NANSEN DIJALOG CENTAR SARAJEVO SAFERWORLD

OSTAVLJANJE PROLOSTI ZA SOBOM

: STAJALITA MLADIH U BOSNI I HERCEGOVINI

Ostavljanje prolosti za sobom

Oujak 2012.

Stajalita mladih u Bosni i Hercegovini

NANSEN DIJALOG CENTAR SARAJEVO i Saferworld

Saferworld The Grayston Centre 28 Charles Square London N1 6HT UK

Tel.: +44 (0)20 7324 4646 Fax: +44 (0)20 7324 4647 Email: general@saferworld.org.uk Web: www.saferworld.org.uk

Registered charity no. 1043843 A company limited by guarantee no. 3015948

Nansen Dialogue Centre Sarajevo Hakije Kulenovica 10 71000 Sarajevo Bosnia i Herzegovina

Tel./Fax: +387 (0)33 556 845 Email: office@ndcsarajevo.org Web: www.ndcsarajevo.org

ISBN 9781904833789

Nansen dijalog centar je neprofitna, nevladina organizacija koja za cilj ima

doprinijeti razvoju demokratskih praksi i sprjeavanju i rjeavanju konflikta

u Sarajevu i irom Bosne i Hercegovine stvarajui dijalog izmeu etniki i

nacionalno podijeljenih grupa.

Saferworld radi na sprjeavanju i smanjivanju nasilnog konflikta i

promidbi pristupa sigurnosti zasnovanim na suradnji. Radimo sa vladama,

meunarodnim organizacijama i civilnim drutvom da bismo ohrabrili i

podrali djelotvorne politike i prakse zagovaranjem, istraivanjem i

razvijanjem politika te podravanjem djelovanja drugih sudionika.

SLIKA NA NASLOVNICI: Slika pokazuje performans mladog ovjeka na prometnim ulicama Sarajeva u svrhu sakupljanja novca za uee njihove grupe na regionalnom plesnom takmienju. nino vadakaria

IZVJETAJ

Ostavljanje prolosti za sobomStajalita mladih u Bosni i Hercegovini

NaNseN dijalOg ceNtar sarajevO i saferwOrld

O U J A K 2 0 1 2 . g O d i n e

Zahvale

Ovaj izvjetaj su napisali Julie Brethfeld i Nino Vadakaria. Terensko istraivanje su proveli Nansen dijalog centar Sarajevo (NDC) i Saferworld, uz pomo mladih iz raznih mjesta irom Bosne i Hercegovine. elimo se zahvaliti Sarah Bayne za strune savjete i informacije o postojeim EU politikama i programiranju te Dorte Hvidemose za korisne savjete tokom izrade koncepta istraivanja i znaajne doprinose pisanju i ureivanju izvjetaja. NDC Sarajevo i druge kolege Saferworld su takoer doprinijele vrijednim povratnim informacijama na poetne rezultate i nacrte. Lekturu izvjetaja je uradio Christian Humphries, a osmislila ga je Jane Stevenson. Ovaj izvjetaj je pripremljen u sklopu Projekta Vienje obinih ljudi o mirotvorstvu (PPP).

eljeli bismo se zahvaliti svima iz graanskog drutva, vladinih agencija, organa bezbjednosti, sektora obrazovanja, politikih stranaka, vjerskih zajednica, analitiara, Delegacije EU i agencija u Briselu te drugih meunarodnih agencija u BiH i Briselu koje su uestvovale u istraivanju te pruale informacije i miljenja o ulozi mladih u dinamici mira i konflikta. Posebno se zahvaljujemo mladima koji su nam pomogli da potvrdimo i proirimo nae rezultate u raznim prilikama, naroito mladim istraivaima koji su izravno doprinijeli rezultatima: Ena ei (Sarajevo), Mia Dejanovi (Doboj), Bojana Vuenovi (Banja Luka), Selena Grizi (Novi Travnik), Ivana avlovi (Sanski Most), Lejla Alagi (Sanski Most), Gordana Radakovi (Banja Luka), Enis Muslimovi (Novi Travnik) i Jelena Tubi (Bratunac).

Projekat Vienje obinih ljudi o mirotvorstvu

Projekat Vienje obinih ljudi o mirotvorstvu (PPP) je zajednika inicijativa koju implementiraju organizacija Conciliation Resources i Saferworld, koja se financira u sklopu Instrumenta za stabilnost Europske komisije. Projekat prua institucijama Europske unije analize i preporuke zasnovane na miljenjima i iskustvima lokalnih ljudi u nizu drava i regija koje su nemone i pogoene nasilnim konfliktom.

Saferworld, oujak 2011. godine. Sva prava pridrana. Nijedan dio ove publikacije se ne smije umnoavati, pohranjivati u sustavu za pretraivanje ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji elektronski, mehaniki, fotokopirani, snimljeni, ili drugi nain bez potpunog pripisivanja prava. Saferworld pozdravlja i potie primjenu i irenje materijala ukljuenih u ovu publikaciju.

Ovaj dokument je izraen uz financijsku pomo Europske unije. Sadraj ovog dokumenta je iskljuiva odgovornost organizacije Saferworld i ni pod kojim okolnostima se ne smije smatrati da odraava stajalita Europske unije.

sadraj

Administrativna mapa Bosne i Hercegovine

Spisak akronima

Pregled i

1 Uvod 1

2 Kontekst 4

BiH nakon rata: kratki pregled 4

BiH danas: politika i ekonomska kriza 7

sigurnosno stanje u BiH 10

institucije mladih i mehanizmi unutar BiH i entitetskih vlada 13

3 Politike i programi EU vezani za mlade 16

Okvir za pristupanje BiH eU 16

Mehanizmi eU 17

Kako politike i strategije eU mogu pomoi mladima i doprinijeti miru? 18

Na koji nain programi koje finansira eU mogu podrati mlade i mir? 20

4 Percepcija mladih vezana za drutvo i institucije 22

Nedostatak povjerenja u politiku i politiare 22

Preispitivanje stanja i adekvatnosti demokratije u BiH 23

Pomijeana osjeanja u vezi sa eU 25

frustriranost medijima u BiH 26

Potreba razdvajanja religije od politike 27

Nedostatak panje od strane lokalne uprave 30

Kritika obrazovnog sistema 30

Korupcija i nepotizam obeshrabrenost mladih 32

5 Noenje s prolou? 34

6 Identitet mladih: ja i 'drugi'? 37

Mladi i etniki identitet: ambivalentan odnos 37

Percepcija 'drugih'? 38

Uzori za mlade? 40

7 Mladi kao akteri 41

Pasivnost i apatija 41

Mladi kao 'pozitivni akteri': volontiranje, aktivizam i politika 42

Mladi kao 'negativni' akteri: nasilje i agresija 44

faktori koji dovode do agresivnog ponaanja 45

8 Mladi i pitanje budueg konflikta 48

9 Zakljuci i preporuke 51

Preporuke dravnim institucijama i akterima civilnog drutva u BiH 53

Preporuke za evropsku uniju 58

aNeKs 1: Metodologija 60

1. Pripremna faza i istraivanje sekundarnih podataka 60

2. istraivaka faza 1 61

3. istraivaka faza 2 64

4. istraivaka faza 3 65

5. Provjera i radionica vezana za obuku o zagovaranju 65

aNeKs 2: Istraivanje mladih o muzici: manifestacija

radikalizacije i 'poruke mira' u muzici 67

OKvir sa teKstOM 1: Istraivanje mladih o utjecaju politike na

oblikovanje miljenja mladih 23

OKvir sa teKstOM 2: Istraivanje o mladima: Percepcije mladih o

demokratiji i demokratskim vrijednostima u BiH? 24

OKvir sa teKstOM 3: Istraivanje mladih: Percepcije mladih

vezane za Evropsku uniju 26

OKvir sa teKstOM 4: Istraivanje o mladima: utjecaj medija na

oblikovanje miljenja mladih 28

OKvir sa teKstOM 5: Mladi i politika 43

Mostar

Sanski Most

Banja Luka

R E P U B L I K AS R P S K A

R E P U B L I K AS R P S K A

H R V A T S K A

H R V A T S K A

J A D R A N S K O M O R E

0 10 20 30 40 50

0 10 20 30

km

milja

Internacionalna granica

Meuentitetska granica

Kantonalna granicaA

LB

AN

IJA

C R N A G O R A

S R B I J A

B R C K O

Drvar

Doboj

Novi Travnik

Trebinje

Bratunac

Srebrenica

Sarajevo

F E D E R A C I J AB O S N E I H E R C E G O V I N E

Administrativna mapa Bosne i Hercegovine

Spisak akronima

BAM Konvertibilna marka

BiH Bosna i Hercegovina

CCYI Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih (u BiH)

CFSP Zajednika vanjska i sigurnosna politika

COE vijee europe

CSDP Zajednika sigurnosna i obrambena politika

CSO Organizacija civilnog drutva

DPA daytonski mirovni sporazum

EC europsko povjerenstvo

ECHR europski sud za ljudska prava

EIDHR europski instrument za demokraciju i ljudska prava

EU europska unija

EUFOR vojna misija europske unije (Operacija althea)

EUPM Policijska misija eU

EUSR Posebni predstavnik evropske unije

FBiH federacija Bosne i Hercegovine

FGD diskusija u okviru fokus grupa

GIZ Njemako drutvo za meunarodnu suradnju

HDZ Mlade Hrvatske demokratske zajednice

IfS instrument za stabilnost

MNVO Meunarodna nevladina organizacija

IO Meunarodna organizacija

IPA instrument pretpristupne pomoi

KII razgovor sa kljunim ispitanicima

MIPD dokument viegodinjeg indikativnog planiranja

NDC Nansen dijalog centar

NVO Nevladina organizacija

OHR Ured visokog predstavnika

OSCE Organizacija za sigurnost i suradnju u europi

PPP vienje obinih ljudi o mirotvorstvu

PDP Partija demokratskog progresa

RS republika srpska

SAA sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

SAP Proces stabilizacije i pridruivanja

SALW Malo oruje i lako naoruanje

SNSD savez nezavisnih socijaldemokrata

SDP socijaldemokratska partija BiH

UK Ujedinjeno Kraljevstvo

USA sjedinjene amerike drave

Pregled

mladi u bosni i hercegovini (bih) odrastaju u tekom okruenju: drutvom koje je i dalje duboko podijeljeno i bori se sa zaostavtinom rata; politikim vodstvom koje ne vodi; gospodarstvom koja je teko pogoena gospodarstvenom krizom i unutarnjih pogrenim upravljanjem; i nesigurnom budunosti unutar ili izvan Europske unije (EU).

Kako se mladi nose sa tim izazovima? Da li pokuavaju ostaviti prolost iza sebe i premostiti jaz izmeu razliitih etnikih i vjerskih skupina u BiH? Ili se oslanjaju na etnike i nacionalistike osjeaje u ovim izazovnim vremenima? Da li imaju aktivnu ulogu u oblikovanju svog drutva ili ekaju nekoga da im pokae put i, ako ekaju, koji put?

Malo je poznato o ulozi koju mladi u BiH igraju po pitanju dinamike mira i konflikta. Prethodna istraivanja koje je izvrio Saferworld ukazuju na to da mladi obino imaju negativnije miljenje o sigurnosnoj situaciji i da su kritiniji po pitanju organa bezbjednosti nego starije generacije. Roditelji, nastavnici, lokalne vlasti i predstavnici civilnog drutva izrazili su zabrinutost da su mladi koji su odrasli nakon rata skloniji etnikom nacionalizmu te nasilju i konfliktu. Ovo je istaklo potrebu za daljnjim i detaljnijim istraivanjem po ovom pitanju.

U sklopu Projekta Vienje obinih ljudi o mirotvorstvu, zajednike inicijative koju implementiraju Conciliation Resources i Saferworld1 te koja se financira u sklopu Instrumenta za stabilnost Europskog povjerenstva, Saferworld i Nansen dijalog centar (NDC) Sarajevo su uz podrku mladih istraivaa u BiH istraili ulogu koju mladi u BiH igraju po pitanju dinamike mira i konflikta.

Izvjetaj navodi da mladi u BiH odrastaju u kontekstu koji potie etnike i nacionalistike osjeaje i strahove, ometa nezavisno i kritiko razmiljanje i tek bezvoljno rjeava i reagira na brige i prioritete mladih. Mladi imaju ograniene mogunosti da iznesu svoja miljenja i da ih se uje. Oni reagiraju na ovo nepovoljno stanje mjeavinom kritike, apatije i nezainteresiranosti. Dosta im je toga to su zahvaeni naslijeem rata i ele da izbjegnu etniko, vjersko i geografsko etiketiranje. Zanima ih ivot u kojem nema nesigurnosti i gospodarskih ogranienja, u kojem se prema ljudima odnosi jednako i u kojem mogu uestvovati u donoenju odluka. Politike ideje i pogledi na svijet zasnovani na etnikom nacionalizmu nemaju mjesta u toj viziji.

Etnika i nacionalistika retorika i pria ostavila je svoj trag na mladima i iako je pozitivno meudjelovanje (za razliku od pukog suivota) i dalje teko, naroito u takozvanim podijeljenim gradovima, postoji interes za eim sastajanjem u

1 Nezavreni mir: Potreba za dugoronom strategijom u Bosni i Hercegovini, Saferworld (kolovoz 2010. godine)

ii ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

pozitivnom okruenju. Agresivno ponaanje meu mladima je sve vea briga, naroito kada se kombinira sa prikazom ili koritenjem oruja, ali je rijetko usmjereno protiv drugih na osnovu etnike pripadnosti. Mladi su frustrirani generacijom svojih roditelja, naroito politikom elitom prema kojoj je nepovjerenje i prezir nevjerovatno visok. Ovu elitu se optuuje da je odgovorna za rat, za odravanje etnikih podjela, za odravanje korumpiranog sistema i za nepotivanje vrijednosti, kao to su jednakost i uee, ograniavajui tako budunost mladih. Iako je prethodno istraivanje naglasilo brigu starijih generacija u svezi sa stavovima mladih, mladi ispitanici su u ovom izvjetaju okrivili ulogu starije generacije u utvrivanju etnikih podjela.

Kao reakciju na to, mladi padaju u apatiju: osjeaju da moraju saekati da nestane utjecaj starije generacije prije ostvarivanja znaajnih promjena. Ova apatija znaajno ograniava glas i djelovanje mladih i oekuje se da e se takvo stanje nastaviti ukoliko se ne rijei. Jo jedna ozbiljna skrb koju je istaklo istraivanje je da bi sve vei stupanj frustracije meu ljudima (i mladim i starim) mogao u nekom trenutku eskalirati. Iako ovo ne mora biti negativno samo po sebi, postoji rizik da bi se ova eskalacija mogla odvijati du poznatih i vidljivih etnikih podjela i da otpor prema etnikom nasilju ne bi bio dovoljno jak, iako etnika pripadnost i vjera ne moraju biti uzrok frustracije poto su ljudi jednako obespravljeni bez obzira na njihovu etniku ili vjersku pripadnost.

Napori da se mladi aktivnije ukljue u graanski ivot, da se potakne njihov otpor prema nasilju i ojaa meuetniko djelovanje, su ogranieni, naroito po pitanju aktera iz BiH. Iako su prethodnih godina uspostavljene odreene bitne politike i zakoni u vezi sa mladima, kao to su Dravna strategija za borbu protiv maloljetnike delinkvencije ili Zakon o maloljetnikom pravosuu u Republici Srpskoj (RS), kljune politike kao to su strategija za mlade za Federaciju BiH (FBiH) se tek moraju razviti. Takoer, provedba je veliki izazov u BiH. Mnogi mladi ak i ne pokuavaju da iskoriste postojee mehanizme poto vjeruju da nee moi izvriti nikakav utjecaj na donoenje odluka, bez obzira da li su u pitanju omladinske organizacije ili politike stranke.

Samo nekolicina programa koje podrava EU primarno za cilj ima pruanje podrke mladima kako bi oni imali pozitivnu ulogu u dinamici mira. Meutim, posmatrajui razliite instrumente, ini se da EU podrava niz projekata namijenjenih mladima i starijima te programa koji imaju potencijal razrijeiti imbenike konflikta i rizika te podrati mlade kako bi odigrali ulogu u izgradnji mira, ak iako to nije izriiti cilj projekta. Uz to, kroz svoje kljune politike i strategije, mehanizme za dijalog o politici i nadzor po pitanju procesa proirenja EU, EU uspostavlja kriterije i potie napredak u podrujima koja su bitna za ovo istraivanje, kao, na primjer, obrazovnim sistemom koji stvara podjele, visokom stopom nezaposlenosti mladih ili rairene korupcije. Kako bi se iskoristio i dalje ojaao potencijal kojim mladi moraju doprinijeti pozitivnoj i mirnoj budunosti te kako bi se ograniile tendencije i stvorio otpor prema nasilju i nestabilnosti zasnovanoj na etnikoj pripadnosti ili vjeri, bit e potrebna dodatna usmjerena podrka iz BiH i meunarodnih aktera.

Izvjetaj naglaava koliko je znaajno razumjeti da su mladi znaajan i konstruktivan imbenik za budunost BiH. Ovo znai da se potrebama i skrbi mladih mora dati vei prioritet u podrujima politika koja su bitna za mlade od kolovanja i obrazovanja do prilika za mlade za angairanje na opinskom nivou, od borbe protiv korupcije i nepotizma do smanjenja etnike i nacionalistike retorike stranaka i politiara. Treba shvatiti da su mladi sredstvo, a ne teret i da bi ih se trebalo poticati i dati im prostora da odigraju konstruktivnu ulogu i drutvenom i politikom ivotu.

To, takoer, znai da bi se angairanje mladih trebalo posmatrati iz perspektive izgradnje mira i spreavanja konflikata. Kako bi postali akteri u izgradnji mira, mladima iz razliitih etnikih ili vjerskih skupina ili geografskih lokacija mora se dati prilika da se sastanu i da djeluju na konstruktivan nain koji potie mirne i pozitivne odnose. Ovo ukljuuje smanjivanje institucionalnih prepreka, kao to su podijeljene

saferworld iii

kole, ali i proaktivne pokuaje da se mladi zblie kako bi razmijenili iskustva i radi zajednikih aktivnosti.

Na kraju, da li se mir i stabilnost u BiH mogu odrati i ojaati ovisi uveliko od toga da li e se i na koji nain pozadinski razlozi za tenzije razrijeiti. Ovo ukljuuje pitanje da li e BiH ostati drava zasnovana i strukturirana na etnikoj pripadnosti; da li e etnika segregacija nastaviti oblikovati svakodnevni ivot; da li e se otvoreni i konstruktivni dijalog o tome ta se desilo tokom rata desiti na politikom i drutvenom nivou; te da li e politike voe nastaviti koristiti politiku uglavnom kao poligon za jaanje svoje gospodarske i politike moi i utjecaja umjesto da trae rjeenja koja e poboljati uvjete ivota svim graanima BiH.

1Uvod

mladi u bosni i hercegovini (bih+h) odrastaju u tekom okruenju: drutvu koje je i dalje duboko podijeljeno i bori se sa zaostavtinom rata; politikim vodstvom koje ne vodi; gospodarstvom koja je teko pogoena gospodarskom krizom i unutarnjim pogrenim upravljanjem; i nesigurnom budunosti unutar ili izvan Evropske unije (EU).

Kako se mladi nose sa tim izazovima? Da li pokuavaju ostaviti prolost iza sebe i premostiti jaz izmeu razliitih etnikih i vjerskih skupina u BiH? Ili se oslanjaju na etnike i nacionalistike osjeaje u ovim izazovnim vremenima? Da li imaju aktivnu ulogu u oblikovanju svog drutva ili ekaju nekoga da im pokae put i, ako ekaju, koji put?

Meunarodna zajednica i dravni i meunarodni strunjaci su podijeljeni po pitanju rizika povratka nestabilnosti i potencijalnog nasilja sa kojim je BiH suoena te ta da urade po tom pitanju. Neki, uglavnom oni koji misle da je stanje neizvjesno, zagovaraju vee meunarodno uee i stroije uslovljavanje, koje bi ukljuivalo odravanje meunarodne politike, vojne i policijske prisutnosti u BiH. Drugi, ukljuujui mnoge drave lanice EU, polau svoje nade u integraciju BiH sa EU i misle da e izgledi za pridruivanje EU biti dovoljno jaki da odre i ojaaju stabilnost i mir.

Malo je poznato o ulozi koju mladi u BiH igraju po pitanju dinamike mira i konflikta. Prethodna istraivanja koja je izvrio Saferworld2 ukazuju na to da mladi obino imaju negativnije miljenje o sigurnosnoj situaciji i da su kritiniji po pitanju organa bezbjednosti nego starije generacije. Roditelji, nastavnici, lokalne vlasti i predstavnici civilnog drutva izrazili su zabrinutost da su mladi koji su odrasli nakon rata skloniji etnikom nacionalizmu te nasilju i konfliktu. Ovo je istaklo potrebu za daljnjim i detaljnijim istraivanjem po ovom pitanju.

Ova studija tei tome da prui institucijama EU, kao i akterima iz vlada i organizacija civilnog drutva u BiH, analizu i preporuke po pitanju uloge mladih i kako oni utjeu na dinamiku mira u BiH, to je veim dijelom zasnovano na miljenjima i iskustvima mladih, dobi izmeu 16 i 30 godina, koji ive3 u BiH. Ova dobna skupina je ili preivjela rat u djetinjstvu, ali je bila premlada da aktivno uestvuje u borbama, ili je roena tokom ili kratko nakon rata i ne sjea ga se. Izvjetaj istrauje slijedea pitanja:

Koji imbenici utjeu na mlade u BiH danas i da li su ti utjecaji pozitivni ili negativni za budui mir i stabilnost?

2 Nezavreni mir: Potreba za dugoronom strategijom u Bosni i Hercegovini, Saferworld (kolovoz 2010. godine) 3 U skladu sa zakonodavstvom fBiH, mladi su mlade osobe starosti od 15 do 30 godina, dok je u rs-u to 16-30 godina.

2 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

Kako mladi reagiraju na trenutno okruenje i da li je vjerovatnije da e poslijeratna generacija biti graditelji mira ili skloni etnikom nacionalizmu i radikalizaciji?

Kako politike i programi EU i BiH mogu osigurati da koriste potencijal mladih da djeluju kao graditelji mira i smanjiti rizik radikalizacije mladih?

Istraivanje je provedeno u saradnji sa Nansen dijalog centrom (NDC) Sarajevo izmeu travnja i rujna 2011. godine. Cilj mu je da kombinira prikupljanje i analizu vrstih kvalitativnih podataka sa participatornim pristupima koji ne samo da bi omoguili mladima da se oglase, ve bi im omoguili aktivnu ulogu u izvravanju odreenih dijelova istraivanja. Oekivalo se da e ovo a) omoguiti pristup mladim ispitanicima i odreenim informacijama koje inae nisu dostupne odraslim istraivaima; b) potai mlade da kritiki ispitaju svoja vlastita miljenja i ponaanja po pitanju mira i konflikta; c) pokazati mladima da samostalno mogu postii puno. Uesnici su odabrali slijedee teme za istraivanje u sklopu ovog izvjetaja:

Utjecaj politike na oblikovanje miljenja mladih medija na oblikovanje miljenja mladih (vidi okvir sa tekstom 1)

Vienja mladih po pitanju demokracije i EU (vidi okvire sa tekstom 2 i 3) Utjecaj medija na oblikovanje miljenja mladih (vidi okvir sa tekstom 4) Mladi i politika (vidi okvir sa tekstom 5) Ispoljavanje radikalizacije i poruka mira u muzici (vidi Aneks 2)

Procjena je vrena u pet koraka (vidi Aneks 1 za opis metodologije):

Pripremna faza i interno istraivanje: ukljuujui istraivanje EU politika i mehanizama

Faza 1 istraivanja: diskusije u fokus grupama (FGD) sa mladima (ukupno 217 je uestvovalo) i razgovori sa kljunim ispitanicima (KII) u deset odabranih lokacija irom BiH

Faza 2 istraivanja: participatorna radionica sa odabranim uesnicima FGD-ova kako bi se a) potvrdili rezultati Faze 1; b) bolje shvatili odabrani rezultati Faze 1 i c) razvile jednostavne metodologije sa uesnicima kako bi oni sami mogli vriti istraivanje (za Fazu 3)

Faza 3 istraivanja: malo istraivanje mladih istraivaa koje je ukupno obuhvatilo 94 ispitanika

Potvrda: radionica sa odabranim mladim istraivaima i predstavnicima nevladinih organizacija u Sarajevu kako bi se potvrdili rezultati.

Pored samog fokusa na istraivanje i potvrivanje, radionica je imala pozitivne uinke koje istraivaki tim nije planirao. Tokom i nakon radionice, uesnici su naveli da su cijenili mogunost da se sastanu sa mladima iz drugih lokacija u BiH, drugih entiteta, te drugih etnikih grupa. Skoro svi oni su spomenuli da su vidjeli koliko je vano sluati miljenja drugih i posmatrati stvari sa razliitih strana, te da su cijenili iskustvo rada na specifinim pitanjima zajedno sa vrnjacima koji pripadaju drugim etnikim grupama ili dolaze iz drugih lokacija. Takoer su razumjeli da je mogue ne slagati se u vezi sa odreenim stvarima, ali se ipak potivati. To pokazuju dva primjera:

Tokom drugog dana radionice, nekoliko djevojaka iz razliitih etnikih grupa i dijelova BiH su nam rekle da su jedna drugoj no ranije obeale da se nee boriti jedne protiv drugih tokom rata, ve e napustiti zemlju.

Diskusija vezana za pitanje da li treba koristiti razliite jezike u BiH ili samo jedan zajedniki jezik, te da li su bosanski, hrvatski i srpski zapravo razliiti jezici ili samo varijacije istog je bila vrlo iva meu uesnicima, a na vidjelo su izala sasvim suprotna miljenja. Meutim, na kraju su prihvatili da se ne slau i nastavili sa drugom temom bez zamjeranja jedni drugima.

Uesnici su takoer u velikoj veini naveli da bi trebalo osigurati vie prilika za takve razmjene, te tokom duih vremenskih perioda.

saferworld 3

Kako bi se rezultati stavili u kontekstualni okvir, Poglavlje 2 daje kratak pregled okruenja u kojem se nalaze mladi u BiH. Poglavlje 3 procjenjuje na koji nain politike, mehanizmi i programi EU rjeavaju pitanja odreena istraivanjem i kako doprinose tome da se mladima omogui da igraju konstruktivnu ulogu u dinamici mira. Poglavlja 4-8 predstavljaju rezultate sa terenskog istraivanja. Kako bi se bolje shvatilo stajalite mladih po pitanju mira i dinamike konflikta, studija je kao pokazatelje uzela miljenja i odgovore mladih na niz kljunih pitanja. Ti pokazatelji, oko kojih su rezultati strukturirani, ukljuuju:

Percepcija mladih drutva, institucija i donosilaca odluka

Da li mladi prihvataju i odobravaju sustav u kojem odrastaju? Da li imaju alternativne modele koje bi preferirali, i ukoliko je to sluaj, koje vrijednosti i principe ti modeli podstiu? U kojoj mjeri su u stanju i zainteresirani za oblikovanje drutva i vlastite budunosti, te kako bi ta budunost izgledala?

Utjecaj prolosti na ivote mladih danas

U kojoj mjeri ratna sjeanja i prie jo uvijek utjeu na stavove i ponaanje mladih prema drugima, sadanjost i budunost?

Miljenje mladih o samim sebima i o drugima

ta definira identitet mladih danas? U kojoj mjeri 'drugi' igraju ulogu i da li je ta uloga pozitivna ili negativna? Da li se mladi osjeaju ugodno u tim ulogama, ili pokuavaju da ih promijene?

Mladi kao akteri:

Koju ulogu mladi igraju u oblikovanju drutva? Da li je ova uloga pozitivna ili negativna i koji imbenici doprinose tome?

Mladi i budui konflikti:

Prva analiza potencijala mladih da izgrade mir ili da ga narue.

Na kraju, dajemo preporuke akterima u BiH (naroito akterima iz vladinih institucija i civilnog drutva) te meunarodnim akterima (meunarodnoj zajednici, naroito EU, donatorima, meunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama).

Dodatak 1 sadri detaljnu metodologiju, ukljuujui i spisak lokacija na kojima je vreno istraivanje, FGD-ova i kljunih ispitanika. Dodatak 2 sadri istraivanje mladih o muzici i njenim porukama mira ili radikalizacije.

Na koji nain starosna dob i spol utiu na stavove i ponaanje mladih?

ispitanici su podijeljeni u mlau grupu (16 rane 20-e) i stariju (do 30) kako bi se vidjelo da li postoje razlike u stavovima i ponaanju u svezi sa konfliktom, sigurnou i percepcijama drugog ili nivoom aktivizma izmeu onih koji imaju odreeno svjesno iskustvo rata i onih koji su bili premladi da bi imali ikakvo sjeanje na rat. Meutim, nalazi nisu pokazali velike razlike izmeu ove dvije grupe.

razlike su bile uoljivije na osnovu spolova. Kod djevojaka i mladih ena je postojala manja vjerovatnoa da uestvuju u fizikom nasilju, ali su ipak smatrale da postoji vea vjerovatnoa da budu rtve nasilja, naprimjer seksualnog uznemiravanja ili nasilja u porodici. djeaci i mladii su ee uestvovali u fizikom nasilju i agresivno se ponaali, esto zbog percepcija onoga to se smatra muevnim u drutvu, posebno od strane vrnjaka. Meutim, to takoer ukljuuje injenicu da su oni rtve vrnjakog nasilja i rtve (ili svjedoci) nasilja u porodici.

Na koji nain starosna dob i spol utiu na stavove i ponaanje mladih?

ispitanici su podijeljeni u mlau grupu (16 rane 20-e) i stariju (do 30) kako bi se vidjelo da li postoje razlike u stavovima i ponaanju u svezi sa konfliktom, sigurnou i percepcijama drugog ili nivoom aktivizma izmeu onih koji imaju odreeno svjesno iskustvo rata i onih koji su bili premladi da bi imali ikakvo sjeanje na rat. Meutim, nalazi nisu pokazali velike razlike izmeu ove dvije grupe.

razlike su bile uoljivije na osnovu spolova. Kod djevojaka i mladih ena je postojala manja vjerovatnoa da uestvuju u fizikom nasilju, ali su ipak smatrale da postoji vea vjerovatnoa da budu rtve nasilja, naprimjer seksualnog uznemiravanja ili nasilja u porodici. djeaci i mladii su ee uestvovali u djeaci i mladii su ee uestvovali u dfizikom nasilju i agresivno se ponaali, esto zbog percepcija onoga to se smatra muevnim u drutvu, posebno od strane vrnjaka. Meutim, to takoer ukljuuje injenicu da su oni rtve vrnjakog nasilja i rtve (ili svjedoci) nasilja u porodici.

2Kontekst

mladi4 u bih su odrasli u dravi kojom dominiraju temeljne promjene. S jedne strane, kraj rata koji se odvijao od 1992. do 1995. godine rezultirao je velikim povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba, obimnom obnovom graevina i infrastrukture te procesom pomirenja (barem politikog). S druge strane, raspad Jugoslavije doveo je do politike i gospdarske reforme: od socijalizma do zapadnjake demokracije te prelaska sa socijalistikog na trino gospodarstvo.

Mladi u BiH ive u drutvu koje ima elju da ostavi za sobom svoju nasilnu prolost, ali u kojem je naslijee rata sveprisutno; naroito po pitanju naina na koji etnika pripadnost oblikuje svaki aspekt ivota. Uz to, trenutna politika i gospodarska kriza ja stavila stanovnitvo pod dodatni pritisak, iako je to do sada imalo slab utjecaj na stabilnost. Ovo poglavlje eli odrediti kljune imbenike koji utjeu na ivote mladih u BiH, pruajui pozadinske informacije uz koje e se rezultati istraivanja bolje shvatiti.

Daytonski mirovni sporazum (DPA, ili Dayton), kojim je okonan rat izmeu 1992. i 1995. godine, definirao je Bosnu i Hercegovinu kao federaciju koja se sastoji od dva glavna entiteta: Federacije BiH (FBiH) (u kojoj prvenstveno ive Bonjaci i bosanski Hrvati) i Republike Srpske (RS) (u kojoj prvenstveno ive bosanski Srbi); kao i Distrikta Brko5 . FBiH je podijeljena u deset kantona, od kojih svaki ima ogromne individualne ovlasti. Politika mo (naprimjer mjesta u Parlamentu) je podijeljena izmeu tri glavne etnike skupine6 sukladno dogovorenim etnikim kljuem, dok je drugim manjinama (kao to su Romi ili Jevreji) te drugim graanima koji se ne identificiraju sa bilo kojom etnikom ili vjerskom skupinom de facto onemogueno da obavljaju politiku dunost.

Dayton je uspostavio politiki sustav koji institucionalizira etnike podjele i daje velike ovlasti entitetima (i kantonima) na raun drave; i administrativni sustav koji je sloen, birokratski i skup. Kao posljedica toga, politike stranke se obino definiraju etniki, i kao posljedica toga, vjerski, prije nego na tradicionalni nain od ljevice prema desnici dok, naroito tokom predizbornih kampanja, i dalje esto igraju na etniku kartu.

4 Od zadnjeg popisa u BiH 1991. godine, nije bilo novijih podataka o demografiji. Prema agenciji za statistiku BiH (2007. godina), 24% stanovnitva BiH imalo je izmeu 15 i 30 godina 2000. godine. Podaci iz Perspektive svjetskog stanovnitva (2008. godine) navode da je 29% stanovnitva ispod 24 godine starosti.

5 Zbog svog stratekog poloaja, Brko nije ukljueno u entitete ve je dobilo vlastiti posebni status. 6 Prema daytonskom mirovnom sporazumu, u BiH ive tri konstitutivna naroda: bosanski muslimani (Bonjaci), bosanski Hrvati i

bosanski srbi. Od 4.622.163 (procjena za srpanj 2011. godine) ljudi koji ive u Bosni i Hercegovini danas, Bonjaci ine 48% stanovnitva, bosanski srbi (uglavnom pripadnici srpske pravoslavne crkve) 37,1% a bosanski Hrvati (uglavnom katolici) 14,3%, dok drugi ine 0,6%. Zadnji popis stanovnitva je proveden 1991. godine: ovi brojevi su kasnije procjene centralne obavjetajne agencije, Podaci o dravama (the world factbook): Bosna i Hercegovina, www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html, kojima je pristupljeno u studenom 2011. godine.

BiH nakon rata: kratki pregled

Politika

saferworld 5

The institutionalisation of ethnic divides permeates the education system in BiH. Looking first at the primary level, schools in BiH can be divided into three types:

dvije kole pod jednim krovom

Ovo je najvidljiviji primjer etniki podijeljenih kola. U ovom sustav, dvije grupe administrativnog osoblja, nastavnika i uenika, etniki podijeljenih, dijele jednu zgradu, ali rade u smjenama i nemaju asove zajedno niti ikakav fiziki kontakt. Te kole je uvela Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) kao jednu od preventivnih mjera protiv budueg nasilja odmah nakon rata, kako bi se olakao proces povratka porodica koje su protjerane iz svojih domova etnikim ienjem i koje su se bojale poslati svoju djecu u kolu u kojoj je dominantna druga etnika skupina. Namijenjena kao privremena mjera, mnoge od tih kola su se u meuvremenu ujedinile, ali najmanje 54 takve kole i dalje postoje, usprkos estokim kritikama dravnih i meunarodnih organizacija civilnog drutva i drugih aktera. OSCE procjenjuje da je njihov broj stabilan od 2005. godine (KII, pravni slubenik, OSCE, korespondencija putem e-maila, 2. studeni 2011. godine).

Monoetnike kole

U veini mjesta u BiH, etniki odnos lokacije definira etniki odnos u kolama i poto je mnogo gradova u RS-u u svakom pogledu monoetnino, kole odraavaju tu stvarnost. Uz to, ponekad roditelji doprinose jaanju ove posljedice, poto radije upisuju svoje dijete u kolu koja je udaljenija kako bi osigurali da on/ona pohaa kolu sa djecom koja su iste etnike pozadine, umjesto da ga/nju upiu u lokalnu kolu u susjedstvu, ukoliko u njoj dominira druga etnika skupina. Neki vide odvojeno obrazovanje kao svoje ljudsko pravo. Ministar obrazovanja nakon savjetovanja sa roditeljima odluuje da li e kole biti podijeljene ili ne. Dvije kole pod jednim krovom je samo vidljiviji nain segregacije, ali postoje i drugi primjeri. Na primjer, djecu iz jedne etnike skupine autobus vozi u najbliu monoetniku kolu, ak iako su druge mijeane kole usput (KII, pravni slubenik, OSCE, korespondencija putem e-maila, 2. studeni 2011. godine)

Multietnike kole sa odvojenim nastavnim planom i programom za odreene predmete

Mnoge kole u BiH su (barem teoretski) etniki pomijeane, opet odraavajui sastav zajednice u kojoj se kola nalazi. Dok se neutralni predmeti kao to su matematika ili biologija ue zajedno (uistinu na isti nain kao i za sve uenike irom BiH), postoje odvojeni nastavni planovi i programi za druge predmete koji se smatraju osjetljivijima: uenici ue religiju, jezike i knjievnost, historiju i geografiju u skladu sa verzijom njihove etnike zajednice i na etniki odvojenim asovima.7

Posebno se postojanje odvojenih udbenika za odreene predmete (nacionalna grupa predmeta) smatra problematinim, poto su udbenici esto usmjereni na jednu etniku skupinu i ne usauju osjeaj zajednikog dravljanstva.8 Studija koja je provedena 2011.9 godine zakljuila je da mnogi udbenici doprinose etnikoj i vjerskoj segregaciji i antagonizmu u BiH: svaka grupa udbenika je usmjerena na jednu odreenu etniku skupinu i uenici ne ue ono to druge skupine ue. Mnogi udbenici slue vie razvoju jaeg osjeaja pripadnosti drugim dravama (Hrvatska i Srbija) nego BiH. Direktor Odjela za obrazovanje OSCE-a, Claude Kiffer, je tano istakao da nedostatak istinske reforme obrazovanja koja za cilj ima spajanje buduih graana podriva sve ostale dosadanje reforme i da trenutni obrazovni sistem proizvodi tri grupe graana koji ne znaju nita o drugima, koji nemaju meukulturalne vjetine. U tom smislu su obrazovanje, identitet i sigurnost usko

7 Magill c, education and fragility in Bosnia and Herzegovina, UNescO, iieP (2010. godine), http://www.iiep.unesco.org/fileadmin/user_upload/info_services_Publications/pdf/2010/Bosnia-Herzegovina.pdf, pristupljena u studenom 2011. godine

8 Osce-ova misija u Bosni i Hercegovini, reforma nastavnog plana i programa, http://www.oscebih.org/default.aspx?id=31&lang=eN 9 lokalno konsultantsko preduzee, Promente, provelo je sveobuhvatnu analizu sadraja svih 146 udbenika vjeronauke i udbenika za

takozvanu nacionalnu grupu predmeta (maternji jezik, geografija i historija) koje su za upotrebu preporuila ministarstva obrazovanja u BiH, http://promente.org/Osf0-pres-e.pdf, pristupljena u rujnu 2011. godine

Obrazovni sistem

6 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

povezani u BiH. Kiffer je dalje upozorio da na duge staze, ovo moe doprinijeti raspadu drave.10

U srednjoj koli i sistemu visokog obrazovanja, etnika podjela nije toliko velik problem barem na institucionalnom nivou. Svih osam univerziteta u BiH se nalazi u urbanim podrujima, sa studentima iz itave drave (iako postoji tendencija odabira najblieg univerziteta) i smatra se da su univerziteti mnogo vie etniki pomijeani nego osnovno i srednje obrazovanje.11 Studenti su otvoreniji i ne postoji nain za segregaciju univerziteta. Tu se mijeaju i doive vie stvari skupa. Djeca iz podijeljenih zajednica su isprva okirana kada se upiu na univerzitet(KII, Helsinki komitet za ljudska prava, 16. svibanj 2011. godine, Sarajevo). Meutim, najvei problem visokog obrazovanja u BiH je kvalitet obrazovanja. Jedan od razloga je to to sistem visokog obrazovanja nije uspostavljen tako da osigurava usklaenost, saradnju i homogenost irom drave po pitanju nastavnog plana i programa te standarda obrazovanja. Ne postoji agencija ili ministarstvo na dravnom nivou koje se bavi obrazovanjem. Umjesto toga, nadlenost nad obrazovanjem je data entitetima i (u FBiH) kantonima. Ne postoje zakoni ili dogovoreni principi kako bi se osigurala saradnja ili koordinacija izmeu raznih institucija, ili garantirali i nadzirali akademski standardi. Ova situacija znai da je visoko obrazovanje u BiH suoeno sa nerazrijeenim upravnim pitanjima i na nivou koordinacije i na nivou upravljanja institucijama.12 Drugi problemi odreeni u istraivanju ukljuuju korupciju i pritisak politikih stranaka na akademske graane (vie o ovome u Poglavlju 4).

Religija, politika i etnika pripadnost su blisko meusobno povezani u BiH. S obzirom da je vjera bitan dio etnikog identiteta i da je etnika podjela u velikoj mjeri institucionalizirana, vjera nije iskljuivo privatna stvar. Bonjake se openito povezuje sa islamom, bosanske Hrvate sa Rimokatolikom crkvom, a bosanske Srbe sa Srpskom pravoslavnom crkvom.13 Neko ko se ne identificira sa nekom od ove tri glavne religije lako moe biti marginaliziran, s obzirom da je sistem ureen prema tim etnikim/vjerskim skupinama. Vjerske voe zauzimaju snana politika stajalita u svojim javnim nastupima i esto podravaju odreene politike stranke dok sa svoje strane, politike stranke trae njihovu potporu: Linija koja razgraniava politiku, etniki identitet i vjeru je esto nejasna. (...) Voe mnogih politikih stranaka koriste religiju kako bi osnaili svoj kredibilitet meu glasaima. Vjerske voe imaju utjecaja u vladinim politikama i programima, ponekad na tetu ateista i pripadnika drugih vjera14 . Ovakva podrka ukljuuje ak i to da vjerske voe potiu ljude da glasaju za odreene politike stranke. Ovakvu blisku vezu kritiziraju predstavnici civilnog drutva, koji zamjeraju to to lokalni politiari koriste vjeru u politike svrhe (KII, Schler Helfen Leben, SHL, 26. svibanj 2011. godine, Sarajevo; KII, Fakultet islamskih nauka, 20. lipanj 2011. godine, Sarajevo). Jedan od razloga za ovakav blizak odnos religije i politike je finansiranje. Veina vjerskih zajednica nije samoodriva i ovisi od donacija te je dobijanje financijske podrke od politiara/politikih stranaka stoga primamljivo.

Moda zbog njenog bliskog odnosa sa politikim ivotom, esto se ne smatra da vjera ima pozitivnu ulogu u poboljanju meuetnikih odnosa u BiH15. Na dravnom nivou,

10 robinson ac, school segregation threat to long-term peace, associated Press, 30. kolovoz 2009. godine www.articles.sfgate.com/2009-08-30/news/17177733_1_bosnian-croats-bosnia-s-ethnic-groups-croatian-elections/2, pristupljen u rujnu 2011. godine

11 izuzeci su Univerzitet demal Bijedi, koji se nalazi u istonom Mostaru, za koji se smatra da je bonjaki Univerzitet (u kojem je bosanski zvanini jezik) i Univerzitet u Mostaru, u zapadnom Mostaru, hrvatski Univerzitet (jedini univerzitet u BiH na kojem se govori hrvatski).

12 Overview of Higher Education System in Bosnia and Herzegovina (Pregled sistema visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini), The UK Higher Education International Unit, http://www.international.ac.uk/resources/Overview%20of%20Higher%20Education%20System%20in%20Bosnia%20and%20Herzegovina.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine.

13 Prema nezvaninim procjenama dravne agencije za statistiku BiH, muslimani ine 45% stanovnitva, pripadnici srpske pravoslavne crkve ine 36%, rimokatolici ine 15%, protestanti ine 1% te druge grupe, ukljuujui jevreje sa 3%. izvjetaj o meunarodnim vjerskim slobodama 2010) , Ured za demokratiju, ljudska prava i rad, Ministarstvo vanjskih poslova sad-a, http://www.state.gov/documents/organization/171686.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine.

14 Izvjetaj o meunarodnim vjerskim slobodama 2010 , Ured za demokratiju, ljudska prava i rad, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, str.5, http://www.state.gov/documents/organization/171686.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine.

15 Naprimjer, gore navedeni izvjetaj kritizira vjerske institucije zbog poticanja netolerancije i daljnje segregacije raznih vjerskih zajednica

Religija

saferworld 7

Meureligijsko vijee u BiH16 treba da potie meureligijski dijalog i razumijevanje. Javno osuuje inove huliganstva i nasilja usmjerenih protiv vjerskih graevina i objekata. Jedna od njenih pet radnih grupa bavi se mladima17 i ona je radila na raznim projektima, ukljuujui i spajanje mladih iz raznih vjerskih zajednica i poticanje dijaloga i aktivnosti za transformaciju konflikata meu njima.

Postoji zakonodavstvo i institucije18 za zatitu slobode i nezavisnosti medija u BiH te za spreavanje klevete i govora mrnje. Meutim, mediji u BiH ne djeluju u vakuumu i na njih utjeu podjele i problemi koji postoje svugdje u drutvu. Prijetnje i nasilje usmjereno protiv novinara su problem, ba kao i politiki pritisak koji se vri na medije.19 Mediji su u velikoj mjeri podijeljeni i polarizirani na politikoj i etnikoj osnovi. Iako otvorena krenja zakona protiv klevete nisu uobiajena,20 etnika i politika privrenost utjee na izvjetavanje medija i urednike odluke: vrijeme/prostor koji se izdvaja za razliite vijesti (naroito osjetljive vijesti kao to su sudske presude u sluajevima ratnih zloina), perspektiva novinarskog izvjetavanja i jezik koji se koristi.

Uz to, veina novinarstva je neprofesionalna i ne potuje etiku novinarstva: Ne uspijeva obraditi vie od jedne strane neke prie, ne razlikuje pretpostavke i injenice te primjenjuje autocenzuru. Ti problemi su povezani sa ekonomskim i politikim interesima vlasnika medija te, u nekim sluajevima, ozbiljnog financijskog pritiska na medijske centre koji se pogorao sa gospodarskom krizom i doveo do pada u prihodima od reklamiranja.21

Etnika pripadnost takoer uveliko utie na nain na koji narodi u BiH prate medije: veina Bonjaka gleda kanale sa sjeditem u Sarajevu, veina bosanskih Srba gleda kanale sa sjeditem u Banjoj Luci i Beogradu, dok veina bosanskih Hrvata ovisi od i usmjerena je na kanale iz Hrvatske.22 Priroda informacija kojima se pristupa razlikuje se meu raznim etnikim skupinama, uz oite posljedice po oblikovanje miljenja o tome ta se deava u BiH i u regiji.

Poput veine mirovnih sporazuma, DPA odraava kompromise koji su potrebni kako bi se zavrile borbe i nikada nije zamiljen kao trajni upravni okvir. Meutim, iako je nova politika i administrativna struktura (novi ustav) potreban (ne samo za odrivost BiH kao funkcionalne drave, ve i kao preduvjet za napredak u pristupanju EU), pokazalo se da su pregovori toliko teki da redovno uzrokuju potpuni zastoj politikog sustava. Prvenstveno, pitanje kako prenijeti ovlasti sa entitetskog na dravni nivo je osjetljivo, s tim da se RS naroito odupire odricanju znaajnog stupnja autonomije koji im je podaren prema trenutnom sustavu. Nakon opih izbora, u listopadu 2010.

16 Meureligijsko vijee BiH spaja predstavnike etiri glavne vjerske zajednice unutar BiH: islamsku zajednicu, srpsku pravoslavnu crkvu, rimokatoliku crkvu i jevrejsku zajednicu Bosne i Hercegovine. sa internet stranice vijea, www.mrv.ba/en/about-us, pristupljene u rujnu 2011. godine

17 Za vie informacija posjetite njihovu internet stranicu: www.svizajedno.org/en/home 18 slobodu izraavanja i slobodu medija garantira Ustav, evropska konvencija o ljudskim pravima, Zakon o zatiti od klevete (slubeni

glasnik rs br. 37/01, slubeni glasnik fBiH br. 31/01) i Zakon o komunikacijama (slubeni glasnik BiH br. 33/02, 12. studeni 2002. godine), to je opi pravni okvir za industriju za emitiranje i telekomunikaciju. isto zakonodavstvo definira regulatornu agenciju za komunikacije (raK) kao nezavisnu dravnu agenciju koja ureuje sektore emitiranja i telekomunikacija.

19 statut javnog emitera BHrt-a je izmijenjen kako bi se poveala mo Upravnog odbora nad urednitvom, to je utjecalo na ureivaku slobodu (izvjetaj eU o napretku 2011). Politiki pritisci koji su utjecali na finansijsku i politiku nezavisnost regulatorne agencije za komunikacije (raK) su nastavljeni. izmjene u Zakonu o ministarstvima i drugim tijelima uprave u Bosni i Hercegovini se i dalje trebaju usvojiti kako bi se osigurala nezavisnost raK-a. izvjetaj eU o napretku 2011, str. 16

20 sluajevi govora mrnje su rijetki (na primjer vijee za tampu je registriralo etiri sluaja u tampanim medijima u 2010. godini), ali su nezavisni analitiari primijetili tendenciju politiara i drugih voa koji neeljene kritike oznaavaju kao govor mrnje. izvjetaj o ljudskim pravima u medijima 2010 str. 13.

21 indeks odrivosti medija u Bosni i Hercegovini 2011, http://www.irex.org/sites/default/files/ee_Msi_2011_Bosnia.pdf 22 tv gledanost i navike gledalaca potvruju opu podjelu BiH du etnikih granica. Ovo se najbolje vidi na gledanosti kanala u javnom

vlasnitvu svakog od entiteta. Prema MiB-u 31 ftv je imao gledanost od oko 21 posto u federaciji u 2006. godini, dok je rtrs imao gledanost od svega oko 1 posto, a BHt1 oko 10 posto. U republici srpskoj, gledanost rtrs-a u 2006. godini je iznosila oko 9,4 posto (2006. godina), BHt1 je imao 3 posto, dok je ftv imao svega 1,4 posto. gfK-ov centar za istraivanje trita BiH, izjava za tisak, 12. veljae 2006. godine. Pristupljeno 16. rujna 2007. godine. dostupno na http://www.gfk.ba/Pr/2006/gfK%20Pr%2002-2006%20-%20tv%20and%20radio.pdf

Mediji u BiH

BiH danas: politika i

ekonomska kriza

Politiki zastoj i nepostojanje vlade

8 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

godine, zastoj u formiranju vlade koji je trajao vie od 14 mjeseci doveo je do nove politike krize, blokirao konstruktivnu vladavinu, sprijeio bitne proraunske odluke i stavio postupak reforme na ekanje. Takoer je poveao etniku i nacionalistiku retoriku, naroito meu politiarima, bosanskim Hrvatima, koji sve vie trae entitet bosanskih Hrvata. Kriza se, takoer, moe shvatiti kao potvrda mnogim, ve frustriranim, glasaima da politiari mogu zanemariti volju izbornog tijela i obustaviti rad itave drave ako tako odlue. to je jo gore, prijetnje u svezi sa raspadom drave su jo jednom bile na vrhu dnevnog reda u proljee 2011. godine, kada je premijer RS, Milorad Dodik, zvanino najavio referendum o odvajanju RS-a od ostatka BiH.23 Iako referendum nije odran, dijelom zbog hitne posjete Visokog predstavnika EU za vanjske poslove i politiku sigurnosti, Catherine Ashton, ovaj dogaaj je jo jednom iznio na vidjelo duboke politike konflikte koji dominiraju BiH. Zastoj loe utjee na narod Bosne i Hercegovine i postoje pokazatelji da frustracije takoer utjeu na sigurnost (vie o ovom pitanju u Poglavlju 4).

Meunarodna zajednica je i dalje veoma prisutna u BiH te i dalje igra bitnu ulogu u politikom ivotu, uglavnom preko Ureda visokog predstavnika (OHR). OHR je uspostavljen nakon rata, sa ovlastima da provodi DPA te mu je takoer odobren niz irokih ovlasti. Tokom proteklih etiri ili pet godina, namjera je bila da OHR manje intervenira, dajui vie odgovornosti lokalnim politiarima i omoguujui prelazak na sustav u kojem meunarodnu zajednicu zastupa manje snaan (i u budunosti, samo savjetodavno) Posebni predstavnik EU (EUSR). Kako i koliko brzo izvriti ovaj prijenos je neto oko ega je podijeljena meunarodna zajednica. Iako neke drave zagovaraju davanje vie odgovornosti lokalnim politiarima i naglaavaju na posljedice utjecaja mogueg pristupanja EU, drugi zagovaraju da je stajalite sa veim stupnjem intervencija poticaj meunarodnog uea i pritiska i dalje potrebno. Ta temeljna neslaganja (i injenica da je BiH pala na spisku vanjskopolitikih prioriteta mnogih drava) je ostavila politiki vakuum u kojem se lokalni politiari bore za poloaje. U politikim krizama tokom prethodnih godina, bilo je estih ubiranja simpatija to najvidljivije pokazuje predsjednik RS koji osporava ovlasti meunarodne zajednice u BiH.

Mogunost pristupa EU je bitan cilj kojem tei veina Bosanaca, od kojih mnogi vjeruju da e lanstvo u EU donijeti gospodarske prilike i politiku stabilnost i sigurnost. Meutim, nije bilo velikog napretka po pitanju ispunjavanja kriterija za postizanje statusa drave kandidata tokom protekle dvije godine, poto je politiki zastoj predstavljao koenje uvoenja potrebnog novog zakonodavstva. ak postoje pokazatelji da je BiH nazadovala u nekim poljima.24 Istovremeno je, unutar EU, splasnuo entuzijazam za prihvat novih drava lanica EU: prvo umorom od proirenja koji su uzrokovale potekoe nakon zadnjeg proirenja prema istoku; i kao drugo, utjecajem globalnog ekonomskog pada na EU i krize u eurozoni. Zbog nedostatka napretka i mijeanih poruka od EU narod u BiH je poeo gubiti vjeru u europsku budunost drave .25

23 traynor, ian, Bosnia in worst crisis since war as serb leaders calls referendum, guardian, 28. travanj 2011. godine, www.guardian.co.uk/world/2011/apr/28/bosnia-crisis-serb-leader-referendum, accessed in september 2011

24 BIzvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Europsko povjerenstvo, studeni 2010. godine, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2010/package/ba_rapport_2010_en.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine, str. 14.

25 Insights and Perceptions: Voices of the Balkans, Focus: Perceptions of the EU in the Western Balkans, Gallup, Balkan Monitor, lipanj 2009. godine, http://www.balkan-monitor.eu/files/Gallup_Balkan_Monitor-Focus_On_EU_Perceptions.pdf, pristupljen u studenom 2011. godine.

Meunarodna zajednica: neslaganje po pitanju stupnja

djelovanja

Zastoj u napretku BiH prema lanstvu u EU

saferworld 9

BiH je teko pogodila globalna gospodarska kriza. Dovela je, izmeu ostalog, do naglog pada bruto domaeg proizvoda (BDP), smanjenja proizvodnje i izvoza te smanjenja uplata iz inozemstva. Napori da se smanji siromatvo i stvore radna mjesta su prekinuti, ponitavajui trendove blagog napretka u tim poljima.26 Domainstva su osjetila utjecaj gospodarske i financijske krize kako su se plate smanjivale, kako je rodbina iz inozemstva slala manje uplate i kako se nezaposlenost poveala jo vie, sa 23 posto 2009. godine na 27,2 posto 2010. godine te 27,6 posto 2011. godine. Istovremeno je dolo do poveanja inflacije, to je dovelo do poveanja cijena potroake robe. Oekuje se spor oporavak dok e na ljude vjerovatno i dalje srednjorono do dugorono utjecati posljedice krize.27

Mlade naroito pogaa teko stanje po pitanju zaposlenja. Stopa nezaposlenih mladih je alarmantno visoka: od oko 50 do vie od 60 posto mladih izmeu 1524 godine nema posao (brojevi se razlikuju u zavisnosti od izvora).28 Mlade ene su neznatno tee pogoene od mladih mukaraca (stopa nezaposlenosti od 65,7 posto meu mladim enama u poreenju sa 60,2 posto meu mladim mukarcima).29 Visoku stopu nezaposlenosti prije objanjava opi nedostatak poslova nego nedostaci po pitanju mladih na tritu rada. Meutim, stupanj obrazovanja i polje strunosti takoer igraju ulogu: Na mlade koji imaju slabe kvalifikacije, ili ih nemaju nikako, najvie utjee nezaposlenost, dok je vjerovatnije da e osobe koje su zavrile fakultet nai zaposlenje. Meutim, kvalifikacija radne snage, bez obzira da li u pogledu strune obuke ili drugih oblika obrazovanja, trpi zbog niskog kvaliteta obrazovanja te, uz to, profili osoba koje su zavrile fakultet esto ne odgovaraju potrebama trita. Ustvari, u sluajevima kada se stvori radno mjesto, ono se esto ne moe popuniti poto nedostaje strunjaka sa odgovarajuim vjetinama.30 Zbog ove nepodudarnosti, vjerovatnoa da se ak i kvalificirani mladi zaposle i odigraju konstruktivnu ulogu u gospodarskom oporavku je mala.

Nadalje, javni sektor je jedan od najveih poslodavaca u BiH, velikim dijelom zbog ogromne birokratije, koja je nuspojava administrativnog ustrojenja. Meutim, ovaj sektor je naroito osjetljiv na nepotizam i klijentelizam, zbog ega je zaposlenje mladima bez veza jo vei izazov. Kada mladi nau posao, to je esto u neformalnom sektoru, u kojem nemaju sigurnost zaposlenja i u kojem nisu ukljueni u socijalno ili mirovinsko osiguranje.31

Korupcija nije problem samo mladima koji trae posao, ve je to problem koji utjee na itavo gospodarstvo. Izvjetaj EU o napretku za 2010. godinu navodi da je korupcija rairena u javnom i privatnom sektoru, to utjee na sudsku, poreznu i carinsku administraciju, javne nabavke i privatizaciju.32 Na nivou institucija i politika je BiH poduzela odreene korake, kao to je usvajanje Zakona o uspostavi Agencije za borbu protiv korupcije 2009. godine33 te poetak provedbe strategije za borbu protiv korupcije

26 Zatita siromanih u vrijeme globalne krize, Aurirani izvjetaj o siromatvu za Bosnu i Hercegovinu za 2009. godinu, Jedinica za smanjenje siromatva i gospdarski menadment, Svjetska banka, http://siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/361930-1266406160604/ECCBAPoU2009.pdf, pristupljen u kolovozu 2011. godine, str. iv.; Strategija partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom za period FG12 FG15, Svjetska banka 2011. godine, Strategija partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom za period FG12 FG1, http://siteresources.worldbank.org/BOSNIAHERZEXTN/Resources/362025-1240235526234/6038984-1317407893166/bihCPS_Annex.pdf, pristupljena u kolovozu 2011. godine, str. 5.

27 Procjena potencijala za obnovu konflikta u BiH: Analiza sigurnosnih rizika, Atlantska inicijativa, Vijee za demokratizaciju politike (AI DPC), listopad 2011. godine, http://www.atlanticinitiative.org/images/stories/ai/pdf/ai-dpc%20bih%20security%20study%20final%2010-9-11.pdf, pristupljena u studenom 2011. godine, str. 28

28 svjetska banka 2009. godine, str. iv; svjetska banka 2011. godine; izvjetaj ec-a o napretku za 2010. godinu, str. 26, zasnovano na istraivanju radne snage za 2010. godinu; izvjetaj eU o napretku za 2011. godinu, str. 24.

29 Meunarodna organizacija rada, str. 23, 35; 61 posto prema tabeli sa podacima; 57,5 posto prema sB, na osnovu izvjetaja o radnoj snazi iz srpnja 2010. godine; 48,7 posto prema izvjetaju eU o napretku za 2010. godinu, str. 41

30 Niall OHiggins, trita rada mladih u Bosni i Hercegovini dokumenti ilO-a za politiku zapoljavanja 2009, str. 34; svjetska banka 2011: Meunarodno udruenje za razvoj i Meunarodna financijska korporacija: strategija partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom za period fg12fg15, 30. kolovoz 2011. godine, str. 13

31 Niall OHiggins, trita rada mladih u Bosni i Hercegovini dOKUMeNti ilO-a Za POlitiKU ZaPOljavaNja 2009, str. 18, str. 45 32 Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Evropska komisija, studeni 2010. godine, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/

key_documents/2010/package/ba_rapport_2010_en.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine, str. 14. 33 Other measures taken by BiH in the fight against corruption include the ratification of the additional protocol to the council of europe

criminal law convention on corruption, and the adoption of the law establishing the agency for Prevention and coordination of the fight against corruption, but policies and measures are not adequately implemented, and investigation and prosecution of corruption remain weak (ec Progress report 2010, p. 14).

Gospodarstvo: slabi rezultati i visoke stope nezaposlenosti

10 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

za 20092014. Meutim, napredak u provedbi strategije nije dostigao oekivanja34 i veina Bosanaca i dalje smatra korupciju velikim problemom.

U poreenju sa mnogim drugim postkonfliktnim dravama, naroito imajui na umu estinu borbi i do koje su mjere ljudska prava naruena, u BiH je stupanj nasilja relativno nizak otkako je rat zavren 1995. godine. Ozbiljno meuetniko nasilje, naroito usmjereno prema povratnicima, bilo je problem odmah nakon zavretka rata, ali je nestalo relativno brzo (djelimino zahvaljujui prisustvu velikog broja meunarodnih mirotvoraca).35 Veina mladih u BiH danas sreom vjerovatno nee imati osobno iskustvo fizikog meuetnikog nasilja (iako su mnogi iskusili druge oblike meuetnikog nasilja, kao to su verbalni napadi, zastraivanja i diskriminacija, kao to je to navedeno u Poglavlju 6). Meutim, imamo razlog da vjerujemo da je rat imao suptilnije posljedice na sigurnost i bezbjednost mladih, kroz poveanje broja osoba koje boluju od posttraumatskog stresa nakon rata, to je dovelo do poveanja nasilja u domainstvima i rodno zasnovanog nasilja, ali i nasilja meu vrnjacima 36(vidi Poglavlje 7). Uz to, rat na jo jedan nain utjee na sigurnosnu situaciju u BiH: veliki broj ilegalnog malog oruja i lakog naoruanja (SALW), koje je u uporabi37 i koje doprinosi osjeaju nesigurnosti (za vie detalja, vidi Poglavlje 7).

Usprkos politikim i socijalnim pritiscima koji se vre na etniki polarizirano drutvo, BiH je i dalje relativno sigurno i, trenutno, stabilno podruje. Organi bezbjednosti su adekvatno opremljeni da se nose sa trenutnim stupnjem kriminala i socijalnih nemira, iako ostaje pitanje njihove sposobnosti da se bore sa nasiljem na veoj razini naroito na etnikoj osnovi ukoliko se to desi. Ukratko, sigurnosna situacija u BiH moe se saeti na slijedei nain:

Stopa kriminala je niska, ali u porastu

Broj nasilnih zloina u BiH je nizak u poreenju sa europskim standardima: u poreenju sa glavnim gradovima mnogih drugih drava, manje je vjerovatno da e osoba biti rtva kriminala u Sarajevu. Meutim, ini se da je stopa kriminala u porastu: Statistika Policijske misije EU (EUPM) navodi godinji prosjek od 98,9 nasilnih zloina mjeseno u 2010. godini (2009. godine: 83,3) dok se u 2011. godini (podaci iz svibnja 2011. godine) stopa poveala na 123 nasilna zloina mjeseno. Zadnjih godina se naroito poveao broj imovinskih zloina, kao to su nasilna kraa ili kraa uz prijetnju orujem (i interni posmatrai oekuju porast ovog trenda (KII, EUPM, 26 svibanj 2011. godine, Sarajevo), esto zajedno sa koritenjem oruja ili eksploziva. Policijski obavjetajci smatraju da je ovo rezultat gospodarske krize sa viom stopom nezaposlenosti, poveanim trokovima ivota i rastuim brojem ovisnika o drogama, ali i zbog toga to ljudi imaju vie vrijedne imovine koju vrijedi ukrasti .38

Podaci o maloljetnikoj delinkvenciji nisu definitivni

Podaci o maloljetnikoj delinkvenciji nisu pouzdani i razlikuju se u zavisnosti od izvora. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj maloljetnika koji su

34 U skladu sa analizom napretka provedbe, transparency international kao neke od razloga za neuspjeh vidi nedovoljno uee svih bitnih interesnih grupa, nedostatak planiranja potrebnih resursa i poboljanje operativnih aspekata odreenih komponenti strategije i njihove realizacije, nedovoljna i nesistematska provedba, esto nakon pritiska dravnih ili meunarodnih aktera, nedostatak vlasnitva i odreivanja prioriteta prilikom provedbe strategije, kao i nedostatak svijesti javnosti i mnogih lanova vlade na entitetskom nivou i nivou distrikta (transparency international 2011, analiza stepena provedbe strategije BiH za borbu protiv korupcije 2009-2014, drugi periodini izvjetaj transparency internationala za BiH, str. 7).

35 Za analizu stupnja poslijeratnog nasilja u BiH, proitati: Mats Berdal, gemma collantes celador i Merima Zupcevic Buzadzic Post-war violence in Bosnia and Herzegovina u Berdal, Mats i suhrke, astri (urednici): the Peace in Between: Post-war violence and Peacebuilding, (routledge, 2011. godine).

36 claudia c, war at Home a review of the relationship between war trauma and family violence (Univerzitet Bielefeld, 2010. godine). 37 veina oruja je u rukama civila (1.098.762 od ukupno 1.224.142 komada salw-a u BiH). samo treina oruja (349.366) je u legalnom

vlasnitvu. injenica da statistiki, veina domainstava posjeduje oruje znai da djeca i mladi imaju jednostavan pristup oruju. 38 Poveane brojke po pitanju maloljetnike delinkvencije mogu takoer biti rezultat napredaka u policijskim istraivanjima i

izvjetavanju (Kii predstavnik policije, 13. svibanj 2011. godine, Banja luka; Kii predstavnik policije, 20. svibanj 2011. godine, Mostar).

Trenutna sigurnosna situacija

Sigurnosno stanje u BiH

Utjecaj rata na sigurnost

saferworld 11

osueni za kazneno djelo u FBiH se smanjio sa 237 na 188 izmeu 2007. godine i 2010.39 godine . Iako su ovo potvrdili odreeni policijski KII-ovi koji spominju smanjenje delinkvencija za oko 30% godinje (izmeu 2010. godine i 2011. godine te izmeu 2008. godine i 2009. godine)40, druge studije pokazuju da su se brojevi drastino poveali u prvim mjesecima 2011. godine u poreenju sa 2010. godinom, naroito u Kantonu Sarajevo.41 U RS-u, broj maloljetnikih poinilaca varira; Uprava kriminalistike policije RS navodi 783 maloljetnikih poinilaca 2008. godine, 837 poinilaca 2009. godine te smanjenje na 705 poinilaca u 2010. godini.42 Prema policijskim obavjetajcima (KII, predstavnik policije, 10. svibanj 2011. godine, Sarajevo), veina poinjenih prekraja su materijalne prirode kao to su pljaka i krae. Delinkvencije se esto poine u kombinaciji sa alkoholom ili koritenjem drugih droga u oba sluaja zato to mladi (uglavnom mukarci) pod utjecajem alkohola lake zapadaju u tue i poto se osobe mogu okrenuti kraama kako bi kupile droge.

Podaci o meuetnikim incidentima su rijetki i nepouzdani. Tokom istraivanja, predstavnici policije sa kojima su voeni razgovori su skoro jednoglasno naveli da nema meuetnikog nasilja u njihovom geografskom podruju odgovornosti. Miljenja i podaci koje su dali meunarodni posmatrai razlikuju se zbog razliitih kategorija izvjetavanja.43 Izmeu 1. Sijenja i 18. svibnja 2011. godine, EUPM je prijavio ukupno 32 etniki ili vjerski motivirana sigurnosna incidenta, od kojih je 11 registrirano kao nasilni meuetniki incidenti; ostali incidenti bili su djela usmjerena protiv grobalja ili vjerskih/etnikih objekata ili simbola. Mjeseni prosjek od 7,2 meuetnika incidenta u 2011. godini je blago poveanje u odnosu na 2010. godinu (5,0), ali je smanjenje u odnosu na 2009. godinu (12,5). Drugi meunarodni posmatrai kao ukupan broj meuetnikih incidenata irom BiH za period izmeu sijenja i travnja 2011. godine navode 56 incidenata i brinu se da ovo predstavlja veliko poveanje: ovaj broj je vie od 50 posto ukupnog broja sluajeva zabiljeenih izmeu sijenja i prosinca 2010. godine. Veina incidenata se desila u Mostaru, nakon ega slijede Sarajevo i Potoari (KII, predstavnik meunarodne zajednice, Sarajevo, 24. svibanj 2011. godine). Od ukupnog broja od 56 napada koji su se desili u ovom periodu, 28 napada je izvreno na objekte Islamske zajednice, 17 napada na objekte Srpske pravoslavne crkve, devet napada na objekte Katolike crkve i dva napada na objekte Jevrejske zajednice. Openito, policija i lokalne vlasti uzimaju meuetnike incidente, naroito napade na etnike ili vjerske objekte, ozbiljno, ali se poinioci rijetko nau i dovedu pred lice pravde.44

39 information supplied by the federal statistics Office in fBiH, in November 2011 40 while the report ai, dPc a security risk assessment (p 59) states an increase in the number of juvenile offenders by 81.4 percent in

sarajevo canton, Kiis with the police in sarajevo reported a decrease in juvenile delinquencies by 39 percent between 2010 and 2011 (Kii police representatives, 19 May 2011, sarajevo

41 juvenile crime jumped by 19.2 percent in the federation as a whole from january and june 2010 compared to the same period in 2011. source: Buric, ahmed: federation fails to curb rising Bosnian Youth crime, Balkaninsight 9 November 2011. http://www.balkaninsight.com/en/article/federation-fails-to-curb-rising-bosnian-youth-crime, accessed 20 february 2012.

42 data provided by the department of criminal Police of rs, january 2012 43 the main recorded form of inter-ethnic violence is attacks on religious sites and symbols, most commonly in communities where

a certain religious ethnic group represents a minority, as these are easiest to determine as incidents directed against a religious or ethnic group. in rs for example, attacks tend to target mosques and catholic churches and sites; while in fbiH, attacks are mostly aimed against Orthodox sites. it is more difficult to determine, for example, whether the window of a car with a number plate from a specific location (potentially indicating the ethnicity of the driver) has been smashed in for ethno-nationalist reasons or is simply an act of vandalism.

44 Monitoring and responses to attacks on religious buildings and other holy sites in BiH (Protections of Holy sites), report on the pilot project covering November 1st 2010 October 31st 2011, inter-religious council in Bosnia and Herzegovina, accessed in december 2011, http://www.mrv.ba/images/stories/documents/izvjetaj_monitoring_kratki_engl.pdf

Broj meuetnikih incidenata ini se niskim, ali

podaci nisu definitivni

12 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

Uinjeni su znaajni napori da se pobolja tehniki kapacitet policije u BiH, policijskih standarda i odnosa izmeu policije i zajednice, a policija je funkcionalna u mnogim podrujima. Meutim napredak po pitanju policijske reforme je i dalje spor, a operativna saradnja (naroito razmjena informacija) izmeu policijskih agencija pati od nefunkcionalne organizacijske strukture administrativnog ustrojstva BiH.45 Uz to, policija je podlona politikom utjecaju, esto u okviru lokalnih zatitnikih sistema ili privrenosti koje utjeu na istraivanje sluajeva (uglavnom organiziranog kriminala i korupcije) za koje politiari imaju interes ili u koje su ak i umijeani. Korupcija unutar policije je ozbiljan problem,46 koji takoer utjee na to kako zajednica doivljava policiju. Iako ne postoji raireno miljenje da je policija etniki pristrasna ili da bi njeno ponaanje moglo dovesti do eskalacije meuetnikih tenzija (KII, EUPM, 26. svibanj 2011. godine, Sarajevo), nastala je sumnja da bi policija bila u stanju sprijeiti ili suzbiti vei konflikt, naroito izmeu etnikih skupina (KII, Atlantska inicijativa, 24. svibanj 2011. godine, Sarajevo). Policija se posebno povezuje sa mladima u kolama. Policijski slubenici se prvenstveno fokusiraju na mlau mlade nego na stariju mlade koja ve ima svoje miljenje i do kojih je teko doprijeti (KII, predstavnik policije, 10. svibanj 2011. godine, Drvar). Takoer se koncentrira na podizanje svijesti o drogama, maloljetnikoj delinkvenciji i sprometnim pravilima, ali se ini da ne radi sa rizinim mladima kako bi ih sprijeili da dou u sukob sa zakonom, ili sa onima koji su ve inili prekraje. U nekim gradovima je uspostavljeno nekoliko specijaliziranih policijskih jedinica koje su odgovorne za istraivanje prekraja koje poine maloljetnici kao i za spreavanje zloina.47

Poput policije, oruane snage BiH (koje su se tokom sukoba borile kao tri zaraene vojske) su doivjele reformu i integrirane su pod jedinstvenom komandom Ministarstva odbrane (Centar za meunarodne inovacije u vladavini (Centre for International Governance Innovation), CIGI, Profil drave BiH).48 Iako su tranziciju oruanih snaga u BiH unutarnji i i vanjski akteri doivjeli kao ogroman uspjeh, bilo je skepticizma meunarodnih strunjaka po pitanju kapaciteta i otpora vojske da se ujedini u sluaju unutarnjeg ili regionalnog konflikta: Ukoliko se drava raspadne, vojnici e svakako otii kui (i pridruiti se svojoj etnikoj skupini). Po pitanju vanjskih prijetnji, ukoliko doe do rata sa Hrvatskom, hrvatski vojnici bi se pridruili hrvatskoj strani; u sluaju rata sa Srbijom, srpski vojnici bi se pridruili srpskoj strani (KII, strunjak za meunarodnu sigurnost, 24. svibanj 2011. godine).49

Sektor pravde trpi zbog nedostatka koherentnosti, saradnje i koordinacije to je uzrokovano administrativnim sistemom50 te zbog politikog uplitanja i korupcije.51 Napredak potrebnih reformi sektora pravde, kao to je provedba Strategije za reformu sektora pravde za 2009.2013., je i dalje spor te ga ometa nedostatak politike volje i resursa. Politika kriza je dodatno omela napredak. Pritisak, naroito politiara, na sudske i pravne institucije, ukazuje na problematini opi stav i ponaanje politike elite po pitanju sudstva i vladavine prava.52 Iako je efikasnost obrade sluajeva blago poveana, ogroman broj zaostalih sluajeva znai da je sektor pravde znaajna prepreka napretku u stvaranju vladavine prava.53

45 Policijski sistem odraava upravnu strukturu poto postoje odvojene agencije za provoenje zakona na entitetskom nivou (fBiH i rs) te na nivou Brko distrikta, plus policijske nadlenosti u deset kantona u BiH (cigi Profil drave BiH, u Mapi sigurnosti (security folder); izvorno iz Ureda visokog predstavnika i Posebnog predstavnika eU (2009a). restrukturiranje policije u BiH. sarajevo. dostupno na http://www.ohr.int/ohr- dept/rule-of-law-pillar/prc/)..

46 Procjena potencijala za obnovu etniki motiviranog nasilja u Bosni i Hercegovini: Analiza sigurnosnih rizika. Atlantska inicijativa, DPC. listopad 2011. godine, pristupljen u prosincu 2011. godine, http://www.atlanticinitiative.org/images/stories/ai/pdf/ai-dpc%20bih%20security%20study%20final%2010-9-11.pdf, str. 52, str 7, str 39; KII-ovi sa policijskim slubenicima u BiH

47 Procjena reforme maloljetnikog pravosua i dostignua u Bosni i Hercegovini (UNicef, veljaa 2011. godine), str. 7 48 Otprilike 10.000 vojnika i 5.000 rezervista slue vojsku, sa malo vie od 2.000 meunarodnih vojnika (esi, 2007: 2). 49 vidi takoer ai, dPc: analiza sigurnosnih rizika. listopad 2011. godine, str. 35 50 four separate judicial systems exist in BiH: one at the state level, and one each in fBiH, rs, and Brcko district. 51 Procjena potencijala za obnovu etniki motiviranog nasilja u Bosni i Hercegovini: Analiza sigurnosnih rizika. Atlantska inicijativa, DPC.

Listopad 2011. godine, pristupljen u prosincu 2011. godine, http://www.atlanticinitiative.org/images/stories/ai/pdf/ai-dpc%20bih%20security%20study%20final%2010-9-11.pdf, str. 52

52 Procjena potencijala za obnovu etniki motiviranog nasilja u Bosni i Hercegovini: Analiza sigurnosnih rizika. Atlantska inicijativa, DPC. Listopad 2011. godine, pristupljen u prosincu 2011. godine, http://www.atlanticinitiative.org/images/stories/ai/pdf/ai-dpc%20bih%20security%20study%20final%2010-9-11.pdf, str. 52

53 Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Evropsko povjerenstvo, studeni 2010. godine, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2010/package/ba_rapport_2010_en.pdf, pristupljen u listopadu 2011. godine, str. 11.

Organi bezbjednosti i pravosudni organi

saferworld 13

Napredak je takoer bio spor u suzbijanju maloljetnikih zloina te su odgovarajui mehanizmi i institucije koje se bave mladima i koje im pomau da ne poine ponovno zloin te da se uspjeno reintegriraju u drutvo do sada nedovoljni. Dravna strategija protiv maloljetnikog prestupnitva (20062010) je usvojena te je 2009. godine uspostavljeno Tijelo za koordinaciju maloljetnikog pravosua. Meutim, provedba Strategije ograniava administrativno ustrojstvo BiH, nedostatak resursa i politika volja.54 Zakon o maloljetnikom pravosuu,55 zasnovan na meunarodnim standardima i uvodei alternativne naine kanjavanja, kao to su posredovanje, nadoknade, ili sastanci za pomirenje rtve i poinioca, usvojen je u RS-u 2010. godine i stupio je na snagu u sijenju 2011. godine (KII, ToPeeR, 14. svibanj 2011. godine, Doboj; KII, OSCE, 24. svibanj 2011. godine). Slian zakon se takoer moda usvoji u FBiH i u Brkom 2012. godine. Meutim, strunjaci izraavaju zabrinutost zbog nedostatka kapaciteta meu kljunim akterima za provedbu zakonodavstva:56 Nedostaje kapaciteta, naroito po pitanju centara za socijalnu skrb. Kau da imaju previe obaveza, ali e Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite morati pojaati napore [kao reakciju na novo zakonodavstvo] (KII, OSCE, 24. svibanj 2011. godine). Ne postoji dovoljan broj stalnih centara za maloljetnike delinkvente (naroito za djecu ispod 18 godina) koji odgovaraju njihovom uzrastu i koji podravaju njihovu rehabilitaciju u drutvo te su mnogi mladi poinioci umjesto toga smjeteni u obine zatvore sa odraslim poiniocima, iako u odvojenim jedinicama (KII, Fondacija lokalne demokracije, 12. svibanj 2011. godine, Sarajevo; KII, ToPeeR, 14. svibanj 2011. godine, Doboj). Meutim, postoje neke dobre ustanove, a uspostavljene su dodatne.57

U okviru EU integracija, BiH mora razviti omladinske politike koje potivaju meunarodne standarde i koje pomau poboljati standard ivota i obrazovanje mladih, poveati uee mladih u procesu donoenja odluka i osigurati aktivnu ukljuenost mladih u sve sfere socijalnog, ekonomskog i kulturolokog ivota te okolia. Napredak je bio spor po pitanju uspostavljanja potrebnih institucija, usklaivanja zakonodavstva i usvajanja bitnih politika, strategija i akcionih planova koji se fokusiraju na mlade. Ovako spor napredak je dijelom uzrokovan sloenim administrativnim ustrojstvom,58 ali, takoer, i nedostatkom stvaranja prioriteta za pitanja mladih na politikoj i financijskoj osnovi.

Glavna tijela i strukture odgovorne za mlade u BiH su slijedee:

na dravnom nivou

Glavno vladino tijelo koje je zadueno za pitanja mladih je Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH (CCYI BiH).59 Ovo je stalno tijelo u sklopu Vijea ministara BiH koje je zadueno za stvaranje omladinskih politika na dravnom nivou i koordiniranje aktivnosti kljunih aktera, kao to su vlada, meunarodna zajednica i lokalno civilno drutvo.60 CCYI BiH se sastoji od devet lanova: etiri su predstavnici vladinih institucija (dva sa entitetskog nivoa i dva iz Ministarstva civilnih poslova BiH) te pet lanova iz sektora omladinskih nevladinih organizacija.61 Kao koordinaciono tijelo, CCYI bi trebao prisustvovati svim seminarima i aktivnostima vezano za mlade, ali se to ne radi sistematski zbog

54 Procjena reforme maloljetnikog pravosua i dostignua u Bosni i Hercegovini. UNicef, veljaa 2011. godine, str. 7 55 Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku 56 Procjena reforme maloljetnikog pravosua i dostignua u Bosni i Hercegovini. UNicef, veljaa 2011. godine, str. 12 57 Procjena reforme maloljetnikog pravosua i dostignua u Bosni i Hercegovini. UNicef, veljaa 2011. godine, str. 7, 13 58 Odgovornost za rjeavanje pitanja mladih je rasporeena izmeu: dravnog nivoa, entitetskog nivoa (federacija Bosne i Hercegovine

i republika srpska), deset kantonalnih nivoa (u federaciji), jednog distrikta (Brko) i opinskih nivoa (63 opine u rs-u i 79 u federaciji), str.3 Pregled omladinskih politika i politika omladinskog rada u dravama jugoistone evrope i Kavkaza Bosna i Hercegovina, vijee evrope, zadnji put aurirano 21.03.2011. godine, jasmin jasarevic, pristupljeno u listopadu 2011. godine, na http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf

59 Za vie informacija posjetite njihovu internet stranicu: www.mladi.gov.ba 60 dokument vijea europe sa podacima drave u vezi sa omladinskim politikama za 2010. godinu (country sheet on Youth Policy, 2010), pristupljen

u rujnu 2011. godine, na http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/Questionnaires/country/2008-09/Bosnia.pdf 61 Pregled omladinskih politika ...2011 pristupljen u rujnu 2011. godine, na http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/

documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf

institucije mladih i mehanizmi unutar

BiH i entitetskih vlada

14 ostavljanje prolosti za sobom: stajalita mladih u bosni i hercegovini

nedostatka ljudskih resursa, informacija i kapaciteta: Nemamo dovoljno potrebnih informacija, poput podataka o omladinskim organizacijama, naprimjer (KII, CCYI BiH , 20. lipanj 2011. godine, Sarajevo). Predstavnici civilnog drutva su kritizirali CCYI zbog njegove pasivnosti, slabih rezultata i nedostatka potrebnog kapaciteta i vjetina.

U Parlamentu BiH, postoji Zajedniko povjerentvo za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku62 koji se bavi pitanjima vezanim za izvravanje prava mladih naroito poboljavanja statusa mladih u BiH. Jedna je od est zajednikih parlamentarnih povjerenstava.

na entitetskom nivou

U RS-u: U sklopu Narodne skuptine RS-a postoji Odbor za pitanja mladih. Ministarstvo porodice, omladine i sporta na nivou entiteta ima posebna Sluba za omladinu. Uz to, postoje druga nadlena ministarstva u sklopu vlade koja se takoer bave mladima.63

U FBiH: U sklopu Parlamenta FBiH postoji Povjerenstvo za pitanja mladih.Ministarstvo kulture i sporta na nivou entiteta ima Centar za mlade64 koji funkcionira kao organizaciona jedinica,65 ali ima ograniene ljudske resurse66 i ogranien portfelj te se trenutno fokusira samo na sport i kulturu.67

na kantonalnom nivou (u Federaciji)

Kantoni imaju nadlenost nad pitanjima mladih i odgovorni su za implementiranje Akcionog plana za mlade i dodjeljivanje prorauna istom.

na opinskom nivou

Od opina se oekuje da uspostave Opinsko povjerenstvo za mlade68 u sklopu skuptina opine kao potrebno i stalno tijelo u sklopu opinske strukture,69 koja e se sastojati od predstavnika iz raznih sfera, kao to su obrazovanje, kultura i sport. Njena glavna uloga je doprinositi razvoju opinskih strategija za mlade i njihovoj provedbi, kao i nadzirati i procjenjivati provedbu. Opine bi trebale izdvojiti proraun za provedbu strategija. Napredak u razvoju strategija za mlade razlikuje se od opine do opine i ini se da je provedba poseban problem na odreenim mjestima. Svaka opina bi takoer trebala imati slubenika za mlade, koji je izravno odgovoran za pitanja mladih. Od 2003. godine, Njemako drutvo za meunarodnu suradnju (GIZ) je podralo postavljanje slubenika za mlade i izgradnju njihovih kapaciteta kroz program Uspostavljanje i promocija struktura u omladinskom sektoru, ali proces jo nije zavren u svim opinama: u nekim podrujima, ti slubenici za mlade ili nisu jo odreeni ili se smatra da nemaju potrebni kapacitet ili posveenost potrebnu za posao (uesnici radionice u junu). Do 2007. godine, samo 50 od postojeih 142 opine u BiH je imala slubenike za mlade70 .

62 vie na: https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/zajednicke_komisije/ljudska_prava/default. aspx?id=28474&mid=1&langtag=en-Us

63 Ministarstvo prosvjete i kulture rs-a, Ministarstvo nauke i tehnologije rs-a i Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite rs-a 64 centar za mlade obavlja poslove koji se odnose na suradnju sa mladima u domenu kulture i sporta. Podrava realizaciju postojeih

programa u ovoj oblasti i iznalazi nove forme kulturnog i sportskog angamana mladih u sklopu cjelokupne skrbi drutva o mladima u cilju spreavanja i borbe protiv alkoholizma i narkomanije, brine i motivira mlade za ostanak u domovini i repatrijaciju mladih, surauje sa drugim federalnim ministarstvima, nevladinim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima mladih, surauje sa nadlenim kantonalnim organima i tijelima, vri i druge poslove u cilju zatite interesa mladih. Prevedeno sa internet stranice ministarstva: www.fmksa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=54&itemid=76

65 jasarevic j, Pregled omladinskih politika i politika omladinskog rada u dravama jugoistone evrope, istone evrope i Kavkaza, Bosna i Hercegovina, partnerstvo eU-coe, zadnji put aurirano 21. oujka 2011. godine, http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf, pristupljeno u kolovozu 2011. godine, str.17.

66 Kao to je to spomenuo jedan Kii (ccYi BiH) ima samo jednog zaposlenog. 67 Mazalica, s, institucionalni okvir za mlade i opcije za omladinske politike u BiH, dokument sa podacima o dravi u vezi sa omladinskim

politikama u Bosni i Hercegovini, zadnji put aurirano 19. 04. 2010. godinehttp://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/Questionnaires/country/2008-09/Bosnia.pdf

68 Neki izvjetaji ih nazivaju omladinski komiteti 69 Kaapor Z, izvjetaj o omladinskim politikama na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini, prosinac 2007. godine, http://www.cisp.ba/

publikacije/studija_%20omladinske%20politike%20u%20BiH_engleski.pdf, pristupljeno u kolovozu 2011. godine, str. 27 70 Za vie informacija o slubeniku za mlade proitati izvjetaj Kaapora o omladinskim politikama, str.28, 2007. godine

saferworld 15

Po pitanju strategija i politika na entitetskom nivou, RS je razvila strategiju za mlade (Omladinska politika 20102015), koja je usvojena u studenom 2009. godine (ve druga strategija od 2006. godine) zajedno sa akcionim planom. Strategija je odredila slijedea podruja: (1) zaposlenje, (2) obrazovanje, (3) zdravstvo, (4) socijalna politika, (5) aktivno uee mladih, (6) informacije za mlade i (7) kultura i sport.71 Umjesto razvoja omladinske politike na entitetskom nivou, FBiH eli razviti strategiju na dravnom nivou, Koordinirana omladinska politika za BiH 2011 2015.72

Postoji oko 250300 aktivnih omladinskih organizacija u BiH.7374 Koordinacija tih organizacija je bitna kako bi nastale razne inicijative koje dopunjavaju, a ne dupliraju, meusobni rad. Suradnja i zajedniko zastupanje meu raznim NVO-ima unutar i izmeu dva entiteta bi takoer doprinijelo veem uspjehu tih inicijativa. Zakon o omladinskom organizovanju RS definira pravne odredbe kako bi Omladinski savjet djelovalo kao krovno tijelo omladinskih NVO-ova.75 Takvo vijee ne postoji na dravnom nivou niti u FBiH, bilo na federalnom ili kantonalnom nivou. EC i Vlada FBiH priznaju potrebu za Omladinskim savjetom i EC je upravo odobrila projekat koji e podrati uspostavljanje ovakvog vijea na federalnom nivou (KII, CCYI BiH , 20. Lipanj 2011. godine, Sarajevo). Osim Omladinskog savjeta RS, postoji samo jo nekoliko predstavnikih tijela, kao to je Omladinska inicijativa Centralne Bosne koja predstavlja neformalnu inicijativu omladinskih organizacija Srednjobosanskog kantona (u FBiH).76 Postoji veliki broj omladinskih NVO-ova koji se bave pitanjima mladih i pitanjima omladinskih politika u BiH ali ne postoji jedna jedinstvena dravna krovna organizacija BiH za omladinske NVO-ove koja moe zastupati provedbu omladinskih politika u BiH.77

Omladinski NVO-i se oslanjaju na dobrovoljce i samo nekoliko njih je finansijski samoodrivo. Veina njih ovisi o meunarodnoj pomoi ili podrci opinskih vlasti. Njihove aktivnosti su ak bitnije na opinskoj razini, poto tu nema toliko prilika da se mladi ukljue i provedu svoje slobodno vrijeme na konstruktivan nain: na primjer, u omladinskim klubovima, bavei se sportom, kulturom ili drutvenim aktivnostima, itd. (Uesnik radionice o zastupanju, predstavnik NVO-a).

71 strategija rs-a koju je izradio Omladinski savjet rs-a 72 Povjerenstva za koordinaciju pitanja mladih u BiH, ccYi, radni izvjetaj koji pokriva period izmeu 1. januara i 31. decembra 2010. godine,

www.mladi.gov.ba/images/upload/god.izv.o%20radu%20komisije.%20eng.%202010.doc, pristupljeno u kolovzu 2011. godine. 73 Za vie informacija proitati www.civilnodrustvo.ba, www.ngo.ba, www.omladina-bih.net. www.mladi.info 74 jasarevic j, Pregled omladinskih politika i politika omladinskog rada u dravama jugoistone europe, istone europe i Kavkaza,

Bosna i Hercegovina, partnerstvo eU-cOe, zadnji put aurirano 21. oujka 2011. godine, http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf, pristupljeno u kolovozu 2011. godine

75 jasarevic j, Pregled omladinskih politika i politika omladinskog rada u dravama jugoistone evrope, istone evrope i Kavkaza, Bosna i Hercegovina, partnerstvo eU-cOe, zadnji put aurirano 21. oujka 2011. godine, http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf, pristupljeno u kolovozu 2011. godine

76 jasarevic j, Pregled omladinskih politika i politika omladinskog rada u dravama jugoistone evrope, istone evrope i Kavkaza, Bosna i Hercegovina, partnerstvo eU-cOe, zadnji put aurirano 21. oujka 2011. godine, http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/documents/see/reviews_on_youth_policies_see_eeca_BxH_2011.pdf, pristupljeno u kolovozu 2011. godine

77 jasarevic j, 2011. godine, str.3.

Lokalne omladinske nevladine organizacije

3Politike i programi eU vezani za mlade

analiza kljunih politika i strategija, mehanizama za dijalog o politikama i praenje vezano za proces irenja EU otkriva niz relevantnih oblasti po pitanju pristupanja kljunim imbenicima odreenim tokom istraivanja. Neki od njih imaju direktnu relevantnost s obzirom na to da se fokusiraju izriito na pitanja vezana za mlade; drugi imaju indirektnu relevantnost i fokusiraju se na prioritete ili obaveze koje nisu direktno usmjerene specifino na mlade, ali se ipak fokusiraju na pitanja koja su odreena kao relevantna za situaciju mladih ljudi koji su dio istraivanja (naprimjer, korupcija, uee), te koji mogu imati pozitivan uinak na mlade.

iri okvir politika za proirenje EU i pristupanje zemalja Zapadnog Balkana je proces stabilizacije i pristupanja (SAP) koji je modeliran po uzoru politike EU za srednju Europu.78 Europska perspektiva svih zemalja Zapadnog Balkana je uvedena 2000., to je potvrdilo da sve zemlje imaju potencijal za lanstvo u EU. BiH su ponuene povlastice u vanjskoj trgovini (bescarinski pristup tritima EU), ekonomska i financijska podrka i mapa puta poredbenih pokazatelja kao osnova za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pristupanju (SAA). BiH je dobila formalni status potencijalne zemlje lanice 2003., te je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pristupanju 2008. koji je uspostavio meusobna prava i obveze vezane za pristup tritu, bezvizno putovanje, itd. Sporazum koji e stupiti na snagu nakon to se zavri proces ratifikacije postavlja iroke standarde ka kojima zemlja mora teiti u cilju dobijanja lanstva i ima za cilj da vri ulogu katalizatora za internu reformu. Trenutno je na snazi privremeni Sporazum o stabilizaciji i pristupanju.

Sporazum o stabilizaciji i pristupanju dopunjava Europsko partnerstvo79 sa BiH: odluka Vijea u kojoj su sadrani principi, uslovi za financijsku podrku EU, te kratkoroni i srednjoroni prioriteti za napredak ka pristupanju. Provedba Europskog

78 dva specifina dodatna uslova su dodata za Zapadni Balkan, a cilj je prevazilaenje naslijea prolih konflikata: regionalna suradnja i saradnja sa Meunarodnim krivinim sudom za bivu jugoslaviju. Prioriteti saP-a ukljuuju: uspostavljanje demokratije na osnovu vladavine prava; razvoj trinog gospodarstva i borbu protiv organiziranog kriminala.

79 Odluka vijea od 18.02.2008. o principima, prioritetima i uvjetima sadranim u europskom partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i stavljanju van snage Odluke 2006/55/ec (2008/211/ec)

Okvir za pristupanje BiH eU

saferworld 17

partnerstva se provjerava na osnovu godinjih izvjetaja o napretku. Godinja strategija proirenja u vidu obavijesti Povjerenstva daje informacije o statusu procesa proirenja i dodatno strateko usmjerenje za odnos EU sa (potencijalnim) zemljama kandidatkinjama, ukljuujui i BiH.

U cilju pruanja pomoi BiH pri napretku po pitanju ovih reformskih procesa, postoji niz instrumenata putem kojih EU financijski podrava BiH. Glavni financijski instrument je instrument pretpristupne pomoi (IPA) koji za cilj ima pruanje podrke zemlji pri tranziciji od potencijalne zemlje kandidatkinje do zemlje kandidatkinje. Okvir politike IPA se zasniva na prioritetima Europskog partnerstva i Strategije proirenja, a provodi se putem trogodinjih viegodinjih dokumenata indikativnog planiranja (MIPD). MIPD navodi glavne prioritete, oekivane rezultate, vidove pomoi, finansijske naznake i oblasti djelovanja. Cilj MIPD-a je pruanje podrke strategijama za reformu i razvoj BiH (u onoj mjeri u kojoj one pomau pri ispunjenju uslova za europske integracije).

Usprkos ovim okvirima politika i financijskoj podrci, pristupanje EU tokom slijedeih godina se ini vrlo nevjerovatnim, ako ne ak i nerealistinim za BiH. Ostvaren je mali napredak po pitanju Europskog partnerstva tokom zadnje dvije godine, a takoer postoje naznake da je BiH u nekim oblastima nazadovala. Istovremeno e zamor od proirenja u samoj EU vjerovatno utjecati na tempo pristupanja EU. Izazovi zadnjeg kruga proirenja i uinak svjetske financijske krize na EU su negativno utjecali na entuzijazam za proirenje Unije i prijem novih zemalja lanica. Meunarodni akteri, posebno u EU, vide pristupanje EU kao glavni cilj BiH i u isto vrijeme kao rjeenje za probleme BiH. Meutim, ove izjave nikako nisu u skladu sa smanjenjem angamana vezanog za EUPM i vojne snage EU ije prisustvo u BiH mnogi smatraju stabilizirajuim faktorom, posebno s obzirom na to da moe proi dug vremenski period prije nego BiH postane zemlja lanica EU.

Putem procesa stabilizacije i pridruivanja i uvjeta za zadovoljavanje k