekom radnog vremena imaju obvezu nošenja denzitometra ne ostvaruju pravo na dodatak od 25%, koje pripada radnim mjestima II. i III. vrste na otvorenim izvorima zračenja. Upit - Koji dodatak na uvjete rada odrediti zdravstvenim radnicima u laboratoriju za izradu infuzijskih otopina Odjela za lijekove i sanitetski materijal, a koji rad prema dopisu voditelja odjela podrazumijeva rad u «zatvorenom prostoru» (rad s autoklavom, praćenje postupka sterilizacije i proizvodnje aquae redestilate). Zaključak broj 331: Zdravstveni radnik u laboratoriju za izradu infuzijskih otopina Odjela za lijekove i sanitetski materijal ima pravo na dodatak od 8%. Upit - Koji dodatak odrediti zdravstvenim tehničarima-laborantima Citogenetskog laboratorija Klinike za dječje bolesti?. Naime, laborantice tog laboratorija si jedine u ovoj regiji koje su izučene analizirati kromosome. Analiza kromosoma iz periferne krvi kao i iz koštane srži podrazumijeva upotrebu citostatika tj. metotreksata zbog sinhronizacije kromosoma, kolcemida ili kolhicina tijekom prekidanja diobe stanice, a uzorak se u nekoliko navrata uzima u ruke te se tijekom nekoliko sati s pipetama uvlači i izvlači sadržaj da bi se promiješale supstance s limfocitima te tako postiglo oslobođenje jezgre od citoplazme. Slijedećih dana se taj proces ponavlja s drugim uzorcima tako da skoro svaki dan osoblje dolazi u dodir sa citostaticima. Pored citostatika stalno su u dodiru s vrlo otrovnim i smrdljivim otopinama kao što je fiksativ koji je sastavljen od ledene octene kiseline i metanola. Zaključak broj 332: Ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu zdravstveni tehničari-laboranti rade 2/3 radnog vremena na primjeni citostatika, imaju pravo na dodatak od 25%. Upit - Podružnica Županijska bolnica Čakovec 1. Da li djelatnici Mikrobiološkog laboratorija, u kojem se radi mikobakteriološka obrada svih vrsta bioloških materijala (nivo 2 mikobakteriološkog laboratorija-klasična obrada uzoraka i obrada uzoraka s NALC-om) za koji je potreban 3. stupanj biozaštite, imaju pravo na dodatak na plaću od 20%? Zaključak broj 333: Zdravstveni radnici koji rade u Mikrobiološkom laboratoriju imaju pravo na dodatak od 12% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li laboratorijski tehničari koji rade u Mikrobiološkom laboratoriju sa TBC materijalom (određeno dvoje radnika) imaju pravo na dodatak na plaću od 25% ? Zaključak broj 334: Laboratorijski tehničar nema pravo na dodatak od 25%.

115

Upit - Da li i bolničari koji rade na tuberkuloznom odjelu imaju pravo na dodatak na plaću od 25% (njega, pratnja pacijenata itd.) ? Zaključak broj 335: Ne, nema pravo na dodatak od 25%. Upit - Da li bolničari koji rade na zatvorenim psihijatrijskim odjelima imaju pravo na dodatak na plaću od 16%? (Napominjem da bolničari imaju završena dva razreda Medicinske škole) Zaključak broj 336 : Ne, nema pravo na dodatak od 16%. Upit - Da li radnice koje rade u praonici s otrovnim kemikalijama (petero) imaju pravo na dodatak na plaću od 12% (prošle su posebni tečaj za rad s otrovnim sredstvima) Zaključak broj 337: Radnici koji rade u praonici imaju pravo na dodatak od 12%. Upit - Odjel za ljekarničku djelatnost Obraćam Vam se jer je farmaceutima u bolničkoj ljekarni skinut dodatak na uvjete rada od 16% uz obrazloženje da farmaceuti ne spadaju u zdravstvene djelatnike. Dodijeljen nam je dodatak od 5% kao i svim nezdravstvenim djelatnicima. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti «zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu. Zdravstveni radnici se obrazuju na medicinskom, stomatološkom i farmaceutsko-biokemijskom fakultetu». Upit ravnatelja Molim Vas da nam odgovorite da li je ispravno tumačenje kolektivnog ugovora u kojem nas smatraju nezdravstvenim djelatnicima. Predmet: dodatak na uvjete rada magistra farmacije u bolničkoj ljekarni Koji dodatak na uvjete rada ostvaruje magistar farmacije u bolničkoj ljekarni? Zaključak broj 339: Magistar farmacije u bolničkoj ljekarni ostvaruje dodatak na plaću od 16%. Upit - Predmet: Tumačenja čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja U posjedu smo Vašeg zaključka kojim ste odgovorili-dali tumačenje- na upit radnice ustanove dr. Senke Štrbo koji je glasio: «Da li liječnik u timu UHMP ima pravo na dodatak od 5% kao voditelj tima?» «Liječnik u timu ustanove za hitnu medicinsku pomoć ima pravo na dodatak na plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora». Prema stanovištu ove Ustanove liječnik temeljem popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, a koji popis čini sastavni dio članka 65.

116

KU, ima pravo na dodatak od 20% za slučaj da kao liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći radi 2/3 radnog vremena na terenu. U ovom slučaju radi se o radnom mjestu I vrste temeljem članka 65. KU. Međutim, pravo na dodatak od 5% kao voditelj tima ima radnik koji obavlja poslove razvrstane u položajima II. vrste, dakle ne radi se o zdravstvenim radnicima visoke stručne spreme razvrstanima u radna mjesta I. vrste. Sukladno tome, prema našem shvaćanju, liječnik u timu hitne medicinske pomoći nema narav voditelja tima koji čine radnici raspoređeni u položaje II. vrste, već bi pravo na takav dodatak imali radnici čiji rad spada u djelokrug položaja II. vrste, a rade u takvom timu kao voditelji tima. Drugim riječima, u svjetlu gornjega, prema našem shvaćanju liječnik u timu hitne medicinske pomoći ne bi ostvarivao dodatak od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu. Po našem mišljenju upit dr. Štrbo nije bio dovoljno precizan, pa molimo da dadete dodatno tumačenja. Nastavno, pojam tima po našem shvaćanju nije precizno određen odnosno nije rečeno koji najmanji broj radnika čini tim, dva ili više? Za slučaj da i dva radnika čine tim, molimo da dadete tumačenje ima li se smatrati u timu sanitetskog prijevoza, koji čine medicinski tehničar i vozač, medicinski tehničar voditeljem tima koji bi ostvarivao pravo na dodatak od 5% više u odnosu na dodatak koji dobiva vozač, posebno imajući na umu pojam množine koji koristi KU (zdravstveni radnici u tom timu). Zaključak broj 341: Medicinski tehničar u timu sa vozačem ne smatra se voditeljem tima i nema pravo na dodatak od 5% koji sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada voditelju tima kod položaja II. vrste. Upit - Odredbom članka 65. Kolektivnog ugovora utvrđen je «popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak», te dalje u članku stoji «zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) – dodatak 20% i nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja – dodatak 8%». Kako smo raspoređeni na radno mjesto medicinskog fizičara na radioterapiji, a obračunava nam se dodatak na plaću od 8%, molim da nam dostavite tumačenje Kolektivnog ugovora o tome koji se dodatak obračunava za medicinske fizičare po članku 65. Zaključak broj 342: : Zdravstvenom i nezdravstvenom radniku na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) na radnom mjestu I. vrste pripada dodatak od 20%, a zdravstvenom i nezdravstvenom radniku II. vrste pripada dodatak od 25%. Upit - Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sa 2. sjednice održane 15. ožujka 2005. godine dalo je tumačenje da: «Liječnik spec. radiologije u Domu zdravlja ne ostvaruje pravo na dodatak jer je člankom 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% određen jedino za liječnike specijaliste radiologije-intervencijske radiologije». Neprijeporna je činjenica da nas ovo pravno tumačenje obvezuje, i da smo upravo po tome i postupili. Ali ističući prednje, slobodni smo Vam u privitku ovog dopisa dostaviti odgovor Ministarstva zdravstva od 07. svibnja 2003. godine klasa:120-02/03-06/5, ur.br.:534-03-01-01/2-03/2 potpisanog od strane pomoćnika ministra gosp. Siniše Varga, na koje se i danas pozivaju naši radiolozi, ističući činjenicu da im se obim poslova nije izmijenio, a niti se zračenje smanjilo.

117

U vjeri da ćete prepoznati naše probleme slobodni smo Vas zamoliti da se zaključak Povjerenstva br. 3. još jednom preispita ili pak predloži novo rješenje i na taj način za nas ovo prijeporno pitanje riješi. Zaključak broj 344: Ne, nema pravo. Upit - Rad djelatnika fizioterapije u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i TBC je specifičan te se sastoji i u direktnom kontaktu s oboljelima od aktivne TBC tijekom 2/3 radnog vremena a od postupaka fizioterapije kod tih pacijenata izvodimo kineziterapiju, mobilizaciju, drenaže, položajne terapije, iskašljavanje, učenje stajanja, trening hodanja, te smo svakodnevno u izravnom kontaktu Mycobacteriom TBC. To je potvrđeno i od strane ravnatelja, glavne sestre i djelatnika na sastanku vezanom za prigovor na postotak na novi Kolektivni ugovor. Zanima nas da li imamo pravo na dodatak od 25% na plaću za rad sa infekcijama Micobacterium TBC? Zaključak broj 346: Da, ima pravo na dodatak na plaću od 25%. Upit - Poštovani! Veza zaključak br. 18. sa 3. sjednice Povjerenstva održane 22. ožujka 2005. godine prema kome voditelj odjela ima dodatak od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu to ostvaruje tako što «na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 15%». Ako su na odjelu zdravstveni radnici: specijalist kao rukovoditelj, zatim specijalist, te specijalizant, pa liječnik, te viša medicinska sestra-tehničar, dakle zdravstveni radnici koji nemaju isti dodatak- da li se spomenutih 15% za voditelja odjela dodaje na prosjek svih njegovih dodataka, a ako ne, molimo mišljenje na prosjek dodataka kojih zdravstvenih radnika? Zaključak broj 348: Specijalist-voditelj odjela nema pravo na dodatak od 15%. Upit: Tumačenje odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Članak 65. Kolektivnog ugovora određuje uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada. Da li bolničar, zaposlen na bolničkom odjelu psihijatrije, ostvaruje uvećanje plaće od 16% po osnovi stečenog zvanja kvalificiranog radnika zdravstvene struke, zanimanja bolničar (svjedodžba o završnom ispitu Medicinske škole Vrapče). Napominjemo da je zaposleniku, uvidom u svjedodžbu o završenoj dvogodišnjoj školi i položenom završnom ispitu, sukladno članku 98. stavak 1. Zakona o srednjem školstvu (NN broj 19/92, 27/98, 50/95 i 59/01) priznata srednja stručna sprema od strane Ministarstva prosvjete i športa. Molimo da odredite koji koeficijent pripada tom zaposleniku koji više od 30 godina radi na radnom mjestu III vrste bez mogućnosti polaganja stručnog ispita. Zaključak broj 350: Bolničar nema pravo na uvećanje plaće od 16%

118

Upit - Spremačice u Domu zdravlja Donji Miholjac rade svakodnevno od 14,00 do 21,30 sati. Imaju li pravo na dodatak od 10% na drugu smjenu? Zaključak broj 356: Nemaju pravo na dodatak od 10% na drugu smjenu. Upit predsjednika Sindikata Ivana Brtičevića Temeljem informacije koju je Sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske primio od svoje sindikalne povjerenice u Specijalnoj bolnici «Splitske toplice», gđe Nives Tarbuk, na žalost, moramo se pismeno očitovati o novonastalom «problemu». Stavljamo to u navodnike, jer je taj problem nastao gdje se uopće nije trebao pojaviti. Naime, radi se o neisplati povećanja osobnih dohodaka djelatnika bolnice-fizioterapeuta, ujedno i članova našeg Sindikata koji rade na bolničkim odjelima i imaju pravo na poseban dodatak na osnovicu plaće. U Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (08.12.2004.), koji se primjenjuje od 01.01.2005., u članku 65., u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, jasno i nedvosmisleno stoji da za sva radna mjesta II. i III. vrste na bolničkim odjelima pripada dodatak od 10% na osnovicu plaće, dok ostalima, koji se ne ubrajaju u tu kategoriju, položajni dodaci variraju u ovisnosti o radnom mjestu i stručnoj spremi, a ne o struci kojoj pripadaju. Za naše članove to konkretno znači da, fizioterapeut koji radi na bolničkom odjelu prima 8% veću osnovicu plaće. Taj princip obračuna osobnog dohotka ne vrijedi samo za fizioterapeute, već i za ostale struke u sustavu zdravstva RH. Uostalom, sve ove činjenice su u svim velikim kliničkim centrima u RH već odavno poznate, pa se shodno i tome obračun plaća vrši na gore opisani način (KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split, KB Osijek i dr.) Ravnatelj ustanove «Splitske toplice», dr. Tonko Vlak, spec.fizikalne medicine, ne želi isplatiti gore spomenuti dodatak za djelatnike – fizioterapeute na bolničkim odjelima. Zbog svega gore iznesenog, tražimo očitovanje Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, čija bi odluka bila obvezujuća za obje strane u sporu. Molim Vas da Vašu odluku pismeno priopćite našem sindikalnom povjereniku, kao i meni osobno. Zaključak broj 359: Fizioterapeutima koji rade na bolničkim odjelima pripada pravo na dodatak od 10%. «Predmet: Obračun plaća u zdravstvenim ustanovama u skladu s propisima o plaćama i javnim službama i Kolektivnom ugovoru. Direkcija HZZO-a uputila je dopis ugovornim zdravstvenim ustanovama od 15. svibnja 2009. godine, kojim je zatraženo pisano izvješće o mjerama koje su poduzete radi usklađivanja obračuna plaća s Uredbom o nazivima radnim mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Iz zaprimljenih izvješće ugovornih bolničkih ustanova proizlazi da se svi prilikom obračuna pridržavaju rečene Uredbe i Kolektivnih ugovora. Kako je iz pojedinih izvješća vidljivo da se obračunava naknada za dežurstvo i pripravnost ravnateljima i članovima uprave, molimo za tumačenje odredaba članka 64. i 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odnosno na koji način se obračunava plaća ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove, koji zbog nedostatka

119

kvalificiranog kadra ujedno obavljaju i poslove liječnika specijalista uključujući tu dežurstvo i pripravnost. Naime, prema zaključku Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja broj 315 od 24. siječnja 2008. godine proizlazi da ravnateljima i članovima uprave zdravstvene ustanove pripada pravo samo na osnovnu plaću i dodatak od 5% unatoč tome što većinu radnog vremena rade poslove liječnika specijaliste.» Zaključak broj 364: Ravnatelju zdravstvene ustanove, kada dežura ili je u pripravnosti, pripada pravo na naknadu za dežurstvo ili pripravnost u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom i to na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem dežura odnosno na kojem je pripravan, a sukladno posebnom ugovoru sa zdravstvenom ustanovom.

Dodatak za iznimnu odgovornost

Članak 66.a

Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori stomatologije ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće. Upit - Dana 15. veljače 2006. godine Vlada Republike Hrvatske i Sindikati zaključili su Dodatak I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u kojem se u članku 2. navodi slijedeće: «Iza članka 66. dodaje se članak 66a. s podnaslovom «Dodatak za iznimnu odgovornost» koji glasi : «Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori stomatologije ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće». Dodatak I. Kolektivnom ugovoru primjenjuje se od 01. siječnja 2006. godine. Molimo Vas da na odgovorite na slijedeće pitanje : Da li se članak 66a. koji određuje dodatak za iznimnu odgovornost, odnosi na sve doktore medicine i doktore stomatologije iz članka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odnosno da li se odnosi na sve doktore medicine i doktore stomatologije na koje se Kolektivni ugovor primjenjuje ? Zaključak br. 267: Članak 66.a Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/2005 i 20/2006) i njegov sadržaj u cijelosti se odnosi i na doktore medicine i doktore stomatologije zaposlene u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te tako i njima, slijedom toga, pripada predmetni dodatak u iznosu od 10% od osnovne plaće.

Članak 67.

120

Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i

Zavodu ostvarili radni staž i to: – od 20 – 29 godina 4% – od 30 – 34 godina 8% – od 35 i više godina 10%.

Upit - Da li se rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Gradski odbor Zagreb, u razdoblju od 20. srpnja 1971. godine do 31. prosinca 1972. godine te rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Crveni križ grada Zagreba, OOUR centar za njegu bolesnika u kući u razdoblju od 001. siječnja 1973. godine do 31.srpnja 1975. godine, može smatrati radnim stažem u zdravstvenim ustanovama i Zavodu? Zaključak br.17: Radni staž ostvaren u Jugoslavenskom Crvenom križu, Gradski odbor Zagreb, u razdoblju od 20. srpnja 1971. godine do 31. prosinca 1972. godine te rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Crveni križ grada Zagreba, OOUR centar za njegu bolesnika u kući u razdoblju od 01. siječnja 1973. godine do 31.srpnja 1975. godine sukladno članku 1. Kolektivnog ugovora ne smatra se radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te radnik ne ostvaruje pravo na primjenu članka 67. Kolektivnog ugovora, za to razdoblje. Upit - Uvećanje plaća s osnova posebnih uvjeta rada te u svezi s ovim poglavljem Kolektivnog ugovora primjena članka 67. koji govori o uvećanju osnovne plaće radnicima koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili više od 20 – 29 godina radnog staža za 4% i tako dalje. Dakle pitanje glasi. Kako utvrditi radni staž za radnike «Daruvarskih toplica» koji su u bivšem sistemu zasnivali radni odnos u Radnoj zajednici zajedničkih službi i OOOR-u Ugostiteljstvo i turizam koji je bio u sastavu pravnog i poslovnog subjekta pod nazivom «Daruvarske toplice» Radne organizacije za liječenje, rekreaciju, turizam i ugostiteljsko sa neograničenom solidarnom odgovornošću? Dakle, može li se radni staž u RZZS i ovom OOUR-u smatrati radnim stažem u zdravstvenoj ustanovi?

Obrazloženje pravnog sljedništva: «Daruvarske toplice» Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, su pravni slijednik Radne organizacije je u svom sustavu imala dvije osnovne organizacije udruženog rada i Radnu zajednicu zajedničkih službi (RZZS) kao samostalne upravne i poslovne subjekte. Jedan OOUR je imao status specijalne bolnice i poslovao pod nazivom «Daruvarske toplice» Specijalna bolnica za liječenje ženskih i reumatskih bolesti i rehabilitaciju, dok je drugi OOUR bio organizacija udruženog rada koji je poslovao pod nazivom «Daruvarske toplice» OOUR Ugostiteljstvo i turizam. Godine 1989. brišu se OOUR-i RZZS, i nastaje jedinstvena radna organizacija koja se sukladno Zakonu o društvenim poduzećima registrira pri Trgovačkom sudu Bjelovar pod nazivom «Daruvarske toplice» Specijalna bolnica za liječenje rehabilitaciju, rekreaciju, turizam i ugostiteljstvo s p.o., pa se svi radnici odjavljuju sa Mirovinskom i Zdravstvenom osiguranju bivših OOUR-a odnosno RZZS-i i prijavljuju na pravnog slijednika, a to je društveno poduzeće sa posebnom odgovornošću od koga je sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nastao današnji pravni oblik, dakle Specijalna bolnica.

Danas također, Daruvarske toplice kao Specijalna bolnica imaju registriranu zdravstvenu djelatnost i vlastitu djelatnost.

121

Zaključak br.59: Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno člankom 2. Zakona o plaćama u javnim službama (''Narodne novine'', br. 27/01). Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji smatraju javnim službama, smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Zbog različitog tumačenja čl. 51. za neprekinuti staž u javnim službama molimo odgovor. Koji od navedenih službi spadaju u javnu službu : dom umirovljenika, Zajednica općina, Radna zajednica zajednice općina, Općina, Mjesna zajednica, Tajništvo medicinskog fakulteta, SIZ-e, stručne službe SIZ-e, osnovne škole, Općinsko javno tužilaštvo, sudovi, MUP, ministarstva? Odgovoreno. Zaključak br. 59. Upit - Članak 67. Ugovora: Da li se uzima u obzir i radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu? Zaključak br.70:Radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu ne uzima se u obzir prilikom ostvarivanja prava na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora.

Upit - Članak 67. Može se staž ostvaren u okviru tzv. «međunarodne tehničke pomoći» (radu inozemstvu, npr. Libija i sl. koji je u radnu knjižicu upisan kao «zaposlenje u inozemstvu – obvezno osiguranje» računati kao staž u zdravstvenoj ustanovi? Odgovoreno. Zaključak broj 70. Upit - Članak 67. Pojasniti radni staž u zdravstvenim ustanovama. Računa li se ukupni staž, neovisno o prekidima. Računa li se samo staž ostvaren u zdravstvenoj ustanovi u kojoj radnik trenutno radi (odnosno pravnom predniku te zdravstvene ustanove) ili računa sav radni staž u zdravstvenim ustanovama, neovisno kojima?

Zaključak br.87:Prilikom računanja radnog staža uzima se ukupan radni staž u zdravstvenim ustanovama neovisno o prekidima.

122

Upit - «Da li se radni staž zdravstvenog radnika ostvaren u INA-NAFTAPLINU, RADNOJ ZAJEDNICI ZAJEDNIČKE SLUŽBE, organizacionoj jedinici KADROVSKA – ZDRAVSTVENA STANICA, smatra radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, te da li radnik ostvaruje pravo na primjenu članka 67. Kolektivnog ugovora za to razdoblje? Zaključak br.104: Radni staž zdravstvenog radnika ostvaren u INA-NAFTAPLINU, RADNOJ ZAJEDNICI ZAJEDNIČKE SLUŽBE, organizacionoj jedinici KADROVSKA – ZDRAVSTVENA STANICA, ne smatra se radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te radnik ne ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora za to razdoblje. Predmet: zamolba za tumačenje pojma «rad u zdravstvenoj ustanovi» i «javnoj službi» prema Kolektivnom ugovoru za zdravstvo (čl. 67. rad u zdravstvenim ustanovama i čl. 81. pravo na jubilarnu nagradu). Radnica je radila kao medicinska sestra:

1. od 01.07.1986. - 30.06.1991. u INA-Naftaplinu, Zagreb, RZ zajedničke službe 2. od 01.07.1991. – 23.02.2001. u Domu zdravlja INA, Zagreb, Kumičićeva 5.

Molim vas tumačenje kako se rad u navedenim razdobljima treba vrednovati s obzirom na navedene članke Kolektivnog ugovora (čl. 67.-uvećanje plaće po osnovi rada u zdravstvenim ustanovama i čl. 81.-pravo na jubilarnu nagradu po osnovi neprekinutog rada u javnim službama). Podsjećam da ste u svojem zaključku 104. naveli da se rad u INA-Naftaplinu RZ zajedničke službe ne smatra radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama (pa tako niti u javnim službama), a u zaključku 59. naveli ste: «… neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji smatraju javnim službama (sredstva za plaće iz državnog proračuna) smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora». Također, u zaključku 154. navodi se da « radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama…smatra se i radni staž u zdravstvenim ustanovama pravnim prednicima zdravstvenih ustanova čiji su osnivači sukladno važećim propisima RH i županija odnosno Grad Zagreb». Naime, iz INA-Naftaplina RZ Zajedničke službe razvio se Dom zdravlja INA, koji više ne postoji ali neki njegovi dijelovi (i kadrovi) spadaju pod današnji Dom zdravlja Centar Zagreb, pa ostaje pitanje da li se radi o pravnom slijedu, kao i pitanje temeljnog statusa Doma zdravlja INA. Dakle, shodno prethodno iznesenom, molim odgovor na dva pitanja:

1. Da li se rad u predmetnom razdoblju u INA-Naftaplinu RZ Zajedničke službe može smatrati radom u zdravstvenoj ustanovi ili javnoj službi prema Kolektivnom ugovoru?

Odgovoreno: Zaključak broj 104. Upit - O čemu se radi? Imam punih 29 godina radnog staža. Dio radnog staža od 1976. do 1989. godine sam ostvarila u Domu umirovljenika Šibenik kao smjenska medicinska sestra,

123

ostatak u ex medicinskom centru, tj. u Općoj bolnici Šibenik također kao smjenska medicinska sestra u službi interne medicine na odjelu za TBC i plućne bolesti. Stupanjem na snagu novoga kolektivnog ugovora 01. 01. 2005. g. Opća bolnica Šibenik ne uvećava moju osnovnu plaću za 4% (primjenom članka 67. za rad od 20 – 29 godina) i članka 51. ovog kolektivnog ugovora koji kaže da se staž kod istog poslodavca računa neprekinuti staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.

Nakon mog prigovora Upravnom vijeću Opće bolnice Šibenik na rješenje o plaći prigovor mi je odbačen kao neosnovan iako cijeli radni staž radim kao medicinska sestra. Smatram da su povrijeđena moja stečena prava po kolektivnom ugovoru te vas molim za posredovanje u ostvarenju istih. Zaključak br.105: Za dio radnog staža od 1976. godine do 1989. godine radnica ne ostvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radila u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Molim za pravnu pomoć te posredovanja za ispravnu primjenu odrednice iz članka 51. Kolektivnog ugovora u rješavanju stečenih prava u radnom stažu.

Opća bolnica Šibenik u svom Rješenju br. 02-40/***-01, od 15. 2. 2005., u točki 4., rješava uvećanje moje osnovne plaće za 0% iako se u točci 1., istog rješenja utvrđuje staž od 34 godine i 5 mjeseci. Prema utvrđenom stažu osnovnu plaću treba uvećati za 8% prema članku 67. Kolektivnog ugovora, a u vezi s člankom 51. Kolektivnog ugovora u kojem se navodi da se radni staž kod istog poslodavca računa kao neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.

Nakon mog pravovremenog prigovora na spomenuto rješenje o plaći Odlukom Opće bolnice Šibenik prigovor mi je odbačen kao neosnovan, iako sam cijeli radni staž radila kao medicinska sestra. Ne znam da li se na spomenuti odluku mogu žaliti jer nema pouke o pravnom lijeku, pa Vas molim da posredujete u rješavanju mojih prava između mene i poslodavca Opće bolnice Šibenik. Smatra da su moja prava povrijeđena neuvećanjem plaće za 8% na temelju stečenih prava iz radnog staža, a pozivanjem poslodavca na Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2001. godine, u kojem se zdravstvena zaštite organizira na propisan način tek stupanjem tog Zakona na snagu 2001. godine.

Objašnjenje upita: Stavljam prigovor na rješenje o plaći tj. na radni staž u zdravstvu. U radni staž u

zdravstvu nije mi uračunat radni staž proveden na radu u Domu umirovljenika Šibenik i to od 1970. do 1990. godine. U Domu umirovljenika sam radila kao medicinska sestra. Molim da mi se isti izračuna i pribroji radu u zdravstvu. Zaključak br.112:Za dio radnog staža od 1970. godine do 1990. godine radnica ne ostvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radila u zdravstvenoj ustanovi.

Upit - Članak 67. definira pravo na uvećanje osnovne plaće s obzirom na ostvareni radni staž. Utječe li dulje bolovanje (preko 42 dana) na ostvarivanje tog prava? Primjer: Djelatnica Bolnice sa 30 godina radnog staža nije ostvarila to pravo, uz obrazloženje da je to zbog toga što se nalazi na dužem bolovanju (bolovanje nakon operativnog zahvata na srcu)

124

Zaključak br.121: Sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora radnica ima pravo na uvećanje osnovne plaće, ali dok se radnica nalazi na bolovanju prima naknadu plaće, a ne plaću. Upit - Molimo da nam dadete tumačenje članka 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Može li se staž ostvaren u zdravstvenoj tzv. «vojnoj» ordinaciji na poslovima zdravstvenog radnika (doktora medicine, med. lab. ing., ili drugim zdravstvenim poslovima) računati kao staž u zdravstvenoj ustanovi? Ovaj radni staž u radnu knjižicu upisan je pod nazivom «Vojna pošta» (u čijem je sastavu bila ordinacija).

Zaključak br.122: Staž ostvaren u zdravstvenoj tzv. «vojnoj» ordinaciji na poslovima zdravstvenog radnika (doktora medicine, med. lab. ing., ili drugim zdravstvenim poslovima) ne može se računati kao radni staž u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Da li se radni staž u Garnizonskoj ambulanti i Vojnoj pošti smatra radnim stažem u zdravstvenoj ustanovi?

Odgovoreno. Zaključak broj 122. Upit - Obraćamo se Naslovu radi tumačenja čl. 67. članka K.U. Naime, u Ljekarni Šibenik postoji radnica koja radi na neodređeno vrijeme već punu 21. godinu, ali na pola radnog vremena, odnosno 4 sata dnevno. Da li na nju primijeniti članak 67. K.U. iako radnica ima tek 10-tak godina punog radnog staža?

Zaključak br.123: Ako radnica ima 21 godinu radnog staža pripada joj pravo na uvećanje plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Čl. 67. Kako se tretira radni staž kojeg je zaposlenik ostvario u industrijskim ambulantama? Zaključak br.130: Ako su zdravstveni radnici radili u industrijskim ambulantama, a bili su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi pripada im pravo na uvećanje osnovne plaće na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se staž u «zdravstvenim stanicama» koje su do privatizacije ordinirale pri većim tvrtkama, odnosno tvornicama, kao i staž u ambulantama opće medicine koje su bile dijelom takvih tvrtki, može smatrati stažom u zdravstvenoj ustanovi u smislu članka 67. KU.

125

Odgovoreno. Zaključak br. 130. Upit - Članak 67. Kolektivnog ugovora govori o uvećanju plaće s osnova staža radnicima koji su taj staž ostvarili u zdravstvenim ustanovama i Zavodu. Upit: kako tretirati staž ostvaren u zdravstvenoj stanici koja je djelovala kao samostalna radna organizacija tj. RO «ZDRAVSTVENA STANICA», s p.o.( s punom odgovornošću) u sklopu tadašnjeg SOUR «Viniplastika» poduzeća za proizvodnju, preradu i promet plastičnih masa s.p.o. Ta ista zdravstvena stanica djelovala je kao mali Dom zdravlja s laboratorijem, stomatološkom i općom ordinacijom, i pružala usluge tadašnjim radnim organizacijama, a radnici te zdravstvene stanice ostvarili su dohodak od HZZO-a a ne od poduzeća «Viniplastika». Odgovoreno: Zaključak br. 130. Upit - Čl. 67. Kako se tretira radni staž kojeg je zaposlenik ostvario u farmaceutskoj firmi «Krka Novo mesto» na odjelu za fizikalnu terapiju, a koja se u to vrijeme tretirala kao zdravstvena djelatnost? Zaključak br.131: Radni staž ostvaren u farmaceutskoj firmi «Krka Novo mesto» na odjelu za fizikalnu terapiju ne uzima se u obzir prilikom ostvarivanja prava na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora.

Upit - Liječnik sam specijalist anesteziolog u Općoj bolnici Zabok. Imam 31. godinu radnog staža ali mi se obračunava samo 4% dodatka na staž. Pretpostavljam da mi se odbija vrijeme koje sam proveo na drugim dužnostima. Na prvim višestranačkim izborima 1990.izabran sam u Hrvatski sabor i na dužnosti zastupnika bio sam do rujna 1992. Tada prelazim u diplomatsku školu , na funkciju Generalnog konzula RH-e u Munchen, i ostajem do 1. kolovoza 1994. Nakon toga radim u Zagrebačkoj županiji na mjestu pročelnika za društvene djelatnosti dakle i zdravstvo. God. 1997. vraćam su u svoju struku te radim na mjestu liječnika spec. anesteziologije, gdje radim i sada. Uz ove mizerne plaće pa i ovaj dodatak za kojeg ćemo se boriti štrajkom ne će puno popraviti naš materijalni status molim povjerenstvo da mi prizna gore navedeni staž. Zaključak br.133: Za dio radnog staža od 1990. godine do 1997. godine radnik ne ostvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radio u zdravstvenoj ustanovi.

Upit - Prilikom primjene čl. 67. kolektivnog ugovora i zbrajanja godina staža u zdravstvenim ustanovama u kojima radnik radi naišli smo na upite naših radnika koji su radili kao npr. medicinske sestre u vojnim ambulantama (Vojna pošta), Domovima umirovljenika zbog čega im navedeni staž nije obračunat kao staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama. Stoga molimo da nam preciznije objasnite što podrazumijevate kao staž odrađen u zdravstvenim ustanovama.

126

Zaključak br.151: Radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama prema članku 67. Kolektivnog ugovora smatra se i radni staž u zdravstvenim ustanovama pravnim prednicima zdravstvenih ustanova čiji su osnivači sukladno važećim propisima Republika Hrvatska i županija, odnosno Grad Zagreb.

Upit - 4. Da li se u ostvareni radni staž ubraja i staž u zdravstvenim ustanovama i zavodima u inozemstvu, a za ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće radnicima po čl. 67. granskog Kolektivnog ugovora. Da li se inozemstvom smatraju ili ne SR Slovenija i druge zemlje i u kojem vremenu, pošto nam svojevremeno nisu bile inozemstvo. Zaključak br.153: Radni staž ostvaren u zdravstvenoj ustanovi u Republika bivše SFRJ –e do dana 8. listopada 1991. godine uračunava se u radni staž za ostvarivanje prava po članku 67. Kolektivnog ugovora.

Upit - molim da odgovorite da li dodatak na staž u zdravstvu se ubraja u osnovicu za dežurstva, pripravnost i smjenski rad

Zaključak br. 232: Dodatak iz članka 67. Kolektivnog ugovora nije dio osnovne plaće te se ne uračunava u osnovicu za izračun dežurstva, pripravnosti i smjenskog rada. Obraćamo vam se sa zamolbom za mišljenje vezano za članak 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Člankom 67. predviđeno je pravo na uvećanje osnovne plaće koju imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili staž po pojedinim grupama. Postavlja se pitanje da li staž koji je ostvaren:

a) u bivšoj vojnoj bolnici u Splitu b) Institutu pomorske medicine u Splitu c) bivšoj JNA d) Ministarstvu unutarnjih poslova e) Ministarstvu obrane f) garnizonskoj ambulanti

na poslovima liječnika odnosno poslovima liječnika specijaliste može uvrstiti pod staž u «zdravstvenim ustanovama» i tako ostvariti pravo na povećanje plaće u određenom postotku? Da li se staž koji je ostvaren u:

a) hotelskom poduzeću Sunčani Hvar b) hotelskom poduzeću Vela Luka

koji su u svom sastavu imali tzv. Radne jedinice kao npr. Alergološki centar, OUR specijalni zavod za kronične bolesti dišnog sustava, Zavod za kronične bolesti dišnog sustava i sl., a djelatnici i to zdravstveni tehničari laboranti radili u tim centrima, može uvrstiti pod staž «u zdravstvenim ustanovama» i tako ostvariti pravo na uvećanje plaće u određenom postotku?

127

Zaključak br. 304: Dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isti su neovisno o vrsti bolnice u kojoj zaposlenik radi. Radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama prema članku 67. Kolektivnog ugovora smatra se i radni staž u zdravstvenim ustanovama pravnim prednicima zdravstvenih ustanova čiji su osnivači sukladno važećim propisima Republika Hrvatska i županija, odnosno Grad Zagreb. Upit - Da li se rad u predmetnom razdoblju u Domu zdravlja INA može smatrati radom u zdravstvenoj ustanovi ili javnoj službi prema Kolektivnom ugovoru? Zaključak broj 307: Rad u Domu zdravlja INA u razdoblju od 01.07.1991. godine do 23.02.2001. godine smatra se radom u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Molim Vas za tumačenje članka 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u kojem piše da pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su ostvarili u zdravstvenim ustanovama i Zavodu određeni broj godina. Konkretno me zanima staž na zdravstvenom fakultetu Fakultet farmaceutsko-biokemijski u Zagrebu na Katedri za biokemiju (rad s biološkim materijalom, rad u struci), da li se to priznaje kao rad u zdravstvenoj ustanovi? Gđa Jadro predlaže da se odgovori na slijedeći način: Zaključak br. 309: Ne, rad na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu ne priznaje se kao rad u zdravstvenoj ustanovi. Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kao i radnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Upit - U privitku dostavljam presliku upita u svezi primjene članka 67. Kolektivnog ugovora koji sam Vam uputila dana 23.06.2005. godine, a odnosi se na moj rad u školi prije zaposlenja u Općoj bolnici Pula, uz zamolbu da me se dade tumačenje da li temeljem istoga imam pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%. Zaposlena sam u Općoj bolnici Pula, a prije toga sam radila u Medicinskoj školi Tuzla, pa na Medicinskom fakultetu Tuzla što ukupno iznosi preko 30 godina radnog staža, što dokazujem preslikom moje radne knjižice. Budući da u zaključku br. 59. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja donesenog na 7. sjednici održanoj dana 03.05.2005. godine, stoji: «Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se prema navedenoj definiciji smatraju javnim službama, smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora». Budući da se rad u školi smatra radom u javnoj službi, to bih molila da mi se dade tumačenje da li bi imala pravo na uvećanje plaće od 8%.

128

Zaključak broj 325: Rad u školi i rad na fakultetu ne smatra se radom u zdravstvenoj ustanovi slijedom čega radnik nema pravo na uvećanje plaće od 8% sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Tumačenje čl. 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 1. Molimo za tumačenje primjenjuje li se članak 67. na radni staž u postrojbama Hrvatske vojske tijekom rata na poslovima zdravstvene zaštite (poslovi medicinskih sestara i liječnika) obzirom da u radnim knjižicama nema naznake da se radi o poslovima zdravstvene zaštite u određenoj vojnoj ambulanti, nego je samo naznačena vojna pošta ili pečat Ministarstva obrane ( u privitku vam prilažemo preslike iz dviju radnih knjižica kao ilustraciju kako to izgleda). Zaključak broj 343: U konkretnom slučaju nema pravo. Upit - Molimo da nam odgovorite na upit jedne naše djelatnice, a vezano uz to da li se staž ostvaren u Vojnoj pošti Križevci, gdje je radila kao zdravstveni radnik (sanitarni laboratorijski tehničar) u laboratoriju njihove ambulante, smatra kao radni staž u zdravstvenim ustanovama i Zavodu? (privitak:preslik radne knjižice) Zaključak broj 351: Ne smatra se. Upit: Tumačenje članka 67. Kolektivnog ugovora Molim Vas da mi kažete da li se članka 67. Kolektivnog ugovora odnosi na staž u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske ili se može odnositi na staž u tzv. zdravstvenim ustanovama drugih zemalja. Naime, imam 19 godina staža u zdravstvu u Švicarskoj te ukupno sa ostatkom staža u Hrvatskoj imam 29 godina radnog staža. Da li onda imam pravo na povišicu po novom Kolektivnom ugovoru? Zaključak broj 352: Ne, nema pravo.

Zaštita radnika

Članak 68.

U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne

sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta: – starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili – profesionalne bolesti ili – povrede na radu poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove

plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne

sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio

129

raspoređen. Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i

samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka. Upit - Koji dodatak na uvjete rada ima ing. radiologije koji ima profesionalno oboljenje te je iz tog razloga premješten na rad na šalteru, a ima ugovor na radno mjesto ing. radiologije? Zaključak br.27: Sukladno članku 68. Kolektivnog ugovora radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. Upit - Da li se članak 68. vezano na uvjet 5 godina pred starosnu mirovinu odnosi na dob tj. 65 godina muškarci i 60 godina žene ili na puni radni staž (40 godina muškarci i 35 godina žene)? Zaključak br.60: Prema odredbama zakona o mirovinskom osiguranju.

Upit - Članak 68. Ugovora: Da li je za zaštitu radnika iz tog članka uvjet «smanjenje njegove radne sposobnosti utvrđene Rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta», ili umjesto navedeno «i», treba staviti «ili»? Zaključak br.72: Moraju se kumulativno ostvariti oba uvjeta propisana člankom 68. Kolektivnog ugovora.

Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 70.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Upit - Ujedno Vas molim da li se dodatak na plaću od 20% odbija tijekom bolovanja i godišnjeg odmora? Zaključak br.134: Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno članku 37. Kolektivnog ugovora.

130

Za vrijeme bolovanja radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 70. Kolektivnog ugovora. Upit - Također, da li se dodatak na plaću računa samo na efektivni rad, dakle, na vrijeme provedeno na radu, te da li se dodatak računa i na bolovanje, odnosno, da li se dodatak na plaću računa prema radnom mjestu ili prema radniku? (konkretan slučaj: radnik je bio na bolovanju 6 dana, i na taj iznos bolovanja nije mu izračunat dodatak na plaću od 5%, već mu je dodatak izračunat samo na efektivni rad). Da li je to ispravno, jer treba uzeti u obzir da i naknada plaće za bolovanje ulazi u osnovnu plaću, te da će ona u budućnosti činiti osnovicu plaće za utvrđivanje bolovanja ili nekog drugog prava, a neobračunavanjem dodataka u ovom slučaju konstantno umanjuje osnovicu za izračun plaće? Zaključak br.138: Sukladno članku 70. Kolektivnog ugovora radniku pripada naknada plaće za vrijeme bolovanja u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Upit - da li tijekom bolovanja liječnik ima pravo na dodatak na staž u zdravstvu i dodatak na plaću od 16%. Zaključak br. 233: Tijekom bolovanja radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme

Članak 71.

Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne

sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen.

Upit - Članak 71. Ugovora: Da li se u navedenoj situaciji plaća isplaćuje u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na kojem je bio raspoređen prije smanjenja radne sposobnosti, iz čega proizlazi da je u tom članku pogrešan navod «plaće radnog mjesta na koje je preraspoređen»? Zaključak br.77: Nije pogrešan navod «plaće radnog mjesta na koje je preraspoređen».

Upit - Člankom 71. Kolektivnog ugovora određena je obveza poslodavca prema radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez

131

njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen.

Poslodavac, Gradska ljekarna Zagreb moli za tumačenje navedene odredbe predmetnog ugovora, vezano za isplaćivanje naknade u visini razlike između naknade koju radnik ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen, a sukladno članku 18. st. 3. točka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak br.85: Naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja određuje se sukladno odredbama zakona o mirovinskom osiguranju, a razliku do pune plaće radniku osigurava poslodavac.

Upit - Dana 08.04.2005. g. u Gradskoj ljekarni Zagreb zaprimljeni su zaključci s 2. i 3. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, održane 15.03.2005. i 22.03.2005.

Gradska ljekarna Zagreb je dopisom od 02.03. 2005. g. zatražila tumačenje odredbe članka 71. Kolektivnog ugovora. Iz zaprimljenih zaključaka je očito da traženo tumačenje nije bilo predmet rasprave na navedenim sjednicama.

Stoga se cijenjeni Naslov još jednom moli za tumačenje odredbe članka 71. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sukladno dopisu od 02.03.2005., vezano za isplaćivanje naknade u visini razlike između naknade koju radnik ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen. Zaključak br. 261: Svakom radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, poslodavac je obvezan isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen. Upit - U članku 71. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stoji : «Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen».

Postavlja se pitanje : 1. Što se ovdje smatra plaćom radnog mjesta ?

Da li je to osnovna plaća prema Kolektivnom ugovoru ili je to osnovna plaća sa dodacima na plaću (dodatak na uvjete rada i dodatak za radni staž proveden u zdravstvenim ustanovama i Zavodu). 2. Da li se ova naknada isplaćuje samo za određene sate (proporcionalni dio) ili se isplaćuje kao fiksno određena naknada, bez obzira da li je radnik bio na radnom mjestu ili nije (svoja 4 sata).

132

3. Kako postupiti i što obračunati kad je djelatnik na godišnjem odmoru, a kako postupiti kad je djelatnik na bolovanju s obzirom na Zakon o zdravstvenom osiguranju. Što prikazati u osnovici za obračun bolovanja na teret HZZO-a. Upit br. 1.: Zaključak br. 262: Plaćom radnog mjesta smatra se plaća određena člankom 53. Kolektivnog ugovora. Upit br. 2.: Zaključak br. 263: Razlika naknade plaće isplaćuje se za odrađene sate rada. Upit br. 3.: Zaključak br. 264: Obračun za djelatnika koji je na godišnjem odmoru treba obračunati sukladno članku 37., a za djelatnika koji je na bolovanju sukladno članku 70. Kolektivnog ugovora.

Regres

Članak 72.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.

Ako se strane u postupku donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini regresa, isplata će se izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.

Isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora. Upit - U kolektivnom ugovoru članak 72. navodi se da radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

a) Ukoliko zaposlenik počne raditi (nakon bolovanja ili porodiljnog dopusta) pred kraj tekuće kalendarske godine te ostvari pravo samo na 1/12 (jednu dvanaestinu) godišnjeg odmora u toj godini pripada li mu pravo na regres, i ako pripada, u kojem iznosu – punom ili samo 1/12 regresa koji je za tu godinu dogovorila Vlada RH i sindikati javnih službi?

b) Ukoliko gore navedeni zaposlenik ne iskoristi tu 1/12 godišnjeg odmora u tekućoj godini već prenese tu 1/12 godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu («stari godišnji odmor») i iskoristi je tek u slijedećoj kalendarskoj godini pripada li mu pravo da u toj kalendarskoj godini dobije regres i za «stari godišnji odmor» kao i za novi godišnji odmor (koji je dakle zarađen u toj tekućoj godini nakon 6. mj. Neprekidna rada). Da li u tom slučaju mogu biti isplaćena dva regresa u jednoj tekućoj kalendarskoj godini – naime regres za korištenje godišnjeg odmora iz prošle godine a koji zaposlenik nije bio u mogućnosti da iskoristi u prošloj godini kao i regres za korištenje godišnjeg odmora u tekućoj kalendarskoj godini?

Upit a):

133

Zaključak br. 246: Radnik ima pravo na regres u punom iznosu koji je za tu godinu dogovorila Vlada Republike Hrvatske i sindikati. Upit b): Zaključak br. 247: Radnik ima pravo na regres u godini u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor. Upit - Slobodan sam Vam dostaviti pitanja za Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a odnosi se na isplatu regresa :

1. Da li kolegama koji su pravo na korištenje godišnjeg odmora ostvarili sukladno članku 42. KU pripada i pravo na isplatu regresa po članku 72. KU.

Zaključak br. 248: Da, radnicima koji su pravo na korištenje godišnjeg odmora ostvarili sukladno članku 42. Kolektivnog ugovora pripada i pravo na isplatu regresa po članku 72. Kolektivnog ugovora.

Pomoć

Članak 74.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju: – smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja, službe odnosno rada –

3 proračunske osnovice i troškove pogreba – smrti radnika – 2 proračunske osnovice – smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.

Upit - Temeljem potpisanog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u članku 74. govori se o pomoći na koju ima pravo radnik ili njegova obitelj u određenim smrtnim slučajevima gdje je i predviđena određena novčana pomoć.

Naša ustanova zapošljava između ostalog braće i sestre te nas zanima da li u slučaju smrti jednog ili obaju roditelja pomoć dobivaju oboje ili samo jedan od njih? Dobiva li novčanu pomoć onaj koji ne živi u zajedničkom domaćinstvu s preminulim roditeljima kao i onaj koji živi? Zaključak br.84:Svaki zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja sukladno članku 74. Kolektivnog ugovora, pri čemu nije propisano ograničenje u smislu postojanja zajedničkog kućanstva zaposlenika i njegovog roditelja. Upit - U članku 74. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. br 6/05) stoji da pomoć za slučaj smrti užeg člana obitelji pripada djelatniku kojemu je preminuo član obitelji. Svrha pomoći je podmirenje i djelomično podmirenje posmrtnih troškova pokojnika koji su pozitivnim propisima predviđeni u gore navedenom iznosu.

134

Iznosimo konkretan primjer : U ustanovi u kojoj radim u više navrata se dogodilo da radi i nekoliko članova uže

obitelji (braća i sestre) kojima je preminuo jedan člana (otac ili majka), te svatko od njih (na primjer troje djece zaposlenih u istoj ustanovi na raznim poslovima) smtra da ih pripada navedena pomoć.

Smatramo da je isplata višestrukog iznosa za posmrtnu pomoć jedne osobe nezakonita, a sam propis nedorečen, jer u normiranju nedostaje dio koji bi se odnosio na maksimalni iznos koji se može namjenski isplatiti za posmrtnu pomoć na ime jedne umrle osobe. Situacije da se namjenski stvarni trošak u visini koju je zakonodavac predvidio višestruko premaši smatramo neopravdanim, a navedenu isplatu protuzakonitom.

Kako ne bi bilo dvojbi oko ukupne visine posmrtne pomoći koja se može isplatiti po jednom pokojniku, iako ima više članova uže obitelji zaposlenih u jednoj ustanovi, molimo Vas tumačenje navedenog članka KU. Zaključak br. 171: Prema članku 74. podstavku 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja svaki radnik prilikom smrti jednog od roditelja ima pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice. Upit - Molimo Vas da nam protumačite članak 74. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja :

Da li radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja bez obzira ako roditelj nije u skrbi radnika niti u zajedničkom kućanstvu ? Zaključak br. 260: Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja sukladno članku 74. Kolektivnog ugovora bez obzira da li je roditelj bio u skrbi ili u zajedničkom kućanstvu s radnikom.

Članak 75.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju: – bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proračunske osnovice – nastanka teške invalidnosti radnika, djece ili supružnika radnika – u visini 1

proračunske osnovice, – kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili

supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do 1 proračunske osnovice godišnje. Upit - S kojim dokumentima radnik može ostvariti na pomoć u visini jedne proračunske osnovice sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.16: Zdravstveni radnik može ostvariti pomoć sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

135

Upit - Zaposlena sam u Klinici za traumatologiju, Draškovićeva 19, na poslovima administrativnog djelatnika u hitnoj ambulanti poliklinike, te molim gore navedeni naslov za tumačenje Kolektivnog ugovora, članka br. 75.

S obzirom da mi je 2004. godine dijagnosticirana celijakija, te je jedina terapija bezglutenska hrana i hrana bez konzervansa, od socijalnog osiguranja dobivam brašno na recept, ali samo za pečenje kruha (jer se od istoga ne da ništa drugo ispeći osim ako se doda brašno koje košta 42,00 kune po kilogramu). Sve ostalo moram kupovati u trgovini «Gea», Domjanićeva ulica po abnormalno visokim cijenama. U te namirnice koje moram kupovati spada nadomjestak za jaja, nadomjestak za mlijeko (zbog laktoze), sokove bez konzervansa, tjesteninu, peciva za gablec, jer ne smije jesti hranu koja se spravlja u našoj kuhinji, mrvice za pohanje te gore navedeno brašno za kolače, po cijeni 4 po kilogramu.

Moj osobni dohodak. iznosi 3.200 kuna stoga me zanima da li imam pravo na isplatu godišnje pomoći po članku 75. Kol. ugovora u visini 1 proračunske osnovice, radi gore navedene terapije, koju sam plaćam (hrana bez konzervansa bez glutena) a da ne nabrajam od mesa što mi je dozvoljeno u toj strogoj dijeti (teletina, junetina, piletina). Sve to košta i previše obzirom na moj osobni dohodak., a s celijakijom ću živjeti doživotno. Zaključak br.102: Po članku 75. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na pomoć za kupnju medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova, ali ne i za kupnju posebnih namirnica. Upit - Radim u zdravstvu kao liječnik 37 godine i 100% sam tjelesni invalid. Po članku 62. dosadašnjeg Kolektivnog ugovora dobila sam jednom godišnju pomoć. Molila bi za tumačenje čl. 75 novog Kolektivnog ugovora da li i dalje imam pravo za novčanu pomoć jednom godišnje. Zaključak br. 236: Radnik sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ima pravo na jednokratnu pomoć ako je invalidnost nastala za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora (od 1. siječnja 2005. godine). Upit - Dana 18. srpnja 2005. godine obratili smo se Povjerenstvu sa upitom za tumačenje članka 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji propisuje da radnik odnosno dijete ili supružnik imaju pravo na pomoć kod kupnje medicinskih pomagala, odnosno da li se to pravo odnosi i na kupnju naočala, samo stakala, te ako se odnosi uz pobliže definiranje tog prava. Budući da je u međuvremenu za refundaciju troškova nabavke naočala utrošeno 460.182,93 kune (od kolovoza 2006. – veljače 2007.) ponovo molimo za ažurno tumačenje prava po navedenom članku Kolektivnog ugovora. Ističemo da je u prvim mjesecima trošak priznavanja prava na refundaciju troškova nabave naočala bio cca 15.000 kuna, da bi trošak u siječnju 2007. iznosio 148.527,42 kuna, a u veljači 2007. 234.393,63 kune.

136

Stoga Vas molimo za tumačenje predmetnog članka 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja što je navedenim pravom obuhvaćeno, odnosno da li su to troškovi iznad prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju? Nadalje, molimo za tumačenje što se smatra dokumentacijom : prijedlog za dva para naočala ili prijedlog za progresijske naočale, te u slučaju potvrdnog odgovora molimo tumačenje tko utvrđuje pravo na progresivne naočale, te da li se ista prava prenose i na dijete i/ili supružnika? Zaključak broj 296: Radnik i članovi njegove obitelji imaju pravo na sva potrebna ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena kao standard prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i to u skladu s medicinskim indikacijama, odnosno prava na sve potrebne lijekove utvrđene osnovnom i dopunskom listom lijekova za koje također ispunjavaju propisane medicinske indikacije. Pravo na pomoć za pokrivanje troškova nabave imaju za :

2. kupnju medicinskih pomagala koja nisu obuhvaćena pravom na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a za koja postoji nesporna medicinska indikacija koju je utvrdio nadležni doktor medicine ili stomatologije

3. kupnju medicinskih pomagala koja su obuhvaćena pravom na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, ali za koje osigurana osoba ne ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima HZZO-a, odnosno za koje ispunjava uvjete ali je već ostvarila pomagalo kojem nije istekao rok uporabe pa ga ne može ostvariti na teret sredstava HZZO-a, a pod uvjetom da za to pomagalo postoji nesporna indikacija koju je utvrdio nadležni doktor medicine ili stomatologije, odnosno da pomagalo unutar roka uporabe nije mogla ostvariti kod HZZO-a.

Radnik je dužan pridonijeti: 4. medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljiva potreba nabave medicinskih

pomagala, odnosno lijekova 5. dokaz (potvrda ili negativno rješenje HZZO-a) da medicinska pomagala odnosno

lijekove ne mogu ostvariti na teret sredstava HZZO-a u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja

6. specificirani original račun za kupljeno pomagalo ili lijek koji mora glasiti na ime radnika, odnosno člana njegove obitelji.

Slijedom navedenog podmiruju se stvarni troškovi a najviše do jedne proračunske osnovice godišnje. Upit - U nedoumici oko isplate pomoći radnicima prema članku 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja obraćamo Vam se upitom vezanim uz čl. 75. podstavak 3.: Po kojem kriteriju odrediti medicinska pomagala za kupnju kojih će se isplatiti pomoć radniku, kada se gotovo sva medicinska pomagala izdaju na teret HZZO-a? Smatramo da za luksuznija pomagala od standarda kojeg ima HZZO ne bismo bili dužni isplaćivati pomoć (npr. odabir skupocjenih okvira ili stakala za naočale). Odgovoreno. Zaključak broj 296.

137

Tumačenje odredbi članka 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Člankom 75. stavkom 1. podstavkom 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da radnik ima pravo na pomoć u slučaju kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do jedne proračunske osnovice godišnje. S tim u svezi imamo česte upite radnika kako mogu realizirati to pravo. Za primjenu ove odredbe Kolektivnog ugovora molimo tumačenje i naputak: - koja su to medicinska pomagala za koje radnik ima pravo na pomoć i u kojem iznosu, jer radnik može ostvariti pravo na pomagalo po propisima iz zdravstvenog osiguranja (npr. naočale) - koji su to prijeko potrebni lijekovi i tko o tome odlučuje - osim toga potrebno je utvrditi tko će zaprimati i rješavati zahtjeve radnika - koju dokumentaciju je potrebno priložiti zahtjevu - da li o pravu radnika treba odlučiti pisanom odlukom i tko o tome odlučuje po žalbi? Odgovoreno. Zaključak broj 296. Upit: Tumačenje odredbi čl. 62. Temeljnog kolektivnog ugovora i čl.75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Točkom VI. Odluke o prijenosu određenih ovlaštenja na rukovoditelje područnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, klasa:080-08/04-01/34. ur. broj:338-01-01-044-1 od 31. ožujka 2004. godine, ovlašteni su rukovoditelji područnih ureda Zavoda da, između ostalog, donose odluke o isplati pomoći radnicima temeljem čl. 61. i 62. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 3/03,182/03, u daljnjem tekstu:Temeljni kolektivni ugovor). Odredbom članka 62. stavka 1. alineje 3. Temeljnog kolektivnog ugovora propisano je da zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova, a najviše do jedne proračunske osnovice godišnje. Odredbom članka 75. stavka 1. alineje 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 9/05), u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) propisano je da radnik ima pravo na pomoć u slučaju kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do jedne proračunske osnovice godišnje. Budući da od početka primjene Temeljnog kolektivnog ugovora do mjeseca veljačeove godine nismo zaprimili niti jedan zahtjev za ostvarivanje navedenog prava, a u mjesecu veljači zaprimili smo već dva takva zahtjeva te imamo saznanja da će takvih zahtjeva biti puno, molimo Vaše tumačenje navedenih odredbi. Konkretno, zahtjev je podnijela radnica Mirjana Hron, te traži refundaciju troškova za kupljeno ortopedsko pomagalo – naočale u iznosu od 2.800,00 kuna. Kako nam nije jasno što se sve može smatrati medicinskim pomagalima u smislu predmetnih odredbi, kao i što znači «visina stvarnih troškova» te koja je sve dokumentacija potrebna za ostvarivanje predmetnog prava a radi se o znatnim financijskim sredstvima koja bi trebalo isplatiti (proračunska osnovica iznosi 33.326,00 kuna, te je za očekivati da će većina radnika u slučaju udovoljavanja ovom zahtjevu podnijeti zahtjeve za povrat sličnih iznosa odnosno nabavljati naočale za cca 3.000,00 kn), molimo Vaše podrobnije tumačenje predmetnih odredbi kolektivnog ugovora, odnosno molimo da nam odgovorite da li radnica Područnog ureda Zavoda u Sisku Mirjana Hron ostvaruje pravo na povrat iznosa od 2.800,00 kuna.

138

Upit: Refundacija troškova za ortopedsko pomagalo U skladu s člankom 62. Temeljnog kolektivnog ugovora i člankom 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja obraćam se naslovu sa zahtjevom za refundaciju troškova za kupljeno ortopedsko pomagalo – naočale. Odgovoreno. Zaključak broj 296. Radnik Mladen Bakula obratio nam se sa zamolbom za povrat troškova za nabavu ortopedskog - stomatološkog pomagala – gornje totalne proteze, te moli da se njegovom zahtjevu udovolji temeljem čl. 75. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br.9/05). Zamolbi prilažemo zahtjev radnika, originalni račun i kopiju potvrda o izradi i popravku stomatološkog pomagala. Zamolba za povrat troškova za nabavu ortopedskog pomagala Molim gore navedeni naslov da mi odobri povrat sredstava za ortopedsko pomagalo prema novom Kolektivnom ugovoru čl. 75. od 08. 12. 2004. godine, u ukupnom iznosu od 1.010,01 kunu, od kojeg sam ja sudjelovao u iznosu od 505,01 kunu. Odgovoreno. Zaključak broj 296. Upit: Tumačenje članka 75. stavka 1. alineja 2. Kolektivnog ugovora Budući da je u članku 75., stavak 1., alineja 2. Kolektivnog ugovora propisano da radnik ima pravo na pomoć u slučaju kupnje prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika, to nam se u našoj ustanovi obraćaju sa takvim zahtjevom za pomoć radnici kojima liječnik propiše lijek koji nije na listi lijekova HZZO-a, pa ga sami moraju kupiti u ljekarni. S obzirom na nedorečenu odredbu Kolektivnog ugovora u svezi pojma prijeko potrebnog lijeka i ostvarenja prava na isti, molimo o tome Vaše tumačenje. Odgovoreno. Zaključak broj 296.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

Članak 76.

Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Visina dnevnice određuje se na način kako je to utvrđeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i namještenike. Upit - Kako se prikazuje radno vrijeme i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta?

139

Zaključak br.136: Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Radniku pripada pravo na dnevnicu kada je upućen na službeno putovanje u zemlji sukladno članku 76. Kolektivnog ugovora Upit - Članak 76. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN broj 9/05) i članak 63. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN broj 3/02) identično određuju u stavku 1.: «Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada putnog iznosa hotelskog računa za spavanje.». Kako su poslovi vozača sanitetskog prijevoza i med.tehničara u timu sanitetskog prijevoza u odnosu na druge radnike specifični, jer je vožnja, odnosno pratnja bolesnika upravo njihov posao, njihov redoviti rad i ukoliko na radu provedu više od 8 sati imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad, upravo iz razloga što se dnevnica i prekovremeni rad ne mogu istovremeno ostvariti, vozačima i med.tehničarima u sanitetu isplaćivali smo prekovremeni rad, a ne dnevnicu. Takvo postupanje temeljili smo na tumačenju članka 63. Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Kako smo od radnika Ispostava Umag i Buzet primili pismenu predstavku jer smatraju da su im uskraćena prava na dnevnicu, molimo Vaš odgovor o ispravnosti našega postupanja. Zaključak br. 277: Vozači sanitetskog prijevoza koji na radu provedu više od 8 sati imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad iznad 8 sati, jer je vožnja upravo njihov posao. Pravo na dnevnicu imali bi tek nakon 16 sati puta, jer im je prvih 8 sati redoviti rad koji se ne može uračunavati u vrijeme za dnevnicu. Stoga se vrijeme puta na temelju kojeg bi dobivali dnevnicu počinje računati nakon 8 sati rada, pa bi na pola dnevnice imali pravo nakon ukupno 16 sati puta, a punu dnevnicu nakon 20 sati puta, što se očito u praksi neće dešavati, osim u slučaju nepredviđenih poteškoća (kvar i sl.). Naime za razliku od drugih radnika kojima za vrijeme puta nije plaćen prekovremeni rad, vozačima je upravo plaćen prekovremeni rad, pa ne mogu istodobno ostvariti i dnevnicu i plaćeni prekovremeni rad.

Terenski dodatak

Članak 77.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka radnik ma pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Iznos terenskog dodatka isplaćuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.

140

Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu, 2.ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU, 3.dužnosti sanitetskog prijevoza, 4.da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu, 5.naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 4. Zaključak br. 195: Ne, ne pripada mu pravo na terenski dodatak. Upit - Dana 02. ožujka 2005. godine dostavili smo Vam zahtjev za dostavu obvezujućeg tumačenja odredbi članka 77. i 78. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/05), pod brojem : 2125/57-122/05., a u svezi prava na terenski dodatak i prava na naknadu za odvojeni život.

Naime, zanima nas da li radnik sa stalnim prebivalištem izvan sjedišta Doma zdravlja Senj gdje mu trajno boravi i obitelj, a sa privremenim boravištem u Senju gdje je zaposlen u našoj ustanovi, te mu je osiguran smještaj i prehrana ima pravo na terenski dodatak ili naknadu za odvojeni život. Zaključak br. 266: Temeljem članka 77. i 78. Kolektivnog ugovora radnik nema pravo na terenski dodatak niti na naknadu za odvojeni život. Upit - br. Da li terenski dodatak po članku 77. Kolektivnog ugovora obuhvaća djelatnike Službi ekologije, epidemiologije, i školske medicine Zavoda za javno zdravstvo koji u okviru osmosatnog radnog vremena prevale više od 30 km od sjedišta poslodavca (Zavoda)? Ako obuhvaća koji je to iznos u kunama ? Zaključak br. 270: Ne. Upit - Tumačenje članka 77. Kolektivnog ugovora (isplata terenskog dodatka) Ponovno Vam se obraćamo s upitom, ovaj put kao punomoćnici Gabrijele Budanec, dr.med., koja s poslodavcem Općom bolnicom Nova Gradiška, zaključila Ugovor o specijalizaciji iz radiologije. Trenutno se nalazi na specijalizaciji u Zagrebu, gdje i privremeno boravi te zbog toga ima povećane troškove života.

141

Odredbom članka 77. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja određeno je da za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Kao punomoćnici dr. Budanec zatražili smo od poslodavca Opće bolnice Nova Gradiška da ispuni svoju obvezu sukladno naprijed navedenoj odredbi i izvrši isplatu terenskog dodatka koja našoj stranci nedvojbeno pripada. No, odgovor poslodavca bio je negativan i začuđujući. Naime, poslodavac smatra da specijalizant koji je temeljem ugovora o specijalizaciji poslan u Zagreb, nije upućen na rad pa mu niti ne pripada pravo na terenski dodatak budući da odredba čl. 77. KU spominje rad a ne specijalizaciju. Ovakav stav poslodavca je zaista neprihvatljiv i opet diskriminira liječnika (u ugovoru o specijalizaciji jasno stoji da je dr. Budanec «zdravstveni radnik») koji za potrebe poslodavca – bolnice obavlja program specijalizacije, ali ujedno i radi za tu ustanovu. Očito, poslodavac specijalizante smatra manje vrijednima kada im ne priznaje niti status radnika, a opće je poznato da specijalizanti moraju jesti, voziti se na posao, plaćati stan i dr. Ovim putem molimo vas da dadete tumačenje odredbe čl. 77. Kolektivnog ugovora, odnosno, odgovor na upit pripada li specijalizantu, koji je upućen na specijalizaciju izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka, pravo na terenski dodatak Zaključak broj 355 : Nema pravo na terenski dodatak.

Naknada za odvojeni život

Članak 78.

Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude

premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u visini kako je to utvrđeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i namještenike. Upit - Da li specijalizant Ustanove koji dio specijalističkog staža (specijalizacija se provodi po planu i za potrebe Ustanove) u kontinuiranom trajanju dužem od 30 dana izvan mjesta stalnog boravka, neovisno o bračnom stanju, ima pravo na naknadu za odvojeni život. Zaključak br.47:Zdravstveni djelatnik- specijalizant nema pravo na naknadu za odvojeni život sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora s obzirom da se ne radi o premještaju na rad izvan sjedišta poslodavca. Upit - Zanima nas da li radnik sa stalnim prebivalištem izvan sjedišta Doma zdravlja – Senj gdje mu trajno boravi i obitelj, a sa privremenim boravištem u Senju gdje je zaposlen u našoj ustanovi, te mu je osiguran smještaj i prehrana ima pravo na terenski dodatak ili naknadu za odvojeni život?

142

Zaključak br.63:Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu zaposlenik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora. Upit br. 1.: Zaposlenik sam OB «Dr. Josip Benčević» Slavonski Brod, liječnik specijalist kirurg, trenutno na subspecijalizaciji iz torakalne kirurgije u Klinici za torakalnu kirurgiju Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» Zagreb. Subspecijalistički staž mi traje do 1. prosinca 2006. godine. Oženjen sam i otac troje djece. Moja obitelj trenutno živi u Slavonskom Brodu. Za dosadašnje vrijeme trajanja subspecijalizacije (odd2.12.2004.) imao sam pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna. Zadnja dva mjeseca mi nije isplaćena naknada za odvojeni život uz obrazloženje pravne službe moje ustanove da više nemam pravo na naknadu za odvojeni život. Moj upit se odnosi na to da li prema Kolektivnom ugovoru imam ili nemam pravo na naknadu za odvojeni život za vrijeme trajanja subspecijalizacije? Upit br. 2.: Djelatnik sam DZ Požeško-slavonske županije, trenutno na specijalizaciji iz ginekologije na Klinici za ženske bolesti i porode, Petrova 13 u Zagrebu. Moja supruga je također liječnica na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije, djelatnica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku. Specijalistički staž oboje odrađujemo u Zagrebu, a moja supruga dio staža po programu specijalizacije u Krapinskim i Varaždinskim Toplicama. Moje pitanje za Vas bi bilo: «Da li imamo pravo na naknadu za odvojeni život po članku 78. Kolektivnog ugovora kada sam ja u Zagrebu, a supruga npr. u Krapinskim Toplicama?» Zaključak br. 218: Povodom navedenih upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 47. sa 6. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Specijalizanti imaju pravo na naknadu za odvojeni život, sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora. Pravo na navedenu naknadu ostvaruje se po verifikaciji ovoga zaključka, bez retroaktivne primjene.» Da li radniku koji se upućuje na rad odnosno stručno usavršavanje (specijalizacija, uža specijalizacija, poslijediplomski studij) pripada pravo na naknadu za odvojeni život, u slučaju kada njegova obitelj trajno ne boravi u Splitu ?

Odgovoreno. Zaključak br. 218. Upit - Temeljem odredbi članka 18. – 20. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja molimo Vaše tumačenje slijedećih članaka Kolektivnog ugovora : Članak 78. Naknada za odvojeni život.

143

Naknada za odvojeni život, po našem mišljenju, pripada radniku koji je za vrijeme obavljanja specijalizacije, u skladu s planom specijalizacije, upućen izvan sjedišta poslodavca za vrijeme trajanja specijalizacije. Kako postoje zdravstvene ustanove koje drugačije tumače odredbu ovog članka i ne isplaćuju naknadu za odvojeni život molimo Vaše tumačenje. Zaključak br. 279: Sukladno zaključku 218. specijalizanti imaju pravo na naknadu za odvojeni život.

Naknada za trošak prijevoza

Članak 79.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim

prijevozom. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na

posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/12 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini.

Ako nema mogućnosti kupnje godišnje već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.

Radnik koji stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/12 cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem postoji mogućnost kupnje godišnje karte, iznos 1/12 cijene utvrđuje se pregovorima za svaku proračunsku godinu.

Radnik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o uda-ljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.

U mjestu u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), radnik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Troškovi mjesnog prijevoza radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od

144

stanice međumjesnog prijevoza. Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje

poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika, uvažavajući racionalnost troškova.

Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.

Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Iznimno od stavka 1. do 14. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana.

Upit - Članak 79. Ugovora: Da li radnik koji stanuje izvan sjedišta ustanove ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza? Zaključak br.78: Radnik koji stanuje izvan sjedišta ustanove ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza sukladno članku 79. Kolektivnog ugovora.

Upit - Hubbardove kade, u kojima se tretiraju neurološki pacijent, najteže je radno mjesto u našoj ustanovi. Uvjeti u kojima radim izuzetno su teški, a rizici zaraze veliki (radim sa neurološkim pacijentima koji su često u komi, te su i inkontinentni). Zbog toga sam u nekoliko navrata upućen od strane specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, a nedavno i od dermatologa na bolovanje.

U periodu kada sam bio na bolovanju: - 2003. – 27 radnih dana bolovanja, - 2004. – 35 radnih dana bolovanja i - 2005. – 21 radni dan bolovanja.

bolnica mi nije isplatila putne troškove. Molim Vas: «Recite, imam li pravo na isplatu putnih troškova za navedene godine,

ako imam, kako to ostvariti?»

Zaključak br.96: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te sukladno članku 79. Kolektivnog ugovora ostvarujete pravo na naknadu troškova prijevoza za 21 radni dan bolovanja u 2005. godini. Upit - U svezi primjene odredbe čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05), glede naknade troškova prijevoza na posao i s posla, obraćamo se naslovu radi utvrđivanja naknade troškova prijevoza u slučaju udaljenosti većoj od 100 km od mjesta stanovanja do mjesta rada (čl. 79. st. 8 K.U.).

Naime, ova ustanova ima u radnom odnosu 1 (jednog) zdravstvenog radnika VSS, liječnika u Hitnoj medicinskoj pomoći Doma zdravlja Slavonski Brod, s mjestom stanovanja

145

(Petrinja) na udaljenosti većoj od 100 km od mjesta rada, a koji troškovi prijevoza, prema pojedinačnim kartama, iznose cca 2.500,00 kn. S obzirom na gore cit. Odredbu važećeg Kolektivnog ugovora, da se pitanje naknade troškova prijevoza u navedenim okolnostima utvrđuje posebnom odlukom Ministarstva zdravstva, to molim Vaše očitovanje, radi valjanog utvrđivanja naknade i isplate troškova prijevoza u konkretnom slučaju.

Napominjemo da smo na predmetnu problematiku ukazali i našim ranijim dopisom Br.: 45/02.g. od 30.01 2002. g., te također zatražili Vaš stav o tome. Zaključak br. 162: Upit se upućuje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi sukladno članku 79. stavku 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Povjerenstvo zahtijeva odgovor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na uvid. ?????? Upit - Zaposlenik sam Opće bolnica Šibenik (farmaceutski tehničar) 26 godina. Putujem svaki dan na posao Murter-Šibenik /40 km/ Prilikom spajanja Šibenske i Kninske bolnice moje bi putovanje trajalo više od 100 km. Ja bih molila tumačenje kolektivnog ugovora. 1. Do koliko km dnevno zaposlenik mora prihvatiti posao i koliko bi vremenski taj prijevoz trajao u jednom smjeru ? 2. Kolektivni ugovor kaže da putovanje preko 100 km mora odrediti nadležno ministarstvo (što bi bilo u mom slučaju) kome da se obratim ?

2. Ako odbijem taj posao mogu li dobiti otkaz ? Zaključak br. 167: Upiti nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Temeljem informacije koju je Sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske primio od svoje sindikalne povjerenice u Specijalnoj bolnici «Krapinske toplice», gđe. Ane Špoljar, na žalost moramo se pismeno očitovati o novonastalom «problemu».

Stavljamo to u navodnike, jer je taj «problem» nastao gdje se uopće nije trebao niti pojaviti. Naime, radi se o neisplati prava na troškove prijevoza djelatnika bolnice – višeg fizioterapeuta Miljenka Cesarca, ujedno i člana našeg Sindikata.

U KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (08.12.2004.), koji se primjenjuje od 01.01.2005., u članku 79., jasno stoji: «… naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana».

Ova se odredba u ustanovi «Krapinske toplice» ne poštuje, u ovom slučaju konkretno za navedenog djelatnika, koji je imao bolovanje kraće od 42 dana, te mu svejedno nije isplaćen pripadajući iznos za troškove prijevoza.

Ravnatelj ustanove «Krapinske toplice», prim.mr.sci. Marcelo Majsec, dr.med., ne želi isplatiti gore spomenute troškove prijevoza. Zbog svega gore iznesenog, tražimo očitovanje zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja RH, čija bi odluka bila obvezujuća za obje strane u sporu. Molio Vas da Vašu odluku pismeno priopćite našem sindikalnom povjereniku, kao i meni osobno (Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika, KU članak 89. stavak 4.).

146

Zaključak br. 265: Sukladno članku 79. stavku 15. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ako je na bolovanju kraćem od 42 dana. Upit - Pozivom na odredbe članka 18-20. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, postavljamo slijedeći upit :

Člankom 79. citiranog kolektivnog ugovora utvrđeno je pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla. Iz sadržaja ovog članka je razvidno da pravo na trošak prijevoza pripada radniku od mjesta stanovanja do mjesta rada. Kako kolektivnim ugovorom nije pobliže definirano što se smatra mjestom stanovanja, u praksi se pojavljuje problem da li isplatu naknade troškove prijevoza vezati za mjesto trajnog prebivališta radnika što se dokazuje uvidom u osobnu iskaznicu, te poreznu karticu, ili to može biti i mjesto privremenog boravišta samog radnika. Prema postojećoj praksi koja je u primjeni u našoj Ustanovi kao i u drugim sličnim ustanovama, pravo na isplatu putnog troška veže se za mjesto trajnog prebivališta.

Molim Vaše očitovanje (tumačenje) da li je naše stajalište kao osnova za isplatu naknade putnog troška u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Vaše očitovanje molimo u primjerenom roku sukladno kolektivnom ugovoru. Zaključak br. 268: Troškovi prijevoza određuju se prema mjestu boravišta tj. stanovanja. U osobnoj iskaznici se prijavljuje prebivalište koje može, ali i ne mora biti i mjesto boravišta. S obzirom da je svrha ovoga prava da se radniku nadoknade troškovi prijevoza na posao i s posla, valjalo bi nadoknađivati troškove s obzirom na adresu s koje radnik stvarno svakodnevno odlazi na posao. Kao dokaz za mjesto stanovanja služi potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o prebivalištu, odnosno boravištu radnika. Upit - Čl. 79 KU govori o naknadi troškova prijevoza na posao i s posla bilo da koristi mjesni ili međumjesni javni prijevoz, tj. na troškove prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada. Vrlo često u praksi se događa da radnik sa svojom osobnom iskaznicom predoči kao mjesto stanovanja adresu i mjesto koji se nalaze na osobnoj iskaznici i traži naknadu troškova kao da koristi međumjesni javni prijevoz, a poslodavac ima saznanje da živi u mjestu u kojem i radi te mu ukine naknadu za međumjesni prijevoz. Da li poslodavac ima na to pravo i što je mjerodavno za utvrđivanje mjesta stanovanja temeljem čega radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova putovanja. Odgovoreno. Zaključak br. 268. Upit - Poslodavac ne priznaje isplatu putnih troškova za bolovanje do 42 dana, s obrazloženjem da to nije dolazak na posao. U članku 79. «Naknada za trošak prijevoza» u zadnjem stavku stoji : «Iznimno od stavka 1. do 14. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i bolovanje dužeg od 42 dana».

147

Zaključak br. 273: Poslodavac mora platiti radniku naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla u slučaju bolovanja do 42 dana. Upit - Da li liječnici, koji imaju prijavljeno mjesto boravka u drugom gradu (unutar 100

km), te dobivaju naknadu troškova za mjesni i međumjesni prijevoz, imaju pravo na istu visinu naknade za vrijeme svoje pripravnosti, budući da te dane ne putuju u drugo mjesto već borave u prostorijama bolnice bez ikakve naknade. Da li djelatnici koji imaju ugovor o privremenom korištenju prostora u bolnici imaju pravo na naknadu putnih troškova za vrijeme trajanja ugovora ? Zaključak br. 274: Zdravstveni radnik nema pravo na troškove međumjesnog prijevoza u dane kada ne ide na posao i s posla. Poznat nam je sadržaj čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 3/02, 33/03, 54/03, 42/03, 182/03) kao i odgovarajuća tumačenja po predmetnom. Zbog poslovnih poteškoća ustanove razmišljamo i o ukidanju troškova mjesnog prijevoza, tzv. cipelarina (u iznosu od 158,00 kn po radniku) pa molimo vaše mišljenje po iznijetom. Zaključak br. 278: Pitanje nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - U članku 79. regulirano je da radnik ima pravo na troškove prijevoza na posao i s posla, što nije nejasno. Problem može nastati primjenom drugih propisa. Naime, Kolektivni ugovor poznaje samo pojam mjesto stanovanja. Drugi propisi pojam mjesto stanovanja razrađuju na način da se utvrđuje pojam prebivalište radnika (upisano u osobnoj iskaznici) i pojam boravišta radnika, koje prema MUP-u nakon prijave o boravištu (dobiva se potvrda o prijavi) traje šest mjeseci do godinu dana. Koji od navedenih pojmova uzeti kao tumačenje o mjestu stanovanja ? Ako se uzme prebivalište radnika napisano u osobnoj iskaznici onda je sve jasno. Ako se uzme boravište radnika nastaju problemi u primjeni kolektivnog ugovora. Naime, radnik može imati kuću za odmor, obiteljsku kuću, ili slično, koje koristi određeni dio godine te traži naknadu troškova prijevoza od boravišta do mjesta rada. Da li radniku koji je uredno prijavio MUP-u boravište (ima potvrdu o prijavi boravišta), koje se normalno razlikuje od prebivališta, pripada naknada troškova prijevoza na posao i s posla od mjesta boravišta do mjesta rada ? Da li to pravo pripada svim radnicima koji privremeno (povremeno) imaju mjesto stanovanja u boravištu i za koje vrijeme ? Ili to pravo pripada radniku prema mjestu prebivališta ? Zaključak br. 280: Sukladno zaključku br. 268: Troškovi prijevoza određuju se prema mjestu boravišta tj. stanovanja. U osobnoj iskaznici se prijavljuje prebivalište koje može, ali ne mora biti i mjesto boravišta. S obzirom da je svrha ovoga prava da se

148

radniku nadoknade troškovi prijevoza na posao i s posla, valjalo bi nadoknađivati troškove s obzirom na adresu s koje radnik stvarno svakodnevno odlazi na posao. Kao dokaz za mjesto stanovanja služi potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o prebivalištu, odnosno boravištu radnika. Upit - Odredbom članka 79. stavka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva : zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» broj 9/05), uređuje se način isplate naknade za trošak prijevoza radnika na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte. Rečenom odredbom propisano je da radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije ili na 1/12 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u slučaju kad se je radnik opredijelio za isplatu mjesečne naknade za trošak prijevoza odredbu članka 79. stavka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje na način da radniku mjesečno unaprijed isplaćuje 1/12 cijene godišnje karte, pri čemu kao cijenu godišnje karte uzima punu cijenu godišnje karte (formiranu na bazi cijene markice za mjesečnu pokaznu kartu, pomnoženu s 12 mjeseci), a ne cijenu koju je gradski javni prijevoznik formirao s popustom (na području Grada Zagreba popust iznosi 16,7%). Napominjemo da su troškovi koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje snosi za radnika koji se opredijelio za isplatu mjesečne naknade prijevoza, uz navedeni način isplate s godišnjom kartom bez popusta, neznatno veći od troškova za radnika koji se opredijelio na godišnju kartu budući da radnik kojim se isplaćuje mjesečna naknada za trošak prijevoza nema pravo na tu naknadu za vrijeme godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana, sukladno odredbi članka 79. stavak 15. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Molim tumačenje odredbe članka 79. stavka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak br. 281: Radnik ostvaruje naknadu za troškove prijevoza na način da ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije ili 1/12 pune cijene godišnje karte. Upit - Odredbom članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» broj 9/05), propisani su uvjeti pod kojim radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom. Molimo za tumačenje članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u dijelu koji se odnosi na pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u mjestima u kojima je javni prijevoznik osigurao besplatan javni prijevoz osobama koje su navršili 65 godina života, a koje pravo se odnosi na radnike kojima je sukladno članku 110. Zakon o radu («Narodne novine» 137/05 – pročišćeni tekst) produžen radni odnos. Zaključak br. 282: Pitanje nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Ako radnik nema troškova prijevoza jer stanuje u blizini mjesta rada da li ima pravo na naknadu troškova prijevoza?

149

Zaključak broj 302: Da, sukladno članku 79. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza. Tumačenje članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja: - Naknada za trošak prijevoza Obraćamo Vam se s molbom za tumačenje članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja a u svezi naknade troškova prijevoza za radnika Starčević Gojka. Prilikom preuzimanja Higijensko-epidemioloških službi na području Istarske županije, za rad u ispostavi Higijensko-epidemiološke službe u Umagu zaključen je 02. siječnja 1998. godine Ugovor o radu broj:02/02-9/1-98 s doktorom medicine Gojkom Starčevićem čija je adresa stanovanja bila Novigrad. Imenovani liječnik se dana 04. veljače 2005. godine preselio u drugu županiju – Rijeka, te sada putni troškovi iznose 2.144,00 kuna mjesečno, a o čemu je priložio potvrdu ISTRA-PROMETA d.o.o. Umag. Molimo Vas stručno tumačenje da li smo obvezni nadoknaditi troškove prijevoza u drugu županiju radniku Starčević Gojku budući je u momentu zaključenja Ugovora o radu njegova adresa bila Novigrad. Također molimo odgovor kako postupiti s obzirom na različite informacije prometnih kuća da je od mjesta stanovanja Rijeka do mjesta rada Umag udaljenost 99 do 101 kilometara. Zaključak br.306: Pitanje nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Upit - Pred Općinskim sudom u Šibeniku u tijeku je postupak koji se vodi između gore navedenih stranaka. Umoljavate se da u što kraćem mogućem roku, a imajući u vidu da je riječ o radnom sporu koji je hitan po svojoj naravi, ovom sudu dostavite tumačenje odredbe čl. 62.st. 2. i čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz kojeg će posebno biti razvidno kolika je - u ovom konkretnom slučaju, visina naknade za pripravnost za utuženo razdoblje i to u visini od daljnjih 30% od naknade obračunate za dežurstvo - te kolika su potraživanja iz osnova naknade za troškove prijevoza, nastalih u svezi s obavljanjem radnih zadataka tijekom pripravnosti, a sve u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku, kako bi ročište glavne rasprave moglo biti zakazano i postupak okončan. Tužba Tužitelj je radnik tužene a obavlja poslove KV električara. Dokaz: ugovor o radu od 30.03. 1996. godine Tužitelj je u razdoblju od listopada 2004. godine do kolovoza 2005. godine na ime naknade za pripravnost primio iznose navedene u platnim listama koji odgovaraju 30% od naknade obračunate za dežurstvo. Tužitelju po članku 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja st. 1. pripada s osnova pripravnosti 60% od naknade obračunate za dežurstvo. Isplaćena naknada odgovara 50% naknade koja tužitelju pripada po Kolektivnom ugovoru. Tužitelj ima mjesto prebivališta u Grebaštici-Brnjača. Tijekom tog razdoblja imao je 10 dolazaka mjesečno na mjesto rada. Cijena autobusne karte na relaciji Brnjača-Šibenik-Brnjača je 30,00 kuna. Po ovom osnovu, a sukladno čl. 79. Kolektivnog ugovora, tužitelj ima pravo na naknadu za trošak prijevoza koji iznosi 3.300,00 kuna.

150

Zaključak broj 354: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za razdoblje do 2005. godine. Tužitelju ne pripada naknada za pripravnost sukladno članku 62. stavak 2. točka c) kao ni naknada za troškove prijevoza u smislu odredbe članka 79. Kolektivnog ugovora s obzirom da se sukladno odredbi članka 156. stavak 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti pripravnost i dežurstvo odnosi na pružanje zdravstvene zaštite. Upit - Molimo Vaše stručno mišljenje imaju li radnici pravo na naknadu stvarnih troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza kada u tijeku radnog odnosa promijene službeno pri MUP-u adresu prebivališta (dolazi do promjene adrese prebivališta u odnosu na adresu prilikom sklapanja ugovora o radu, a zbog socio-ekonomskih razloga). Ujedno skrećemo pažnju da bi se temeljem čl. 12. ZOR-a za radnika trebalo primjenjivati najpovoljnije pravo. Zaključak broj 361: Ako radnik tijekom radnog odnosa promijeni mjesto prebivališta uz ovjerenu potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza sukladno stavku 7. članka 79. Kolektivnog ugovora.

Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 80.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super po prijeđenom kilometru.

Upit - U svezi primjene odredbe čl. 80. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ističemo da su se pojavila neka tumačenja, primjerice od časopisa Računovodstvo i financije, koja dopuštaju isplatu naknade u visini određenoj za korisnike proračuna (trenutno, 2 kune po prijeđenom kilometru), a uz obrazloženje da su zdravstvene ustanove korisnici državnog proračuna.

S obzirom da odredba čl. 80. Kolektivnog ugovora iznos naknade određuje u visini 30% cijene litre benzina euro super, molimo za vaše tumačenje koju od iznesenih mogućnosti primijeniti. Zaključak br. 250: Članak 80. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se u slučaju kada je radniku odobreno korištenje osobnog automobila u službene svrhe. Tumačenje članka 80. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Članak 80. Kolektivnog ugovora glasi: «Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super po prijeđenom kilometru».

151

Ovim putem molim vas za tumačenje gornjeg članka, odnosno koje tijelo odobrava djelatniku korištenje privatnog automobila u službene svrhe, pod kojim uvjetima i može li se djelatniku zdravstva odobriti korištenje privatnog automobila u službene svrhe za prijevoz na posao i s posla. Zaključak broj 366: Prijevoz na posao i s posla privatnim automobilom ne smatra se korištenjem privatnog automobila u službene svrhe.

Jubilarna nagrada

Članak 81.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca za:

- 5 godina - u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 10 godina - u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 15 godina - u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 20 godina - u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 25 godina - u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 30 godina - u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 35 godina - u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka, - 40 godina - u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka.

Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosi najmanje 1800,00 kuna. O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati

javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.

Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

Upit - Jesu li jubilarne nagrade oporezive i u kojem dijelu? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Čl. 81. da li se rad u zakupu tretira kao rad u javnim službama i da li sam u obvezi isplatiti jubilarnu nagradu za 5 godina rada ili moram pri isplati poštivati sveukupni radni staž (pri odlasku u zakup nije bilo prijenosa ugovora o radu)? Zaključak broj 303: Da, rad u zakupu tretira se kao rad u javnim službama. Sukladno članku 81. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni rad u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Sukladno zaključku br. 74. u izračunu osnovne plaće treba uzeti ukupne godine radnog staža.

152

Darovi za djecu

Članak 82.

Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog Nikole.

O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna. Stvarni iznos utvrdit će se najkasnije do 1. studenog.

Dar za djecu ne može se isplatiti u iznosu manjem od 400,00 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se svakom radniku – roditelju djeteta

mlađeg od 15 godina.

Upit - Pozivom na odredbe članka 18-20. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, postavljamo slijedeći upit :

Da li svakom radniku – roditelju, djeteta mlađem od 15 godina koji je zaposlen u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pripada pravo na isplatu dara djeci u prigodu Dana Sv. Nikola s obzirom na stipulaciju stavak 1. članka 82. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da se tu radi o pravu djeteta, a ne pravnu radnika-roditelja. Zaključak br. 238: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 09/05), bolnica je u obvezi isplate dara za djecu prigodom dana Svetog Nikole u iznosu 400.00 kn. Sredstva se isplaćuju svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina (čl. 82. stavak 3, Kolektivnog ugovora). Opća bolnica Nova Gradiška nije isplatila novčani iznos svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina sukladno citiranoj odredbi Kolektivnog ugovora, tj. u slučaju kada su oba roditelja zaposlena u našoj ustanovi, isplaćeno je jednom roditelju, što je u suprotnosti sa citiranom odredbom Kolektivnog ugovora. Na pisani upit ravnatelju Opće bolnice Nova Gradiška zašto nije isplaćeno svakom roditelju, sukladno Kolektivnom ugovoru, nismo dobili odgovor. Neformalno smo usmeno dobili odgovor da to pravo ne pripada za oba roditelja ako su zaposleni u Općoj bolnici Nova Gradiška. Stoga, sukladno članku 18. stavak 3. Kolektivnog ugovora molimo Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, obvezujuće tumačenje odredbi članka 82. Kolektivnog ugovora, tj. da li Opća bolnica Nova Gradiška mora isplatiti svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina dar za djecu predviđenom novčanom iznosu. Zaključak br. 239: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina.

153

Upit – treba li dar za djecu isplatiti djeci koja su mlađa od 15 godina odnosno koja su tijekom 2005. godine navršila 15 godina ili samo djeci koja su na dan 6. prosinca 2005. godine tj. blagdan Sv. Nikole mlađa od 15 godina? Zaključak br. 240: Dar u povodu dana Svetog Nikole pripada svakom djetetu koji na dan 6. prosinca nema navršenih 15 godina života. Upit – ako 2 roditelja rade u zdravstvu odnosno u istoj zdravstvenoj ustanovi da li svaki roditelj ima pravo na isplatu dara za djecu ili samo jedan? Zaključak br. 241: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Molimo za pomoć i odgovor na slijedeće pitanje :

Člankom 82. predviđena je isplata svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina dar u iznosu od 400,00 kn. Ako u zdravstvenoj ustanovi radi bračni par, da li to znači da oba roditelja imaju pravo na isplatu, za isto dijete.

Zaključak br. 242: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Molim tumačenje članka 82. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji se odnosi na darove za djecu prigodom Sv. Nikole.

Naime, u stavku 4. navedeno je da sredstva iz stavka 1. ovog članka se isplaćuju svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Ako oba roditelja rade u istoj ustanovi, da li se ovo pravo odnosi na oba roditelja. U praksi dar za dijete dobiva samo jedan roditelj. Na taj način su djeca roditelja koji radu u istoj ustanovi oštećena za razliku od djece čiji roditelji rade u različitim djelatnostima, jer u tom slučaju svaki roditelj dobije dar od svog poslodavca. Obzirom da dar za djecu nije više uvjetovan zdravstvenim osiguranjem ili poreznom olakšicom nositelja-roditelja, smatram da na dar za djecu imaju pravo oba roditelja i kad su zaposlena u istoj ustanovi. Zaključak br. 243: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Molimo objašnjenje može li poslodavac, s obzirom na članak 82. Kolektivnog ugovora, proizvoljno isplatiti dar u prigodi dana Svetog Nikole samo djeci koja su zdravstveno osigurana preko njihovih zaposlenika ili su na njihovim poreznim karticama ?

154

Zaključak br. 244: Ne, dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina.

Osiguranje

Članak 86.

Poslodavac je dužan osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme

obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Upit - Članak 86. Ugovora: Da li je obveza poslodavca da osigura radnike tijekom 24 sata, pokrivena s policom osiguranja koju zaključuje Ministarstvo financija RH za sve radnike u javnim službama? Zaključak br.73:Obveza poslodavca da osigura radnike tijekom 24 sata pokrivena je s policom osiguranja koju zaključuje Ministarstvo financija RH za sve radnike u javnim službama

Članak 102.

Ovaj Ugovor stupa na snagu ako ga na referendumu kojem je pristupilo najmanje jedna

trećina radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i Zavodu, prihvati natpolovična većina radnika izašlih na referendum, a primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine. Upit - Da li se tumačenja Povjerenstva primjenjuju od dana njihovog donošenja ili se primjenjuju od dana početka primjene Kolektivnog ugovora sukladno odredbi članka 102. Zaključak br.93:Zaključci se primjenjuju od početka primjene Kolektivnog ugovora. Upit - Molim Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora da točno decidira datum primjene zaključka br. 208., s obzirom na ponovno kršenje njegove provedbe. Podsjećam Vas da do dana pisanja ove zamolbe KBC Zagreb nije u cijelosti ispunio svoju obvezu prema djelatnicima u laboratoriju koji rade sa infektima i biološkim materijalom, te raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima, a koja im pripada po odluci Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Zaključak broj 208 i broj 210) od 04. srpnja 2006. godine a verificirano 04.09.2006. godine. Razlika od 4% je isplaćena 29.11.2006. godine. Zaostaci su isplaćeni od dana verifikacije postavljanja upita od strane djelatnika SSS i VŠS iz laboratorija KZZLD, a ne od 01.01.2005. godine od kada je KU na snazi.

155

Odgovoreno. Zaključak br.93. Zaključci se primjenjuju od početka primjene Kolektivnog ugovora.

Terminalogija

Upit - Kako ćemo «prevesti» terminologiju iz Kolektivnog ugovora u sistematizaciju Županijskih i općih bolnica budući da one nemaju klinike i odsjeke? Zaključak br.26: Kolektivni ugovor primjenjuje se u pojedinačnim slučajevima prema pojedinačnim ugovorima o radu.

Zahtjev za izmjenu kolektivnog ugovora Upit - Radna mjesta I. vrste liječnik specijalista infektolog na Odjelu za liječenje AIDS-a ima dodatak 20%.Radna mjesta II. i III. vrste za liječenje AIDS-a imaju dodatak od 25% s 2/3 radnog vremena s tim bolesnicima. Kod I. vrste nije ograničen rad na 2/3 radnog vremena, što smatramo da nije uredu budući liječnik i sestra sačinjavaju jedan tim i morali bi imati iste uvjete? Zaključak br.33: Zahtjevi za izmjenu Kolektivnog ugovora nisu u nadležnosti Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Molimo Vas da slijedom članka 21. Kolektivnog ugovora predložite slijedeće izmjene:

1. Uvesti dodatak na posebne uvjete rada za nezdravstvene radnike na otvorenim izvorima zračenja – 2/3 radnog vremena od 25%

2. Za radna mjesta I. vrste zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja – 2/3 radnog vremena dodatak od 25%

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Obraćam Vam se sa zamolbom da u pregovore sa Vladom RH i resornim ministrom, vezano uz dodatke na uvjete rada uključite i liječnike specijaliste RADIOLOGE U DOMOVIMA ZDRAVLJA, koji su jedini izuzeti od dodatka, a kojeg primaju njihove kolege u svim bolnicama, a ing. medicinske radiologije s kojima dijele radni prostor dobivaju dodatak od 25%. Time su radiolozi u Domovima zdravlja gotovo izjednačeni u primanjima sa svojim inženjerima med. radiologije. Postavljam pitanje ministru u pregovorima:

156

1. Da li su RADIOLOZI U DOMOVIMA ZDRAVLJA IMUNI NA ZRAČENJE KAD RADE U DIJASKOPIJI I U DIRETNOM SU SNOPU ZRAČENJA???

2. Da li su ing. med. radiologije OSJTLJIVI NA ZRAČENJE DOK RADE IZA ZAŠTITNOG ZIDA, ILI ZAŠTITNOG OLOVNOG STAKLA???

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Molimo Povjerenstvo da razmotri prigovor koji se odnosi na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada tj. članak 65. Radi se o glavnim sestrama Klinika i Zavoda i to:

Gl. Sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu, Gl. Sestra Zavoda za plućne bolesti i TBC i Gl. Tehničar Zavoda za radiologiju, Koji ne mogu ostvariti dodatak radnih mjesta II. i III. vrste, stavak 1. i to za slijedeća radna mjesta: - na liječenju aktivne TBC - na primjeni citostatika - na otvorenim izvorima zračenja i - ing. med. radiologije,

iz razloga navedenog u članku 66., a to je da se uvećanja ne mogu kumulirati. Smatramo da se navedeni uvjeti nisu smjeli svrstati u radna mjesta II. i III. vrste, već

izdvojiti u zaseban članak, koji govori o poslovima, odnosno regulira pravo koje proizlazi iz obavljanja poslova na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja. Time bi svi zaposlenici, pa i gl. Sestra Klinike ili Zavoda, mogli ostvariti jednaka prava. Da za to postoje razlozi, potkrijepljujemo time što glavna sestra Klinike odnosno Zavoda nema statično radno mjesto, već većinu radnog vremena provodi u prostorima gdje postoji zračenja ili izloženost infekciji. Tako je na Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu dokazano (službena mjerenja), da nema prostora koji se može izdvojiti od tih opasnosti.

Navodimo kao primjer, upravo gl. Sestru Zavoda za plućne bolesti, koja je unatrag nekoliko godina, profesionalno oboljela od TBC-a. Također treba znati da gl. tehničar Zavoda za radiologiju uz ostalo, radi i sve poslove kao i svi drugi ing. med. radiologije. Iz svega ovoga je proizašao apsurd, da gl. sestra ili tehničar odjela na navedenim radilištima ima (iste ili veće?) plaće od gl. sestre ili tehničara Klinike (odj. sestra 25 + 15% više, a gl. sr. Klinike 40% - u prilogu komparativni prikaz). Ovim izračunom nanesena je nepravda, ne samo za navedene glavne sestre, već su obezvrijeđena radna mjesta gl. – sestra Klinika i Bolnice u cjelosti. Mislimo da položajne dodatke za radna mjesta II. vrste treba valorizirati kroz koeficijente, kao što je učinjeno za radna mjesta I. vrste. Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - Obraćamo Vam se sa molbom da ispravite grešku koja je nastala prilikom donošenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Naime, mi smo okupaciono-radni terapeuti, VŠS, nezdravstveni djelatnici kojima je do potpisivanja granskog kolektivnog ugovora bio priznat dodatak od 6%, jer smo bili svrstani u grupu nezdravstvenih radnika u bolnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja.

Naš djelokrug rada odnosi se isključivo na rad s bolesnicima na bolničkom odjelu.

157

Po ovom ugovoru degradirani smo u skupinu administrativnog i sličnog osoblja s dodatkom od 5%. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Prema članku 65. Kolektivnog ugovora radnika u djelatnosti zdravstva na pojedinim radnim mjestima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. U popisu radnih mjesta koji imaju pravo na takav dodatak pravi se razlika između zdravstvenih i nezdravstvenih radnika. S obzirom na to da posebni štetni uvjeti rada djeluju na sve zaposlene jednako, molimo da date tumačenje o tome da li i nezdravstveni radnici na odjelima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak kao i zdravstveni radnici, na kojim poslovima i koji radnici. Na primjer: Zdravstveni radnici I, II i III vrste koji rade 2/3 radnog vremena na liječenju aktivne TBC imaju po toj osnovi odgovarajući dodatak, ali to nemaju i nezdravstveni radnici na tom odjelu, administrativno osoblje i spremačice. Ovo se isto odnosi i na odjele s otvorenim izvorima zračenja (administratori, spremačice, perači laboratorijskog suđa), rad na patologiji i prosekturi (spremačice i perači laboratorijskog suđa, pomoćni obducenti). Ujedno molimo i odgovor na naš dopis od 18. 3. 2005. godine, koji smo uputi faxom. Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - U svrhu konstruktivne suradnje ovim putem izražavam svoje osobno mišljenje o KU, kao manjkavom. Diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1978. g. u roku, stara sam 50 g. imam 26 godina radnog staža, specijalizirana sam medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom, imam više od 20 g. specijalističkog staža (1983.). Zaposlena sam u ZZJZ Sisačko-moslavačke županije u Službi za medicinsku mikrobiologiju, na mjestu voditelja Službe, a isti mikrobiološki laboratorij vodim već 18 godina. Tijekom tih godina mikrobiološki laboratorij je mijenjao ustrojnu pripadnost (Medicinski centar, Bolnica, Zavod…) ali nikada djelatnost. U mikrobiološkom laboratoriju, osnovna uslužna djelatnost je ciljana mikrobiološka dijagnostika da u korisnom vremenu bakteriološkim tehnikama omogući etiološku dijagnozu bolesti. Liječeni mikrobiolog savjetuje, daje preporuke i mišljenje, educira bavi se znanstvenim istraživanjem, odnosno to je polikliničko-konzilijarna djelatnost. Opća bolnica u Sisku nema svoj bakteriološki laboratorij, kao ni neke druge bolnice u nekim drugim županijama, stoga su korisnici bakterioloških usluga Zavoda, tako je koncipirna dijagnostika kao i prilagođen rad bolnici. Priroda posla, cijelo radno vrijeme u laboratoriju djelatnici s izloženi infektivnom materijalu, biološkim i inim tvarima. Glede svega navedenog KU je dobro zamišljen za radna mjesta II. vrste, razrađeni su njihovi položajni dodaci, ali nije dorađen i nejasan je u dodacima za posebne uvjete rada, uvećanja plaća (?)….. Poglavito je neprihvatljiv za radna mjesta I. vrste prema članku 53. KU jer nisu ugrađeni položajni dodaci u ovaj KU kao ni dodaci za uvjete rata.

158

S tog aspekta liječnici specijalisti mikrobiolozi su oštećeni već samom vrstom ustanove u kojoj rade. U bolnicama, ista priroda posla 16%, a ako su zaposlenici Zavoda 10% dodatak (?!), zatim više od 2/3 radnog vremena rade s infektivnim materijalom, biološki agensi i ino, a nemaju i dodatak od 12% (?!) a ako su još i na rukovodećem položaju?! Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit -Podnosimo žalbu na član 65. KU, koji se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada, jer se osjećamo zakinuti u svojim pravima, te molimo da istu razmotrite.

Kao «nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja», radimo u istim uvjetima kao i zdravstveni radnici. To je poglavito izraženo i specifično u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama, gdje je naglašen koordinirani stručni timski rad svih terapeuta (gdje i mi kao stručni radnici u obavljanju svojih poslova neposredno radimo na psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima i drugim bolesnicima u procesu dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, kako u individualnom, tako i u grupnom radu, radu s obiteljima, u terapijskoj zajednici i dr.).

Stoga predlažemo da se socijalnim radnicima kao i svim drugim nezdravstvenim radnicima koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada poveća, odnosno izjednači sa zdravstvenim radnicima u psihijatriji, i to za radna mjesta I. vrste i za radna mjesta II. vrste (koji su u sadašnjem KU «zaboravljeni».

Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - Molimo Vas da razmotrite našu žalbu na čl. 65. Kolektivnog ugovora koji se odnosi na uvećanje plaća s osnova posebnih uvjeta rada.

Pri tome Vam želimo skrenuti pozornost na činjenicu da su socijalni radnici, psiholozi, defektolozi, radni terapeuti fiskulturnog smjera zdravstveni suradnici (nezdravstveni radnici) koji neposredno rade s psihijatrijskim bolesnicima, te čiji je rad neophodan za neometano i profesionalno odvijanje dijagnostičkih i terapijskih procesa u bolničkim i ambulantnim uvjetima u psihijatrijskim ustanovama.

Unatoč tome je ovaj profil radnika godinama sustavno različito tretiran u odnosu na zdravstvene djelatnika u profesionalnom pogledu i u pogledu plaća. I prema dosadašnjem obračunu plaća su zdravstveni suradnici znatno potplaćeni s obzirom na svoje obrazovanje i znanje, a čl. 65 KU postojeću situaciju dodatno pogoršava.

Naime, iako kao i zdravstveni radnici rade s psihijatrijskim bolesnicima u jednakim uvjetima, suradnici su ovim KU dobili uvećanje plaće od samo 2% na posebne uvjete rada (uz do sada priznatih samo 6%). Radni terapeut fiskulturnog smjera je u još nepovoljnijoj pozicji jer na uvjete rada je dobio samo 5%.

S druge strane neki profili zanimanja u zdravstvenim ustanovama koji ne rade s psihijatrijskim bolesnicima su praktično izjednačeni sa zdravstvenim suradnicima (npr. vatrogasac i kotlovničarr s ATK ispitom imaju 7% na uvjete rada, a ostala radna mjesta I., II., III i IV. vrste 5%).

Stoga s obzirom na gore navedeno, predlažemo izmjenu KU prema čl. 4. u smislu povećanja od 20% kako ovaj profil radnika ne bi bio ponovo zakinut u odnosu na zdravstvene radnike za iste uvjete rada.

159

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit -Defektolozi, logopedi, socijalni radni, sociolog i psiholozi rade na provođenju osnovne zdravstvene djelatnosti tj. neposredno rade s bolesnicima na psihijatriji, alkoholizmu i drugim ovisnostima, u jedinicama intenzivne skrbi, rehabilitaciji, pedijatriji, ginekologiji. Sudjeluju u dijagnostici i liječenju djece i odraslih u grupnom i individualnom radu, obiteljskoj terapiji i rehabilitaciji bolesnika.

Nezdravstveni djelatnici po KU koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade u istim uvjetima sa zdravstvenim djelatnicima, a po ovom kolektivnom ugovoru imaju, bez obzira na kojem odjelu rade, manji postotak na uvjete rada, jer im ovaj KU pruža samo jednu mogućnost od 8% (kao i djelatnicima koji nisu u neposrednom kontaktu s bolesnicima).

Treba uvažiti kategoriju zdravstvenih suradnika u koju pripadaju osobe nemedicinske izobrazbe a aktivno sudjeluju u pružanju dijela zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama (čl. 111. Zakona o zdravstvenoj zaštiti NN 1/97). Smatramo da je potrebno dodati nove kategorije u popis radnih mjesta iz čl. 65. KU koje se odnose na zdravstvene suradnike (VSS, VSŠ), koji sudjeluju u procesu dijagnostike, liječenja, rehabilitacije.

S obzirom na sve gore navedeno predlažemo povećanje do 20%, te uvođenje više kategorije za bodovanje, kako ovaj profil stručnih djelatnika ne bi bio zakinut u odnosu na zdravstvene djelatnike za iste uvjete rada. Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - Pregledom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 8. prosinca 2004. godine utvrđeno je da je došlo do nelogičnosti u dodjeljivanju dodataka na posebne uvjete rada za neka radna mjesta. Molimo Vas da slijedom članka 21. Kolektivnog ugovora predložite slijedeće izmjene:

1. Uvesti dodatak na posebne uvjete rada za NEZDRAVSTVENE RADNIKE NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA – 2/3 radnog vremena od 25%

2. Za radna mjesta I. vrste – ZDRAVSTVENI I NEZDRAVSTVENI RADNIK NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA – 2/3 radnog vremena uvesti dodatak od 25%

Obrazloženje: 1. Uredba o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu od 7.

veljače 2003. godine odredila je u nazivima poslova zaposlenih u zdravstvu koji imaju pravo na dodatak, pod točkom 5. u tabeli – NEZDRAVSTVENI RADNIK NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA dodatak od 20%, kao i svi ostali zdravstveni radnici na otvorenim izvorima zračenja. U ovom Kolektivnom ugovoru ta skupina radnika nije nigdje navedena. Budući da su svi zdravstveni na otvorenim izvorima zračenja dobili dodatak od 25% vjerojatno se potkrala greška. Konkretno, radi se o našim pomoćnim djelatnicima kojima se dodatak sa 20% smanjio na 5%, te su im i tako mala primanja novim Kolektivnim ugovorom još smanjena.

2. Za radna mjesta I. vrste za ZDRAVSTVENE I NEZDRAVSTVENE RADNIKE NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA predviđen je dodatak od 20%. Budući da su svi na otvorenim izvorima zračenja dobili povećanje od 5% u odnosu na prethodne dodatke trebao bi i njima pripasti dodatak od 25%.

160

Nadam se da ćete slijedom Temeljnog načela članka 3. Kolektivnog ugovora naše primjedbe uvažiti i za njih se založiti. Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da razmotrite mogućnost izmjene Kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost i djelatnost zdravstvenog osiguranja, u poglavlju Uvećanje plaća s osnova uvjeta rada, članak 65. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, a koji se odnosi na Radna mjesta II. i III. vrste gdje u točki 6. dodatak zdravstvenim djelatnicima na bolničkom odjelu iznosi 10%, a u točki 7. za zdravstvene djelatnike u laboratoriju i fizioterapeute i tako dalje 8%. U specijalnim bolnicama za fizikalnu medicinu su fizioterapeuti nosioci djelatnosti i smatramo da bi oni trebali biti izjednačeni sa ostalim zdravstvenim djelatnicima na bolničkom odjelu, što znači da za njih predlažemo primjenu dodatak od 10% povećanja. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Obrazloženje: Defektolozi-socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi rade u zdravstvenim ustanovama na provođenju osnovne – zdravstvene djelatnosti tj. neposredno rade s psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima, djecom i omladinom (u dijagnostici, grupnom i individualnom radu, s obiteljima, u terapijskoj zajednici).

Smatramo da je potrebno dodati nove kategorije u popis radnih mjesta iz čl.65. Ku koje se odnose na nezdravstvene radnike (VSS) koji sudjeluju u procesu liječenja, dijagnostike i rehabilitacije.

Nezdravstveni radnici koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade na svim odjelima u istim uvjetima sa zdravstvenim radnicima a po ovom kolektivnom ugovoru imaju bez obzira o kojem se odjelu radi , manji postotak na uvjete rada, jer im ovoj KU pruža samo jednu mogućnost od 8% ( prije je bila 6%)

S obzirom na gore navedeno predlažemo povećanje od 20% kako ovaj profil djelatnika ne bi bio zakinut u odnosu na zdravstvene djelatnike liječnike i medicinske sestre s kojima rade u istim uvjetima.

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Smatramo da su u popisu radnih mjesta neopravdano izostavljena radna mjesta I vrste nezdravstvenih djelatnika koji direktno sudjeluju u analitici laboratorija u Zavodima za javno zdravstvo i nosioci su razvoja i uopće postojanja jedne od osnovnih djelatnosti Zavoda -Zdravstvene ekologije.

Procjenom opasnosti za našu ustanovu koju je obavila tvrtka ''Kontrolbiro'' iz Zagreba , utvrđeno je postojanje specifičnih vrsta opasnosti – biološka opasnost, buka, kemijske štetne i opasne tvari (popis 175 opasnih tvari sa kojima se svakodnevno radi i koje se posebno zbrinjavaju).To je razlog da djelatnici koji rade u takvim uvjetima podliježu obaveznim godišnjim pregledima u sklopu Pravilnika o zaštiti na radu, što smatramo potvrdom specifičnih uvjeta rada. Budući da su ta radna mjesta I vrste izostavljena u Kolektivnom

161

ugovoru, Poslodavci su dovedeni u neugodnu situaciju da različito vrednuju uvjete rada po pojedinim ustanovama. Plaćom za siječanj 2005. g. Poslodavac nas je uvrstio u kategoriju ostala radna mjesta sa dodatkom od 5% na plaću.

Smatramo da time nisu pravilno vrednovani stvarni uvjeti rada, koji su potvrđeni i u aktima naše ustanove. Tražimo da se Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora odredi prema našoj grupaciji ( nezdravstveni djelatnici I vrste u analitici laboratorija Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo), odnosno da se odredi u koju kategoriju pripadamo obzirom na uvjete rada. Radi pojašnjenja, navodimo nekoliko osnovnih elemenata koje obuhvaća rad navedenih djelatnika VSS:

- rad u analitičkim laboratorijima na visoko soficiranim aparatima koji su osim svoje analitičke zahtjevnosti izvori zračenja i emisije štetnih plinova prilikom izgaranja na visokim temperaturama,

- priprema uzoraka koje uključuje ekstrakcije s organskim otapalima i razaranja u agresivnim medijima,

- rad na terenu prilikom uzimanja uzoraka odnosno mjerenja koja obuhvačaju i rad na visini te rad sa štetnim tvarima ,

- rad sa uzorcima koji sadrže patogene i potencijalno patogene mikroorganizme, rad sa čistim kulturama itd.

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Prošlo je 6 mjeseci otkako smo Vam poslali dopis u svezi čl.65 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdr. osiguranja s upitom da li su specijalisti radiolozi zaposleni u PZZ specijalisti i da li su uopće liječnici pošto primjenom rečenog članka primaju dodatak na plaću od 5 % kao i šalterski službenici i pomoćno osoblje u zdravstvu (ne podcjenjujemo ničiji rad!).Do danas nismo dobili nikakav odgovor. S obzirom da istovremeno liječnici specijalisti i nespecijalisti u bolnicama primaju dodatak od 16% ,molimo žurni odgovor zbog čega smo mi radiolozi u PZZ (Domovi zdravlja) diskriminirani, tim više što naš posao uključuje i direktno izlaganje zoni zračenja. Istovremeno naši inženjeri med. radiologije primaju dodatak od 25% na uvjete rada! Još jednom molimo hitno tumačenje zbog čega nama ne pripada dodatak od 16% . Ukoliko i ovog puta Vaš cijenjeni odgovor izostane, morat ćemo tumačenje i zaštitu našeg statusa zatražiti pravnim putem. Prilažemo pisma podrške od strane Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog društva radiologa. Specijalisti radiolozi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije

Odgovoreno. Zaključci broj 116 i 33. Upit - Molimo Vas da razmotrite i uvažite naš zahtjev za izmjenom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Naime, defektolozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi rade u provođenju osnovne zdravstvene djelatnosti neposredno s psihijatrijskim, neurološkim i pedijatrijskim bolesnicima, i to u području dijagnostičke, terapije, poslovima savjetovanja, edukacije i prevencije, i u individualnom i u grupnom radu.

162

Navedeni nezdravstveni djelatnici tj. zdravstveni suradnici, koji direktno sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade u mnogim bolničkim odjelima i ambulantama u uvjetima kao i zdravstveni djelatnici. S obzirom na to, tražimo da se u ovom kolektiv ugovora i za njih predvidi povećanje plaća od 16%. Zaključak br. 169: Upit se prosljeđuje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Upit - U popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, a dio je Kolektivnog ugovora od 8. prosinca 2004. godine nema VMS dijetetičara. Do sada smo bili svrstani u radna mjesta II. i III. Vrste pod rednim brojem 7. – u poliklinikama, te Vas molimo da kod primjene Kolektivnog ugovora budemo u toj skupini. Zaključak br. 174: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za izmjenu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Predmet : zahtjev za uvrštavanje u grupu djelatnika s višim postotkom

dodatka na posebne uvjete rada Kolektivnim ugovorom koji su 8. prosinca 2004. zaključili Vlada RH i sindikati u zdravstvu predviđa se svrstavanje djelatnika u zdravstvu u vrste radnih mjesta te potom u grupe kojima se dodjeljuju različiti postoci dodatka na plaću, a u ovisnosti o uvjetima rada. Pritom su medicinske sestre i tehničari svrstani u II. i III. vrstu. Najnovijom informacijom utvrdili smo da su medicinske sestre i tehničari Hitne medicinske službe bodovani u 5., dakle najnižu grupu. Radi kasnijih komentara navodim pojedine grupe i odgovarajuće postotke na uvjete rada : U 1. grupu (dodatak od 25%) svrstani su zdravstveni radnici u : - intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) - na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena) - na liječenju AIDS-a (2>/3 radnog vremena) - na liječenju aktivne tuberkuloze (2/3 radnog vremena) - na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) - ing. med. radiologije. U 2. grupu (dodatak od 20%) svrstani su zdravstveni radnici : - u HMP (2/3 radnog vremena na terenu) - koji sudjeluju u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite - neurokirurgija i traumatologija - forenzičnoj psihijatriji U 3. grupi (dodatak od 16%) su zdravstveni radnici : - na hemodijalizi - na psihijatriji - na neurologiji i prosekturi - na intrahospitalnim infekcijama - u hitnoj kirurškoj službi U 4. grupi (dodatak od 15%) su zdravstveni radnici : - u patronaži - vozač u HMP U 5. grupi (dodatak od 12%) su zdravstveni radnici (2/3 radnog vremena) :

163

- u hitnoj službi - u rađaoni - na transfuziji - na patologiji zdravstveni i nezdravstveni radnici : (2/3 radnog vremena) - rad s infektima - rad s otrovima - rad na citoskineru ? Prema našim saznanjima, u Hrvatskoj postoji samo jedna jedinstvena, centralna hitna služba, a to je ova naša u KBC-u Rijeka. Sve ili većina ostalih su tzv. specijalističke a to znači da obrađuju samo određene grupe hitnih pacijenata a ne sve. Medicinske sestre i tehničari naše službe su i jedina kategorija medicinskih djelatnika koja je izložena većini navedenih faktora rizika koji su bili i povod privilegiranim koeficijentima i, ne zaboravimo, većem broju dana godišnjih odmora. Pritom, zbog malog broja djelatnika, mi nemamo svog lobija. Smatramo stoga da je svrstavanje tog osoblja gotovo u najnižu grupu više posljedica neznanja negoli svjesnog omalovažavanja iako nas u krajnjoj konzekvenci to duboko vrijeđa. Upravo polazeći od pretpostavke nedovoljnog znanja o specifičnostima prave, centralne hitne služe, pokušat ćemo oslikati svakodnevnicu tih djelatnika s naročitim naglaskom na kako posebnosti tako i stres koji prema našem mišljenju nadilazi stres većine djelatnika u grupama bolje pozicioniranim od naše. Opisat ćemo te posebnosti slijedom opisa radnih mjesta iz kolektivnog ugovora :

1. Zbrinjavajući životno ugrožene bolesnike u najranijoj fazi do smještaja u Jedinice intenzivnog liječenja i operacijske sale obavljamo veći broj složenijih poslova kao i sestre iz intenzivne skrbi ili anestezije (aktivno sudjelovanje pri CPR-u, otvaranje intravenskog puta, davanje intravenske terapije, monitoring i višesatna opservacija. U tijeku je analiza radi dokazivanja redovite, višesatne opservacije (iako u pravilu kraće od 24 sata ali zato ne manje intenzivne). U cilju dokazivanja, prikazat ćemo i opis postupaka koje naše osoblje izvodi a da pritom ti postupci, što je medicinski potpuno opravdano, prema «Popisu dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima» (vremenski i kadrovski normativi koji je izdao Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske) koja uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, također uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava.

2. Svi pacijenti koji se obrađuju u hitnoj službi predstavljaju potencijalnu opasnost za osoblje jer se ne zna ništa o njihovoj medicinskoj povijesti. Npr. politraumatizirani pacijent mora biti endotrahealno intubiran i aspiriran, trebaju mu višestruke infuzije, moraju mu se uzeti mnogobrojni uzorci krvi, mora se uvesti urinarni kateter, moraju se obraditi i previti rane i mora ga se očistiti. Svi ovi postupci predstavljaju veliki rizik od infekcije (AIDS, hepatitis, TBC i sl.) za medicinske sestre i tehničare hitne službe. Slična je situacija kod svjesnih pacijenata sa nespecifičnim simptomima gdje se prilikom prikupljanja dijagnostičkih podataka sestra izlaže velikom riziku od infekcije dok još bolest nije prepoznata. Po prepoznavanju takve infekcije (npr. AIDS) primijećena je tendencija da se pod maskom dodatnih pretraga takvi pacijenti zadrže u hitnoj službi umjesto da se odmah zaprime na neki odjel. Slična situacija je bila i pri izbijanju SARS-a gdje se uglavnom predviđalo da će se pacijent najprije pojaviti u hitnoj službi. S druge strane, ovdje se obrađuju i pacijenti kontaminirani otrovnim tvarima a koji nisu prethodno prošli postupak dekontaminacije kao što je to bio slučaj s masovnim otrovanjem amonijakom.

164

3. U Hitnoj službi radi i rtg snimaona u koju ulazimo i zadržavamo se prateći životno ugrožene bolesnike te se stoga izlažemo i otvorenim izvorima zračenja.

4. Izloženi smo i značajnom riziku od napada alkoholiziranih, psihijatrijskih, drogiranih i drugih agresivnih pacijenata ili članova pratnje o čemu govore i ozljede i oštećenja imovine nastale u takvim napadima. Medicinska sestra u Hitnoj službi prva je koja se brine o takvom pacijentu a zadnja koje će u takvim situacijama bijegom napustiti Hitnu službu jer se mora brinuti o ostalim ugroženim pacijentima. Dodatno napominjemo da se u nedostatku prave «otrežnjavaone», alkoholizirani pacijenti se prividno lakšom povredom glave, uvijek zadržavaju u hitnoj službi radi nadzora jer simptomi teških ozljeda mozga mogu biti zamagljeni simptomima akutne opijenosti alkoholom. Jasno je da ovi pacijenti i kada su mirni, iziskuju pojačani nadzor a ne moramo spominjati kako izgleda višesatni nadzor nad nemirnim i agresivnim alkoholiziranim pacijentom.

5. Gotovo polovica pacijenata u Hitnoj službi su kirurški i to oni teški i najteži; lakše ozljede se samo u radno vrijeme poliklinike prosljeđuju na to mjesto. Stoga medicinske sestre i tehničari u Hitnoj službi obavljaju i poslove «kirurške hitne službe» koja je u navedenom prijedlogu i opet bodovana više.

6. Povrh svega, medicinska sestra zaposlena u Hitnoj službi nije u mogućnosti kontrolirati količinu posla. Dok na ostalim odjelima broj kreveta određuje broj pacijenata, naša su vrata uvijek otvorena. To znači da je količina posla u Hitnoj službi nepredvidiva te su medicinske sestre i tehničari ponovno izložene riziku – riziku od stresa. Ovaj stres uzrokovan je s jedne strane opsegom posla što ga pričinjavaju velik priliv pacijenata izvana i mala propusna moć zbog zauzetosti bolničkih kreveta, a s druge strane životnom ugroženošću pacijenata. Time što u svim tim nepredviđenim slučajevima hitna služba na svojim leđima podnese prvi udar, ostali bolnički odjeli imaju mogućnost prestrojavanja. Ukupno su medicinske sestre i tehničari koji rade u hitnoj službi izloženi velikoj većini rizika koji su navedeni kao razlog povećanom dodatku i većem broju dana godišnjih odmora odgovarajućim grupama djelatnika. Ti su rizici međutim tipični za pojedine etabilirane specijalnosti i u našoj su službi prisutni samo djelomično pa se time omalovažavaju iako u svojoj ukupnosti često nadilaze opterećenje ostalih kategorija koje su zbog toga povoljnije bodovane a u nedostatku lobija što ih sestre drugih specijalnosti imaju, a mali broj sestara Hitne službe KBC-a nema. Stoga je glas tih naših sestara razmjerno tih. Zaključak broj 300: Pitanje se odnosi na prijedlog za izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja a ne tumačenja Kolektivnog ugovora te nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Koeficijent Upit - Da li se medicinska sestra /tehničar ugovorena sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kroz timove sanitetskog prijevoza i tim dežurstva prema Uredbi raspoređuje na: Radno mjesto III vrste – zdravstveni djelatnik u hitnoj službi sa koeficijentom 1,10 ili zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) sa koeficijentom 0,98? Zaključak br.13: Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora u vezi primjene koeficijenata.

165

Upit- Dom zdravlja ima ugovoren:

a. sanitetski prijevoz b. punkt dežurstva (liječnik, sestra i vozač) c. punkt pripravnosti ( liječnik i vozač)

Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 sati. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata. U koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) - do sada je liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1,10, a vozač 0,98.?

Odgovoreno. Zaključak br.13. Upit -Dom zdravlja obavlja hitnu medicinsku pomoć putem 2 standardna tima dežurstva u hitnoj medicinskoj pomoći i 3 standardna tima sanitetskog prijevoza. Da li se vozači u domu zdravlja koji svi prema rasporedu, pored sanitetskog prijevoza obavljaju i hitne intervencije kroz tim dežurstava, prema Uredbi raspoređuju na radno mjesto III vrste: vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći sa koeficijentom 0,98 ili kao Ostala radna mjesta III. vrste sa koeficijentom 0,80?

Odgovoreno. Zaključak br.13. Upit- Koji koeficijent po Uredbi pripada voditelju ekonomskog ili financijskog odsjeka, te voditelju općeg, pravnog i personalnog odsjeka, oba sa VSS, u Domu zdravlja? Odgovoreno. Zaključak br.13. Upit - Vozači koji obavljaju sanitetski prijevoz sudjeluju, prema utvrđenom rasporedu i u pripravnosti te Vas molimo da na nam odgovorite: -da li tim vozačima pripada koeficijent 0,80 (N.N. 112/01 pod d) Radna mjesta III. vrste) ili im pripada koeficijent 0,98 (N.N. 62/02 pod e) Radna mjesta III. vrste, pod 3. vozač (samo u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći)?

Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Dom zdravlja nema organiziranu hitnu medicinsku pomoć kao posebnu službu; već je ona organizirana u obliku DEŽURSTVA I PRIPRAVNOSTI. S HZZO-om imamo sklopljen ugovor o obavljanju djelatnosti: - dežurstvo (1 tim) - pripravnost (1 tim) - sanitetski prijevoz (2 tima).

166

Da li se VOZAČI raspoređuju prema Uredbi na radno mjesto III. vrste – vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći s koeficijentom 0,98 ili na koeficijent 0,80, kao ostala radna mjesta III. vrste?

Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Da li se sudjelovanje u pružanju usluga hitne medicinske pomoći kroz ugovoreni tim dežurstva ima tretirati na način kao da postoji posebna služba hitne medicinske pomoći odnosno da li sama činjenica obveze sudjelovanja u dežurstvu istovremeno znači i veće koeficijente a time i dodatke predviđene Kolektivnim ugovorom na osnovne plaće bez obzira na radna mjesta utvrđena Ugovorom o radu odnosno Rješenjem o rasporedu na određeno radno mjesto (med. sestre, vozači u san. prijevozu). Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Da li se na medicinske sestre u sanitetskom prijevozu koje imaju obvezu dežurstva prema unaprijed utvrđenom rasporedu primjenjuje koeficijent 0,98 (radna mjesta III. vrste 3. zdravstveni djelatnik u PZZ) ili koeficijent 1,10 (radna mjesta III. vrste 1. zdravstveni djelatnik u hitnoj službi) te sukladno tome i dodatak od 6% ili 12,20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Odgovoreno. Zaključak broj 13. i broj 40. Upit - Radnici VSS dipl. ing. kemijsko – tehnološkog fakulteta po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu «Poslovi kemijskih i mikrobioloških analiza – VSS nezdravstveni djelatnik» prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama utvrđen je koeficijent složenosti poslova 1,49 (čl. 3.c. Radna mjesta I. vrste pod 6.c.). Radnica se žali na ovako utvrđeni koeficijent i smatra da bi joj trebalo utvrditi koeficijent 1,71 (čl. 3. c. Radna mjesta I. vrste pod 5.c.) kao medicinskom biokemičaru?

Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Kako Vam je poznato bivša Komisija za tumačenje bivšeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja donosila je Zaključke kojima je pored ostalog pod rednim brojem 143. i 183. neprijeporno utvrdila: «da diplomiranom inženjeru medicinske biokemije pripada osobni dohodak utvrđen za zdravstvenog djelatnika VSS, a ne pripada mu koeficijent ugovornog zdravstvenog djelatnika».

Dana 30. ožujka 2005. godine Hrvatska komora medicinskih biokemičara svojim pismom broj 01-12/03-05, pozivajući se na mišljenje HZZO, dala je tumačenje statusa inženjera medicinske biokemije suprotno narečenim zaključcima.

167

Neprijeporna je činjenica (članak 18. Kolektivnog ugovora) da pravno obvezujuće mišljenje može dati samo zajedničke povjerenstvo, što Vas uljudno i molimo.

Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Upućujemo Vam ovaj dopis u namjeri da se ispravi jedna «nepravda». Naime, prema koeficijentima određenim djelatnicima u zdravstvu (Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama – Narodne novine br. 38 od 27. travnja 2001.) specijalisti medicinske mikrobiologije koji rade u bolnicama već su u startu u boljem položaju glede koeficijenata od izvanbolničkih specijalista medicinske mikrobiologije: njihov osnovni koeficijent je 2,09, a izvanbolničkim mikrobiolozima je koeficijent 2,00/čl. 3.c)-2.c) i 2.f) /

Uredbom o izmjeni uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu – Narodne novine br. 47 od 25. ožujka 2003. određeni su dodaci na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu: specijalisti u bolnicama 16%, specijalisti u dijagnostici za koju je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite + liječenju aktivne TBC 20%, a specijalisti mikrobiolozi u javnom zdravstvu 10%.

Potpuno jednakom riziku od zaraze s: Mycobacterium tuberculosis, HIV-om, virusima hepatitisa B i C, Legionella pneumophila, Chlamydia pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Neisseria meningitidis, Yersinia pestis, Corona virusima (SARS), v.influenzae, vv. Parainfluenzae, virusima hemoragijske vrućice itd. izloženi su i liječnici Odjela za bakteriologiju – pri kontaktu s bolesnicima, oduzimanje briseva i ostalih uzoraka, kao i radu s krvi i izlučevinama – uzorci za mikrobiološku obradu su isti i obrađuju se na jednaki način. Valja naglasiti, da su pretrage na B. anthracis poštanskih pošiljaka sumnjivih na bioterorističku upletenost krajem 2001.g. obavljali upravo liječnici bakteriolozi.

Stoga držimo potpuno opravdanim, da se liječnicima specijalistima medicinske mikrobiologije na Odjelu za bakteriologiju HZZJZ-a izjednači koeficijent s koeficijentom kliničkih mikrobiologa, kao i dodatak na plaće-20%. Zaključak br. 156: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Upit - Prema rješenju o utvrđivanju koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću, koje sam primio 17. ožujka 2005. godine, smatram da nije pravično određen koeficijent složenosti za radno mjesto na koje sam određen na neodređeno radno vrijeme. Također, nije pravično određen dodatak na plaću temeljem kolektivnog ugovora.

Molim gore navedene da daju ispravno tumačenje koeficijenata složenosti poslova i dodatka na plaću temeljem kolektivnog ugovora za radno mjesto specijaliste kirurga sa punim radnim vremenom u specijalističkoj kirurškoj ambulanti i na poslovima općeg i kirurškog stacionara u ispostavi Mali Lošinj Doma zdravlja PGŽ Rijeka.

Napominjem da analizirajući kolektivni ugovor, osobno i od strane konzultiranih pravnih osoba, isti kolektivni ugovor ne razlikuje specijaliste kirurgije u zdravstvenim ustanovama Rijeke, Karlovca, Nove Gradiške, Zagreba i drugih gradova od specijaliste kirurga u zdravstvenoj ustanovi Malog Lošinja – kada je riječ o pravu na koeficijent složenosti poslova i dodatka na plaću.

168

Zaključak br. 181: Povjerenstvo nije nadležno za određivanje koeficijenata.

Pravo po bivšem Kolektivnom Ugovoru

Upit - Postoji li mogućnost umanjenja plaće sukladno broju osiguranika u timu, kao što je ta mogućnost postojala po čl. 54. bivšeg Kolektivnog ugovora. Imamo timove ispod standarda, odnosno na granici minimuma, koji ne ostvaruju glavarinu dostatnu za isplatu punih plaća liječnika i sestre u timu te osnovnih materijalnih troškova ordinacije. Može li Upravno vijeće pravovaljano donijeti Odluku o umanjenju osnovne plaće takovih timova, zbog negativnog poslova zdravstvene ustanove, odnosno zbog činjenice da navedeni timovi ne ostvaruju sredstava potrebna za isplatu punih plaća. Kako postupiti? Zaključak br.86: Kolektivni ugovor ne predviđa mogućnost umanjenja plaće sukladno broju osiguranika u timu.

Nenadležnost Povjerenstva

Upit - Članak 32. Ugovora: Može li zdravstveni radnik raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena u drugoj Ustanovi, (ali ne duže od jedne trećine) temeljem Ugovora o suradnji između svoje matične ustanove i te druge zdravstvene ustanove, a da takav rad nije suprotan članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Zaključak br.64: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora.

Upit - U svezi primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05) molimo Vas da nam odgovorite jesu li sanitarni tehničari, sanitarni inženjeri i diplomirani sanitarni inženjeri zdravstveni radnici? Odgovoreno. Zaključak broj 64.

Upit - Koji članci KU se primjenjuju na obračun plaće i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati, a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta?

Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Molimo tumačenje primjene članka 65. u odnosu na radna mjesta ugovorenog tim HMP u Domu zdravlja ( liječnik, medicinska sestra, vozač)- ugovoreno sa HZZO pet timova HMP sukladno Odluci o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 20058. godinu

169

Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - koji su uvjeti i procedura za stjecanje primarijata? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Kako se u radnoj knjižici regulira kumulativni radni odnos (radim u HZZJZ 4 sata i 4 sata na Medicinskom fakultetu, a u radnoj knjižici mi je od 1995. godine do 2002. godine upisan cjelokupni radni staž u medicinskom fakultetu, a nigdje se ne spominje staž u HZZJZ.

Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Koja je razlika između intenzivne skrbi i intenzivne njege s obzirom na primjenu dodatka – da li se intenzivna skrb odnosi samo na skrb poslije operacije, dok bi intenzivna njega bila samo pojačana njega pacijenta bez obzira na operativni zahvat? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - 2004. godine bila sam na bolovanju 4,5 mjeseca, radi gore navedene dijagnoze te po istom članku imam pravo na jednokratnu pomoć, za bolovanje duže od 90 dana, također u visini 1 proračunske osnovice, koju mi do sada nisu isplatili. Jedino je rješenje sudska tužba putem sindikata, koja za sobom povlači netrpeljivost nadležnih organa, koja se očituje prema ostalim zaposlenicima koji su podnijeli sudsku tužbu putem sindikata za tu istu pomoć (bolovanje duže od 90 dana).

Molim Vas da mi odgovorite da li postoji drugi način za ostvarivanje pomoći koja mi zakonski pripada.

Zaključak br.103: Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije nadležno za rješavanje ovoga upita jer se Kolektivni ugovor primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Upit - Da li je poslodavac dužan namirit dugovanje za protekle 3 godine na ime neisplaćenog dodatka za poslijepodnevni rad prema tumačenju Komisije za tumačenje TKU osnovane 14. 02. 2002.? (Poslodavac nije isplaćivao spomenuti dodatak jer se uvažavalo tumačenje TKU iz 1997.). Odgovoreno. Zaključak broj 103.

170

Upit - Ovim putem Vas molim da mi prikažete svoje očitovanje, odnosno pravno tumačenje PRAVA RADNIKA (ZAPOSLENIKA) NA POMOĆ U SLUČAJU BOLOVANJA DULJEG OD 90 DANA.

Naime zaposlen sam (u stalnom sam radnom odnosu) u Domu zdravlja Drniš, područjna ambulanta primarne zdravstvene zaštite u Kljacima – kao liječnik, voditelj tima obiteljske/opće medicine; a u opseg mojih radnih zadaća ulaze i dežurstva: radnim danima noćna, subotom, nedjeljom i blagdanom 24-satna; prema rasporedu poslodavca. Godine 2003., iz objektivnih razloga, na bolovanju sam proveo sljedeće dane: 15. do 22. kolovoza 2003. godine, te 6. listopada do 31. prosinca 2003. godine, što ukupno broji 93 dana.

Vodeći se TEMELJNIM KOLEKTIVNIM UGOVOROM ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (u daljnjem tekstu: «TKU») iz prosinca 2001. godine, koji je tada bio na snazi, od poslodavca sam pismenim putem tražio pomoć u slučaju bolovanja duljeg od 90 dana na osnovu gore navedenog temeljnog kolektivnog ugovora, članka 62., koji glasi: «Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

- bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice itd.» Pošto poslodavac nije bio u mogućnosti da izađe u susret mom zahtjevu, a usmeno mi

je izjavljeno da na gore navedenu pomoć imam pravo, svoja potraživanja sam pokušao realizirati na Općinskom sudu u Drnišu kod suca gosp. Ljudevita Zoričića. Naime, u gore citiranom izvatku iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe iz 2001. godine, tada važećega, nigdje izrijekom ne piše da bolovanje mora biti u trajanju od 90 dana BEZ PREKIDA., podnio sam tužbu smatrajući da na već navedenu pomoć imam prvo, s obzirom na citirani članak 62. TKU jer je ukupno trajanja mog bolovanja brojilo 93 dana.

Dana 21. ožujka 2005. na zakazanoj raspravi imenovani sudac je članak 62. TKU tumačio u smislu da bolovanje mora biti neprekinuto, a što NE PIŠE IZRIČITO u imenovanom članku, a ni u članku 75. novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz prosinca 2004., a pravomoćnog od siječnja ove godine. Mojim prijedlogom ročište zakazano za 21. ožujka 2005. se dogovorno odgodilo na rok od mjesec dana, zbog mog boljeg upoznavanja s objašnjenjem «spornog» članka, u kojem sam se dužan pismenim podneskom očitovati o tijeku daljnjeg postupka. Ročište glavne rasprave se odložilo na neodređeno vrijeme te će novo biti zakazano pismenim putem nakon što tužitelj, odnosno ja, dostavi pismeni podnesak.

Zbog gore navedenog Vas usrdno molim da mi dostavite malo detaljnije objašnjenje te pravno tumačenje PRAVA RADNIKA NA POMOĆ U SLUČAJU BOLOVANJA DULJEG OD 90 DANA s posebnim, osvrtom na moj slučaj.

Odgovoreno. Zaključak br. 103. Upit - U svezi primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja molim Vas da nam date tumačenje članka 61. KU., a naš upit je: Da li se članak 61. KU odnosi i na plaćanje Posebnog dežurstva u Domu zdravlja – po punktu (za djelatnost opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece)?

Dom zdravlja Beli Manastir ima ugovor sa HZZO-om o obavljanju posebnog dežurstva u Domu zdravlja – po punktu (za djelatnost opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece), te će za 2005. godine HZZO platiti to dežurstvo 136 003,25 kn. Kada se izračun mjesečni prihod po navedenom dežurstvu on iznosi 11 333,60 kn.

171

Ako bi se navedeno dežurstvo plaćalo prema čl. 61. onda bi ukupna naknada koju bi Dom zdravlja Beli Manastir trebao isplatiti na ime tog dežurstva za siječanj 2005. g. iznosila 23 401, 97 kn.

Kako je razlika između prihoda od HZZO-a i izdatka značajna i iznosi 12 068,37 kn, što će za cijelu godinu iznositi oko 144 820,00 kn, koje dom zdravlja Beli Manastir neće moći isplaćivati, ovo pitanje je od velikog značenja za poslovanje Doma. Dom zdravlja Beli Manastir do sada je cjelokupni iznos dobiven za posebno dežurstvo isplaćivao liječničkim timovima, no sada je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja člankom 61. zakomplicirao isplaćivanje naknada za posebno dežurstvo. Zaključak br.146: Navedeni upit nije u nadležnosti Zajedničkog Povjerenstva te će se proslijediti na nadležno postupanje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Upit - Završila sam Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, smjer prehrambeno-sanitarno-kemijski te stekla zvanje dipl.ing. prehrambeno-sanitarne kemije. Nakon toga specijalizirala sam sanitarnu kemiju na Republičkom zavodu za javno zdravstvo u trajanju od 3 godine prema programu Ministarstva zdravstva te položila specijalistički ispit i stekla zvanje specijalista sanitarne kemije.

Završila sam i poslije diplomski studij iz zdravstvene ekologije Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar» u Zagrebu. U zdravstvu radim punih 38,5 godina, a od toga 27 godina imam specijalističkog staža. Internim tumačenjem KU (u našem Zavodu), ali i dobivenim rješenjem – moje radno mjesto specijaliste sanitarne kemije je svrstano u radna mjesta II. i III. vrste (zdravstveni radnik u laboratoriju s dodatkom od 8%).

Mišljenja sam, da bih kao zdravstveni radnik specijalist trebala imati dodatak od 10% kao i liječnici specijalisti u Županijskim zavodima za javno zdravstvo. Zaključak br. 155: Rješenje navedenog pitanja odgađa se za iduću sjednicu te je potrebno odlučiti koga imenovati za neutralnog stručnjaka što se tiče pitanja da li je navedena gospođa zdravstveni radnik. Također, potrebno je uputiti dopis gđi. Karnovšek da precizira na kojem radnom mjestu radi. Upit - Uvidom u Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranja uočili smo previd u svezi dodataka po vrstama.

Radna mjesta I vrste liječnik specijalista infektolog na Odjelu za liječenje AIDS-a ima dodatak 20%.

Radna mjesta II i III vrste za liječenje AIDS-a imaju dodatak od 25% s 2/3 radnog vremena s tim bolesnicima. Kod I vrste nije ograničen rad na 2/3 radnog vremena, što smatramo da nije u redu budući liječnik i sestra sačinjavaju jedan tim i morali bi imati iste uvjete.

U nadi povoljnog rješenja naše zamolbe, unaprijed zahvalne medicinske sestre ODJELA ZA ZARAZNE BOLESTI K.B. SPLIT. Zaključak br. 158: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora.

172

Upit - 3. Kako primijeniti čl. 59. st. 3 GKU s obzirom na zaključak 291. (broj 3) tumačenja Komisije za tumačenje TKU koja imaju snagu TKU-a? Pitanje povoljnijeg prava ? Zaključak br. 161: Pitanje nije usmjereno na tumačenje odredbe članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje spada sanitetski prijevoz 2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu, 3. da li medicinska sestra mora stalo biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta, 4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU, 5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad, 6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno, isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl., 7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši, nakon završetka radnog vremena, 8 kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb- Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni slobodan dan

Upit br. 1. Zaključak br. 184: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2. Zaključak br. 185: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 3. Zaključak br. 186: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Radi rješenja postojećih sporova i nesuglasica o tumačenju Kolektivnog ugovora, poradi poštene njegove primjene MOLIMO da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu, 2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU,

173

3. dužnosti sanitetskog prijevoza, 4. da li vozaču koji je raspoređen na punkt udaljen 30 km dalje izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegova stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva troškove života boravka na terenu, 5. naknada na dežurstvo subotom, nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika.

Upit br. 1. Zaključak br. 192: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 3. Zaključak br. 194: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - U prilogu Vam šaljemo naše primjedbe na Nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (svibanj 2004. g.), a isti smo zahtjev ponovili i 7.7.2004. godine. Zahtjev je upućen i tadašnjem Ministru zdravstva RH, na njegovo traženje. Na spomenute zahtjeve nismo dobili odgovor, niti su oni u sadašnjem Kolektivnom ugovoru uvaženi. Pri našem zahtjevima za promjenu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostajemo i dalje. U najmanju ruku molili bismo očitovanje u vezi sa epidemiološkim poslovima i uvjetima u kojima se oni rade naprama poslovima sa visokim koeficijentima u zdravstvu, a koji se rade u bolničkim uvjetima. Isto tako molimo odgovor zašto je rad epidemiologa na terenu u svim vremenskim uvjetima, sa poznatim i nepoznatim zaraznim bolestima i drugim posebno zahtjevnim poslovima suzbijanja epidemija vrednovan manje od rada bilo kojeg liječnika koji radi u zaštićenim uvjetima bolnice Upit br. 1. Primjedba na Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (svibanj 2004.) Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada Članak 60. U tablicu dodati : Radna mjesta I vrste 1. sa dodatkom od 25% - specijalist epidemiolog na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija Obrazloženje : Radi se o najsloženijim specijalističkim epidemiološkim poslovima uz odgovornost za sprečavanje obolijevanja i umiranja desetaka, a potencijalno i znatno više ljudi. U toku svojeg rada specijalist epidemiolog izložen je visokom razliku od infekcije od poznatih i nepoznatih bioloških agensa, uključivao i potencijalnom biološkom napadu, jer pregledava pacijente, uzima uzorke krvi, stolice, urina, briseve, kao i uzorke iz vanjske sredine. U većini slučajeva medicinska intervencija se obavlja u terenskim uvjetima rada, gdje je osim pacijentima, epidemiolog izložen i nepoznatom izvoru zaraze iz okoline, kao u slučaju zoonoza, legioneloza i dr. U toku ovog posla postoji i izloženost visokim koncentracijama kemijskih agensa visoke toksičnosti (toksične koncentracije dezinficijensa u protuepidemijskim intervencijama na terenu), a nužno intervenira i u slučaju kemijskog

174

incidenta kod grupiranja oboljelih, dok se još ne zna etiološki agens, kao i potencijalnog incidenta s ionizirajućim zračenjem. Ovaj posao je najvećeg stupnja fizičkog napora u uvjetima svih vremenskih prilika i nepogoda, uključivao i rad noću, vikendom i praznikom. U suzbijanju epidemija nužan je neprekidani rad (epidemija legionarske bolesti često zahtjeva 14 h neprekidni rad, a kod velikih objekata i duže, uz istovremeno prelaženje kilometarskih distanci pješice ili nedavni primjer Q-groznice na terenu gradilišta autoceste na -10˚C ili suzbijanje psitakoze uz epidemiološki rad na krovovima zgrade itd.). Svi ovi poslovi obavljaju se na terenu izvan zaštićenih uvjeta zdravstvene ustanove, te mislimo da ovi poslovi trebaju biti kategorizirani više od svih poslova u bolnici, ali s obzirom da nije predviđena veća kategorija u Kolektivnom ugovoru, to predlažemo najvišu navedenu kategoriju od 25%. Radna mjesta II i III vrste

13. sa dodatkom od 25% - zdravstveni i nezdravstveni djelatnik u epidemiologiji na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija

Obrazloženje : kao i gore, sa napomenom da su sanitarni ing. I drugi nezdravstveni radnici dio epidemiološkog tima

6. sa dodatkom 12% nezdravstveni djelatnik na poslovima epidemiologije zaraznih bolesti Obrazloženje kao gore 9. sa dodatkom 8% zdravstveni djelatnik u epidemiološkoj službi koji ne radi na poslovima suzbijanja i sprečavanja zaraznih bolesti. Upit br. 2: Slijedom izdavanja Potvrde o obračunu osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću izdane na temelju Zakona o plaćama u javnim službama (N.N. br. 27/2001), Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (N.N. br. 127/2002)-TKU, Granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja – GKU (N.N. br.9/2005) te ugovora o radu s radnikom i odluke o razvrstavanju, prilažem prigovor na stavku II. toč.2, Dodatak na uvjete rada (radno mjesto I, II, II i IV vrste). Na temelju članka 65. Granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdrav. osiguranja, smatram da moje radno mjesto spada pod radna mjesta II. i III. vrste, grupa 5. (zdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) – rad s infektima i otrovima i time mi pripada dodatak od 12% na uvjete rada. Napominjem da sam svrsta u kategoriju radna mjesta II i III vrste s dodatkom na plaću od ٭ 8%. Pojašnjenje : jedini sam sanitarni inženjer na Odjelu i veliki dio radnog vremena provodim na terenu, na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija, i izložen sam visokom riziku od infekcije od poznatih i nepoznatih bioloških agenasa, uključivo i potencijalnom biološkom napadu, jer uzimam uzroke krvi, stolice, urina, brisove i uzorke iz vanjske sredine (i to sve u terenskim uvjetima rada, gdje sam osim pacijentima izložen i nepoznatim izvorima zaraze iz okoline, kao u slučaju zoonoza, legioneloza i dr. U izvođenju ovog posla postoji i izloženost visokim koncentracijama kemijskih agenasa visoke toksičnosti (toksične koncentracije dezinficijensa u protuepidemijskim intervencijama na terenu), a nužno se intervenira i u slučaju kemijskog incidenta kod grupiranja oboljelih, dok se još ne zna etiološki agens, kao i potencijalnog incidenta s ionizirajućim zračenjem. Ovaj posao zahtjeva i vožnju automobilom bez profesionalnog vozača i sa vozilom koja nema prednost, niti signalno svijetlo (kao vozilo HMP).

175

Ovaj posao je izrazito visokog stupnja fizičkog napora u uvjetima svih vremenskih prilika i nepogoda, uključivo i rad noću, vikendom i praznicima. Svi ovi poslovi obavljaju se na terenu izvan zaštićenih uvjeta zdr. ustanove, te mislim da zbog specifičnosti i složenosti ovih poslova koje radim u sklopu epidemiološkog tima spadam u kategoriju radnika na radu s infektima i otrovima te pripadajućem postotku na uvijete rada. Osim terenskog rada također radim u ambulanti za posebne imunizacije i na zdravstvenom nadzoru osoba koje rade u proizvodnji, prometu i distribuciji namirnica, te zdravstvenom nadzoru povratnika iz zemalja u kojima ima malarije i kolere – (rad sa krvlju, stolicom). Zaključak br. 227: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Stomatološka poliklinika Zagreb, u više je navrata obraćala se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH u svezi rješavanja nedorečenosti i nelogičnosti Uredbe o dodacima na plaće uposlenih specijalista u ustanovi. Stomatološka poliklinika Zagreb se 12.03.2003. i 17.03.2003. godine, a predsjednik Upravnog vijeća 26.05.2003. godine obratili su se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH s prijedlogom rješavanja dodatka na plaću stomatologa specijalista. Također se predsjednik Upravnog vijeća 05.07.2004. godine obratio Ministarstvu s prijedlogom za dopune Uredbe o dodacima na plaće uposlenih specijalista u ustanovi. Ovaj prijedlog dostavljen je i državnom tajniku prof. dr.sc. Velimiru Božikovu, predsjedniku Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivici Babiću, predsjedniku Hrvatske stomatološke komore dr. Željku Zuboviću, predsjedniku Hrvatskog stomatološkog društva prof.dr.sc. Goranu Kneževiću, predsjedniku Zbora liječnika Hrvatske prof. dr. Dubravku Orliću i ravnatelju Udruge poslodavaca u zdravstvu Mili Klepi, dipl.iur. Upravno je vijeće višekratno raspravljalo o Uredbi kao i Kolektivnom ugovoru u kojim se stomatolozi specijalisti spominju samo jedanput i to jedino stomatolog specijalist oralne kirurgije- operater, kojim je jedinom utvrđen dodatak na plaću od 20%. Kako u Stomatološkoj poliklinici Zagreb rade stomatolozi specijalisti gotovo svih stomatoloških specijalizacija, to primjenjivanje spomenute Uredbe sve više i više izaziva opravdano nezadovoljstvo svih ostalih specijalista, kojima se ne isplaćuje nikakav dodatak. Upravno je vijeće, poštujući Zakon, primijenilo navedenu Uredbu i time sve ostale specijaliste lišilo bilo kakav dodatak. Odredba Uredbe o dodatku na plaću od 20% samo oralnim kirurzima favorizira samo jednu stomatološku specijalističku disciplinu, a diskreditira i zanemaruje sve ostale discipline, koje isto tako obavljaju odgovorne, složene, pa i «kirurške» zahvate na zubima i okolnim tkivnim strukturama pacijenata. Molim da odobrite svim ostalim stomatološkim specijalistima isplatu od barem 16%, kako je to učinjeno medicinskim specijalistima u bolnicama. Mislim da sindikat ne bi imao ništa protiv, ako se predloženo ugradi u Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

176

Materijalna pokrića za navedenu isplatu imamo u tekućem poslovanju i time ne bi Ustanovu dovodili u neadekvatno financijsko stanje. Zaključak br. 234:Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Slobodan sam ukazati Vam na neke nepravilnosti koje ste predvidjeli u načinu plaćanja pripravnosti. Pripravnost ste praktički ostavili onakvu kakva je i bila dok smo svi bili zaposleni u domu zdravlja odnosno bolnicama. Međutim, već dugo nije tako jer su mnogi izgurani u primarnu zaštitu kao privatne specijalističke ordinacije ginekologija i porodništvo. U većim gradovima to i nije problem jer se točno razdijelilo što je primarna a što sekundarna ginekologija. Međutim, u domovima zdravlja koji imaju rodilišta iako su ginekolozi po zakonu otišli u primarnu zaštitu, naravno da su morali ostati u pripravnosti i voditi mala rodilišta poput Metkovića, Makarske, Sinja, Imotskog, Đakova itd., a tu bi spadali i Mali Lošinj i Brač. Nije na odmet spomenuti da naše malo rodilište ima više poroda nego bolnička rodilišta poput Knina, Ogulina i Gospića. Ako ostane dobar politički tretman trudnica ubrzo ćemo se vratiti na našu staru mjeru 360-100 poroda. Oprostite možda je uvod prevelik, ali pravi razlog ovog pisma jest taj da mi skrbimo za rodilište 24 sata na dan a plaća nam se minimum od 30% od dežurstva, samo za 16 sati znači od 14,00 – 7,00 ujutro. Tih 16 sati odnosno druga i treća smjena je uredna stvar ako radite u državnoj ustanovi, jer radili u ambulanti s receptima ili porađali ženu vaših 8 sati je vaše radno jutro i plaća vas isti gospodar kako prva tako i preostale dvije smjene. Mi dakle skrbimo 24 sata za malo rodilište, koje je nota bene veće od mnogih bolničkih a dobiveno 30% dežurstava za 16 sati. Lijepo Vas molim da to ispravite te da liječnicima koji su u zakupu kod HZZO-a skrbe se o malom rodilištu pri Domovima zdravlja priznate pripravnost 24 sata i 60% od dežurstva. To nam je jedina šansa da pokažemo Upravnom vijeću i ravnatelju da ta solucija postoji i da bi je trebalo uvažiti. Postavlja se i jedno pošteno pitanje da li nam u velikom-malom rodilištu pripada samo 30% od dežurstava, kad za manji broj poroda u bolnicama kolege primaju puno dežurstava, kad za manji broj poroda u bolnicama kolege primaju puno dežurstvo, a još imaju jednog pripravno za eventualne operacije, i kad ga pozovu daju mu i dežurstvo toga dana. Za spomenuti je da je rodilište Sinj podiglo odavno razinu pripravnosti na 60% od dežurstva. Ukratko, u malim rodilištima vlada potpuna anarhija i neujednačenost velikih razmjera glede primanja i budite sigurni da ni jedno nema isti ili barem ujednačen pristup osnovan na Kolektivnom ugovoru u odnosu na veličinu posla. Što se tiče primanja bolničkih rodilišta mi smo uistinu diskriminirani, a broj poroda je nivo posla. Ne samo broj poroda već smo mi u mnogo većoj opasnosti jer je u smjeni jedan čovjek a Split je 150 km, a Dubrovnik 100 km teške ceste. Što se tiče pomoći na odjelu, za razliku od bolnice koja ima i kirurge i slično, možemo se samo prisjetiti starogrčkog Narcisa i pregledati se u ogledalo.

177

Pored svega sva se mala rodilišta mogu pohvaliti vrlo niskim perinatalnim mortalitetom. To znači da su u strahu velike oči. Ako nas shvatite, a nadam se da hoćete pokloniti će Vam se ginekolozi koji skrbe za malo rodilišta i njihove nadnice za strah neće više biti tako male. Zaključak br. 235:Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - U postupku primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva iz zdravstvenog osiguranja (N.N. br. 9/2005) molimo Vas za pomoć i odgovor na slijedeće pitanje :

- članak 44. i 92. omogućava radnicima odnosno sindikalnim povjerenicima korištenje plaćenog dopusta u trajanju određenog broja dana ovisno o razlogu odsustvovanja. Kako se u ostalim člancima Kolektivnog ugovora kod korištenja prava na odsustvovanje koriste radni dani, pitamo da li se u dva navedena članka radi o propustu u pisanju ili je to namjerno tako propisano.

Zaključak br. 249: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Kod ovog suda u tijeku je parnični postupak u pravnoj stvari tužitelja Franje Gračnera iz Zagreba, Ilica 217 A, kojeg zastupa punomoćnik Ante Vukorepa, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Dom zdravlja Centar, Zagreb, Runjaninova 4, kojeg zastupa punomoćnik Vatroslav Plejić, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate. Za potrebe navedenog postupka potrebno je tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 2/97), ukoliko navedena komisija još uvijek postoji, a s obzirom da je u međuvremenu donesen novi Kolektivni ugovor. Tumačenje je potrebno o sljedećemu: Odredbom čl. 74.naveden KU propisano je : «U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog godina starosti, povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili ostalih bolesti koji uzrok invaliditetu većem od 70%, poslodavac je dužan osiguraniku povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupanja navedenih okolnosti» (ostalo ispušteno kao nepotrebno). Međutim, u mirovinskom osiguranju ne postoji pojam invaliditet, već samo pojam invalidnosti, koji je definiran kao opća nesposobnost za rad i kao profesionalna nesposobnost za rad te pojam tjelesnog oštećenja koje se definira kao gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijela tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li navedeno ili ne uzrokuje invalidnost. Nadalje tjelesno oštećenje se izračunava u postocima, a invalidnost se ne izražava u postotku, i to kako prema sadašnjem, tako i prema ranijim propisima. Stoga Vas molimo da s obzirom na izneseno rastumačite odnosi li se uvjet «invaliditeta većeg od 70% propisan odredbom čl. 74. navedenog KU u stvari na tjelesno oštećenje ili se zaista odnosi na invalidnost (s tim da bi se u potonjem slučaju radio o nemogućim uvjetu). Nadalje za potrebe ovog postupka je potrebno pojašnjenje zaključka Komisije od 08. lipnja 1999. godine, u svezi tumačenja čl. 54. predmetnog KU. Naime, Komisija je u svojem zaključku, između ostalog navela :

178

«Tim koji skrbi za manji broj osiguranika od utvrđenog standarda ostvaruje umanjenu plaću ovisno o ugovoreno broju osiguranika, uvažavajući financijski efekt ugovorene dobne strukture». S tim u vezi pozivamo Vas da pojasnite što znači «uvažavajući financijski efekt ugovorene dobne strukture», odnosno što se pod tim konkretno podrazumijeva uzevši u obzir da je tužitelj u ovom parničnom predmetu dr. stomatolog. Zaključak broj 294: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje kolektivnog ugovora iz 1997. godine. Upit - Na području Ludbreške regije zdravstvenu zaštitu koristi 23 000 stanovnika. Zdravstvene usluge pružaju : 10 timova u djelatnosti opće medicine, 1 tim za zdravstvenu zaštitu predškolske djece, 5 timova hitne medicinske pomoći. Nakon ustrojstva jedinstvenog Doma zdravlja Varaždinske županije zaprimili smo Raspored (Naredbu) o posebnim dežurstvima po punktu u Ludbregu, te dežurali subotom popodne, a nedjeljom i praznikom cijeli dan. Na punktu smo zbrinuli 3 do 6 pacijenata o čemu postoje i službena izvješća. Nakon 3 mjeseca, zbog malog broja pacijenata, punkt se pokazao nepotrebnim, ukinut je, a tu nekolicinu pacijenata zbrinjava tim HMP. Dana 13. prosinca 2004. godine zaprimili smo ponovno raspored o posebnim dežurstvima po punktu (dalje potpisani ravnatelj DZ Varaždinske županije) kojima smo naše suglasnosti primorani raditi u Varaždinu i to u prostorijama HMP. Raspored se odnosi na subote, nedjelje i praznike, a odazvati se moramo timski, tj. Liječnik i sestra. Prisiljeni smo koristiti se svojim receptima i uputnicama, te svojim faksimilom i štambiljom ugovorne ordinacije. Obzirom da na punkt trebamo putovati 30 kilometara, te da zapravo svojim receptima i uputnicama zbrinjavamo tuđu populaciju (naši pacijenti vikendima i praznicima svoje zdravstvene probleme rješavaju na HMP U Ludbregu, a ne u Varaždinu, što se također vidi iz protokola na HMP Varaždin), molimo da nam obrazložite zakonitost takve vrste rada i odgovorite na pitanja koja iz toga proizlaze :

1. Jesmo li dužni raditi tridesetak kilometara udaljeno od svoje ordinacije u prostoru HMP Varaždin i to prekovremeno (napominjemo da s dvije radne subote u mjesecu ispunjavamo 40 satni radni tjedan i da je punkt naš prekovremeni rad)?

2. Da li je u redu da tuđu populaciju zbrinjavamo uputnicama i receptima koje smo kod HZZO-a zadužili za svoje upisane pacijente? Zašto se ekonomska potrošnja lijekova na recept u tom slučaju stavlja na naš teret?

3. U slučaju opravdanosti punkta postavljamo pitanje lokacije istog. Sada ispada da mi obavljamo sve pacijente koji dođu u HMP Varaždin, a 2 tima HMP primaju samo vanjske pozive. Punkt nedjeljom obaviti stotinjak pacijenata, a 2 tima HMP-i su neiskorištena. Prema tome, koja je raspodjela posla na punktu i tko o tome odlučuje? Naime, osim stanja koja nisu hitna, na punkt dolaze i pacijenti s infarktom, u astmatskom statusu, hipertenzivne krize, psihički dekompenzirane osobe…,a sve njih zbrinjavamo mi dok ih HMP samo vozi do 3 minuta udaljene bolnice. Budući da se HMP ogradila od punkta slijedi pitanje : što mi zakupci iz Ludbrega imamo s populacijom zakupaca Varaždina? Ako je taj punkt potreban neka obavljaju liječnici Varaždina i okolice čiji pacijenti tu dolaze.

4. Jedno od najvažnijih naših pitanja je pitanje plaćanja našeg prekovremenog rada čiji jedan sat rada iznosi 103 kune bruto po timu (liječnik i sestra), bez obzira radi li se o suboti, nedjelji ili prazniku.

179

a) Da li je ovakva satnica u skladu sa Zakonom o radu, tj. Imamo li pravo na dodatak za rad subotom, nedjeljom i praznikom ?

b) Imamo li pravo na putne troškove za liječnika i sestru? c) Da li nam netko može nametnuti prekovremeni rad van naše ordinacije bez

našeg pristanka za tako nisko plaćenu satnicu? d) Da li smijemo zakidati sestru za sve navedeno što je suprotno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru (Naime, sestre u timu traže od liječnika kao jedinog svog poslodavca isplatu prekovremenog rada, dodatak na rad subotom, nedjeljom i praznikom, te putne troškove)? Možemo li mi kao poslodavci raskinuti Ugovor o radu sa sestrom koja ne pristaje na rad na punktu pod uvjetima suprotnim Kolektivnim ugovoru i Zakonu o radu

5. Koje su sankcije po nas ako se uz sva gore neriješena pitanja ne odazivamo na punkt? Da li nam HZZO može raskinuti Ugovor?

Pacijenti naše regije su zbog svega ovoga zakinuti jer njihovo trošimo na druge, a mi smo s ovako podcijenjenim radom frustrirani, nezadovoljni i ogorčeni, te očekujemo vaše razumijevanje za naša pitanja, kako bi i mi i pacijenti bili zadovoljniji ovim našim zdravstvenim sustavom gdje se za sad točno ne zna tko je za što nadležan, tko samo sastavlja rasporede, tko plaća, tko te može kazniti, koga se može pozvati na odgovornost za donošenje odluka poput ovakvih i sličnih prisilnih punkt dežurstava. Zaključak broj 298: Pitanje organizacije rada nije u nadležnosti Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Upit - Obraćamo Vam se u nadi da ćete nam pomoći u rješavanju problema koji je nastao vezano za Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (u daljnjem tekstu Uredba) koju je donijela Vlada RH na sjednici održanoj 2001. godine na temelju članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Iz nama nepoznatog razloga u Uredbi nedostaje naziv radnog mjesta liječnika u hitnoj medicinskoj pomoći i tom nazivu pripadajući koeficijent, dok nazivi i koeficijenti za medicinsku sestru u hitnoj medicinskoj pomoći te vozača u hitnoj medicinskoj pomoći postoje. Zbog nepostojanja adekvatnog naziva, odnosno koeficijenta za doktore medicine zaposlene isključivo na poslovima liječnika u HMP-i Upravno vijeće Doma zdravlja primorsko goranske županije je spomenutim liječnicima dodijelilo koeficijent koji se odnosi na zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme. NAZIV RADNIH MJESTA PREMA UREDBI KOEFICIJENT - zdravstveni djelatnik VSS 1,71 - ugovorni zdravstveni djelatnik primarne z.z. VSS 1,85 - medicinska sestra u HMP SSS 1,10 - medicinska sestra u općoj medicini SSS 0,92 - vozač u HMP VKV 0,98 Hitne pomoći koje su formirane pri samostalnim domovima zdravlja a sada ispostavama Doma zdravlja PŽG-e su Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći priznate su kao hitne medicinske pomoći. Djelatnici tih hitnih medicinskih pomoći su isključivo u tim službama. Analogijom kojom su medicinske sestre HMP dobile više koeficijente od sestara u ordinacijama opće medicine (obzirom na veću

180

složenost poslova) smatramo da i liječnici HMP-e zavrjeđuju viši koeficijent od ugovornih liječnika opće medicine (ni u kom slučaju manji). Unatoč postojanja mogućnosti da se liječnicima HMP Delnice, Crikvenica, Opatija, Krk, Mali Lošinj i Rab dodijeli i viši koeficijent od 1,71, Upravno vijeće Doma zdravlja PŽG-e to nije učinilo zbog nepostojanja pravne osnove. Isti problem imaju i liječnici HMP u ostalim županijama. Iako svi obavljamo iste poslove, različito smo ocijenjeni koeficijentima složenosti poslova. Visina istih je uglavnom određena voljom ravnatelja odnosno upravnih vijeća ustanova. To je sve moguće upravo iz razloga što u Uredbi ne postoji radno mjesto liječnika u HMP i njemu pripadajući koeficijent. Stoga Vas molimo da svojim utjecajem doprinesete uvrštavanju naziva radnog mjesta i koeficijenta složenosti poslova VSS zdravstvenog djelatnika u HMP u Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama. POTPISNICI: HMP Delnice HMP Krk HMP Rab HMP Mali Lošinj HMP Opatija HMP Crikvenica Zaključak broj 299: Pitanje nije u nadležnosti ovog Povjerenstva Upit - Kolektivnim ugovorom koji su 8. prosinca 2004. zaključili Vlada RH i sindikati u zdravstvu predviđa se svrstavanje djelatnika u zdravstvu u vrste radnih mjesta te potom u grupe kojima se dodjeljuju različiti postoci dodatka na plaću, a u ovisnosti o uvjetima rada. Pritom su medicinske sestre i tehničari svrstani u II. i III. vrstu. Najnovijom informacijom utvrdili smo da su medicinske sestre i tehničari Hitne medicinske službe bodovani u 5., dakle najnižu grupu. Radi kasnijih komentara navodim pojedine grupe i odgovarajuće postotke na uvjete rada : U 1. grupu (dodatak od 25%) svrstani su zdravstveni radnici u : - intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) - na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena) - na liječenju AIDS-a (2>/3 radnog vremena) - na liječenju aktivne tuberkuloze (2/3 radnog vremena) - na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) - ing. med. radiologije. U 2. grupu (dodatak od 20%) svrstani su zdravstveni radnici : - u HMP (2/3 radnog vremena na terenu) - koji sudjeluju u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite - neurokirurgija i traumatologija - forenzičnoj psihijatriji U 3. grupi (dodatak od 16%) su zdravstveni radnici : - na hemodijalizi - na psihijatriji - na neurologiji i prosekturi - na intrahospitalnim infekcijama - u hitnoj kirurškoj službi U 4. grupi (dodatak od 15%) su zdravstveni radnici : - u patronaži - vozač u HMP U 5. grupi (dodatak od 12%) su zdravstveni radnici (2/3 radnog vremena) : - u hitnoj službi

181

- u rađaoni - na transfuziji - na patologiji zdravstveni i nezdravstveni radnici : (2/3 radnog vremena) - rad s infektima - rad s otrovima - rad na citoskineru ? Prema našim saznanjima, u Hrvatskoj postoji samo jedna jedinstvena, centralna hitna služba, a to je ova naša u KBC-u Rijeka. Sve ili većina ostalih su tzv. specijalističke a to znači da obrađuju samo određene grupe hitnih pacijenata a ne sve. Medicinske sestre i tehničari naše službe su i jedina kategorija medicinskih djelatnika koja je izložena većini navedenih faktora rizika koji su bili i povod privilegiranim koeficijentima i, ne zaboravimo, većem broju dana godišnjih odmora. Pritom, zbog malog broja djelatnika, mi nemamo svog lobija. Smatramo stoga da je svrstavanje tog osoblja gotovo u najnižu grupu više posljedica neznanja negoli svjesnog omalovažavanja iako nas u krajnjoj konzekvenci to duboko vrijeđa. Upravo polazeći od pretpostavke nedovoljnog znanja o specifičnostima prave, centralne hitne služe, pokušat ćemo oslikati svakodnevnicu tih djelatnika s naročitim naglaskom na kako posebnosti tako i stres koji prema našem mišljenju nadilazi stres većine djelatnika u grupama bolje pozicioniranim od naše. Opisat ćemo te posebnosti slijedom opisa radnih mjesta iz kolektivnog ugovora :

1. Zbrinjavajući životno ugrožene bolesnike u najranijoj fazi do smještaja u Jedinice intenzivnog liječenja i operacijske sale obavljamo veći broj složenijih poslova kao i sestre iz intenzivne skrbi ili anestezije (aktivno sudjelovanje pri CPR-u, otvaranje intravenskog puta, davanje intravenske terapije, monitoring i višesatna opservacija. U tijeku je analiza radi dokazivanja redovite, višesatne opservacije (iako u pravilu kraće od 24 sata ali zato ne manje intenzivne). U cilju dokazivanja, prikazat ćemo i opis postupaka koje naše osoblje izvodi a da pritom ti postupci, što je medicinski potpuno opravdano, prema «Popisu dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima» (vremenski i kadrovski normativi koji je izdao Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske) koja uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, također uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava.

2. Svi pacijenti koji se obrađuju u hitnoj službi predstavljaju potencijalnu opasnost za osoblje jer se ne zna ništa o njihovoj medicinskoj povijesti. Npr. politraumatizirani pacijent mora biti endotrahealno intubiran i aspiriran, trebaju mu višestruke infuzije, moraju mu se uzeti mnogobrojni uzorci krvi, mora se uvesti urinarni kateter, moraju se obraditi i previti rane i mora ga se očistiti. Svi ovi postupci predstavljaju veliki rizik od infekcije (AIDS, hepatitis, TBC i sl.) za medicinske sestre i tehničare hitne službe. Slična je situacija kod svjesnih pacijenata sa nespecifičnim simptomima gdje se prilikom prikupljanja dijagnostičkih podataka sestra izlaže velikom riziku od infekcije dok još bolest nije prepoznata. Po prepoznavanju takve infekcije (npr. AIDS) primijećena je tendencija da se pod maskom dodatnih pretraga takvi pacijenti zadrže u hitnoj službi umjesto da se odmah zaprime na neki odjel. Slična situacija je bila i pri izbijanju SARS-a gdje se uglavnom predviđalo da će se pacijent najprije pojaviti u hitnoj službi. S druge strane, ovdje se obrađuju i pacijenti kontaminirani otrovnim tvarima a koji nisu prethodno prošli postupak dekontaminacije kao što je to bio slučaj s masovnim otrovanjem amonijakom.

3. U Hitnoj službi radi i rtg snimaona u koju ulazimo i zadržavamo se prateći životno ugrožene bolesnike te se stoga izlažemo i otvorenim izvorima zračenja.

182

4. Izloženi smo i značajnom riziku od napada alkoholiziranih, psihijatrijskih, drogiranih i drugih agresivnih pacijenata ili članova pratnje o čemu govore i ozljede i oštećenja imovine nastale u takvim napadima. Medicinska sestra u Hitnoj službi prva je koja se brine o takvom pacijentu a zadnja koje će u takvim situacijama bijegom napustiti Hitnu službu jer se mora brinuti o ostalim ugroženim pacijentima. Dodatno napominjemo da se u nedostatku prave «otrežnjavaone», alkoholizirani pacijenti se prividno lakšom povredom glave, uvijek zadržavaju u hitnoj službi radi nadzora jer simptomi teških ozljeda mozga mogu biti zamagljeni simptomima akutne opijenosti alkoholom. Jasno je da ovi pacijenti i kada su mirni, iziskuju pojačani nadzor a ne moramo spominjati kako izgleda višesatni nadzor nad nemirnim i agresivnim alkoholiziranim pacijentom.

5. Gotovo polovica pacijenata u Hitnoj službi su kirurški i to oni teški i najteži; lakše ozljede se samo u radno vrijeme poliklinike prosljeđuju na to mjesto. Stoga medicinske sestre i tehničari u Hitnoj službi obavljaju i poslove «kirurške hitne službe» koja je u navedenom prijedlogu i opet bodovana više.

6. Povrh svega, medicinska sestra zaposlena u Hitnoj službi nije u mogućnosti kontrolirati količinu posla. Dok na ostalim odjelima broj kreveta određuje broj pacijenata, naša su vrata uvijek otvorena. To znači da je količina posla u Hitnoj službi nepredvidiva te su medicinske sestre i tehničari ponovno izložene riziku – riziku od stresa. Ovaj stres uzrokovan je s jedne strane opsegom posla što ga pričinjavaju velik priliv pacijenata izvana i mala propusna moć zbog zauzetosti bolničkih kreveta, a s druge strane životnom ugroženošću pacijenata. Time što u svim tim nepredviđenim slučajevima hitna služba na svojim leđima podnese prvi udar, ostali bolnički odjeli imaju mogućnost prestrojavanja. Ukupno su medicinske sestre i tehničari koji rade u hitnoj službi izloženi velikoj većini rizika koji su navedeni kao razlog povećanom dodatku i većem broju dana godišnjih odmora odgovarajućim grupama djelatnika. Ti su rizici međutim tipični za pojedine etabilirane specijalnosti i u našoj su službi prisutni samo djelomično pa se time omalovažavaju iako u svojoj ukupnosti često nadilaze opterećenje ostalih kategorija koje su zbog toga povoljnije bodovane a u nedostatku lobija što ih sestre drugih specijalnosti imaju, a mali broj sestara Hitne službe KBC-a nema. Stoga je glas tih naših sestara razmjerno tih. Zaključak broj 300: Pitanje se odnosi na prijedlog za izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja a ne tumačenja Kolektivnog ugovora te nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Umirovljen sam od 01.01.2005. godine. Iste godine započeo sam godišnji odmor od 5 dana. U XII mjesecu 2004. godine htio sam koristiti preostali dio odmora ali je jedna kolegica otišla na porodiljno bolovanje i zamoljen sam zbog potrebe službe i praznika da radim do kraja mjeseca. Preostali godišnji mi nikada nije isplaćen iako sam uputio zamolbu ravnateljstvu. Od 14.01.2005. primljen sam na posao sa ugovorom koji je obnavljan svakog mjeseca do današnjeg dana. Svakog mjeseca sam imao 9-11 dežurstava i nakon dežurstva nisam koristio slobodan dan. Molim za pravni savjet po obje točke i ako sam po jednoj ili po drugoj imao pravo, kako da se dalje ponašam. Zaključak br.305: Pitanja nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

183

Upit - Tumačenje članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja: - Naknada za trošak prijevoza Obraćamo Vam se s molbom za tumačenje članka 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja a u svezi naknade troškova prijevoza za radnika Starčević Gojka. Prilikom preuzimanja Higijensko-epidemioloških službi na području Istarske županije, za rad u ispostavi Higijensko-epidemiološke službe u Umagu zaključen je 02. siječnja 1998. godine Ugovor o radu broj:02/02-9/1-98 s doktorom medicine Gojkom Starčevićem čija je adresa stanovanja bila Novigrad. Imenovani liječnik se dana 04. veljače 2005. godine preselio u drugu županiju – Rijeka, te sada putni troškovi iznose 2.144,00 kuna mjesečno, a o čemu je priložio potvrdu ISTRA-PROMETA d.o.o. Umag. Molimo Vas stručno tumačenje da li smo obvezni nadoknaditi troškove prijevoza u drugu županiju radniku Starčević Gojku budući je u momentu zaključenja Ugovora o radu njegova adresa bila Novigrad. Također molimo odgovor kako postupiti s obzirom na različite informacije prometnih kuća da je od mjesta stanovanja Rijeka do mjesta rada Umag udaljenost 99 do 101 kilometara. Zaključak br.306: Pitanje nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Predmet: Dodatak na plaću s osnova prava na rad na pojedinim radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. Upit: Na koji način odrediti dodatak medicinskom tehničaru u depou medicinske opreme u ustanovi za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, koji ima IV stupanj stručne spreme i položen stručni ispit, te je zbog potrebe poslodavca školovan i za rukovaoca postrojenja pod visokim pritiskom ATK? Pojašnjenje: Na navedenom radnom mjestu dodijeljen je dodatak od 5% sukladno KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja članak 65. Međutim, navedeni djelatnici (troje) su uz potrebito medicinsko obrazovanje završili i školu za rukovaoce postrojenja pod visokim pritiskom ATK. Važniji dijelovi njihovog posla sastoje se od svakodnevnog izdavanja i pripremanja oprema za vozila HMP što uključuje:

- opskrba kisikom vozila HMP, svakodnevno punjenje boca kisikom, održavanje punionice i postrojenja za opskrbu kisikom

- provjeru ambul kofera te pranje i dezinficiranje saugera, laringoskopa i ostale opreme u koferima

- provjera defibrilatora, punjenje istih (baterije, gel, EKG papir, kontakti za elektrode itd.)

- provjera i pripremanje UKV uređaja te punjenje baterija za iste Dotični su također svakodnevno u dodiru s infektivnim i zaraznim otpadom kroz pranje i dezinfekciju opreme koja se koristi u radu HMP. I koja se odlaže u posebno označene posude. S obzirom da dodatak od 5% dobivaju svi radnici, a rad ovih djelatnika je specifičan i stručan, mišljenja smo da bi trebalo razmotriti i iznaći rješenje te im dodijeliti veći dodatak na uvjete kao kumulativ dodatka za poslove koje obavljaju. Zaključak br. 312: Pitanje nije predmet tumačenja Kolektivnog ugovora.

184

Upit - Sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 38/01), VSS zdravstveni djelatnici magistri i doktori znanosti svrstani su u položaje odnosno radna mjesta sa odgovarajućim koeficijentom ( VSS zdravstveni djelatnik dr.sc. u bolnici sa koeficijentom 2,22, i VSS zdravstveni djelatnik mr.sc. u bolnici sa koeficijentom 2,02.). Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike (NN 33/03), utvrđeno je da se osnovna plaća zaposlenika uvećava za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti. Da li liječnici specijalisti mr.sc. i dr.sc. u bolnici koji su temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 38/01) dobili odgovarajući koeficijent s osnova doktorata odnosno magisterija, imaju pravo i temeljem Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike (NN 33/03), na uvećanje osnovne plaće za 8% odnosno 15%? Zaključak broj 326: Pitanje nije u nadležnosti Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Upit - Molimo tumačenje po slijedećim pitanjima: 1. Može li radnik u slobodnom danu nakon dežurstva biti u pripravnosti? (Poznat nam je odgovor pod br. 107. od dana 09.05.1997. godine od Komisije za tumačenje KUG za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja). 2. Može li radnik iza dana pripravnosti slijedeći dan biti u dežurstvu? Zaključak broj 400: Organizacija rada nije u nadležnosti ovog Povjerenstva Upit - Da li je poslodavac dužan isplatiti zaposlenicima zatezne kamate u slučaju prekoračenja roka iz stavka 1. članka 56.? Ako je, u kolikom iznosu? Zaključak broj 345: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora na navedeno pitanje. Upit - Nadam se da je Povjerenstvo prije sastavljanja Kolektivnog ugovora bilo upoznato sa činjenicom da je školska medicina od 1998. godine postala preventivna djelatnost u Zavodu za javno zdravstvo. Ovaj podatak bitan je zato što mi sav svoj plan i program obavljamo na terenu, u školama, a nekad u vrlo teškim i neprihvatljivim uvjetima, a do te škole mi moramo doputovati i nekad se voziti i po 50 km u jednom smjeru, a po zimi i snijegu to je jako naporno i opasno i onda nakon te vožnje moramo davati terapiju i pregledavati djecu i paziti da sve bude napravljeno profesionalno i sigurno za djecu. O našem prevelikom normativu (5700 djece) je uzaludno raspravljati, doći svakom djetetu u školu, i nestvarno je da je isti normativ u gradu gdje timovi ne putuju i sve svoje aktivnosti obavljaju u ambulantama gdje im djeca dolaze na sistematske preglede i cijepljenja. Međutim, mi liječnici specijalisti školske medicine koji 100% svojih aktivnosti provode na terenu, znači svaki dan putujemo do svojih odredišta, i još obavljamo posao u školi, nekad u prašnjavim, hladnim učionicama, a ne u ordinaciji, ne možemo prihvatiti da imamo isti dodatak na posebne uvjete rada kao i ostali liječnici u Zavodima za javno zdravstvo (spec. epidemiolozi i spec. mikrobiolozi) koji jako rijetko obavljaju svoj posao izvan svojih

185

ordinacija i ne idu na teren. Nemam ništa protiv navedenih kolega, i njihovih 10% na uvjete rada, ali za nas je isti taj postotak neprihvatljiv. Liječnici spec. epidemiolozi su čak i navedeni u Kolektivnog ugovoru ako su 2/3 radnog vremena na terenu, a mi smo navedeni kao «liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima». Mi smo izjednačeni sa liječnicima koji rade u raznim državnim zavodima koji ne idu na teren i rade u svojim ordinacijama i prostorima. Svjesna sam činjenice da naš dodatak ne može biti kao spec. neurokirurga i drugih operatera, ali mislim da nas se trebalo staviti u istu grupu sa liječnicima u HMP koji su dobili dodatak od 20%. Mi smo više na terenu od liječnika u HMP, osim toga sami vozimo na teren, a ne izjednačavajući teškoću i stres rada u HMP, mislim da je isti stres u pitanju kada 50 km od bolnice u selu bez ambulante, cijepite djecu, a osim anti šok terapije nemate opremu kao u automobilima HMP. Jednako tako svjesna sam da ste se pri sastavljanju novog Kolektivnog ugovora vodili mišlju da je školska medicina u ZZJZ i radi u svojim ambulantama, ali više od 50% timova u RH radi na terenu, a nemamo ni terenski dodatak ni bilo koji drugi način uvažavanja naših teških uvjeta rada. Pokušajte zamisliti da jedan naš tim godišnje na terenu aplicira 4500 cijepljenja a da ne nabrajam ostale sistematske preglede, zdravstveni odgoj i ostalo. Nama je radno mjesto škola, a to nikako ne može biti u opisu radnog mjesta kao što nam se kaže. U našoj Vukovarsko-Srijemskoj županiji ima 105 osnovnih i srednjih škola, a 90% su na udaljenosti većoj od 20 km. Ako već ne možemo imati dodatak kao liječnici u HMP ako su 2/3 radnog vremena na terenu, onda smo mogli biti svrstani u grupu koja je dobila 16%, kao «zdravstveni radnik specijalist u bolnici i zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici». Nepravda je tim veća jer u HMP uglavnom rade liječnici bez specijalizacije, a mi svi liječnici u školskoj medicini u ZZJZ na području cijele Hrvatske smo specijalisti. O ovom problemu obratila sam se i gosp. Ministru, i njegov mi je zamjenik savjetovao da se obratim Vašem Povjerenstvu. Budući da je teško znati kako je u tuđim cipelama hodati, voljela bih da netko iz Vašeg Povjerenstva dođe k nama i provjeri sve činjenice koje sam navela kao problem. Ne mogu shvatiti da je u patronaži zdravstveni radnik u HMP dobio 15%, vozač u HMP 15%, a ja se sama vozim na teren, i zdravstveni radnik u HMP 20%, a mi liječnici specijalisti u školskoj medicini koji smo svaki dan na terenu 10%. Vjerujem da se nepravda može ispraviti, jer mi ne tražimo ništa što nas ne pripada, već želimo adekvatno vrednovanje naših teških uvjeta rada i terena. Nepravda se može ispraviti, samo treba dobre volje. Ostali liječnici u RH koji rade u školskoj medicini a ne putuju na teren nisu tako pogođeni, i bez obzira što smo ista služba, mislim da se pozornost treba uputiti prema nama koji smo na terenu i treba napraviti tu razliku. Zaključak broj 349: Rješavanje ovog upita nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Da li je poslodavac dužan zaposlenicima koji dežuraju po članku 60. KU osigurati prehranu (ručak i večeru) ukoliko ustanova ima kuhinju koja kuha za bolesnike na stacionarnom liječenju a posebno ako unutar iste ustanove ne postoji nikakva kantina ili restoran društvene prehrane? Zaključak broj 358: Nije predmet tumačenja Kolektivnog ugovora. ( 5 ZA 1 PROTIV) IZDVOJENO ???????? Upit - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog obrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i

186

zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita.

Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU). Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela. U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio – svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd.

U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama. Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi.

Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima.

Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva… Upit – 2. Kako jedan poslodavac kao što je veliki KBC-Zagreb može toliko vremena na poštivati odluku ove Komisije i ne provoditi je u djelo, te tražiti izdvajanje pojedinih laboratorija? Upit – 3. Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? ??? Zaključak br. 210 Zaključak br. 163: Potrebno je za iduću sjednicu dobro pogledati pitanja i odgovore i ustanoviti o kojim se svim djelatnicima radi. Zaključak br. 164: Kao Povjerenstvo zaprimili smo Upit 1 te vezano uz mišljenje dr. Topić upućujemo joj dopis sa upitom da li se njezino mišljenje odnosi na specijalni dio laboratorija. Zaključak br. 165: Gđa. Elizabeta Topić određuje se kao neutralni stručnjak. Zaključak br. 166: Upiti 2. i 3. riješit će se kada stigne odgovor dr. Topić.

187

Zaključak br. 224: Zaključak br. 207. «Odgađa se za sljedeću sjednicu Povjerenstva» briše se.