povijest graditeljstva - i dio_2011

Upload: zoran-pavlov

Post on 18-Oct-2015

62 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    1/91

    POVIJESTGRADITELJSTVAI

    (Mezopotamija Ranokranstvo)

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    2/91

    Popiskraticaistrunihizraza

    abak pokrivnaploakapitela

    aditon nepristupaniprostoruhramu,estosvetite

    agora trggrkihgradova mjestotrgovanjaiokupljanja

    akant ukrasnielementpremalistovimajednevrstestrika

    akropola utvrdanauzvisini

    akvedukt vodovod

    ala krilozgrade,naposebonokriloatrija

    altis svetigaj,svetopodruje

    ambon govornicauoblikupulta

    amfiprostil hramkojinaproeljuizaeljuimatrijemsastupovima

    ante produecibonihzidovaele

    antefiks istaknutaukrasnaploa,eonicrijep

    antemij vijenacukraenviticamaipalmetama

    anuli prstenovinadorskomkapiteluapoditerij svlaionicaurimskimtermama

    apsida najeepolukrunaniazagovornicu,prijestoljeilioltar,dogradenanaglavni

    prostor

    arena boriliteuamfiteatruposutopijeskom

    arhitrav vodoravnaglavnagredakojapoivanapotpornjimainosigornjidiograevine

    arhivolt okvirpolukrunogluka,istaknutodzida

    arkada nizzidanihlukovanastupovimailistupcima

    astragal konveksniprofil,estoukraenzrnatimnizom

    atika pojaszidaiznadglavnogavijenca(estosnatpisima,skulpturomisl)

    atrij glavniprostorrimskekue,kasnijepredvorjestarokranskihcrkava

    aula dvorite,velikiprostorzaokupljanje,palaa

    baldahin sveananebnica,prenosivanebnica,zatitniiukrasnikroviznadoltara,nia,

    kipova

    baptisterij krstionica

    bastion obrambeniistakgradskogazida

    bazilika antikadvorana,kasnijetipcrkve

    baza podnojestupa,stupca,kipa;povrinanakojojpoivazgrada

    boniluk (segmentni)luknazidnojilinaprozorskojstranisvoda

    buleuterij

    vijenica

    grkih

    gradova

    cela sredinjiprostoruhramu(najeeskultnimkipom)

    ciborij oltarnibaldahin;tabernakul

    cinktor zidkojimsuopasanamezopotamskasvetita

    cisterna bazenukojemsesakupljakinica(najeepodzeman)

    gekumanus osistokzapadurimskomvojnomlogoru

    dipter hramokruentrijemomsdvostrukimredomstupova

    displuvij rimskiatrijskrovomnagnutimpremavan

    domus kua

    dromos pristupnihodnikgrobnomhumku(tolosu)

    edikula (malihram)okvirnia,portala,spomenikakojisesastojiodstupova,zabataisl.ehin (morskijeinac)jastukilijastuastaploanakapitelu

    eksedra nia,povienosjedalo,najeepolukrunogoblika

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    3/91

    empora gornjikatugraenunekiprostorilipremanjemuotvoren,galerija,tribina

    enfilada nizsobakojihsuvrataujednojosi

    epistil vodoravnogreenagrkomhramu

    eutinterija gornjislojtemelja,ispodkrepidomegrkogahrama

    forum trgurimskimgradovima mjestookupljanjaitrgovanja

    frigidarij hladnakupeljurimskimtermama

    geizon rubnivijenacnaantikomhramu(ploavijenca)

    gimnazij kolaivjebalite

    hekatomped hramsacelomdugakomstotinustopa

    heksastil hramsaeststupovanaproelju

    heroon kultnomjestoposveenonekomheroju(polubogu)

    hipokaust podnogrijanjeskanalimazatoplizrak

    hipostil prostorijistropnosestupovi

    horej itnica,hambar,skladiterobe

    inzula blokkuaokruenulicama,rimskanajamnakua

    izodoman jednakevisineslojevakaldarij toplakupeljurimskimtermama

    kampanil zvonik

    kanabe barake,potleuice,civilnonaseljeuzrimskivojnilogor

    kanelire uspravnipolukruniljeboviustupovimaistupcima

    kapitolij podrujeokoglavnoghrama(premaistoimenomrimskombreuljku)

    kapitel glavastupailistupca,diokojiposredujeizmeupotpornjaigredaodnosnoluka

    kardo ossjeverjugurimskomkastrumu

    kastrum rimskivojnilogor

    kavea (udubina)prostorzagledaoceuantikomkazalitu

    kazamate prostorutvrdeposvezatienodhitaca

    kazeta udubljeno,estoukraenopoljestropa

    kima trakasvalovitimlisnatimukrasom

    konzola izboenigraevinskielementkojiprihvaagrede,vijence,svodove,kipoveisl.

    krepidoma stepenastopodnojehrama

    kripta hodnik,grobnica,crkva najeepodzemni

    kriite diocrkvenogprostoraukojemsekriajuuzduanipopreanbrod

    kubikul spavaonicaurimskojkui

    kubus kocka,blok

    lezena

    uska,plona,

    uspravna

    traka

    zida

    koja

    slui

    ra

    lambi

    ploha

    loa/loggia nadsvedenasjenicailiprostorijasastupovima

    martirij spomencrkvanadgrobommuenika

    mastaba egipatskigrob,estostepenast

    mauzolej monumentalnagrobnica

    megalitskagradnja kamenagradnjaodvelikihblokova

    megaron glavnaprostorijasognjitem,ranioblikkuesdvoranom

    memorija spomencrkvazamuenikailisveca

    metopa poljeizmeutriglifanadorskomhramu,najeeukraenoreljefimailioslikano

    monopter hrambezele,opasanjednimredomstupova(najeekrunagraevina)

    mreite gotikigeometrijski, estoornamentalnisustavprutovakojimseprozorodvajaoddrugihgraevinskihelemenata

    naos hram,odnosnojezgragrkogahrama

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    4/91

    narteks predvorjekranskebazilike

    natatio bazenzaplivanjeurimskimtermama

    nekropola gradgrobova(groblje)

    nimfej kultnomjestonimfaisvetitevrela,natkrivenafontanasogradom

    NV nadmorskavisina

    oktogon osmerokut

    opaion "oko",svjetlosniotvorukrovuiliukupoli

    opistodom prostorijaizaelegrkogahrama

    orkestra mjestozazboriplesuantikomkazalitu

    ortostati uspravnopostavljenikameniblokoviiliploe,kojitvorepostoljezida

    palestra kolahrvanja,vjebalite

    pandantiv sfernitrokutprekokojegakvadratnaosnovicaprelaziukupolu

    pastoforije boniprostoriuzkorranokranskihbazilika(sakristija,prostorizapresvlaenje)

    peripter hramsasvihstranaokruennizomstupova

    peristil dvoriteokruenotrijemovimasastupovima

    pilastar zidnistupacsbazomikapitelompilon egipatskamonumentalnavrata,toranjuoblikustupca

    piscina bazenzaplivanje;bazenkrstionice

    plinta donjaploabazestupa

    podij povienapodgradnja

    pojasnica lukkojiojaavasvod,okomitnanjegovuos

    poligonalan viekutan

    portik trijemsastupovima

    pretorij slubenosjeditedravnognamjesnika(pretora),vojskovodinator

    prezbiterij kor,prostorzasveenikeustarokranskojbazilici,povienzanekolikostuba

    pritanej zgradagradskeupraveugrkimgradovima

    pronaos predvorjegrkogahrama

    propilon,propileji monumentalnavrataegejskihpalaaigrkihsvetita

    proscenij povienapozornicaantikogkazalita

    prostil hramsastupovimanaproelju

    raster pravokutnamrealinija

    rizalit diograevineizboenkrozcijelunjezinuvisinu

    rotonda krunagraevina

    sanktuarij svetite,prostorskultnomslikomilioltarom

    scena

    pozornicaanti

    kog

    kazalita

    segmentniluk stlaeniluk,najeeisjeakpolukrunogluka

    sima strehaioluknagrkomhramu

    slube gotika:tankipolustupovikojinosesvodililukizboeninaunutarnjimzidovimaili

    nastupcima

    spira cilindrinielementnakojempoivabazajonskogastupa

    stereobat grubozidanitemeljgrkogahrama

    stoa grkadvoranasastupovima

    stilobat najviastepenicapodnoja(krepidome)grkogahrama

    supstrukcija podgradnja,prijesvegazapostizanjeravneplohenaneravnomzemljitu

    sudatorij prostorijazaznojenje,parnakupeljurimskimtermamataberna prodavaonica,radionica,krmaurimskimgradovima

    tablinum glavnaprostorijarimskekue

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    5/91

    tenija ispupenatrakanaarhitravu

    temen svetiprostorokohrama

    tetrastil hramsetiristupanaproelju

    terme kupalitauantici

    timpan poljezabata

    tolos kupolnigrob,krunagraevina,krunihram

    tor konveksniprofilnabazijonskogstupa

    tranzene "prozori"odproupljenihkamenihilidrvenihploa

    tribunal povienipodij(zatribune)

    triforij prolazizmeuarkadaiprozoraugotikimcrkvama

    triglif ploastriuspravnautoranagredudorskogareda

    trikonhos trolist,skloptrijuapsida(konha)uoblikulistadjeteline

    trijumfalniluk poasni luk nekoj osobi ili dogaaju, luk izmeu kora i srednjeg broda

    ranokranskebazilike

    tumul krunigrobnihumak

    voluta graevinskielementsavijenuoblikuspiraleilipuazigurat Mezopotamskivisokihram,stepenastitoranj

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    6/91

    UVOD

    "Arhitektura" i "umjetnost graenja" esto su osporavani pojmovi. Pretjerani rast graevinske

    produkcije, raspad obrtnikih i umjetnikih tradicija koji sejavljaju na prijelomu 19. i 20. stoljea,

    ideoloki nabijene borbe arhitektonskih kola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su

    zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost graenja izjednauju se kao sinonimni pojmovi, a

    graenjesepromatrakaonjimapridruenprocesrealizacije.

    Arhitektura je ve u prvotnom antikom smislu rijei obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva

    starogrkakorijenaterijeiprvi(arh)oznaavapoinjanje,upravljanjeipoduzimanje,adrugi(tekton)

    pronalaenje, stvaranje, uvrivanje, oblikovanje i graenje (napose tesanje, graenje drvom). U

    pozivuarhitektasjedinjenasusvatapodrujadjelatnosti.Arhitekturajezbrojstvaralakihdjelatnosti.

    Arhitektura:projektiranje igraenjejednojeodsredstavapomoukojihse ovjekovivotniprostorod

    pojedinanestambenekuepasvedocijelihregijaureuje,smislenorazgraniujeioblikujeusuodnosu

    sprirodom.Taj zadataknemogu rijeitipojedinci.Prinjegovu ispunjavanjumoraju suraivatimnogeskupineprojektanata,arhitekata,vlastiiindustrije.

    Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti dananje stanje discipline i prisjetiti se temelja

    graditeljstva. Suvremena faza arhitekture, koliko god se ini revolucionarnom i originalnom,

    nezamislivaje,jednakokaoirazvojznanostiilitehnike,bezpoznavanjapovijesnepozadine.Njezinisu

    korjeniustvaralakojprodukcijiprolihstoljea.

    Graevine spadajumeunajtrajnije svjedokepovijesti.Nakon stoljea i tisuljeaonedajupouzdanu

    obavijestostvaralakimsposobnostimasvogvremena.Njimasebavipovijesnoistraivanjekojeuirem

    opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih

    graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te na paradoksalan nain s pojavom nove

    graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajuim platem. Protiv takvih imitacija i

    adaptacija okrenuli su se koncem stoljea razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne

    arhitekture,prirodnomprotivnikusvakoghistoricizma.Svejaimuvrivanjemmodernearhitekture, i

    to irom svijeta,povijesne se arhitekture injihovoprouavanjeoslobaaju fatalneuloge spremita i

    dobavljaastilskihoblikazaproizvoljnuuporabu.Povijestgraditeljstvatakopostajeposebnadisciplina

    za temeljna istraivanjau arhitekturi koja se sadaproteu inanajranije ve povijesne fazemoderne

    arhitekture.

    Zahvaljujui istraivanjima irom svijeta slika sveukupnog povijesnog graditeljstva postaje preciznija i

    slojevitija te izlazi izpogubnihnacionalnihokvira. Istodobno, tj.od sredineXX. st.,josauvaniostaci

    povijesne arhitekture, ne raunajui gubitke u ratu, postaju slino kao na poeku XX. st. rtve

    nezaustavljiva rasta gradova, proizvodnih postrojenja, trgovakih centara i prometnica. Meu njima

    nalazeseestoivanegraevinenajnovijeprolosti.

    Prikazi povijesnih epoha graditeljstva i rekonstrukcija pojedinih graevina onoliko su nesigurniji,

    koliko dublje tragovi vode u prolost. Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih

    graevina)maloihjeuspjelozadratisvojeizvornooblije.Veinomsuonerezultatidugotrajnihprocesa

    preobrazbe.Istraivanjemseiznjihovakonanogoblijanastojirekonstruirationoprvotno.Donjegasedolazioslobaanjemstarihdijelovagradnje, iskopavanjima,poredbenim istraivanjima ivrednovanjem

    pisanih izvora. Samo iznimno postoje autentini opisi, jo rjee izvorni nacrti. Arheologija pri

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    7/91

    iskopavanjimanastojipomougotovokriminalistikihmetodanatemeljurijetkih indicijaprizvatioblike

    raniharhitektonskihostvarenja.Mukotrpanidugotrajanposaokonzervacijetragova,njihovobiljeenjei

    vrednovanje s esto skromnim financijskim sredstvima, objanjavaju stanke o godina i desetljea

    potrebnihdopojavenovih,znanstvenopotvrenihrekonstrukcija,kojeestoimajuhipotetiankarakter.

    Stanjeistraivakeznanostimnogojenaprednijeuprouavanjupojedinostinegourekonstrukcijicjeline.

    Ucjelinipovijesniseobzorproirio.Postignuaprolostidanassunamjasnijanego ikadaprije.Znamo

    da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja

    kontinuiteta,ukojemusumeusobnopovezanesadanjostiprolost.

    Nastanakarhitekture

    Primarnafunkcijaarhitekturezatitaodprirodnihnepogoda,spodjelomrada,osimprimarnefunkcije

    arhitekturadobivaisekundarnefunkcijezadovoljenjeprivatnihpotreba,reprezentacijaidruge.

    Uvjetiukojimanastajearhitekturasedijelenaprirodne idrutvene/kulturne.Funkcionalnizahtjevisu

    zatita,ureenje,proizvodnja,komunikacija,povezivanje.Utjecaji sedijelena tehnike/gospodarske i

    drutvene/kulturne).

    Procesnastankagraevineobuhvaa:planiranje,imaginaciju,odabirkonstrukcije,izvedbu. projektiranjeobuhvaaplaniranje,imaginacijuiodabirkonstrukcije;

    graenjeobuhvaaizvedbu;

    Projektiranje koncipiranjearhitektonskogureenja;

    programpoprimafunkcionalnusvrsishodnostunutarprostora;

    zadaniprostorniodnosidobivajuodgovarajuikonstrukcijskisustav;

    nastalaarhitekturajeuodnosusaokolinom(fizikomidrutvenom)

    tlocrt tradicionalnoosnovninainpredoenjakoncipiranogprograma;

    Arhitektura obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutvenim raslojavanjem. U svrhu njezine

    regulacije u okviru sveukupnog drutva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao

    koordinirajuedisciplinegraditeljskedjelatnosti.

    Arhitektura se moe iitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su

    piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos

    volumenaiprostora.

    Odnosvolumenaiprostorauurbanizmuseidentificirasaodnosompunogipraznogugradskomtkivu.

    Arhitekturakaoravnoteasila

    Prvicilj

    svake

    gra

    evine

    je

    stabilnost.

    Tek u drugoj polovici XVIII stoljea poinje prouavanje konstrukcijana znanstvenojosnovi. Statika i

    znanostovrstoimaterijalatvoreznanstvenupodlogugraevinsketehnike.

    Silekojesepojavljujuugraevinamarazlausena:vlastituteinukonstrukcije,pokretnaoptereenja,

    pojedinanaoptereenja,vanjskaoptereenjaidinamikaoptereenja.

    Postojanjegraevinepodrazumjevadajerezultantasvihsilakojesepojavljujuugraevinijednakanuli.

    Konstruktivnielementigraevinesu: zid(zidniotvori)

    nosa;

    krov(krovnipokrov);

    svod; plonenosivekonstrukcije;

    stubita;

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    8/91

    Arhitekturakaoorganizam

    Pojednostavljeninaziv,kojisenezasnivanaformalnimslinostimaspojavamaorganikogivota,ve na

    nekimsrodnimnaelimapostojanjaprvenstvenonanaelujedinstvafunkcije,konstrukcijeioblikovanja

    primjerisu:

    kanatnakuaizNienburga;

    dorskihramovi;

    SvetaSofija(HagiaSophia,AjaSofija);

    gotikekatedrale(Amiens);

    MalasportskadvoranaTokio(arh.KenzoTange)

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    9/91

    POVIJESTGRAENJAODRANIHRAZVIJENIHKULTURADOKRAJAANTIKE

    arhitekturakaopovijesnouvjetovanoblik

    Arhitekturaje reprezentativnaumjetnostdrutva.Onapoivanagraevinskomprogramu tojestna

    odreenombroju ivrstiprostorija injihovompovezivanjuovisnoofunkcijigraevine ipredodbama

    naruiteljaonjihovojupotrebi.Funkcionalnostgraevinemoebitiiskljuivoutilitarna(npr.siloszaito)

    ilisimbolika(npr.piramida).Razvojemdrutvakrozpovijestprogramipostajusvesloeniji.

    tipovigraevina

    Zazadovoljenje istihprogramaarhitekturaodgovarastvaranjemtipovagraevina.Temeljnitipovi(koji

    predstavljajuoptimalnarjeenja)postojedugovremena,onotoihrazlikujeodpodnebljadopodnebljai

    urazliitimvremenskimrazdobljimajestil.

    stil

    Stil(stilus)jelatinskipojamzapisaljku,aliirukopis,nainizraavanja.

    Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina

    jedne epohe. Stil razdobljapoiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i

    njihovompovezivanjusagraevinom(vidi:graevinakaoorganizam).U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili

    nacionalnistil,materijalnistilidr.

    Stilskaanalizaje estojedinametodakojavodispoznajimeuodnosakojimajenekagraevinaduguje

    svojpovijesnouvjetovanoblik.

    dekoracijaiornament

    Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti

    pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata

    graevineinjihovompovezivanjusagraevinomsebrzoiscrpljuju.

    Arhitekturaje kroz povijest oduvijek bila ovisna o opim povijesnim uvjetima. Velika postignua

    rezultatsuvisokogstupnjateorijeiprakseuobrtu,tehniciiumjetnosti.ArhitekturajedosredineXIX

    stoljeanaelutehnike,tesesmatramajkomumjetnosti.Nakonindustrijskerevolucijenesudjeluje

    urazvojuindustrijsketehnike,norealizacijeudrugojpoloviciXXstoljeaupuujunanovuorjentaciju

    uskladusaaktualnimstremljenjima.

    VISOKORAZVIJENEKULTURETEMELJICIVILIZACIJE

    Graenje kao planirana konstruktivna djelatnost uiniloje ljude neovisnoma od sluajnog prirodnog

    skonita.Najstariji

    nalazi

    seu

    iz28.000

    g.pr.Kr.

    (starije

    kameno

    doba).

    Tisu

    ljetno

    iskustvo

    ivota

    u

    takvimmanjimnaseobinamasaimaseuopanaelaplaniranjaimetodekonstruiranja.

    Prestanak ledenog doba omoguuje preokret u nainu ivota neolitika revolucija (mlae kameno

    doba). Povezivanjem ratarstva i stoarstva na temelju sjedilakog naina ivljenja nastaju prve

    regionalnoogranieneseoskekulture,akaoslijedeasocijalnatvorevinanastajegrad.

    Prirast stanovnitva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi pretpostavka su za nastanak

    visokorazvijenihkultura:3200.g.pr.Kr.Mezopotamija;2900.g.pr.Kr.Egipat;2500.g.pr.Kr.Indija;

    1800.g.pr.Kr.Kina;800.g.pr.Kr.JunaiSrednjaAmerika

    RazvojEvropepresudnepoticajedobivaodmediteranskih kultura izbronanogdoba: 2600.1600. g.

    pr.Kr. TrojaIIVI;2000.1400.g.pr.Kr. Minojskakultura;1600.1150.g.pr.Kr. Mikenskakultura;900

    200g.pr.Kr. Etruani.DvijeantikevelesileGrkaiRimpreuzimajunjihovonasljee.Arhitektura stvara oblike za razliite zadatke u drutvu koje se raslojava. U tipovima i stilovima

    prezentirakarakterpojedinihkulturainjihovihrazvojnihfaza.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    10/91

    MEZOPOTAMIJA

    SumeraninajugustvarajunajstarijuvisokorazvijenukulturugradoviUr,Uruk,Erida,Nipur,KiiLaga,

    nakon doseljavanja semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko

    kraljevstvoUriLaga;

    Babilondoivljavaprocvatu Starobabilonskom kraljevstvupodHamurabijem iNovobabilonskompod

    Nabukodonozorom.

    Asirci Staroasirska, Srednjeasirska i Novoasirska drava, pod vladarima Aurnazirpalom,

    AurnazirpalomIIiSargonomII.

    PerzijskokraljevstvovladariKirIIiDarijeI

    Graevinskiprogrami, tipovi zgrada igraevinskioblicipoivajunaklimi,graevinskommaterijalu,

    privrednojstrukturi,predodbamaovjeri,draviidrutvu.

    Trivodeagraevinskazadatkasugradnja:

    sakralnihgraevina;

    palaai; gradskihzidina.

    Konstruktivnioblikjerezultatprimjenelokalnograspoloivoggraevinskogmaterijalatrstike,glinei

    pijeska. Drvo se doprema iz drugih krajeva, a kamen se nadomjeta opekom, najprije suenim na

    zraku,azatimpeenim.

    Graevinskoj tehnici i klimiodgovara gradnjamasivnih zidova,bezprozora sunutarnjimdvoritima i

    terasastim ravnim krovovima. To rezultira oblikovanju graevina kao kubinih tijela koja su slojevito

    superponirana. Plastiko ralanjivanje zidova nije rezultat potrebe za ojaanjem zida ve i primjena

    prapovijesnih tehnika gradnje (gradnja lijepom). Taj oblik gradnje postaje kanon te se prenosi kroz

    povijest.Bojeseodnajranijegdobaupotrebljavajuzadekoraciju,aizumompocakljeneopekeosigurano

    jejednostavno ukraavanje graevina zidnim slikama i dekoracijama kako bi se naglasio simboliki

    znaajarhitekture.

    Prapovjesnenastambeishoditemezopotamskihgraevnihoblika

    Mezopotamska varijanta kue u obliku krovaje zrefa koliba od trske. Povezani snopovi trske u

    jednakimserazmacimauparovimaukopavajujedannasuprotdrugomisavijajuurebra.Uzdunivezod

    trske idrvenihmotkipovezuje iubavastikostur,koji sepokrivahasurama) (prostirkama)od trske i

    prekrivaglinom.

    Krunekuenastajuizkrugaokoognjitasmatrasenajstarijimoblikomkue.Ovajtipgradnjepripada

    tipukuauoblikukonice.NapodrujuMezopotamijeprimjeritakvegradnjenaenisuu:

    - Jerihon 6.500g.p.n.e;TepeGaura5.000g.p.n.e;ArpaijaiTelHalaf4.000g.p.n.e.;

    Promjeritlocrtaod5,0muTepeGauradoseupromjerod10muArpaiji.Osnovnivolumenkueje

    produen dodavanjem pravokutnika, kojije otvoren ili natkriven. Vrlo rano se razvijaju upotrebive

    konstrukcijeizraspoloivamaterijalakupolesjednomljluskom(Arpaija).

    Pravokutna kua nastaje na kraju prapovjesnog doba. Jednostavnost primjene pravokutne forme,

    mogunostpovezivanjavieprostora,tejednostavnijaaplikacijagraevinskogmaterijalaovomtipudaju

    prednostnaddrugimtipovimagradnje.Najranijedatiranepravokutnekuesunaseljima:

    -JerihoniatalHuyuk 6.000g.p.n.e;Kalatarmo5.000g.p.n.e;

    - TelHasuna4.750g.p.n.e.imanjekojesemoesmatratiprototipompoljoprivrednogdobra

    nakrajuneolitika.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    11/91

    Zakonodavstvo

    detaljHamurabijevazakonika

    Hamurabijev zakonik najtariji sauvani dokument kojima se odreuje zakonodavnopravni sustav

    jedne drave. Povjesniari smatraju da se, nakon proirenja carevine, Hamurabi okrenuo sreivanju

    zemljepopitanjujedinstvenogzakonodavnopravnogsistema.Donesenjeuposljednjojdekadinjegove

    vladavine,oko1780.godinep.n.e.Sastojiseodtridijela: uprvomdijeluHamurabiopirnogovoriosvojojulozipremasvomenarodukojajeodreenaod

    stranebogova;

    udrugomdijelu,poelovojnumeraciji,smjetenasu282 lanakojisuustvarikonkretnizakonski

    propisiisamasutinaHamurabijevogzakonika;

    Uovomdijelunalazeseiprveodredbekojeseodnosenaobavezneodnosesudionikaugradnji.

    utreem,zavrnomdijeluHamurabipozivapodanikenapotovanjezakona,obeavajuinagradei

    boansku zatituodprokletstva i zla, svimaonima koji senalazeunutar zidovanjegovoghrama

    odnosnoonihkojisupodnjegovomvlau ikojisepridravajuzakonaprijeteitekimkletvama i

    kaznamazaone

    koji

    tone

    ine

    ikoji

    zakon

    ne

    priznaju.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    12/91

    Urbanizam

    Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije

    gospodarske,politikeivjerskemoidrutva.JerihoniatalHuyuksupreteeksnijihgradova.

    Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima

    naseljavanjapolitikiikulturnovodeihnaroda:

    junaskupina Sumeraniod3800g.p.n.e.gradegradoveUr,Eridu,Uruk,Nipur,LagaiLarsa;

    sredinjaskupinaAkaaniiBabiloncigrade:Ki,Spar,Akad,Mari,BorsipuiBabilon;

    sjevernaskupinaAsircigrade:Aur,Kalhu,NinivuiDurarakin.

    Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne

    forme,u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine.Ulinamreajeproizvoljnog toka sa estim

    slijepim zavrecima. Glavne zrgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom

    pravilnomodnosu.Gradomdominirajustepenastitornjevizigurati.PlangradaUrajenajstarijisauvan

    plangrada.

    Asirskigradovisupravilniji,prilagoenikonfiguracijizemljita.Glavnepalae ihramovigrupiranisuuz

    rubgradskihzidinakaotornjastopovezaneskupinepovezanesgradskimbedemom ivodenimputem.

    Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orjentirani prema stranama svijeta, ulina mreajeparalelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje

    grada.

    Babilonski urbaniizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga

    geometrijski raspored cjeline, sredinjipoloajglavnog svetita, teekscentrianpoloajpalaekojaje

    popututvrdespojenasgradskimbedemomivodenimputem.Glavneuliceslijedegeometrijskumreu,

    dokpojedinanegradske etvrtinemajunikakavplanski raspored.Prviputseuuliciprocesijesvjesno

    oblilkujeuliniprostorkaomunumentalnigradskipotez.Babilonsvojomveliinomodoko8,9km2, te

    injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja

    jedinstvenigradskikrajolikucijelojantici.

    Stambeneetvrtimezopotamijskihgradovarazvijajusebezvrstognaelareda,tekAsirciuvodesusrav

    glavnihulica,aliunutarnjastrukturablokovarezultatjevlasnikihodnosa.Proizvoljantokiirinaulica

    suidandanastipiannaingradnjegradskihetvrtitrgovacaiobrtnika.

    Ulicesuuske, estoislijepe(suk),kuesuotvorenepremaulicisamojednimuskimvratima,rijetkosu

    poploaneiopremljeneulinimjarkom.

    AbrahamovaetvrtuUruprimjernepravilnihkrivudavihulicainepravilneurbanestrukture.

    Babilon etvrtMerekepravilnijagradnjauzglavnuulicuprocesije,notosevieudaljujemoodnje

    strukturasveviepodjeanaonuizUra.

    Kaostandardnitipstambenegradnjerazvijasetipkuesdvoritem

    Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrenaje oko 2000 g.p.n.e. Prototipje

    naenuUruugradskojetvrtiizrazdobljaLarsa.

    Sveprostorijesuorjentiranepremasredinjemdvorituiiznjegadostupne.Kuajepremaulicipotpuno

    zatvorena.Prizemnicama sekasnije estododajekat,kome sepristuposigurava izgalerije (kojaprati

    oblikdvorita).Dvoriteje estopoploano i imapodzemniodvodvode.Ulaziuprostorijesuupravilu

    smjeteniu sredinidue strane.Glavnaprostorija kuejeorjentiranaprema smjeru dobrog vjetra,

    sluikaopreteadnevnogboravka, sobe zaprimanje iblagovaonice.Prosotrije zaboravak i spavanje

    najeesusmjetenenakatu.

    Ova temeljna shema ostavlja ograninu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilonapokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u

    drugomreduuodnosunadvorite.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    13/91

    Sustavkue sdvoritempostajeopeprihvaennain tlocrtneorganizacijeova tipologijagradnje

    (kuasdvoritem)sekao temeljnioblikzadralanaOrijentudodanas.Njezinakoncepcijaproirilase

    prekoSredozemljasvedosjeverneEurope.

    Palaa

    U primjeru palae vidljiv je razvoj temeljnog oblika kue s dvoritem koji postaje dravna

    reprezentativna graevina, to za posljedicu ima proirivanje i raslojavanje prostornog programa.

    Prajezgra kua s dvoritem ostaje glavnim elementom planiranja, no tlocrtni raspored poiva na

    kombinacijidvorinihsustava,kojisekaocjelinaopasujuobrambenimzidom.Razliitadvoritaseprema

    potrebiprogramamoguspajati ilirazdvajati inatajnainsemoekreiratidojamprostora,takoerta

    mogunostrazdvajanjaispajanjaimasvojihprednostiuobrani.

    Vanjskooplojeseralanjujekulamaikrunitimatoodgovaraslicigradskihbedema,areprezentativni

    prostoriseukraujuzidnimslikamananainsvojstvensakralnimgraevinama.

    NajstarijepalaegradilisuSumeraniiAkaani:

    PalaaAKi,2.800g.p.n.e.- graenaudvijefaze,stariji(sjeverni)diosastojiseodtriskupineprostorija;najugoistonojstrani

    monumentalnavrataizakojihsenalazeprostorijeposadepalae,usredinjemdijeluskuprazliitih

    prostorija za koje se pretpostavlja da su sluile reprezentaciji i dravnoj upravi. Na zapaduje

    vladarevstansaprostranimsredinjimdvoritem.Svinavedenisadrajiopasanisuzajdnikizidom;

    umlaem(junodograenom)dijeluistiusedvijedugakedvoranenazapadu,odkojihjednaima

    sredinjepostavljenredstupova;karakteristikaovihgraevinajeizlomljenalinijavoenjaprostora,

    nepostojanjeosi,izmaknutapostavavratakadasenalazeunasuprotnimzidovima.

    PalaaEhursagUr,2.100g.p.n.e.

    slijedi akadsku koncepciju palae gospodara svijeta; temeljna povrinaje kvadrat, iji uglovi su

    usmjerenipremastranamasvijetasimbolcarstvaetirijustranasvijeta; dvije skupine gotovo

    potpunosimetrinihprostorijapostavljenesuparalelno.Sjevernaveanamjenjenareprezentacijii

    junanamjenjenaupravi;pretpostavljasedapalaanijeimalaprostorijezastanovanje.

    PalaaMari,1.800g.p.n.e.

    - izveliineitlostrnesloenostividljivojedaseradiopalaikojajebilasreditemonedravekoja

    senadmetalasaBabilonomiAsirijom(Aurom);nepravilnostkompleksarezultatjerazliitihepoha

    gradnje. Istoni (stariji)diojenepravilniji,a zapadni (mlai)dio jepravilniji;mlai (zapadni)dio

    temelji se na svjesnom planiranju, njegovujezgru predstavlja kvadratino dvorite sa skupinom

    prostorijaokoprijestolne i sveanedvoranepredstavljanajveidometu gradnjimezopotamskih

    palaa;sauvane

    su

    izidni

    oslici

    iznimne

    kvalitete

    Asirskepalae

    IdejaopalaivladarasvijetaAsirci(aiBabilonci)supreuzeliodSumeranaiAkaana,tepremavlastitim

    preodbamanadogradili.

    Odpalaa istiu se:Aur (XIII st.p.n.e.),Kalhu (oko870. g.p.n.e.),Dur arukin (oko710. g.p.n.e.) i

    Niniva(od701.g.p.n.e.).

    Asirsijajevojnikaapsolutistikadrava,shodnotomeasirskepalaesunajeesmjetenenastrateki

    povoljnom rubnom poloaju grada, povezane sa zidinama i utvrene.poput citadela najsnanije

    utvreni,obinosredinjidioutvrde,uporita.Prostorsmjetenunutargrada,aopetizdvojen.Pojamje

    uranomnovomvijekuizvedeniztalijanskogcittadella,toznai"maligrad")Teite svakogkompleksa sudvadvorita:ulazno (babanu) slui reprezentaciji idravnimposlovima i

    dvorite palae (bitanu) slui rezidenciji i i jedno krilo namjenjeno reprezentaciji. Dvorita nisu

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    14/91

    simetrino nanizana, povezana su sa prijestolnom dvoranom. esto su sa sakralnim graevinama i

    dodatnimnizovimamanjihdvoritapovezanaujedankompleks.

    Graevni oblici slijede mezopotamsku tradiciju, uz upotrebu slikarija, pocakljene opeke, ali unose i

    primjenukamenazaoblaganjereprezentativnihdijelovapalaa,teobradekamenaplitkimreljefom.

    Durarukin(Khorsabad)palaaSargonaII

    - palaasenalazina rubugradana terasikojajepoputbastiona izdignuta iznadgradskog zida.Sa

    straneje podignut zigurat koji kao dominanta svojom visinom nadvisuje i palau; ispred palae

    prema gradu postojijojedno utvreno podruje unutar kojeg su prostori za vojsku, upravnu i

    prostorijezadostojanstvenike.

    Babilonskepalae

    PreuzimaodAkaanasklonostkageometrijskijasnojvanjskojformi,aksijalnostisimetriju,aodAsiraca

    lociranjepalaeugraduispajanjesgradskimbedemima.

    Odpalaaistiuse:Babilon(oko625.g.p.n.e.),Borsipa(oko539.g.p.n.e.),Ur(oko539.g.p.n.e.).

    Graevnioblicislijedemezopotamskutradiciju,uzupotrebuslikarija,pocakljeneopeke,teobraduplohe

    zidaplitkimreljefom.BabilonpalaaNabupolasaraiNabukodonozoraII

    - junuutvrdugradaNabukodonozor IIpretvaraupalau sredite svjetskogcarstva.Graevinski

    blok palaeje trapeznog oblika dimenzija oko 200 x 310 m, smjeten izmeu Eufrata i ulice

    procesije;palaajeorganiziranaokopetvelikihdvorita(dimenzijomsubliitrgovima).Uzsredinje

    dvoritesmjetenajeprijestolnadvorana,uzzapadnodvoritesmjetenajekraljevarezidencija,a

    istono dvorite (vezano uz ulicu procesije)je sluilo raspodjelu prometa osoba i roba. Sva tri

    sredinjadvoritasluilasureprezentaciji;unajsjevernijemuglukompleksanalazilisusezanmeniti

    Semiramidiniviseivrtovi.

    Ahemenidskepalae(Perzija)

    Ne slijede naela masivne arhitekture Mezopotamije, tradiciju staroiranske (staroperzijske) gradnje

    drvetom ipovezujuses tehnikama ioblicimaosvojenih zemalja.Najee sepojedinanapravokutna

    graevinska tijela sline strukture grupirajuna lakodostupnoj terasiupodnojubrijega.Pojedinana

    graevinska tijela su dvoranske graevine s mnogo stupova (zbog upotrebe drveta za krovnu

    konstrukcijustupovisunaveimrazmacima)kojesusaviestranaotvorenapremapredvorjima.

    Odpalaaistiuse:Pazargada,SuzaiPerzepolis.

    PerzepolpalaaDarijeI

    - najsjajniji primjer reprezentativne palae

    Perzijskog

    carstva;

    raspored

    zgrada,

    stubita i sveanih vrata odgovara

    ceremonijamanacionalnihsveanosti;dvije

    skupine zgrada sa istovrsnim graevinama

    pruaju se paralelno od sjevera prema

    jugu.Najznaajnijegraevinesuprijestolna

    dvorana ili dvorana sa stotinu stupova (u

    istonoj skupini zgrada) i dvorana za

    audijencije (apadana) koja nadmauje sve

    ostalegraevineukompleksu;graditeljska

    tradicija razliitih naroda ujedinjena je uovomcarstvuuprepoznatljivstilPerzije.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    15/91

    Hram

    Hramovikaomjestatovanjaboanstvanastajunakoncudugogprocesareligijskogsazrijevanja.

    Prvotnihramovikultnekrinje(vidiprimjer HramuEridu)predstavljajumaleneprostorezartve i

    molitvukojeodgovarajuskromnomobredu.

    IFazarazvoja

    Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak slijedee faze razvoja, koji je na kraju

    prapovjesnog razdoblja rezultiraonastankomarhainog tipahrama koji se sastojiod izduene cele s

    bonimsporednimprostorimaiulazomnaduojstrani,kaokodseoskekue(vidiprimjerseoskakua

    TelHasuna).Slijedafazabilajenaglaavanje eonogdijelainjegovoodjeljivanjeodsvetitakojejeod

    tadapodnadzoromnovogstalea sveenstva.

    Eridu(oko5.000g.p.n.e.)

    - uXVIslojuEnkijevasvetitajepronaenajednaodnajstarijihkultnihkrinja;tamalenagraevina

    sadri nekoliko glavnih elemenata sakralne arhitekture kasnijih tisuljea: pravokutan prostor s

    pravokutnomapsidom,zidne istake slinekontraforima (oblikovna,ali istatika funkcija),oltaru

    apsidiirtvenikusrediniprostora.TepeGaura(oko3.500g.p.n.e.)

    - skromno seosko kultno mjesto, graevinska skupina akropoleje karakteristina z arani stupanj

    hramskoggospodarstva;trihramastojenauzvisiniokojednogmanjegdvoritakojejezatvorenou

    potpunostisaprofanimgraevinama;dvoritejeusmjernenopremakultnojniinasjeveroistoku,

    izakoje leitzv.Purpurnihram.Ovajhram,kaoionajkojileizapadnojesupremaformiizduene

    cele;kodsjeverozapadnoghramautlocrtusepoprviputpojavljujuboneprostorijenalikkapelama

    kojesuseuvrijeileurazddobljuUruka;ovajtiphramavrhunacdostieuHramuDuUruku

    UrukHramD(oko3.000g.p.n.e.)

    - najvei hram stare Mezopotamije; eoni dio se proirujeu popreni brod postavljen ispred

    longitudinalnecele.Unjegovusreditutonouuzdunojosihramajednaralanjenanianaglaava

    pristupsvetitu:debelivanjskizidsnanojeplastikiralanjen;graevinostodreujuaksijalnost i

    simetrija.

    IIFazarazvoja

    NakonrazdobljaUrukarazvojhramaseprekida,novesakralnegraevinesuskromne,najeesedre

    naelagradskekuesdvoritem.Jednostavnekrinjesegrupiraju(upoetkubez vrstogpravila)oko

    unutarnjegdvorita.Tekrinjesujednostavne,neralanjeneizduenecelesjednimbonimulazom.

    Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele

    pojavljujuprikazi

    boanstava,

    asvetite

    (sa

    likom

    boanstva)

    seodvaja

    od

    ostatka

    hrama.

    Na

    kraju

    tog

    razdobljasvetitepostajeegzaktnoplaniranimvelikimkompleksom.

    AbuovhramuTelAsmaru(oko2.700g.p.n.e.)

    primitivnihramsdvoritem,trikrinjepoloeneokosredinjegdvorita.

    arinhramuTelAgrebu(oko2.700g.p.n.e.)

    - prethodnitipizgraenustrogoureenosvetopodrujepoputsamostan,zatvorenosnanimzidom;

    komplekspokazujemnogoslinostisaakadskimpalaamagraenimutodoba.

    ItarinhramuAuru(oko2.300g.p.n.e)

    imaisteelementekaohramovisakrinjom,noulazjenaglaendvamazidnimstupcima;hramoviu

    AuruITelAgrebuodredilisusmjersakralnegradnjeuMezopotamiji.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    16/91

    IIIFazarazvoja

    Sumerskaisemitskakulturastavarajumonumentalnehramovekojesureprezentativanokvirzaobredno

    tovanjebogova. Temeljnapravila njihove organizacije su:odvojenostod vanjskog svijeta, unutarnja

    dvorita,naglaenulaznidio,ralanjivanjezidovastupcimainiama.

    UjunojisrednjojMezopotamijinatemeljuranodinstikihtipovahramovanastajetiphramasairokom

    celom.Njegovajezgrajestcelakojastojipoprenonaglavnuossvetita,a ispredkoje stojijojedna

    istovrsnapredcela.Jezgraceleobavijenajenizomprostorijailihodnikom,tejetakosvetitaisimboliki

    trostrukoizoliranoodvanjskogsvijeta.Dvoriteispredhramaokruujusporedneprostorije.

    Slijeddvorite,predcela icelaprimjenjujese iugradnjipalaazaprostornuskupinuokoprijestolne

    dvorane.Osim slobodnostojeihhramova esto sepojavljujukombinacije viestrukihhramova, svie

    dvorita,hramovaikapela.

    EnkijevhramUr(oko2.050g.p.n.e.)

    - strogosimetriannizprostorijaduglavneosiprviseputsvjesnonastoji iskoristitiperspektivno

    pojaanjedojmadubinomprostora,tojedodatnonaglaenouvuenimportalompredcelekojije

    dodatnonaglaentornjevima.

    Itarinhram Babilon(obnovljenjeoko550g.p.n.e)- 1.500 godina nakon Enkijevog hrama i dalje slijedi istu tlocrtnu organizaciju. Raspored ulaza

    prilagoenjebrojnimprocesijama.

    SakralnikompleksIali(oko1.700g.p.n.e.)

    - strogo simetrino zatvoren kompleks; na zapaadnom dijeluje hram sa irokom celom klasinog

    sumerskogtipa,hramimasvojedvorite inaglaenportalpremaulici;usjeveroistonomdijelusu

    dva manja dvorita hramovima, ali neto skromnijih dimenzija; najvee dvorite okrueno je

    prateimprostorijama,bezhrama.

    Asirci na sjeveru ustanovljuju vlastite graevinske tipove, oni preferiraju kombinaciju iduenih i

    poprenih prostora jezgra graevine je izduena cela koja na svom zavretku ima popreno

    postavljenucelusasvetitemkojejeosimtogaiuzdignutonekolikostepenica.Uglavnuceluseulaziiz

    dvoritaprekopoprenopostavljenogpredvorja sutvrenimportalom. esto se rade kompleksi koji

    imajuviehramova jedanodprvih takvih viestrukih kompleksa se Sin amapovhram (oko1.700

    g.p.n.e.).

    Durarukin(oko710g.p.n.e.)

    - stambenapalaaSargonaIIjepovezanasa

    sakralnimprostorom;trihrama,tridvorita

    itricelespojenisuunepravilansklop;ulaz

    u

    kompleks

    povezamje

    sa

    pravokutnim

    dvoritem kojeg okruuju pomoni

    prostori, a iz kojeg se pristupa u juno

    dvorite sa jednim hramom, odnosno u

    sjeverozapadnodvoritesadvahrama.Svi

    hramovi imaju tipian raspored Asirskih

    hramovauzdodatakodjojednekapeleu

    vidu izduene cele. Takoer uz

    sjevrozapadno dvorite podignute su i tri

    manjekapele; izaskupinesahramovimau

    osisasjeverozapadnimistaknutimhramomstojizigurat;

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    17/91

    Zigurat

    Ziguratisuvisoketeraseilistepenastihramovitornjevi.Njihovevisokemasepostajudominantagradova

    ikrajolikauMezopotamiji.Preteesuimhramovisaterasamakojizahvaljujuistalnomnadograivanju

    kultnihprostorijanaostacimagraevinanadrastajusvojokoli,teseosiguravajupotpornimzidovima,a

    pristupimseosiguravaprekorampiistubita.NajpoznatijiprimjerranograzdobljajeBijelihramnaAnu

    terasiuUruku.

    OvalnihramHafai(oko2.700g.p.n.e.)

    - ovalna forma;prototip visoke terase;ovalni vanjski zidokruujejojedan unutarnjiovalni zid.

    Unutarovogzidanalazisenizprostorijakojeformirajupravokutnodvoritegdjesenasuprotulaza

    uzdie romboidna terasavisoka6m ijivrhovi suorjentiranepremastranamasvijeta zigurat.Na

    terasijehram,astubekojimasedolazinaterasusmjetenesuosiulaznihvratahrama;ovajhram

    odrediojeelementezadaljnjirazvojovetipologijekojasvremenomstremisvevieuvis.

    ZiguratUr(oko2.000g.p.n.e.)

    - prvi klasini zigurat; rezultat sistematizacije i elje zapojaavanjem tendencija izHafaija;donja

    terasajepravokutnikdimenzija52x56,visine15musmjerenuglovimapremastranamasvijeta.Na

    ovojterasisenalazedvjiemanje,proporcionalnoumanjene,anatreojterasinavisiniodoko21,5mstojiirokacelakaohramglavnogboanstvagradaUraboanstvomjesecaNANA;usredinu

    hramausmjerenojemonumentalnotrokrakostubite,ijisekrakovisusreupodvelikimvratimana

    srediniprveterase,odatlesrednjikraksepenjeravnosvedogornjeterase;ziguratjepostavljenu

    prostranopravokutnodvoritesapreddvoritem.

    Ovajziguratpostaojeuzoromzaslilnegraevineudrugimsumerskimgradovima:Eriduu,Urukui

    Nipuru.

    Izaklasinogsumerskogtipaostupnoserazvijajusvevie istrmijegraevine.Stepenastavisokaterasa

    postaje stepenastim tornjem koji dominira gradovima Kasita, Asiraca i Babilonaca, aiji se najbolje

    sauvaniprimjercinalazeuAkarKufuiogaZombilu.

    ZiguratEtemenankiBabilon(oko600g.p.n.e.)

    - najznamenitiji zigurat, zahvaljujui

    Herodotovom opisu, podigao da je

    Nbukodonozor II na ruevinama

    prethodnih hramova; njegov naziv znai

    hram kamena temeljca izmeu neba i

    zemlje, toranje stajao u sreditu grada u

    svetitu boga Marduka u pravokutnom

    dvorituveliinestranicaoko400m;tlocrt

    ziguratamjeren

    urazini

    zemlje

    iznosi

    oko

    90x90m,sveukupnavisinadokrovahrama

    bilajeoko90m.

    Vanjske povrine bile su prekrivene

    pocakljenomopekom,ahramnanajviojrazini

    imao je plave zidove i metalni krov (zlato?);

    ziguratseuzdizaobitnostrmijeodbilokojegdo

    tadapoznatog.

    Podizanjeovakvihtornjevapretpostavljaiovladavanjeposebnihgraditeljskihvjetinaitehnikagradnje.

    Terasesesastojeodstotineslojevaglineneopekeizmeukojihsu,radiporavnanja,poloenestrunjae

    od trske u sloju pijeska. Konopci od trske proteu se kroz horizontalne slojeve graevine poput

    armature. Relativno mekanajezgra obloenaje vanjskim slojem peene glazirane opeke, imeje

    osigurananjihovadugovjenost.

    Kodziguratajepoprviput impozantnagraevinskamasapresudnoodreenavertikalom,pri emu

    nijebitnagradnjaprostora,ve gradnjatektonskogznakakojiprostoromdominira.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    18/91

    EGIPAT

    ZemljopisnoEgipatjepredstavljaouzakpojasplodnezemljeusredpustinje(irine220km)kojiseod

    obalaSredozemljapruaoko1000kmpremajugu.Uunutarnjemureenjudrutvakontinuiranopostoje

    unutarnje suprotnosti Gornjeg i Donjeg Egipta. Upravo ova dva imbenika (izolacija i unutarnje

    suprotnosti) predstavljaju korijene viestrukog dualizma egipatske kulture, te istovremeno odreuju

    povijest,politikuiustrojEgipta.

    Gospodarstvojebaziranonapoljoprivrediitrgovini,drutvojehijerarhijskistrogopodjeljeno,avjerase

    svremenomrazvilaunedogmatskioptimistikipoliteizam.

    Graevinskizadacisusemijenjaliukoraksapromjenamadrutvenihuvjeta:

    Starokraljevstvo: mastabeipiramide;

    Srednjekraljevstvo: pogrebnihramovi;

    Novokraljevstvo: hramovibogova.

    Konstruktivnioblici

    Upotrebamaterijalaimasimbolikoznaenjeprofanaarhitetkturaseradiodopekeidrveta,ahramoviigrabniceodkamena(kaoznakvjenetrajnosti).Konstruktivniobliciegipatskearhitekturenastajukao

    apstrakcija igeometrizacijapredloaka izanorganskog svijeta,adijelomkao stilizacijabiljnihoblika ili

    reminiscencijanadrevnegraditeljsketehnike.

    Svigraevinskioblicisudugotrajniisrodni,njihovetemeljnecrtenastajuueksperimentalnojfazina

    poetkuStarogkraljevstvatesepotvrujuudobapiramida.

    Dualizamtektonskihiorganikihoblikajednajeodtrajnihznaajkiegipatskearhitekture.

    S vremenomjedolodo stapanjadualizma tektonskih iorganiskihelemenata s tradicionalizmom i

    simbolizmomunerazdvojivoproimanjefizike imetafizikepojavnosti,stogasemoetvrditidasvi

    graevinskiobliciimajusimbolikoznaenje.

    Najbolji primjer za to su obelisk ili piramida koji se teko mogu smatrati zgradama, ve jedino

    tektonskimznakovima onisuapsolutneformeizaijeseistoekrijeviestrukasimbolika.

    Stup se rijetkopojavljujekao tektonska forma (piramide,pogrebnihramovi), ee stup imaatribute

    biljnogsvijeta(lotos,papirus,palma)itoudetalju(kapiteluoblikuliailicvijeta)iliucjelini(svenjasti

    stupovi).Uljebljenizavrnivijenaciastragal(zaobljenitapkojiobilaziuglovezgrade)sureminiscencija

    starihgraditeljskihtehnika.

    Rastgraevinskihmasarezultatjeapstrakcijeipojednostavljivanjanaosnovnegeometrijskeoblike.

    Kompozicijasklopova,bezobziranaveliinupojedinogdijelaimanaglaenuhorizontalnost.

    Vanjskidojam

    po

    iva

    na

    oblikovanju

    siluete

    istaploha

    zida

    (upo

    etku

    vie

    slinosti

    sMezopotamijom

    ralambazidastupcima).

    Velikeravneploheidealnapodlogazaplitkireljef(stapanjearhitektureilikovneumjetnosti)

    Egipatski stil mase nastaje svjesnim reduciranjem poetne raznolikosti oblika na nekoliko temeljnih

    elemenataegipatskearhitekture:

    pilon (egipatska monumentalna vrata); hipostil (dvorana sa stupovima) glavni element profane

    (stambene)arhitekturedobiva svojenovo znaenjeu sakralnojarhitekturi prolaznadvorana sa

    naglaenim srednjim prolaznim dijelom koji tvori bazilikalni presjek (na taj nainje omogueno

    osvjetljenjesredinjegdijeladvorane);ravnikrov;dvoritesastupovima;stup; obelisk; piramida

    (pyramidionjevraksvakepiramide)

    Simetrinostigraenjepouzdunojosijednoodnajvanijihnaelaegipatskearhitekture.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    19/91

    Urbanizam

    Oegipatskimgradovimaimarelativnomalosaznanjanatemeljuiskopina.

    Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o

    egipatskimgradovimapronaenojeveomamnogopojedinanihspomenika,umjetnina ispisatakoda

    postojeveomajasnepredodbeovisokojkulturiStarogEgipta.

    Egipatskiurbanizamsetemeljionaslijedeimnaelima:

    orjentiranjepremastranamasvijeta;

    pravilnosttlocrtnogpredlokagradskihulica;

    sredinjipoloajsvetitaipalaa;

    uvoenjevodeugradskotkivo;

    socijalnoidrutvenozoniranjegrada.

    EgipatskihieroglifNIOUT znakzanaseljegrad

    Memfis(memfisjesinonimzabijelizid) jebioprvivelegradstarogasvijeta,nastajevjerovatnoudoba

    vladavine

    osera,kada

    njegov

    savjetnik

    iarhitekt

    Imhotep

    uvodi

    veliko

    razdoblje

    arhitekture

    Starog

    kraljevstva.

    Kahun

    Naseljenamijenjenograditeljimapiramidaza faraonaSesostrisa II,oko2500.g.p.n.e.,karakteriziraga

    racionalnageometrijskashema.

    povrinagradaiznosioko10ha(280x360m);radjezidompodijeljennadvaklasnorazliitadijela;

    graevinske esticesuveliinomprimjernesocijalnomstatusu:odmalenih povrineoko125m2

    dovelikihpovrine2000 3000m2;gustoaizgradnje 80zgrada/ha(robovskidionaselja).

    Plangradajasnoodraavanamjenu isocijalnustrukturu,ovajgradsemoesmatratiranimprimjerom

    kolonijalnoggradakakavenastatikasnijenaSredozemlju.

    Teba

    Glavni gradu Srednjem iNovom kraljevstvu, trapezoidnogoblikadimenzijaoko6 x9 km;naglaena

    sredinjareprezentativnaos kanalsadvamanjajezera.

    Ahetaton/TellelAmarna gradsunca

    Slobodnijeformiran,gradjeutemeljenkaonovaprijestolnicaoko1380.g.p.n.e.odlukomAmenofisaIV.

    naistonojobaliNila,pokrajdananjegamjestaTellelAmarna.Gradjenakon25godinabionaputen.

    linearnigrad(12km);glavnaulicausporednasNilom,iroka45m,sporedneulice=1,5 10m;

    funkcionalno zoniranje grada: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i

    visokihslubenika,naseljaniihslubenika,radnikanaselja.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    20/91

    Stambenaizgradnja

    Tipologijastambenearhitekturerezultatje,ogranienogkoritenjatlazanovugradnju,tekoncetracije

    stanovnitva u gradove. Kua u nizu postaje prevladavajui tip stambene arhitekture. Drava razvija

    posebanobliknaseljanaseljazaradnikeuzveagradilitasvetitainekropola.Uovimnaseljimavlast

    podstrogomkontrolomdriobrtnike,umjetnikeislubenikekojisuupueniutajnehramova,grobnicai

    palaa. Ta naselja su ponekad ukljuena u grad kao strogo odjeljene etvrti (Kahun), a ponekad su

    podignutakaosamostalnazatvorenanaselja(TellelAmarnaiDeirelMedini).

    DairelMedina

    NaseljeizdobaRamzesaIIukojemjebilooko70kuaunizu,razliitihveliina.

    dimenzijenaseljaoko145x50m;kue irine4 9m,duine10 18m (iznimno30m);korisna

    povrina35 160m2 ovisnoostatusuvlasnika.

    TellelAmarna

    tipizirana izgradnja, istovjetneorjentacije;dimenzije graevnih esticaoko10 x20m;pripadnici

    viihstaleaiveukuamasadvoritem;raznovrsnijatipologijaiveliinakua.

    Palae

    Sauvaniranioblicigradnjedijelaoserovogkompleksapokazujuoponaanjegradnjedrvetom:skeletnu

    konstrukciju sa zidnom ispunomodpletera ikrovoveod lagano zaobljenihdrvenih reetkiprekrivene

    trskom.UtjecajMezopotamijejebrzoasimiliran.

    Ve kodranihgraevinapokazujusedetaljikojieodreivatiegipatskuarhitekturudokasnograzdoblja:

    prozori s reetkamapostavljeni ispod krova; stropovi s gredama;oblikovanje kapitela i zavrnog

    vijenca; upotrebom laganog, organikog materijala, kao i arenih dekoracija arhitetktura dobiva

    sveanivedarkarakter.

    PalaaAmenhotepa IIuMalkati opseankomplekskojisesastojiodskupinaviegraevinakojese

    meusobno proimaju, a rasporeene su oko prostranih dvorita, ceremonijalnih trgova i vrtova.

    Sreditesklopajevelikodvoriteokruenosa etiripalae.Kraljevapalaasatojiseoddvavrlorazliita

    sklopaprostorija sjeverni, slubeniu kojemnijeprisutna simetrinostu rasporeduprostora ijuni,

    privatnikojijevrlostrogoisimetrinoorganiziran.

    Svetita

    AmonovhramisvetiteuKarnaku

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    21/91

    Nerazdvojni dio ivota u Egiptu je religija, koja nastaje stapanjem razliitih tradicija. Egipatsko

    sveenstvoseosimosnovnogpozivabaviiuravljanjemvelikihposjedaipohraniprinosa,teodravanju

    arhiva,knjinica,kola iradionica.Zasveteaktivnostipostojegraevinekojeuzsvetitanarastajudo

    veliine gradskih etvrti. Izmeunjih stoje svetita kaodominantnevelike graevine sjednim ili vie

    hramovaunutarsvetogprostoraokruenogzidinama.

    Svetitasepovezujusustavomsvetihputeva,kojiseukraavajusfingama,obeliscima inakojimase

    gradepostajepaviljoni.

    AmonovhramuKarnakustoljeimajebiopodizankaodravnosvetite,stogane udidagapovezuje

    gustamreaputevasanjegovimsporednimsvetitimaihramomuLuksoru.

    Hramovi

    Egipatskihramje kuau kojoj stanujeboanstvo.Prostorniprogram sluipraktinoj slubihrama sa

    njezinimsloenimritualima.Egipanihramovepromatrajukaosastavnedijeloveorganikogasvijeta,te

    ukolikojehrampotrebnopoveationigabriljivorazgraujuiugraujunjegovedijeloveunovi.

    Ranihramovi,malenasvetita krinjenisusauvanijersubiligraenioddrva,trskeigline.

    Egipatskijehram strogousmjerena graevina, ija se sredinjaosprotee cijelomduinom svedosvetita.Duteosihramovisunajeepodignutiutriglavnaodsjeka:

    - ulaznipilonisvratima,izakojihseupravilunalazidvoriteokruenotrijemovima;

    - premadvoritujeotvorenopredvorjeilizatvorenihipostil(estokombinacijaobojega);

    - unutranjost hrama sadri kapele, sakristije i ophode, a u sreditu se nalazi komora za svetu

    barkuililikboanstva.

    Putksvetituvodikroznizvratakojaslijedomotvorenihizatvorenihprostorastvarajuritamsuavanjai

    irenja,kojisedodatnopojaavaizmjenomsvijetlaisjene.

    HorusovhramuEdfuupruajasanprimjerralambevelikogahrama

    Amonovhram

    u

    Karnaku

    temeljno

    na

    elo

    uve

    ano

    idopunjeno

    neuobi

    ajenim

    nizovima

    prostora.

    Hramoviipalae

    ZadnjakarikaurazvojuhramovaipalaajesuhramovipalaeRamezej(Tanis)iMedinethabu.

    Tipologijihramapridruenajepalaa,au skladusnestabilnimdrutvenimuvjetimacijelikompleksje

    utvren.Remezejimaviecivilnikarakter,akodMedinethabuaprevladavakarakterutvrde.

    Medinethabujestrogo(pravilno)ralanjenipregledan.Jezgrakompleksajemonumentalanhram,koji

    usvimelementimaodgovaravelikimhramovimaNovogakraljevstva:

    dva para pilona; dva dvorita sa stupovima; predvorje; hipostilne dvorane; svetite i tipino

    osnosimetrinooblikovanslijedprostora.

    Hram je zajedno sa kraljevom palaom i prostorima za boravak sveenstva, skladita, upravnimprostorijamaokruenprstenomzgradazaosobljeiposlugu.Cijelikompleksjeokruensa17mvisokim

    utvrenim zidom ija vrata i krunite oponaaju asirske uzore.Obamonumentalnaulaza odgovaraju

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    22/91

    najmodernijemstupnju tadanjegradnjeutvrda.Gornjikatovi tih22mvisokihtornjevapovezanisuu

    prostorkojisluikraljuinjegovimdamamazapovremeniboravak.

    Grobnicaustijeniipogrebnihram

    Krozpovijestsemonumentalnostugradnjigrobnicaokreesagradnjemastabaipiramidapremagradnji

    pogrebnihhramova.Vaan stupanju razvojupredstavlja gradnja graobnicau stijenama, kojiuneto

    stroijojformipreuzimatrodjelnisustavposljednjegputovanja.Izjednostavnihprostorasapoprenom

    prostorijom nastaju ralanjeni sklopovi, koji su odreeni ritmikom izmjenom irokih i dugakih

    prostorijapremauzoruhramovauzpiramide.

    GrobnicaustijeniuGauelKebiru

    nizanjeprostorijauzorzavelikipogrebnihramkraljiceHatepsutuDeirelBahari.

    DeirelBaharipogrebnihramkraljiceHatepsut

    Mentuhotep gradi prvi hram koji ima piramidalni zavretak, 500 godina kasnije kompleks se

    dograujeHatepsutinimhramom;zagradnjusupresudnedvoranesastupcimapodignutejedna

    iznaddrugeipovezanesarampama,natajnainsupreuzetioblikovnielementiMentuhoteptovog

    hramaiobjegraevineoptikistopljeneujedinstvenucjelinu;alejasfingivodiodhramauKarnaku,prekoTebedoovoghrama;stapanjearhitektureiskulpturevrhunacegipatskeumjetnosti;

    Mastabaipiramida

    PrvavelikaarhitekturaEgiptanastajesgrobovimakraljeva.Ve uprapovjesnomEgiptusestvaraobiaj,

    utemeljenuvjeri,da sepodzemnomgrobudodijeli simbolikakua iznadnjega.Postupno tagradnja

    dobiva oblik mastabe (stepenasti grob). Mastabaje izdueno graevinsko tijelo s ravnim ili plitko

    zasvoenimkrovom, teravnim iliukoenimzidovimaodglinenihopeka.Ralambazidovaprenosido

    detalja ralambupalaabuduidajemastabavjena rezidencijakraljeva.Uunutranjostseponekad

    nalazi i vie od 50 prostorija simetrino rasporeenih oko sredinje grobne komore skladita za

    potrebepokojnika,auzvanjskizidleejednostavnijigroboviunizudvorjanakojisupratilivladara.

    Preoblikovanjetradicionalnegrobnicezaetojegradnjomstepenastepiramidekralja oserauSakari

    (oko2500g.p.n.e.).NjezinimgraditeljemsmatraseImhotep.

    Prvobitnamastabanijebilaprimjerenakraljukojijeuzdignutnarazinuboanstva,pajeonapoveana

    na42mvisine,saetiristepenice,dabiukonanicibilaproirenanatlocrtnudimenzijuoko100x100mi

    visinuodoko60m,saeststepenica.Piramidasenalaziusredsklopagraevinakojeokruujezid(277x

    545m)itakoomeujeoserovkompleks.GledanosNilataimpresivnaskupinagraevinasastojiseod

    dugehorizontalezidina,nadkojomseuzdiemasastepenastepiramide.

    Piramida

    Klasinapiramidasastavljenajeodjednostavnihgeometrijskihoblika:tlocrtnajepovrinakvadrat,vrhje

    zavrnatokaokomicepovuenaiznjegovasredita,a4boneplohejesujednakokranitrokuti.Takva

    piramidajestvorenauIVdinastiji,tesluikaomodelzagrobnicekraljevaStarogkraljevstva.

    Povijesnirazvojoblikapoinjesastepenastom

    piramidom iz Sakare, kao prelazni oblici

    slijede: razlomljena piramida iz Dahura

    (mijenja se nagib sa 54 na 43), te crvena

    piramida iz Dahura (nagib je kontinuiran

    4330') gdje pronaeno naelo koje je

    doivjelo vrhunac u gradnji piramida(Kefrenova, Keopsova i Mikerinosova) u Gizi

    (nagibje5152'). piramidauSakari

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    23/91

    Zahvaljujui nagibu piramide dobivaju na visini, te postiu klasine proporcije baza Keopsove

    piramideje230x230m,avisina146,60m.

    Ovakvomoblikovanjuosimtehnikih iformalnihrazlogapostoje iteolokirazlozipiramidajesveanj

    sunevihzrakanakojemsekraljevKA(dua)uzdiepremasuncu.

    Gradnjapiramida

    se

    priprema

    podizanjem

    velikih

    mastaba

    s

    vanjskim

    omota

    em

    ijezgrom,

    odatle

    se

    razvijakombiniranouvertikalnimihorizontalnimslojevima.Okokoninejezgreuzdiusezidneljuske

    koje zbog nagnutosti prema jezgri usmjeravaju unutarnja naprezanja prema jezgri, tako masa

    piramideuvrujesamusebe.

    Gizapiramidestojekaodominantenadpripadajuimsvetimpodrujemkompleksompiramida.

    Odustalo se od gradnje kompleksa (kao u Sakari), dosljedno je primjenjena trodjelna koncepcijaposljednjegputa,tejenatajnainpostignutajoveamonumentalnostistrogoa.

    Piramida stojinauzvisini (platou ili terasi),pogrebnihram stoji isprednje,auzNil senalazihramu

    dolinigdjemoepristatibarkasapograbnompovorkom.

    Karakteristikeegipatskearhitekture:

    geometrijakaotemeljnapodloga;

    simetrinostiaksijalnost;

    visokorazvijenismisaozaharmoniju,mjeruiproporcije(poznatinizoviaritmetikihproporcija);

    ovladavanjetehnikomobradekamenaiupotrebomkamenakaograevinskogmaterijala;

    bliskostsprirodomiapstrakcija.

    integracijalikovneumjetnostiuarhitekturu.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    24/91

    EGEJAprveeuropskevisokorazvijenekulture

    RaznolikoobalnoiotonopodrujeokoKretskogiEgejskogmorazatvorenonakopnugorskimlancimai

    povezano brojnim otocima. Ta prirodna zatita, kao i blizina trgovakih puteva u doba prvih

    visokorazvijenihkulturarezultiralajenastankomprviheuropskihvisokorazvijenihkultura.

    Ubronanomdobumijenja sepolitika iprivredna struktura i stvaraju se regionalni kulturni krugovi

    (Trojanski,MinojskiiMikonski),najvanijesrediteranogbronanogdobajeTroja.

    U srednjem bronanom dobu prevlast preuzima Kreta u njoj se prapovjesna religija i feudalno

    hijerarhijskodrutvenoureenjepovezujusnaprefnomtehnikomicivilizacijom.

    DoseljavanjemAhejacaiJonjanaprevlastprelazinakopnoMikena.

    Graditeljstvo ranog razdoblja iskazuje se u Egeji vie raznolikou tipova i oblika nego openito

    obvezujuim idejama, programima i pravilima. Utjecaji i tradicije preslojavaju se, stapaju i ponovo

    cijepajuuregionalnekulture.Njegovrazliit,dijelommaritimni,dijelomkontinentalnikarakternaposeje

    izraenuantagonizmuminojske imikenskekulturenakrajubronanogdoba.Unjima supolarizirane

    privredne,politike iumjetnike snageegejskogsvijetanakondvije tisuegodina razvitka.Osobitost ioprenostuarhitekturijasnijesuizraenenegoulikovnojumjetnosti.

    Minojska arhitektura upadljivo se razlikuje od kontinentalnih visokorazvijenih kultura, kao i kultura

    egejskogrubnogpodruja,svojim"labirintskimsustavom".Tlocrtnirasporedioblikgraevinazasnovani

    su dodue na prevlasti pravoga kuta, ali se odriu zatvorenosti prostora i jasnog omeivanja

    graevinskihtijela.Kodnizovaprostoraomiljenisuneprekinutiprijelazikojidijelomproizlazeiztipinog

    pristupaprostorijamadukontinuiranihglavnihzidovasotvorimavratauuglovimaprostorija.

    U sredinjim skupinamaprostorija kuagospodara ipalaa zidovi su stupovima ili vratimaprekinuti i

    rastvoreni na vie strana. Tako se po voljimogu otvarati prema sljedeim prostorijama, terasama ili

    dvoritimazasvjetlo.Dekorativne ili iluzionistikezidneslikarijeoduzimajupreostalimzidnimplohama

    statiki, omeujui karakter. Dapae, motivi se bez vidljiva zastanka vode i preko uglova. Raspored

    prostorijaizbjegavajasneneprekinuteosi,naglaavajuijednakovrijednostusmjerenja,kojaseuvelikim

    prostornimsklopovimapalaasasustavimahodnikazakomunikacijupojaavadoefektalabirinta:slijed

    hodnika i prostorija voden je u krunom (prostorna spirala) ili ukrtenom kretanju, zbunjujui i

    iznenaujuineprestanimnovimprijelazima.Minojskaarhitekturasaspektadoivljavanjaprostoranije

    statina nego fluidna, nema odreeno usmjerenje ve je neusmjerena, nije jednoznana nego

    vieznana, nije planska nego spontana, nije zatvorenanego otvorena. Izvana nije odreena vrstim

    oblikom,ve jeorganizirana iznutrapremavan.Tedefinicijeopenitosevietiuslikarstva iotvorene

    prirodenego

    arhitekture.

    Svojim

    slikovitim

    karakterom

    minojska

    searhitektura

    stapa

    sceremonijalnim

    priredbama,dakle sdrutvenom reprezentacijom,onajenjezinukraeniokvir.Ujednakovrijednosti i

    vieznanosti usmjerenja osjea se moda djelovanje svestrane prostorne orijentacije jo iz

    prapovijesnog doba (pilje, slike na stijenama, nomadstvo), a moda i djelovanje mnogolike i

    promjenjivemaritimne topografije (pomorstvo).Pri svojprividnoj iracionalnostiupraksi sepotvruje

    fleksibilnosttognainagradnjeijaseorganizacijazasnivanafunkcijama.

    Saimanje skupina prostora i graevina u slikovito odreene obuhvatne sklopove kudikamo nadilazi

    primitivnu, adicijsku shemu ostalih ranih kultura (TROJA). Tijekom kasnije povijesti (barok, XX. st.)

    ponovoedoidorastvaranjaprostornegraniceistapanjaprostora.

    Mikenska arhitektura suprotna je minojskoj. Ona preuzima ralanjivanje i ornamentiku minojskearhitekturepalaa,noipakpoivanapreglednomoblikovanjuiralambiprostoraivolumena.Omiljen

    tipgraevinejemegaron.Nedostacinjegovakrutogtijelanadoknaenisujasnoomoblika.Megaronje

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    25/91

    gradnja sjednoznanim osnosimetrinim usmjerenjem. Os simetrije gotovo se nikada ne ukrta s

    drugom, ak ni kod viedijelnih velikih palaa kasnog razdoblja, gdje dolazi do njezina usporednog

    izmjetavanja (propilon iproeljemegaronauTIRINTU). Jednostavnousporednonizanjegraevinskih

    tijela(TROJAII)kodmikenskihutvrdauzmiepredstepenastomralambomukojojseglavnimegaron

    istie svojom veliinom ili postavom na najvie mjesto. To poveavanje monumentalnosti postaje

    presudnim imbenikom, kojemu se pridruuje i vojniki karakter utvrda. Na reprezentativnim se

    mjestima kiklopsko zie utvrda povlai pred briljivim majstorskim zidanjem od velikih kvadara.

    Jednostavna, funkcionalna forma graevinskih lanaka izborom materijala i krajnjim reduciranjem

    zadobiva elementarnumonumentalnost. To vrijedi i za velike kupolne grobove. Jednostavni temeljni

    oblicikupole idromosamonumentalizirajuse tehnikomgradnjevelikimklesancima, ijojkvalitetinisu

    potrebnidaljnjeralanjivanjeiobrada.

    Karakteristine temeljne crte mikenske arhitekture jesu tektonska jasnoa, jednoznaan oblik

    graevinskog tijela i prostora, reduciranje na mali broj elemenata, slinost i usporedna postava

    graevinskih tijela, iskoritavanje topografske situacije pri gradnji i ralanjivanju graevnih masa,

    naglaavanjestupnjevitomralambom

    Konstruktivnioblici

    ArhitekturaEgejepokazujeraznoliketipoveioblike,naotocimanastaju:otvorenigradilabirint,ana

    kopnu:megaron,megalitskagradnjaiutvrenigradsakropolom.

    Minojskaarhitektura stvara segradnjomvelikihpalaa,oblikovanje teiviedekorativnomdjelovanju

    nego tektonskoj logici, to je dodatno naglaeno kontrastnim oslikavanjem jarkim bojama. Bogata

    ornamentikakoristigeometrijskeisimbolikelikove(spiraleirozete).

    Osnovni element takvpg dekorativnog stila je

    minojski red (stil) stupovakoji seuvijeknalaze

    na istaknutim dijelovima palaa umjesto

    stupaca.

    Stupje drveni potporanj koji se suuje prena

    dolje i koji stoji na krunoj ili etvrtastoj ploi

    (plinta). Glava potpornja se sastoji od

    jastuastogkapitelaizmeuprstenovaiobrua.

    Iznad kapitela postavljenaje snano istaknuta

    etvrtasta ploa (abak) na kojeg se oslanjaju

    nosivegrede.Kodprimjenenaproeljima stup

    nosiikonzolno

    izba

    ene

    nosive

    grede

    na

    kojima

    leevijenci.

    Stiliziranirogovibikaestzavretakvijenacaminojskihpalaa.

    S vremenom je u minojskoj arhitekturi dolo do stilizacije, no na Kreti je stilizacija ila u smjeru

    dekoracije, a ne tektonskokonstruktivno karaktera arhitekture, zbog simbolikog formalizma kojije

    arhitektura morala imati (npr. suavanje .stupa prema dolje protivi se konstrukcijskoj logici ili

    ukraavanjeornamentomstupovanaAtrejevojriznicibezodnosapremakonstruktivnojfunkciji).

    Zaetak takvog dekorativnog pristupa vidljiv je na primjeru palminog kapitela iz malog hrama u

    ArkadesunaKreti.

    Velikepalaeprestavljajuzaetakgraditeljskekolemediteranskearhitekture.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    26/91

    Vanjskioblikpalaeodgovara fleksibilnomprotonomtlocrtnomsustavu.Viedjelnigraevinskisustav

    sastavljenjeodviegraevinskihblokova razlilitihgabaritakoji supovezani fleksibilnim sveukupnim

    rasporedom.

    Uobiajeninaingradnjejezidod lomljenogkamena ibuke idrvenimgredamazaojaavanje.Drveni

    doprozorniciidovratnici,vidljividrvenidijelovikanatnekonstrukcijeestosudekorativnonaglaavani.

    Noviupotrebljenielementikodpalaasustupci,stupovi,istaknutivijenci,balkoniibalustrade.

    Glavnaproelja esto suokrenutapremavelikim sredinjimdvoritima i za razlikuodulinihproelja

    ovdje su graevinski volumeni briljivo usklaeni. U sauvanim ostacima palaa vidljive su razliite

    slobodne kombinacije arhitektonskih elemenata, koji esto objedinjuju vie funkcija oni su

    istovremenosscenazamnogekulturne,javne isakralnerituale.Najznaajnijesauvanotakvodvorite

    bilo je sredinje dvorite palae u Knosu proelje zapadnog krila pokazuje svu rasko minojske

    arhitekture. Prema A. Evansu palaaje imala tri etae, i bilaje plastini razvedena nizom galerija i

    rizalita,tebogatooslikanauukraena.

    Kontrast svjetla i sjene stvara dojam prozrane, otvorene arhitekture, iji slikovit dojamje pojaansnanimbojamaibogatimkornamentom.

    Karakterotvorenostiipropusnostividljivjeiusredinjimskupinamaprosotrijauunutranjosti uestale

    su dvorane sa stupovima, koje se najee otvaraju na vie strana i prelaze u druge prostorije, a

    svjetlarniciomoguujuizmjenusvjetlaisjeneusvimdijelovimagraevine.

    Konstrukcijski vaan element pored minojskih stupovajesu pravokutni stupci na kojima su oslonjeni

    arhitravikrovnegrede.Otvorenapolja estosuugornjojtreinipodjeljenapoprenimgredamainataj

    nainsudobivenavratasodvojenimnadsvjetlomkarakteristinioblikovnielementminojskihpalaa.

    Izmjena svjetla i sjene dodatnoje osnaena ornamentalnim i iluzionistikim zidnim slikarstvom koje

    dodatnopojaavadojamdinaminostiimeusobnogproimanjaprostora.

    VrhunactakveprostorneorganizacijejekraljevstanupalaiuKnosusatojiseodkombinacijedvorana

    sastupcimasasvjetlarnicima i terasama,asredinjiprostordvoranadvostrukihsjekira (nazivpotie

    vjerovatnoodlabirinta labrysjesinonimzadvostrukusjekiru)imasamojedancjelovitzid.

    Mikenskaarhitektura

    Oprenaminojskojarhitekturi,sklonatektonskojmonumentalnosti.

    TosejasnorazabirenavratimaAtrijeverizniceuMikeni,gdjedromoszavravamonumentalnimvratima

    koja sukao idormosgraenavelikimkamenimblokovima (megalitskagradnja).Timmonumentalnim

    vratimapridodana

    je

    lana

    arhitektura

    tipi

    no

    minojskoga

    stila

    uobliku

    dekorativne

    ornamentike

    kojomsutavrataukraena.Natajnainulazugraobnicupretvorenjeusimbolikoproeljepalae.

    U mikenskim rezidencijama pojedini oblici i dekorativne tehnike su uglavnom minojskog porijekla,

    mikenski nain gradnje pokazuje se tamo gdje se njegova specifinost moe pokazati neovisno o

    graevinskomprogramukodgradnjeutvrda.

    Pored kiklopskog zida odjedva priklesanih blokova kamena, na reprezentativnim se graevinama i

    mjestimapojavljujeibriljivoobraenokamenozieodkvadratnihblokova(obradabronanimpilamai

    pijeskom)polaganihuslojevejednakevisine.

    Od takvog veza nainjenoje i zie uz Lavlja vrata u Mikeni. Ta vrata klasini su primjer mikenskemegalitskegradnje etrimasivneploeploeonlikujukameniokvirsprolazomvisokimoko3,5m i

    irokimoko3m. Iznad arhitrava (horizontalne grade)u vez zidaostavljenje rasteretni trokutkojije

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    27/91

    konzolnonadsvoen.Trokutastiotvorjezatvorentrokutastomploomsareljefom.

    Odmjerenimvaganjemmasa,tojebilouvjetovanomaterijalominamjenom,tekvalitetnomralambom

    postignutojedosljednooblikovanjeulaznihvratanajranijieuropskiprimjerplastikevelikogformata.

    Labirintimegaron

    UEgejisuseizrazliitihgraditeljskihtradicijaoblikovaladvasuprotnasustava ijasuprotnostpresudno

    utjeenaklasinograditeljstvouGrkoj.Maritimnekulturerazvijajulabirint,akopnenemegaron.

    Labirintugrkomjezikuoznaavaarhitekturunepreglednatlocrta.Strukturatearhitekturepotjeeod

    elijasto zbijenih elmenata kue u srednjeazijskom urbanizmu. Ta struktura ne poiva na nunoj

    predodbi vrstog graevinskog tijela, ija se formadijelinamanjeprostore, ve upravo suprotno

    orgranizacijskonaelolabirrintaserazvijaskupineprostoraodsreditapremavan.Natajnainkuase

    moejednostavnodograivati,aliiprilagoditiformiterena.

    NeolitikaskupinakuauKnososupokazujetipineelementeminojskogprostornograsporedaitehnike

    zidanja:neprekinutiglavnizidovizaviekua(tednja,ukrutazidanegraezbogpotresa)iprostorekoji

    supostavljeniunizu(nastavljajuseunizu).Kefalijaprimjerkasnominojskognaseljasalabirintskogstrukturom.

    Megaronugrakomjezikusinonimzaglavniprostorkueiliveegraevine,prostorzaokupljanje.U

    Egejskom uzoru to predstavlja pravokutnu kuu s velikom dvoranom kao prostorom za ognjite i

    boravak.

    Megaronjegraevinskivolumendugakipravokutnikzatvorenihbonihzidova,podijeljenujedan

    glavniprostor ijedan ilidvasporednaprostora.Proeljesenajeerastvarauotvorenopredvorjes

    bonimzidnimproduecima(antama)istupovima.

    Megaronjegraevinaizrazitoorjentiranaujednomsmjeru.

    Meuraznimvarijantamauegejskomsekrugususreudvatiparazliitihproporcija:

    - tipdimini,seskloimikenaodnosastranica1:2;

    - tiptrojaodnosastranica1:3

    Graevinskioblikkojipokazujekrutost,zatvorenost,samodostatnost,tojenaroitovidljivokodgradnje

    skupinamegarona,kojisepostavljajuparalelno,noupraviluserazlikujusvojimgabaritima,tesetako

    dobivaprostornakompozicijavolumena.

    Monumentalnopoveanjeoblikamoguejepostepenim ralanjivanjemnanizanih graevinskih tijela

    (TrojaII)ilinaglaenimisticanjempojedinanogtijelaunutarskupine(Tirint).

    UZavrnojfazidolazidomjestiminigproimanjalabirintaimegrona.

    Urbanizam

    Prvagradskakulturaegejskogakruganastalajenakikladimamalenisnanoutvrenigradovi Biblos,

    Tars,Mersina,ukojimaseoblikujeshemagradasastambenimdijelomvisokoiznadobaleilukompodno

    grada.

    UsrednjebronanodobanastajunovigradovisKnosomkaopolitikimiprivrednimcentrom,teMalijom

    iFestom(izvornoPhaestum)kaoglavnimgradovimaporednizamanjihgradovapalaakaotosuZakro,

    Gurnija,idr.

    Naselja iurbanizmave u ranom razdobljudobivaju tipiankarakter,osim lukihnaseljanovigradovi

    nastajunaobrancimabrdaokrenutipremaunutranjostiinauzvisinam,spogledomnamore.Ozatiti

    odeventualnihnapadanijesevodilo rauna,tojevidljivo iz injenicedasejedvamogunai tragoviutvrenja.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    28/91

    Kretskiurbanizam vie voli kumulativan rastu skladu spostojeimokolnostima,nego krutureen

    sustav.

    Ubronanodobanastajekaratkeristinitipgradaminojskigradpalaa.

    Njegovsklopjemjeavinapromiljenogplaniranjaiorganikograsta:Centargrada,aliipolitiki,kulturni

    i privredni centarje kraljeva palaa, odnosno palaa pokrajinskog vladara.Glavne ulice usmjerne su

    premanjoj,noonenisukrutopostavljene,prilagoenesutopografijiterena,uskeuliceizmeunjihslue

    kaopopreanveza,aestosunapadiniizgraenekaoulicesastubama.

    Uveimgradovima(Knos,Malija)jezgragradarazvijaseokopalae,agradske etvrtitvore labirintsku

    strukturuuvrjeenujoodneolitika.Nagradskujezgrunadovezujuseetvrtivanjskoggrada.

    Knosos

    okopalaeseformiraovalnagradskajezgradimenzijaosi600x1000m.,unutarkojesusmjeten

    radionice, trgovine, vile dvorskog plemstva,javne zgrade (npr. karavansaraj pretea motela,

    odmorite,prenoiteigostionica),temalapalaa.

    Okogradskejezgreukruguod15001800mpredgraeseiriumanjezgusnutvanjskidiograda.

    BrojstanovnikaKnososapremaEvansuiznosioje12000stanovnikazasredinjidiograda,80000stanovnikazacijeligradi20000stanovnikazaluku.Knosjeprvivelegradmediterana.

    SlinoKnosukoncipiranisugradoviMalijaiFest,aliimanjigradovipoputGurnije.

    Gurnija

    - grad leinauzvisini iznadzaljevaMirabelo;prstenastaulinamrea,nakojusenadovezujumanje

    (ue)ulice (slijepe,prolazne,sastubama idr.);usreditugradastojimalapalaa (bezcentralnog

    dvorita),javnitrgsenalazinanjenojjunojstrani;ovakavustroj istrukturagradaodgovaratipu

    maloggradakakavnaobalamaEgejepostojisvedoXXstoljea.

    StanovanjeKreta

    Meu ranim kulturama Egeje Kikladi i Kretapreuzimaju vieelijsku strukturu naselja bliskog istoka i

    prilagoavajujetopografiji,klimiivlastitimzamislima.UtojtradicijiseveukasnomneolitikunaKreti

    razvijalabirintskisustavosebujantemeljcjelokupneminojskearhitekture.

    Odkasnogneolitikauobiajenajegradnjapovezanihskupinakua (Knos,Tefali).Kodkuase temeljni

    objektibezshematskekrutostikombinirajupremazahtjevimakonkretnogprograma.

    Temeljnepostavkegradnje:

    - povezanost glavnih i razdjelnih zidova za vie kue; izbjegavanjem krute podjele na graevne

    esticeomoguenaje lakaprilagodbatemelja inadgradnjeprofiluterena;vertikalnopovezivanje

    stubama(unutarnjeivanjske);orjentacijapremasmjeruvjetra;fleksibilnaunutarnjaorganizacijau

    skladu

    sa

    istovrsnom

    vanjskom

    organizacijom

    kue;

    karakteristian

    tangencijalan

    pristup

    prostorijama;grupiranjeprostorijaistenamjene;oblikovanjeprostorijaidentinooblikovanjukue

    ucjelini.

    Odranograzdobljakueseodlikujuindividualnimtlocrtnimrasporedom.

    Kamaiziovalnakuasrednjeminojskorazdoblje

    - jedinstvenitlocrtnioblikprilagoenlokacijinakojojjeizgraenstjenovitivrhbreuljka;radijalno

    postavljenizidovijednostavnoralanjujuovalunizprostorijakojesupodjeljeneudvijeskupine

    gospodarska i stambena, koje razdvaja unutarnje dvorite; ova kua se moe u funkcionalno

    organizacijskomsmislusmatratipreteomkasnijihkuagospodara.

    Vasilikiskupinakua

    -kuenapadini,vanjskastubitasujavna,aliisluezapovezivanjekatovakue.

    Gurnija

    kuenapadini,alisaunutarnjimstubitem,tlocrtjepropusniji.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    29/91

    Kue gospodara vile vieg stalea koje se nalaze u okolici i gradu upotrebljavaju iste prostorne

    elemente ranominojskih kua s motivima kasnominojske arhitekture palaa. Individualne su po

    matovitimvarijacijamaigrupiranju.

    Tilisskupinaod3kuegospodara

    - kuaAjezatvorenija;kueBiCpokazujutipianrazvedenvanjskioblikkojiodgovaraunutranjem

    rasporedu;jezgru ove dvije kue ini stambena skupina sa kretskim megaronom i unutarnjim

    dvoritem.

    OvakavtipgraevinanaroitojebrojanokopalaeuKnosu.

    Kulturastanovanjaicivilizacijskistandardkasnominojskihkuagospodaradostignutisutekuvilama

    helenizmairimskogcarskogdoba.

    Minojskapalaa

    Postojiviefazaurazvojupalaa:

    - oko2.000g.p.n.enastajenekolikovelikihpalaaKnos,Malija,Fest,:

    -oko1.600g.p.n.e.Knospreuzimadominacijunaddrugimagraodima;

    - od1.400g.p.n.esvepalaesurazorene

    Minojskapalaajeimalaslojevitufunkciju:

    - politikosredite;

    - gospodarskosredite;

    - drutvenosredite;

    - vjerskosredite;

    - stambenapalaa.

    Upravospajanjetolikihfunkcijarazlogjeirenjupalaainjihovojkompliciranojorganizaciji.

    Planiranjepolazi iznutraprema van idri senaelaprisutnih kodplaniranja kua ilinaselja. Sredite

    sklopaje sredinje dvorite, koje po svim karakteristikama odgovarajavnom trgu, a i ima njegovu

    funkciju.Pojedineskupinezgradarasporeenesupremanamjeni,nouunutarnjojorganizacijiifunkciji

    supotpunosamostalne.

    U poetku te skupine su stajale kao odvojeni blokovi oko sredinjeg dvorita, a ulice su osiguravale

    povezanostsgradomilukom.Ukasnijimfazamarazvojapojedinidjelovipalaesestapaju,abuduida

    nemautvrdapalaarastenasvestraneokodvorita.

    Sve velikepalaeu svojoj tlocrtnojorganizacijipredstavljaju varijante zajednike temeljne sheme

    palaeuKnosu.

    PalaaMalija

    - podignutajenablagojpadiniiznadplodnepriobalneravnice;uusporedbisKnosomiFestommanja

    je ijednostavnija, u arhitekturi suzdranija i rustikalnija, a u ralambi preglednija; pravokutno

    sredinjedvoritedimenzijaoko25x50morjentiranojeusmjerusjeverjug;uzsredinjedvorite

    nalaze se zgrade politikoreligiozne funkcije i reprezentacije. Proelja zgrada oko sredinjeg

    dvoritaoblikovana su kaodvokatni trijemovi sa stupovima i loggiama;u sjeverozapadnomuglu

    nalazisestambeniprostorvladarevstan,savlastitimdvoritem;posebnostpredstavljadvoritesa

    osamcisternikojesenalazinajugozapadnomuglupalae.

    Palaa Knos

    Poprostranosti 22.000m2,graevinskomvolumenu iznaenjunadilaziostalekretskepalae.Iakojepalaauosnovnoj tlocrtnoj koncepciji identina ostallima razlilku ini poloaj kraljevog stana kojije,

    drugajenegokodostalihpalaa,smjetenuistonomkrilupalae.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    30/91

    - od prvotnog prilaznog sustava sredinjem

    doritu sauvane su samo sjeverna ijuna

    ulica;kodmlaegslojapalaejuniulazje

    pregraen u sloeni sustav hodnika

    pomoukojeg su seposjetiociusmjeravali

    pram svim vanim mjestima u palai;

    paralelni hodnici na vie razina povezani

    stubitimaomoguavajureiranjeopsenih

    ceremonija; umjetniki smiljeno

    grupiranje reprezentativnih prostora

    ponovljenojeiuistonomkriluskraljevim

    stanom, koji se satoji od dvije skupine

    prostora postavljene paralelno, ali

    izmaknute. U sreditu vee je kraljev

    megarondvoranadvostrukihsjekira,au

    sreditu manjeje kraljiin megaron kojije za razliku od kraljevog introvertiran, svjetlarnici gaopskrbljuju svjetlom i istim zrakom. Meusobno su ove dvije skupine povezane hodnikom sa

    stubitem.Dodatnihodnici iprostori (ak i sanitarnaprstorija s tekuom vodom)dopunjujuove

    skupine. Glavno stubite sa svojom nadgradnjomjedinstvenaje u cijeloj antici, te predstavlja

    preteukasnijihvelikihbaroknihstubita.

    Uprostornomrasporeduzapadnogkrilaikraljevogstanaminojskiarhitektonskisustavpokazujesvoje

    mogunosti u najboljem svjetlu. U slojevitosti i raznolikosti nadmauje istovremene kulture kao i

    nadolazeugrkuantiku.

    Utvrenigradovinakopnu

    Utvrenjapredstavljajunajvanijezaetkeurbanogivota,dijelimoihna:

    - utvrdepribjeita(mjestasklanjanjastanovnitvaodreeneregije.Stanovanjejeprivremeno,ali

    jeutvrdatrajna)i;

    - dinastikeutvrenegradove(osiguranjemoiodreenevladarskeloze)ukojimasenaseljavaju

    obrtniciitrgovci.Uobiajenojedaseokogradaformiralopodgraeoddoseljenogstanovnitva,

    tedaseionoutvrivalonovimzidinama.

    Egejsko dinastiko sredite ili vladarski dvor karatkerizira kruni oblik zidina, prstenovi zidina i

    megaron.

    TrojaII

    - skupina s est megaron na vrhu brda, prvi put se pri gradnji vrata tip megarona probllikuje u

    propilon;unutargradskihzidinanastajevelikiotvoreniprostorkojisluizaobrt,trgovanjeisl.,alii

    kaopribjeitestanovnikakojiiveuniepoloenomotvorenomgradu.

    TrojaII

    - podgraejeopasanogradskimzidinama,graevine.upodgrauodgovarajutipumeagronsnizom

    varijantisvojimpoloajemkoncentrinosijedeoblikbreuljka;gradskizidzatienjekulama.

    TermiV

    - skupine ugraenih megarona tvore gradske blokove; zidine grada naknadno opasuju gusto

    izgraenustrukturu.

    Polihoni- skupine ugraenih megarona povezane su proirenjima i produecima u svojevrsne prostorne

    lance.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    31/91

    Mikenskeutvrde

    Tiputvrdenauzvisiniiznadgradanajboljejeostvarenumikenskimutvrenimgradovima.

    Na temelju tradicijske gradnje utvrenja na kopnu, potom kikladskih utvrenih gradova i minojske

    arhitekturepalaaAhejciiJonjanirazvijajutipmikenskedinastikeutvrde(dinastikiburg).

    Mikenskesuutvrdepandanminojskimpalaama,nozarazlikuodnjihonesepremavanzatvarajupoput

    vrstihblokova,graenesunatekodostupnimmjestima,iskoritavajuprirodneobrambeneprednosti,

    azidoveosnaujukiklopskimzidinamaibastionima.

    Uunutranjostiutvrdejepalaa,estonanajviemumjestu.Njezinastepneastastrukturasastavljenaod

    pojedinanihkockastihvolumenamegaronskogtipajasnojeralanjena israunatanamonumentalno

    djelovanje.

    Mikena

    - poloajpalaeje takavdajeprirodno zatiena; veliki zidpalaeproireneje iznatnoojaanna

    krajukasnomikenskograzdoblja,ontitipalauinaseljeutvrdekojasluikaopribjeite;podgrae

    (donjigrad)serazvijazapadnoodutvrde,sauvanojeteknetotemeljnihzidovanekolicinekuaiz

    bronanogdoba;obrisivoenjeulicaprilagoenisuobrisimaterena;shemapravilneizgradnjenijeprepoznatljiva

    Tirint

    - najboljesauvanautvrda,tlocrtnedimenzijeoko300x40/90m;trifazegradnje,jasnapodjelana

    dva podruja: 1. zaravan donje utvrde gusto naseljeno podruje i 2. donja i srednja utvrda

    izdignuteuodnsunaprethodnuoko4m;zidineutvrdeslijedeoblikhrpta stijene,nobriljivosu

    ralanjene

    kako

    biseisklju

    ilimrtvi

    kutovi.

    Prema

    jugu

    ijugoistoku

    podignuti

    su

    bastioni

    sa

    kazamatama;na istonombokuulazna rampapovezujedonjuutvrdu sagornjom,nakonprolaza

    krozutvrduotvarasedvoritesakazamatamaivelikimpropilonomnazapadnojstranikrozkojise

    pristupavanjskomdvoritupalae.Izovogdvoritasekrozunutarnjipropilon pristupaunutranjem

    dvoritupalaes trijemom,uovomdvoritusvejepodreenosimetriji;palaastojinanajviem,

    najirem i najjae utvrenom mjestu. Njeno srediteje prema tradiciji kraljev megaron kojije

    uklopljenuskupinugraevina.

    U planu palae prepoznaje se minojski utjecaj sustav dvorita, hodnika i stubita meusobno

    povezuje dvije skupine prostorija, te je na taj nain prevladana tipina formalistika krutost

    staroegejskihdinastikihutvrda,aliizbunjujuunedefiniranostminojskihpalaa.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    32/91

    Kupolnegrobnice

    NapodrujuEgeje sauvani suostacibrojnih grobnih graevina krunog tlocrtnogoblika Orhomen,

    Kikladi,Atika,Eubeja,TirintiLeukada.

    NaKretiseproimajubliskoistoneisjevernoafriketradicijekrunihgrobnicakojesegradeurazliitim

    tehnikamaidimenzijama.

    Na kopnu se teku kasnijem bronanom dobu poinju graditi kupolne grobnice.One spajaju bitne

    elementeegejskegrobnegradnje:

    - krunioblik(tlocrt);

    - breuljkastioblik(tumulus);

    - konzolnukupolu;

    - dromosi;

    - rakuiligrobnukomoru.

    Sreditegrobajekrunakupolaodkonzolnoizboenihredovakamenja.Upresjekuonaimaparabolini

    presjek konice kakavje bi udomaen an obalama Male Azije ili Cipra. Grobnica se ugrauje u bokbreuljkailisezasipavanjemoblikujeukrunihumak(tumulus)

    Dromosomoguavaprilazgrobu,on zavravapred suenimprolazom stomijem (stomion),koji seu

    kasnomrazdobljuoblikujekaoportal.Pokapanjesevriurakamaunutarkupole, iznimnokodmanjeg

    brojagrobnicavrata izkupolnogprostoravodeugrobnukomoru.Ovaj tipgrobniceproiriosecijelim

    mikenskimpodrujem.

    NajznaajnijiprimjercisupodignutinaPeleponezu,Beotiji,Tesaliji,aliinaotocimaiuMalojAziji.

    Odotkopanihgrobnicanajvee inajreprezentativnije suAtrejeva riznica (Mikena) iMinijina riznica

    (Orhomena).

    Atrejevariznica(Agamemnonovagrobnica)Mikena(oko1.300 1.250g.p.n.e.)

    - dimenzije: kupola promjera oko 14.5 m,

    visoka je oko 13,2 m. Kupolu ine 33

    prstenasta sloja kamenja. U svod su na

    pravilnim razmacima umetnuti bronani

    klinovikojiukraavajusvod.Dromosjedug

    36m,irok6m.

    - materijal i tehnika gradnje identini su

    onimanaLavljimvratima;

    -

    dvije

    monumentalne

    kamene

    ploe

    pokrivajuulazukupolukojijesuenna2,7

    m (vea ploa dugaje 8 m, iroka 5 m i

    visoka 1,2 m). Obje ploe rastereene su

    konzolnim trokutastim svodom koji je

    prama van zatvoren, gotovo bez reki,

    visokom trokutastomukrasnom kamenom

    ploom;

    - ulazjevisok10,5m,odegasuvratavisine5,4miirine2,7m.Vrataselaganosuzujupremavrhu

    tojeuskladusuobiajenimoblikomvratauEgeji;

    -plastinaobradaulaznogportalasimbolikipredoavaproeljepalae;

    - gotovo1.400godina,dogradnjePanteona118g.n.e.,ovakupolabilajenajveakrunakupola.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    33/91

    GRKA

    Jedan od bitnih razloga savrenosti grke arhitekturejest ograniavanje na nekoliko tipova i oblika.

    Poetkomarhajskogadobarazvojdostietokupresudnuzadaljnjitijek:hramsopbodnimtrijemom

    (peripter)kaogrkioblikreprezentativnesakralnegradnje.

    Velike ranoarhajskedrvenegraevineodlikuju segotovopotpunimjedinstvomkonstrukcije ioblika,

    kojeseprelaskomnamonumentalnukamenugradnjudijelomgubi.Jonski idorskiredkojiproizlaze iz

    konstrukcija drvenim potpornjima osiguravaju tijelu graevine ipak jedinstvo oblika. Vanije od

    pronalaskanovihoblikajesuispravneproporcije.Njihovipomacioznaavajustilskirazvitak.Uklasicion

    dovodidopotpuneravnoteesuprotnihelemenata forme.Sileto ihoniutjelovljujunisukozmike ili

    transcendentalne(kaonpr.uEgiptu),ve iskljuivotektonske.

    Logika grke arhitekture, pa i tamo gdje naputa stare konstrukcijske obrasce, poiva u itljivosti

    funkcija.Noenje ioptereivanje,horizontalnost ivertikalnostvidljivisubezalegorijskih ilisimbolikih

    asocijacija. Zid, potporanj, grede i krovuvijek su ono tojesu.Autonomija graevinskog tijela od

    ranograzdobljautjelovljenaumegaronu stoljeimajedominantnonaelogrkogagraditeljstva.Ono

    se,dajuiprednostsakralnojgradnji,usredotoujenaoblikovanjepojedinanihgraevina.Veliki projekti uvijek vode slobodnom rasporeivanju samostalnih graevinskih tijela. Njihov

    meusobniodnosuprostorunijepodvrgnutnekojopevaeojshemi,negojeindividualnoodreen

    volumenomgraevine,prikladnim razdaljinama, te tradicijom i topografskimznaajkamapojedinog

    mjesta. Svaka vana graevina dobiva vlastito postolje. Pri tome se prvenstveno koriste prirodne

    teraseterena,apremapotrebiinasipavajuumjetneterase.

    Objedinjenimorijentiranjem glavnihgraevina (usporedne linijesljemena) sveukupnidojampojedine

    skupineodreujeonasnagausmjerenostikojaproizlazi izmegarona.Tausmjerenostdjelujekaojedan

    odmalogbrojaimbenikakojiunosered.

    Slobodnogrupiranjenijeprikladnokaovodeenaelozaurbanizam. Nasuprotokupljanjubezpravila,

    koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se gradovima uvode pravilni sustavi s

    pravokutnim shematizmom. Ti rasteri funkcioniraju kao racionalni sustavi reda i organizacije. Kue,

    javne (komunalne) gradnje, kazalita ijavni trgovi ponajprije trebaju prostor s velikim iskoristivim

    povrinama.Presudnipoticajizaoblikovanjeprostoraiovladavanjenjimenedolazeodsakralnenegood

    profane gradnje.Nakon vrhuncadostignutogu sakralnoj arhitekturi klasike, grki arhitektiuspijevaju

    stvoritiuzornetipovezgradaiuprofanojgradnji.

    Uhelenizmunovigraevinskitipoviikompleksigraevinapridonosepoboljanjugraevinsketehnike.U

    urbanizmu se trijemovi razvijajuudjelotvoranelement.Njihovidvoetanipotezikojipostajusvedulji

    oblikujuzidoveulica itrgovairokih ipreglednih linija.Utipuhelenistikeagoreprviputnastajujasno

    ome

    enitrgovi

    grkih

    gradova.

    Istodobno

    oni

    pospjeuju

    pojavu

    tendencija

    koje

    djelomi

    no

    iliposve

    razgraujunaelavrijedeaudobaklasike,kojaihjeusavrilaunajveojmoguojmjeri.

    irenjeeklekticizmasjednestraneznaikvarenjeklasinihredova,sdrugeonodonosioslobaanjeod

    prijeteegukruivanja,kojesenaposezamjeujenakonzervativnomdorskompodruju.Osamostaljuje

    seoblikovnikanonkojiserazvionasakralnimgraevinama.Buduidajesvojimproporcijamaneovisan

    ocjelovitimsklopovima,moeseslobodnoifleksibilnoprimijenitikodnovihgraevinskihtipova,kakobi

    sepostigloeljenodjelovanjenapredvienumjestu.Shelenizmomsepojaavainternacionalniutjecaj

    grke arhitekture: ponajprije na graditeljstvo Rimskog Carstva, preko njega na ranokransko

    graditeljstvo, a jo i u gotikim katedralama profili vanih dijelova graevine podsjeaju na grki

    oblikovnikanon.Urenesansi,barokuiklasicizmuonodreujeralambuidekoracijuarhitekturekojase

    uvelikeudaljilaodpretpostavkiizvornogagrkoggraditeljstva.

  • 5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011

    34/91

    Konstruktivnioblici

    Sustav ielementigrkearhitektureoblikujuseusakralnojgradnji,njezinaglavnatemajehramsasvih

    stranaokruemtrijemomsnizomstupovaperipter.Nakonpoetnoparalelnograzvojaiskristalizirala

    su se dva reda (sustava). Na kopnu i u zapadnom dijelu Velike grke uvruje se dorski red, a na

    otocimaiprostorimaMaleazijejonskired.

    Dorskired

    Ve uranoarhajskodobaprelosesagradnjedrvetomnagradnjukamenom,isvielementisupoprimili

    svojuformu,kojasedotjerujekrozslijedearazdoblja(arhajskoiklasino).

    Oph