OSNOVE TISKAUmnoavanje knjiga pisanjem i prepisivanjem neminovno je za posljedicu imalo netonosti i greke. Prvi pokuaji umnoavanja bez tinte i pera, prepisivanja, bili su oko 105. godine nove ere, Kina eunuh Tsai Lun glinena slova i sistem pree, Pi Sheng je poeo umnoavati poruku. Glinena slova su se drobila. Oko 1313. godine Neng Chen izrauje drvena slova. Oko 1450. godine Johan Gutenberg, graver iz Mainza, izumio je pomina lijevana olovna slova i preu za otiskivanje. Ovaj izum promijenio je svijet i omoguio velikom broju ljudi da se koristi "konzerviranim" znanjem putem tiskanih knjiga. Ubrzo se pokazala potreba za novim zanatima i novim zanimanjima (grafiki zanat). 22. 3. 1483. god. tiskana prva knjiga - Misal na hrvatskom jeziku glagoljicom, no ne zna se tono gdje (Kosijn?, Venecija?). 7. 8. 1494. godine u Senju tiskana je prva knjiga Misal glagoljicom u dvije boje crna i crvena, 120 stranica, Bla Boromi. Oko 1700. godine pojavila su se prva strojno lijevana pojedinana slova, a 1880. godine pojavio se stroj za lijevanje olovnih redaka, izumitelj Mengenthaler a nazvao ga je Lunotype. Stoljeima ova tehnologija zasnovana na ljevanim olovnim slovima i redcima (olovnom slogu) bila je nepromijenjena. Dogaale su se samo manje promjene u smislu mehanikih inovacija i poboljanja u automatizaciji strojeva za lijevanje sloenih olovnih redaka po pravilima koja je zacrtao Gutenberg. Pojavom raunala, raunala ubrzano ulaze u domenu izrade tiskovne forme i tiska. Prvo u slog (slaganje teksta), a zatim u reprodukcionu fotografiju, prijelom teksta, integraciju teksta i slike i prijelom cjelih stranica. 1960. godina - raunalo upravlja slagaim strojem putem buenih est ili osam kanalnih traka i tu je poetak kraja stoljeima stare tiskarske tehnike, zasnovane na olovnom slogu za tisak teksta i cink klieima za tisak reprodukcija u VT.

Razvoj tiskarskih strojeva1.Tiskarske pree: a) drvene b) metalne

1. Pree su bile pogonjene ljudskom snagom. U toku jednog sata moglo se otisnuti 1 do 100 otisaka.

2. Zaklopni strojevi Izraeni iskljuivo iz metala. Pogon strojeva ljudskom snagom ili el. energijom U toku jednog sata otiskivalo se 100 do 1000 otisaka.

3. Strojevi sa pominim tiskaim valjkom ili ploom. Brzina tiska 1000 do 5000 otisaka na sat. 4. Rotacioni strojevi Brzina tiska 10 000 do 50 000 otisaka na sat.

ZADACI GRAFIKE INDUSTRIJEGrafika industrija ima karakter pratee industrije i kao takva ima zadatak da zadovoljava potrebe ostalih industrijskih grana, i to da: 1. Reprodukcijom prua tehnike usluge izdavaima tiskanih masovnih medija. 2. Prua tehnike usluge izdavaima knjiga, zemljopisnih karata, papirnatog novca... 3. Prua usluge industriji u smislu izrade etiketa i primjereno oblikovane funkcionalne ambalae. Funkcije tiska Prva je funkcija tiska da pretvori informaciju (tekst, sliku) u alat s kojim e se ista viestruko umnoiti. Ova funkcija ostvaruje se integracijom slike i teksta, filmom, montaom stranica i izradom tiskovne forme, CTP. Druga je funkcija tiska umnoavanje informacije. Alat koji je izraen u predhodnoj fazi stavlja se u stroj za tisak. Trea je funkcija tiska "konzerviranje" otisnutog materijala za neko prihvatljivo vrijeme. Tisak grafikih proizvoda odvija se u tiskarama koje mogu biti razliito organizirane i opremljene.

Podjela tiskara Tiskare mogu biti razliito organizirane s obzirom na opremu i posao koji mogu obavljati i s tog stanovita uvjetno u grubo moemo ih podijeliti u tri grupe: 1. Male tiskare, koje pruaju usluge samo tiska ili tiska i mekog uveza. Specijalizirane tiskare, manji standardi strojeva za tisak bez kompletnih pripremnih i doradnih faza. 2. Vee tiskare, pruaju kompletnu uslugu za odreene grafike proizvode. Veliki standardi strojeva za tisak, sve pripremne faze, meki uvez. 3. Velike tiskare pruaju usluge izrade svih grafikih proizvoda osim tiska novina imaju sve faze rada, ukljuujui i dizajn studio. 4. Novinske tiskare, tiskare za tisak novina, revija, kataloga i prospekata veih naklada. Ova podjela je samo grubi prikaz postojeeg stanja no jasno je da bi se moglo navesti jo vie grupa tiskara, vie ili manje specjaliziranih za tisak i doradu razliitih grafikih proizvoda. Novi trendovi pokazuju odreeno okrupnjavanje tiskara i gaenje malih tehnoloki zastarjelih pogona.

Faktori grafike proizvodnje1. Predmeti rada Predmeti rada su svi materijali koji svojom supstancom ulaze u gotov proizvod, a to su osnovni materijali (papir, boja). Predmeti rada u tiskarskoj proizvodnji odreeni su opim ciljem tiska, koji u konanici kao rezultat daje otisak na tiskovnoj podlozi. 2.Sredstva rada Sredstva rada su strojevi i ureaji koji omoguavaju umnoavanje putem jedne od tiskarskih tehnika. 3. Rad Pod radom podrazumijevamo uloeni umni i fiziki rad koji je neophodan da bi se ostvario zadani cilj, a to je umnoen i doraen grafiki proizvod.

Rad u klasinoj tiskari odvija se u vie razliitih tehnikih odjela i faza: - upit, kalkulacija, ponuda, preuzimanje materijala i izrada maketa u koliko je ponuda prihvaena - prijem i razvrstavanje materijala za obradu - obrada materijala: slika, tekst integracija i prijelom stranica - montaa stranica, kopiranje montanih araka na tiskovnu formu za odreenu tehniku tiska (stari sustav) - izrada tiskovnih formi CTP ureajima - ugradnja tiskovnih formi u stroj za tisak i tisak na odgovarajuu tiskovnu podlogu - dorada, konano oblikovanje grafikog proizvoda

STROJEVI I UREAJI U ODJELIMA TISKAREOdjel pripreme - Ulazne jedinice: scaneri, digitalne kamere - Raunala sa odgovarajuim alatima za dizajn i obradu slike i teksta - Izlazne jedinice: osvjetljavajue jedinice, strojevi i ureaji za digitalni tisak (ploteri, pisai). - Kopirne rame, ureaji za oslojavanje i razvijanje tiskovnih formi, kontrolni ureaji, CTP, ureaji za izradu bakrenih valjaka, gravirni ureaji - Strojevi i ureaji za probni otisak: Matsh print, Oza sol, Probne pree (danas gotovo da se i ne koriste), - Digitalni pisai za izradu etverobojnog probnog otiska

Odjel tiska: - Sitotisak: okviri sa sitom razliitog broja niti, protiskivai boje, alati za oslojavanje, kopirne rame, strojevi za simultani viebojni tisak. - Visoki tisak: strojevi odreenih standarda za tisak, pree za sljepi tisak i folio tisak.

- Ploni ili OFF tisak: jednobojni ili viebijni strojevi odreenog standarda, za tisak iz arka ili role sa ili bez ureaja za lakiranje, sa ili bez ureaja za prisilno suenje. - Duboki tisak: strojevi za tisak iz arka ili role, stroj za otrenje noeva za skidanje boje. - Flexso tisak: strojevi za tisak folija rola - rola - Tampon tisak , Zlatotisak, Limotisak - Digitalni tisak: Digitalni strojevi za obostrani etverobojni ili crno bijeli tisak

Odjel dorade: - Strojevi za rezanje araka i obrezivanje proizvoda, sa jednim ili tri noa (troreza) - Strojevi za savijanje araka sa depovima razliitih formata i funkcija - Strojevi za sabiranje araka - Strojevi za ivanje knjinih araka, automatske linije za sabiranje i ivanje icom - Strojevi za izradu korica za tvrdi uvez - Strojevi za spajanje korica sa knjinim blokom, strojevi za zaobljavanje hrpta. pree - Strojevi za meki uvez - Linije za automatski tvrdi uvez

Zanimanja u tiskarstvu- Grafiki urednik - Operater na grafikim stanicama - Montaer ? - Tehniar za izradu tiskovne forme (kemigraf) ili operater na CTP ureajima - Strojar - tiskar - Tehniar dorade (knjigovea)

TISKARSKE TEHNIKE

Tiskarske tehnike dijelimo u dvije osnovne skupine: 1. Indirektne tehnike tiska: offset, suhi offset, tampon tisak. Indirektne tehnike tiska su one kod kojih se boja sa tiskovne forme prvo prenosi na posrednika (gumeni valjak, tampon,..) a zatim na tiskovnu podlogu. 2. Direktne tehnike tiska:duboki tisak, sitotisak, flexso tisak, visoki tisak. Direktne tehnike tiska su one kod kojih se boja direktno sa tiskovne forme prenosi na tiskovnu podlogu.

Reprodukcija, obrada materijala za tisak Originali: - transparentni, refleksni - jednotonski, vietonski crnobijeli i viebojni - diskete, CD diskovi, digitalne kamere Za svaku tehniku tiska potrebno je izraditi razliite fotolite, odnosno pripremu, separacije boja, obzirom na straninu ispravnost i linijaturu rastera. Uoboajeni kutevi rastera: Y O, C 15, B 45, M 75

Visoki tisak VT: izrauje se rasterski negativ stranino ispravan, koji mora biti definiran. To znai da negativ na mjestu koje odgovara najtamnijem mjestu originala mora imati priblino 10% RTV, a 95% na mjestu koje odgovara najsvijetlijem mjestu originala. Za srednje tonske vrijednosti RTV mora biti oko 55%. Ploni ili OFF tisak: izrauje se rasterski dijapozitiv stranino neispravan. Minimalna RTV mora biti oko 5% dok je maksimalna 95% a oko 40% srednja. Duboki tisak: izrauje se stranino neispravan vietonski ili rasterski pozitiv koji ima definiranu maksimalnu, minimalnu i srednju gustou zacrnjenja. Minimalna gustoa zacrnjenja je 0,3 a max. 1,6 i srednja 0,9 do 1 denzitometrijske vrijednosti. Sitotisak: izrauje se stranino ispravan rasterski pozitiv s najsvijetljijim RTV 10%, najtamnijim 90% i srednjim 50%. Tiskovne forme Tiskovne forme dijelimo na: 1. metalne (razliiti metali) 2. nemetalne (plast. mase) 1.1. Od ukupno oko 80 metala samo su neki pogodni za izradu tiskovnih formi. Upotrebljavaju se uglavnom metali u valjanom obliku to znai limovi i folije, te ice za izradu sita. Limom se smatra valjani metal debljine od 0,5 mm dok se tanji metali obino zovu folije. Osim ovih, tiskovne forme mogu predstavljati i metalne prevlake, koje se izrauju kemijskim ili elektrokemijskim postupcima. Prikladnost metala za izradu tiskovnih formi ovisi o njegovim mehanikim i kemijskim svojstvima. Od mehanikih svojstava vana su: tvrdoa, elastinost, savitljivost, mogunost valjanja u limove i folije, otpornost na habanje i jo neka druga svojstva. Od fizikalno - kemijskih svojstava vana su: otpornost prema koroziji, sposobnost za jetkanje, mogunost izrade galvanske prevlake, hidrofilnost i oleofilnost. Kristalna struktura metala za izradu tiskovnih formi mora biti sastavljena od to manjh kristala, jer su takvi metali tvri i vri to daje povoljne rezultate u procesu jetkanja ili gragiranja tiskovnih formi. Za izradu tiskovnih formi koriste se slijede metali: cink (Zn), aluminij (Al), magnezij (Mg), bakar (Cu), krom (Cr), nikal (Ni), elik (Fe). Od navedenih, Zn, Al, Mg, Cu i Fe koriste se u valjanom obliku a Ni, Cr i Cu kao galvanske prevlake. Cink (Zn), upotrebljavao se u VT za izradu kliea za reprodukciju vietonskih originala i u plonom tisku za izradu tiskovne forme. Za jetkanje kliea upotrebljavala se duina kiselina HNO3.

Bakar (Cu), upotrebljava se za izradu tiskovnih formi za duboki tisak DT. Bakar u tehnici DT upotrebljava se u obliku galvanskih prevlaka. Izuzetno je bitna njegova istoa koja nosi oznaku 9999. Postupak izrade tiskovne forme za DT izvodi se kemijskim i elektrogravirnim postupkom. Krom (Cr), upotrebljava se u plonom i dubokom tisku u obliku galvanskih prevlaka. Aluminij (Al), koristi se kao osnova za izradu ploa na koje se kasnije nanosi fotoosjetljivi sloj za offsetne ploe.

2.1. Nemetalne tiskovne forme koriste se u visokom i fleksografskom tisku. Veina ovih tiskovnih formi izraena je na bazi fotopolimera. Fotopolimer, nanesen je na aluminijsku plou i tada slui za tisak s ravnih tiskovnih formi, za tisak sa cilindrinih tiskovnih formi nanosi se na tanke eline ploe ili tvrde plastine folije odgovarajuih debljina.

Kopirni postupci Prvi postupci izrade tiskovne forme za reprodukciju bili su iskljuivo runi. Crte se izraivao runo, graviranjem direktno na plou. Danas su u upotrebi fotromehaniki postupci kopiranja, kod kojih se koriste svojstva nekih materijala da pod utjecajem svjetla mijenjaju topivost. Sustav funkcionira na nain da se dijelovi budue tiskovne forme pod utjecajem odreene valne duine svjetlosti stvrdnu, a neosvijetljeni se ispiru vodom ili nekom drugom prikladnom kemikalijom za razvijanje (razvija). U upotrebi su slijedei kopirni postupci: 1. Koloidni kopirni postupak 2. Kopirni postupci na osnovi diazo-spojeva 3. Fotopolimerni kopirni postupci 4. Elektrofotografski kopirni postupci 5. Elektrogravirni postupci (skanerski postupci) Svi navedeni postupci mogu biti pozitivski i negativski to znai da se prilikom kopiranja na plou koriste negativske ili pozitivske montae, filmovi. Za postupak kopiranja montaa na plou, tiskovnu formu, predoslojenu kopirnim slojem postoje dvije metode: kopiranja na plou koriste negativske ili pozitivske montae, filmovi. Za postupak kopiranja montaa na plou, tiskovnu formu, predoslojenu kopirnim slojem postoje dvije metode:

1. Direktne metode 2. Indirektne metode U postupku direktnih metoda montaa se kopira direktno na predoslojenu plou ili kopirni sloj, osvijetli i zatim razvije. U indirektnim metodama kopirni se sloj nalazi nanesen na posebnim nosaima (papir, plast. folija) na njega se kopira montaa a zatim se prenosi na tiskovnu formu i razvije i odvoji.

Koloidni kopirni postupak Danas su sve ploe za izradu tiskovne forme predoslojene, to znai da su ve u tvornici oslojene nekim od kopirnih slojeva. Za izradu tiskovne forme potrebno je preko montae osvijetliti predoslojenu plou odreenom valnom duinom svjetlosti a zatim se latentna slika stvorena na ploi razvije pomou odgovarajueg razvijaa.

Kopirni postupak na osnovi diazo-spojeva Primjena se zasniva na svojstvu nekih diazo-spojeva da se pod utjecajem svijetla kemijski mijenjaju. Oni pod utjecajem svjetla prelaze u spojeve koji mogu otvrdnuti koloide ili mijenjaju topivost. Kopirni slojevi na osnovi diazospojeva stabilni su u mraku, pa im je trajnost velika, godinu dana i vie. Diazospojevi su oleofilni i u OF tehnici predstavljaju tiskovne elemente. Fotopolimerni kopirni postupci Fotopolimeri su spojevi koji nastaju polimerizacijom monomera pod utjecajem zraka svjetlosti. To su u pravilu teko topivi spojevi. Koriste se kao kopirni slojevi ili za izradu cijelih tiskovnih formi.

SITOTISAK - PROPUSNI TISAK STJedna od prvih vrlo jednostavnih tiskarskih tehnika a primjenjivanih puno prije izuma visokog tiska odnosno Gutenbergovog otkria pominih slova svakako je sitotisak. U Kini, jo prije nove ere tiskalo se na svilu, papir i keramiku pomou drvenih okvira na koje je bilo napeto sito ispleteno od dugake enske kose, a kao bojilo koristile su se razliite boje biljnog ili mineralnog porijekla.

Sito kao nositelj tiskovne forme (to znai, okvir i mreica) izrauju se i danas gotovo identino kao i davno ranije.Tehnika formiranja slobodnih i tiskovnih povrina vrlo je jednostavna. Ako na neki nain zatvorimo pojedine otvore na mreici sita ta mjesta predstavljat e slobodne povrine i kroz njih nee prodirati bojilo, i obrnuto - kroz nezatvorene otvore mreice protiskivat e se boja i ostavljati trag na tiskovnoj podlozi. Kroz otvore mreice na tiskovnu podlogu moe se protisnuti tanak sloj bojila koji je debljine oko 60 mikrona. Od svih klasinih tiskarskih tehnika sitotosak ima najdeblji sloj otisnute boje - oko 60 mikrona.

Otisci dobiveni tehnikom sitotiska donekle se razlikuju od otisaka dobivenih drugim tiskarskim tehnikama. Teoretski gledano, na mjestima gdije su niti mreice, poslije otiska trebale bi ostati tanke bijele crte, no to se ne dogaa jer je boja relativno tena pa se "razlije i popuni praznine". Rubovi otisnute reprodukcije su neravni (nazubljeni). Posebna karakteristika sitotiska je fleksibilna, gipka tiskovna forma to omoguava tisak na neravne tiskovne podloge. Kod koritenja filmskih separacija za izradu tiskovne forme treba izraditi rasterske pozitive sa fotoosjetljivim slojem okrenutim prema gore to znai da sa strane sloja reprodukcija mora biti itljiva.

Sito za sitotisak Sito se sastoji od okvira razliitih formata na koji je napeta mreica od prikladnog materijala.

Materijali za izradu mreice: - metali - tkanine od prirodnih vlakna - tkanine od sintetskih vlakna Od metala dolaze u obzir samo metali koji se dadu izvui u u tanke, vrste, na sobnoj temperaturi dimenzionalno stabilne iice a otporni su na koroziju. U upotrebi su ice, niti od fosforne bronze i antikorozivnog elika. Sita naprvljena od metalnih niti upotrebljavaju se za tisak na krute, tvrde podloge gdje je potrebna vea vrstoa tisak na keramiku, drvo, metal i slino.

Nedostatak metalnih sita je to nakon sluajne deformacije ostaju trajna oteenja a time postaju neupotrebljiva. Od prirodnih vlakana, dugo je u upotrebi bila svila, no pojavom sintetskih vlakana ona se uglavnom ne upotrebljava jer je znatno skuplja. Mreice od sintetskih vlakna (poliester, nylon, perlon) danas su najvie u upotrebi. One su elastine, dugo zadravaju potrebnu dinenzionalnu stabilnost i ne deformiraju se uslijed udarca. Otporne su prema mnogim kemikalijama koje se upotrebljavaju u procesu tiska. Vrlo su vrste. U upotrebi su i mreice s kombinacijom metalnih i sintetskih niti, zatim mreice pletene s nitima razliitih debljina, pa im se stoga razlikuju vrijednosti otvora oice. O irini oice mreice ovisi protiskivanje boje kroz mreicu na tiskovnu podlogu. Graa mreice Osnovna karakteristika mreice za sitotisak je finoa mreice, koja se izraava brojem niti po dunom centimetru. Danas se na tritu mogu nai mreice od 15 niti/cm do 200 niti/cm. Metalne mreice imaju uglavnom manji broj niti. Mreice mogu biti pletene jednostruko (monofilne) ili viestruko (multifilne). Metalne su uvijek monofilne dok se sintetske pojavljuju u obje kombinacije.

Mreicu definira: - broj niti po cm. dunom - irina otvora oice - relativna povrina oice - debljina tkanja oice

Okvir za sito Okviri za sita pravokutnog su oblika, no formati su razliiti i nisu definirani. Izrauju se iz drveta, metala ili plastike.

Izrada sita Da bi se izradilo sito za sitotisak potrebno je najprije odgovarajuu mreicu rasprostrti i rastegnuti na ravnu povrinu a onda ju privrstiti na okvir. Mreica se moe privrstiti avliima ili ljepilom. Sita od sintetskog materijala moraju biti za 3 do 6% vie rastegnuta na okviru nego to su bila u rasprostrtom stanju. Jedanput izraeno sito moe se viestruko upotrijebiti.

Izrada kopije i tiskovne forme Za izradu kopije i tiskovne forme primjenjuju se manuelni i fotomehaniki postupci. Prije izrade kopije mreicu sita treba oistiti i odmastiti. Kod izrade tiskovne forme razlikujemo: direktni i indirektni postupak. U direktnom postupku oice na situ (slobodne povrine) zatvaraju se nekom od koloidnih otopina, i to kistom prema podmetnutoj abloni ili bez nje. Druga mogunost je da se tiskovne povrine zatite nekom masnom bojom ili lakom a zatim se cijela povrina osloji koloidnom otopinom. Koloidna otopina zatvorit e slobodne povrine, a tiskovne, obzirom da su masne, ostat e propusne za boju. Za izradu tiskovne forme indirektnim postupkom postoje posebni pomoni materijali - plastine folije presvuene lakom ili nekom drugom mekom obojenom folijom. Taj materijal poloi se na ve prije pripremljeni crte i pomou reznog alata izree se gornji dio obojene folije koji predstavlja tiskovne povrine. Sito se zatim poloi na foliju i pomou malo zagrijanog glaala folija se zatali na sito. Ovim postupcima mogu se tiskati manje zahtjevni jednotonski poslovi koji ne zahtjevaju veliku preciznost.

Fotomehaniki postupci U upotrebi su direktni i indirektni fotomehaniki postupci. Za direktan postupak sito se odmasti i pomou "laice" osloji kopirnom otopinom sa elatinom i to s obje strane sita, vodei pritom rauna da jedna i druga strana bude to ravnija. Oslojeno sito osui se, a zatim se na kopirni sloj poloi filmski predloak i u kopirnoj rami osvijetli. Osvijetljena kopija razvija se vodom ili odreenim razvijaem te sui. Nakon suenja kopirni sloj nije ravan nego slijedi niti na mreici. Da se izbjegne ova pojava, sito se moe oslojiti vie puta s donje strane da se ta povrina izravna. To je osobito vano kad reprodukcija ima sitne tiskovne elmente. Da bi kopija bila otpornija prema mehanikom troenju u fazi tiska, primjenjuje se naknadno uvrivanje (tavljenje) kopije odreenim kemikalijama, otopina metanala...

Prednost direktnog kopirnog postupka izrade tiskovne forme je dobro prijanjanje kopirnog sloja uz mreicu sita, to omoguava tisak veih naklada, no nedostatak je u potekoama pri reprodukciji sitnijih detalja. Za indirektni pstupak kopiranja upotrebljavaju se kopirne folije za sitotisak. Na tim materijalima izradi se kopija i zatim se ista prenese na sito. Folije su od plastike, prozirne i vrlo tanke. Oslojene su senzibiliziranim koloidnom kopirnim slojem, to znai da su osjetljive na svjetlo. Folije se moraju osvijetliti preko dijapozitiva, razviti i prenijeti na mreicu sita. Kod kopiranja fotografski sloj dijapozitiva poloi se na stranu plastine folije a ne na stranu kopirnog sloja (za ostale tiskovne forme kopira se sloj na sloj). Razvijanje se vri pogodnim razvijaima. Nakon razvijanja kopirana folija se prenese na sito, folija se odstrani, a na situ ostane razvijeni kopirni sloj. Prednost ovog postupka je dobra reprodukcija sitnih dijelova, no nedostatak je to se kopirni sloj relativno slabo prima za mreicu a s tim je u vezi i trajnost tiskovne forme, to podrazumjeva tisak malih naklada.

Tisak u sitotisku Sitotisak spada u grupu direktnih tehnika tiska. Proces tiska vrlo je jednostavan. Kemigrafski obraeno sito poloi se na tiskovnu podlogu. Na vrhu sita od ruba ruba sita nanese se boja i zatim gumenim srtugaem protisne kroz tiskovne povrine sita. Sito se podigne a otisak izvadi i stavi na suenje.

Problemi u tisku U usporedbi s ostalim tehnikama tiska, tonost otiska (paser) i reprodukcije u sitotisku je neto manja nego u ostalim tiskarskim tehnikama. Rubovi otiska su neravni. Prisutnost mreice izaziva ponekad moare efekt. On nastaje ako kut mreice nije u pravom odnusu sa kutem rastera. Kut rastera mora biti razliit od 0 stupnjeva. Mijeanje odreene nijanse boje Za tisak viebojnih reprodukcija sa est ili vie boja neophodno je potrebno umijeati prave tonske vrijednosti za svaku boju prema datom uzorku odnosno pantonu.

VISOKI TISAK VT

Do drugog desetljea devetnaestog stoljea preko 90% svih tiskanih materijala tiskalo se u tehnici VT. Od polovice istog stoljea pa sve do danas uee VT u uestalosti tiska u stalnom je padu za masovnu uptrebu. No, nemoe se rei da je VT izumro. Danas je u upotrebi za tisak odreenih grafikih proizvoda i za dobivanje nekih specijalnih grafikih efekata, sljepi tisak. Tiskovna forma za VT do unatrag tridesetak godina izraivala se iskljuivo iz metala, slog iz legure olovo, kositar, antimon a kao tiskovna forma za reprodukciju jednotonskih i vietonskih originala sluila je jetkana cinkova ploa. Za tisak u tiskarskoj tehnici VT danas se gotovo iskljuivo koriste nemetalne tiskovne forme izraene na bazi fotopolimera i nylonprint postupka. Fotopolimerne ploe dolaze na trite predoslojene. Kao osnova - nosa fotopolimera slue: aluminijski lim za ravne tiskovne forme, tanki elini lim ili plastina folija za zaobljene tiskovne forme (rotacioni strojevi). Za izradu tiskovne forme fotopolimernu plou treba osvijetliti preko negativnog filma. Pod utjecajem svjetla odreene valne duine na osvijetljenim mjestima dolazi do fotopolimerizacije, odnosno, topivi monomer prelazi u netopivi polimer. Osvijetljena mjesta postaju tiskovne povrine. Neosvijetljena mjesta, monomeri, u procesu razvijanja otope se i ta mjesta predstavljaju slobodne povrine. Osim za izradu tiskovne forme za VT, fotopolimeri se koriste za tiskovnu formu i u fleksotisku. Tisak u tehnici VT odvija se na strojevima za tisak koji mogu tiskati iz arka i role. Stroj iz arka sastoji se iz tri osnovna dijela: ulagai aparat, tiskovni agregat sa sistemom za razribavanje i nanos boje te izlagai aparat. Strojevi mogu imati vie tiskovnih agregata to omoguava viebojni tisak u jednom prolazu.

PLONI ILI OFFSETNI TISAK OF

Offsetni tisak svrstavamo u indirektne tehnike tiska. S tiskovne forme (ploe) otisak se prvo prenosi na gumenu navlaku a zatim uz pomo tiskaeg valjka na tiskovnu podlogu. Ova tehnika tiska koristi se za tisak gotovo svih grafikih proizvoda. Tiska se uglavnom na tiskovne podloge papir, polukarton, karton i lim.

Strojevi za tisak podijeljeni su u dvije grupe: 1. Strojevi za tisak iz arka razliitih standarda 0, 1, 2, 3, A i B formata, sa ili bez agregata za nanoenje laka i suarom. Agregat za nanoenje laka i suaru uglavnom imaju vei strojevi, to znai strojevi sa najmanje etiri tiskovna agregata veih standarda. Strojevi za tisak iz arka graeni su iz tri osnovna dijela: - ulagai aparat sa pominim ulagaim stolom - tiskovni agregati, agregat za lakiraje, tunel za suenje - izlagai aparat

2. Strojevi za tisak iz role, umjesto ulagaeg stola imaju nosae rola sa tir ili dva kraka a slue za automatsku promjenu role papira (zvijezde). Zavisno o namjeni stroja, tisak novina ili revija, strojevi su razliito konstruirani. Strojevi za tisak novina imaju tiskovne agregate obino postavljene jedan iznad drugog a izlaz je savijai aparat primjeren tisku novina sa automatskim transporterima. Strojevi za tisak revija sastoje se iz nosaa rola, ureaja za kontrolu napetosti papirne trake, tiskovnih agregata za obostrani etverobojni tisak 4/4, agregat za lakiranje ili nanoenje silikona, ureaj za prisilno suenje i vienamjenski savijai aparat. Tehnoloki proces pojednostavljeno moe se prikazati na sljedei nain: original - vietonski rasterski pozitiv (negativ) stranino neispravan - montaa, izrada tiskovne forme (ploe) - otisak. Cilj je da otisak bude to sliniji originalu. Osnovni nositelj reprodukcije je rasterska tokica i o njoj (obliku i veliini) ovisi kvaliteta otiska.

Zavisno o grafikom proizvodu, tiskovnoj podlozi, boji i stroju, linijatura rastera kree se od 38 do 120 linija po centimetru. Linijatura za novinski tisak je 38 - 40, a za viebojni tisak na premaznim papirima obino je 60 - 80 linija po centimetru. Tiskovna forma izrauje se na tankim ploama uglavnom iz valjanog aluminija (Al) istoe 99,5%. Osim monometalnih, ploe mogu biti i bimetalne. Debljine ploe kreu se od 0,15 do 0,5 mm. Prije oslojavanja ploa fotoosjetljivim slojem, iste treba obraditi na nain da im se povea relativna povrina. Poveanje relativne povrine radi se postupkom stvaranja poroznih prevlaka.

ZRNANJE- poveavanje relativne povrine - mehaniki (ne koristi se vie) - kemijski (otapane povrine) - elektrokemijski (galvanski postupak) O primijenjenom postupku zrnanja zavisi trajnost ploe u procesu tiska: zrnanje oko 10.000 otisaka, porozna prevlaka oko 100 000 otisaka. Danas su sve ploe predoslojene i imaju dugi vijek trajanja, do jedne godine. Ploe su oslojene kopirnim slojevime na bazi diazo - spojeva ili fotopolimera. Zavisno o spektralnoj osjetljivosti kopirnog sloja za kopiranje montaa, upotrebljavaju se razliiti izvori svjetlosti. Uglavnom su u upotrebi ksenonske, metal - halogene i UV svjetiljke. Kopiranje se vri u odgovarajuim kopirnim ramama, i to sloj na sloj. Iza faze kopiranja osvijetljenu plou stavlja se u stroj za automatsko razvijanje i konzerviranje. Ploe se danas osvjetljavaju lasrom u CTP ureajima. Raster tokica je osnova reprodukcije i ona bi morala teoretski ostati ista po veliini i obliku na filmu i na otisku. U realnom sistemu, ona doivljava vee ili manje deformacije. Materijalno, raster tokica se prvi puta pojavljuje na filmu i ona bi tu morala imati idealnu veliinu i obli no, zavisno o karakteristikama fotojedinice i filma, ona doivljava prvu deformaciju u odnost na latentnu raster tokicu koja je idealna i nalazi se u RIPu. U sluaju kad se ploe kopiraju u CTP ureaju do te deformacije ne dolazi . Deformacije raster tokice dogaaju se prilikom: - osvijetljavanja na film - kopiranja na plou - prijenosa sa ploe na gumu u procesu tiska - prijenosa sa gume na tiskovnu podlogu

Ako se tiskovna forma, ploa, izrauje CTP sustavom deformacije raster tokice iz prve dvije stavke se zaobilaze.

Offsetni tisak Pretea dananjeg tiska koji zovemo offsetni tisak je zapravo litografija (kameni tisak). Litografiju je prvi primjenio Alois Senefelder. Litografija, kao i offset, spada u ravni tisak to znai da su slobodne i tiskovne povrine gotovo u istoj ravnini. Princip tiska temelji se na fenomenu odbojnosti vode (voda za vlaenje) i masti odnosno ulja (boja). U poetku se litografija koristila za umnoavanje crtea (jednotonski) gdje je umjetnik masnom kredom na glatkoj ravnoj povrini litografskog kamena izraivao crte. Pronalaskom rasterske reprodukcije (1882.god.) koja je omoguila ralanjivanje vietonskih slika na rasterske tokice i poznavanje litografske tehnike rezultiralo je izumom offsetnog tiska kakvog danas poznamo. William Rubel 1904. godine konstruirao je prvi offsetni stroj za tisak. Ubrzanim razvojem i primjenom novih materijala te konstrukcijom strojeva ofsetni tisak razvio se u vodeu tiskarsku tehniku za tisak gotovo svih grafikih proizvoda. Osnova tiskovne forme koja se upotrebljava u tisku je tanka aluminijska ploa debljine od 0,15 do 0,50 milimetara koja je nekim od pogodnih postupaka povrinski obraena. Elektrokemijskim postupkom hrapavljenjem je poveana relatvna povrina. Hrapavost ploe omoguava vrsto prijanjanje tankog kopirnog sloja i tekuine za vlaenje na povrinu ploe. Aluminij je metal koji je sklon koroziji. Njegova povrina brzo se presvue tvrdim oksidnim slojem koji titi plou i produljuje joj vijek trajanja. Offset tisak ima specifinu tiskovnu formu koja zahtijeva da tiskovne i slobodne povrine budu gotovo u istoj ravnini. Princip otiskivanja temelji se na kvaenju tiskovne forme odnosno slobodnih povrina "vodom" (hidrofilnost, oleofobnost) odnosno tiskovnih povrina bojom (oleofilnost, hidrofobnost). Tiskovna forma izrauje se na tankim ploama uglavnom iz valjanog aluminija (Al) istoe 99,5%. Osim monometalnih, ploe mogu biti i bimetalne. Debljine ploe kreu se od 0,15 do 0,50 mm. Prije oslojavanja ploa fotoosjetljivim slojem iste treba obraditi na nain da im se povea relativna povrina. Poveanje relativne povrine radi se postupkom stvaranja poroznih prevlaka. Sredstva za vlaenje Za razliku od svih ostalih glavnih tehnika tiska, u offsetu se u procesu tiska koristi tekuina za vlaenje. Osnovni sastojak tekuine za vlaenje je voda, odnosno alkohol. Tvrdoa vode jedan je od glavnih parametara za korektan otisak. Pretvrda voda nepovoljno djeluje na otisak pretvarajui s vremenom slobodne povrine u tiskovne elemente to rezultira neotrim otiskom i toniranjem. Zbog toga treba koristiti omekanu vodu koja ne smije imati tvrdou veu od 15 dH stupnjeva. Osim tvrdoe vode, vana osobina tekuine za

vlaenje je njena pH vrijednost. Malo kiselkasta tekuna za vlaenje pH 5,5 pogodna je za dobro primanje vode na slobodne povrine. Promjena pH vrijednosti prema kiselom ili lunatom ima za posljedicu toniranje i mazanje otiska. Konstantnost pH vrijednosti u tekuini za vlaenje odrava odgovarajui pufer. Novije konstrukcije strojeva sa novim sistemima za vlaenje, kao dodatak tekuini za vlaenje koriste izopropilni alkohol s dodatkom od 10-12 %. Dodatkom alkohola postiu se odlini rezultati u tisku a omoguava se vlaenje sa minimalnim nanosom. Tekuina za vlaenje sadri i odreene dodatke koji spreavaju neeljene pojave kao to je stvaranje algi ili pojava mulja u spremniku.

Boja za ofsetni tisak Kao i veina grafikih boja, offsetne boje sastoje se od pigmenata, veziva, smola, punila i dodataka. Dispergirani pigmenti u vezivu (ulja+smole), punila i dodaci daju pastoznu smjesu velike konzistencije. Za poboljanje suenja boje na tiskovnoj podlozi u toku tiska u boju moe se oprezno dodavati suila (sikative).

Offsetni stroj Offsetni stroj, kao i svi strojevi za tisak, je skup meusobno povezanih aparata i ureaja koji su podeeni za kvalitetno tiskanje na razliite tiskovne podloge. Njima se tiskaju gotovo svi grafiki proizvodi, od prve do tree grupe. Offsetne strojeve moemo podjeliti na strojeve za tisak iz arka i tisak iz koluta, role. Stojeve za tisak iz arka prema formatu dijelimo na: - strojeve malog formata (max. arka 42x64 cm) - strojeve srednjeg formata (max. arak 64x100 cm) - strojevi velikog formata, vei strojevi od 64 x 100 cm. Prema broju otisnutih boja u jednom prolazu strojeve dijelimo na: - jednobojni strojevi - dvobojni strojevi - etverobojni strojevi - peterobojni strojevi

- esterobojni strojevi - osmerobojni strojevi - deseterobojni strojevi

Svi viebojni strojevi mogu imati ureaj za lakiranje i tunel za suenje. Svaki tiskai stroj moemo podjeliti na njegove funkcionalne cjeline: 1. Aparat za ulaganje araka 2. Tiskovna jedinica - sustav cilindara 3. Ureaj za vlaenje tiskovne forme 4. Ureaj za obojenje tiskovne forme 5. Aparat za izlaganje 6. Komande i pogonski ureaj 7. Kontrolni sustavi

Ulagai aparat Osnovni zadatak aparata za ulaganje je kontinuirano i precizno ulaganje tiskovne podloge (papir...) u tiskovnu jedinicu. Arci tiskovne podloge pomou "non stop" aparata stepenasto ulau arke u tiskovnu jedinicu. Najvaniji dijelovi ulagaeg aparata: a. Pomini stol za ulaganje b. Vakum glava ulagaeg aparata s pipcima c. Transportni stol d. eone marke e. Bone marke Pomini stol za ulaganje sastoji se od daske za postavljanje tiskovne podloge koja visi na lananicima koji omoguavaju podizanje i sputanje daske sa tiskovnom podlogom. Brzina dizanja daske sinhronizirana je s tiskaom brzinom stroja odnosno sputanjem izlagaeg aparata.

Vakum glava ulagaeg aparata ima zadatak da ulagaim vakum pipcima die jedan po jedan arak i prenese ga na transportni stol. Pri prolazu preko transportnog stola arak papira prolazi ispod ureaja za otklanjanje statikog elektriciteta i ureaja za kontrolu debljine arka papira. Na transportnom stolu arak dolazi do eonih marki i tu se kratko zaustavi. U istom momentu bona marka prihvaa arak i pomie ga na tono odreeno mjesto s ciljm da se osigura toan I precizan registar (paser, pokrivanje boja). Bubanj za predulaganje sa hvataljkama (grajferi) preuzima poravnati arak, istovremeno ga ubrzava na obodnu brzinu tiskovnog cilindra, i predaje ga hvataljkama tiskovnog cilindra.

Tiskovna jedinica - sustav cilindara Strojevi za tisak iz arka graeni su iz niza tiskovnih jedinica koje su po konstrukciji identine. Tiskovna jedinica sastoji se od: a. Temeljni cilindar b. Offsetni cilindar c. Tiskovni cilindar Temeljni cilindar je nositelj tiskovne forme odnosno ploe.

Temeljni cilindar Ploa se za cilindar vrsto prihvati pomou ureaja za natezanje koji se nalazi u kanalu i koji osigurava paralelno dosjedanje ploe po cjeloj duini. Na ovom cilindru postoji i sistem za tono podeavanje duine otiska (obodni paser).

Offsetni cilindar Offsetni cilindar je nositelj gumene navlake koja je nategnuta i fiksirana steznim kripom. Graa cilindra je slina grai temeljnog cilindra, samo to je pomou ekscentara omogueno podeavanje prema susjednim cilindrima. Gumena navlaka je tvrdoe 75 - 80 Shora. Ispod gume obino se stavlja podloga. O vrsti materijala koji se upotrebljava za podlogu zavisi i tvrdoa cjele navlake. Mekane navlake, filc + papir (tvrdoa 65-70 Shora) koriste se za hrapavije papire - slabija kvaliteta otiska. Srednje tvrde navlake, gumirano platno + papir (tvrdoa 70 - 80 Shora) koriste se za tisak rasterskih reprodukcija i za tisak punih tonova.

Tvrde navlake, karton + papir koriste se za tisak reprodukcija sa veim linijaturama rastera na kvalitetnim premaznim papirima.

Tiskovni cilindar Tiskovni cilindar moe biti istog radijusa i oploja kao i offsetni, ili dvostruko vei za tisak obino na kartonu. Sastavni dio cilindra su ipke s hvataljkama koje dre arak papira za vrijeme procesa tiska. Za vrijeme tiska offsetni i tiskovni cilindar su u neposrednom kontaktu. Dodirna zona (linija tiska) je 1,1 mm, a potrebna sila za dobijanje korektnog otiska je 300 N/cm2.

Ureaj za vlaenje Ureaj za vlaenje sastavni je dio tiskovnog agregata a nalazi se neposredno uz temeljni cilindar i ima zadatak vlaenja tiskovne forme (slobodnih povrina hidrofilno), tekuinom za vlaenje. Tekuina za vlaenje moe biti na bazi alkohola ili vode. Ureaj za vlaenje na bazi alkohola sastoji se iz slijedeih dijelova: a) Potopni valjak - krom b) Valjak za doziranje - guma c) Razribai valjak - krom d) Valjak nanosa - guma e) Meuvaljak koji povezuje vlaenje i obojenje - guma

Ureaj za obojenje Ureaj za obojenje je ugraen neposredno uz temeljni cilindar i sastavni je dio tiskovnog agregata; ima zadatak da oboji tiskovnu formu (tiskovne povrine oleofilno). Nanos boje na tiskovne povrine mora biti tanak film (2-3 mikrona), to je uvjet kvalitetne reprodukcije i brzog suenja boje na tiskovnoj podlozi. Ureaj za obojenje sastavljen je od 21 valjka (zavisi o konstrukciji i proizvoau strojeva).

Dijelovi ureaja jesu: a) Bojanik s duktorom b) Prijenosni valjak - hebl c) Razribai valjci d) Vezni valjci e) Valjci nanosai Duktor je elini vajlak koji ima vlastiti pogon. Valjak rotira u bojaniku i iz njega izvlai boju. Debljina nanosa boje po duini valjka ovisi o rasporedu tiskovnih elemenata na tiskovnoj formi, odnosno o njihovim zonama. Raspored debljine filma boje po zonama regulira se zonskim vijcima, runo ili predpodeavanjem. Prijenosni valjak - heber je gumeni valjak izraen od meke gume. Ovaj valjak, uz rotaciono gibanje, ima i translaciono gibanje a nalazi se izmeu duktora i prvog valjka razribaa. Dodirna povrina izmeu duktora i hebera moe se fino regulirati od 0 do 9 ime se direktno odreuje koliina filma boje na tiskovnim povrinama. Valjci razribai su napravljeni od eline jezgre koja je presvuena gumom visoke tvrdoe (100 Shora). Ovi valjci osim rotacionog gibanja imaju i aksijalni pomak, ime se dobije jednoliki film boje po cijeloj duini valjka. Valjci nanosai boje graeni su od eline jezgre koja je presvuena neto mekom gumom. Ureaj za nanoenje boje na tiskovne elemente sastoji se od etiri valjka nanosaa. Prva dva valjka konstruirana su tako da svaki nanaa 44% boje, trei 9% i etvrti 3% boje. Cilj nanoenja boje je postii to jednolikiji film boje na cijeloj tiskovnoj formi.

Izlagai aparat Zadatak je izlagaeg aparata da prihvati otisnuti arak sa tiskovnog cilindra i odloi ga na izlagai stol. Izlagai aparat nalazi se iza zadnjeg tiskovnog agregata, ili iza tunela za suenje. Strojevi za tisak iz arka graeni su tako da imaju kratak ili dug put izlaganja otisnutih araka. Strojevi s kraim putem izlaganja su manjih dimenzija. Brzotisni strojevi, odnosno strojevi sa veim brzinama tiska, imaju dui put izlaganja. Dui put izlaganja omoguava due suenje otiska do izlagaeg stola.

Offset strojevi za tisak iz role Osim strojeva za tisak iz arka, u offset tehnici koriste se i strojevi za tisak iz role. Ovi strojevi konstruirani su kao rotacioni i zovemo ih rotacije za tisak revija ili rotacije za tisak novina. Prema grafikim proizvodima koji se tiskaju na tim strojevima, oni se mogu podijeliti na dvije grupe: - strojevi za tisak revija sa suarom - strojevi za tisak novina Strojevi za tisak revija, (prospekata, kataloga) Strojevi za tisak revija tiskaju velike naklade, uglavnom na premaznim papirima 60 do 120 g/m2. Zbog konstrukcije stroja, ovi strojevi imaju ogranienu mogunost tiskanja ukupnog broja stranica, i to uglavnom na 4, 8, 16 ili 32 stranice u etiri boje obostrano sa mogunou povrinskog oplemenjivanja lakom ili parafinskim nanosom. Ureaji za suenje Ureaji za suenje otisaka iz araka ili trake su tuneli sa zagrijanim zrakom kroz koje prolazi otisnuti arak na putu do izlagaeg ili savijaeg aparata. Zavisno o maksimalnoj brzini tiska, oni su razliitih duina. Zrak u tunelu za suenje moe se zagrijavati el. strujom, plinom ili UV zrakama za UV boje. Ureaje za suenje koriste obino etverobojni i viebojni strojevi za tisak iz arka, i svi strojevi za tisak iz role za tisak na premaznim papirima (velika brzina tiska).

Lakiranje otiska u offsetu esto se postavlja pitanje, treba li ili ne lakirati otisak? Odgovor moe biti razliit. Kree od grafikog proizvoda. Kao najvaniji razlozi lakiranja uglavnom se navode: zatita otiska, poveavanje sjaja otiska, mat otisak, posebni efekti pomou laka, tisak laka na crnu podlogu.

Lakiranje otiska u offsetu Offsetni lak Lakiranje u offsetu koristi se ve odavno. Offsetni lak nanosi se na otisak jednostavno tiskovnim agregatom i pri tom se lakira cijela povrina arka. Moe se lakitati simultano u stroju na kome se tiska ili u posebnom stroju (jednobojka). Treba napomenuti da ovaj lak s vremenom na otisku mijenja boju u slabi ukasti ton. No ovo lakiranje je najjeftinije. Prednosti offsetnog laka: jednostavna upotreba I primjena na otisnuti arak, spot lakiranje sa offsetne ploe, dobar sjaj ili mat efekat, vrlo mala osjetljivost laka na vlagu. Nedostaci offsetnog laka: relativno sporo suenje lakiranog arka, tanak sloj laka, potrebno je pudranje otiska, oteano ljeplenje na lakiranim mjestima. Vododisperzivni lak Lakiranje vododisperzivnim lakom je skuplje od lakiranja offsetnim lakom jer zahtjeva poseban agregat za lakiranje I posebno suenje. Upotrebom ovog laka postiemo znatno vei sjaj na otisnutom arku. Lak se na otisnuti arak nanosi rastriranim valjkom ili sustavom valjaka. Ovaj lak sporo sui I to je razlog da se mora dodatno prisilno suiti. Prednosti vododisperzivnog laka: visoki sjaj, tisak uglavnom bez pudera, lak je bez okusa I mirisa, nema nepoeljnog efekta utila nakon dueg stajanja otiska, moese prati vodom, ekoloka svojstva.

Nedostaci vododisperzivnog laka: spot lakirane zahtjeva rezanje gume ili fotopolimernu plou, za obostrano lakiranje pogodni su papiri od 140 gr/m2 pa na vie, manje gramature papira se obono savijaju, osueni sloj laka teko se pere. UV Lak UV lakirane je najskuplje ali je I najkvalitetnije te daje najvei efekat sjaja na otisku. Ova tehnika lakiranja zahtjeva nanoenj I brzo suenje primera na offsetnoj bojia prije lakiranja. Prednosti UV lakiranja:visok sjaj, vrlo brzo suenje, netreba pudranje, vrlo otporna lakirana povrina na grebanje, pogodno za lakiranj neupojnih tiskovnih podloga, UV lak sui samo pod utjecajem UV zraka svjetlosti. Nedostaci UV laka: visoki trokovi I velika potrpnja energije, osjea se miris, nije mogue lakiranje na neosuenu boju bez upotrebe primera.

DUBOKI TISAK DTDuboki tisak je postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi kod kojih su tiskovne povrine udubljene a slobodne povrine izboene. Tiskovna forma najee se izrauje iz bakra ili elika. No vea grupa postupaka dubokog tiska zove se bakrotisak, jer se tiskovna forma izrauje iskljuivo iz bakra. Ti su postupci: - konvencionalni bakrotisak - autotipijski bakrotisak - kombinirani bakrotisak - gravirni bakrotisak Prva tri navedena postupka (jetkanje bakrene kouljice kiselinom FeCl3) vie gotovo i nisu u komercijalnoj upotrebi dok se gravirni postupak razvija u dva smjera: graviranje tiskovnih formi (bakreni valjci) dijamantnim iglama i laserskim postupkom. Kod gravirnog postupka, povrina i dubina tiskovnih elemenata meusobno su ovisne i to tako da s poveanjem povrine tiskovnih elemenata raste i njihova dubiona. Tiskovne forme za bakrotisak izrauju se na bakrenim valjcima razliitih opsega i razliitih duina. Opseg valjka i njegova duina zavise o gradnji stroja i ukupnim mogunostima tiskanja maksimalnog broja stranica otisnutih u etiri boje. Opseg bakrebog valjka odreuje format ako se tiska sustavom rola - aparat za savijanje i automatsko kopanje stranica. Izraba bakrenog valjka kao nositelja elemenata tiskovne forme odvija se uvie faza. Jezgra valjka je elina cijev debljine stjenki dva do tri centimetra, a na nju je odgovarajuim postupkom (galvanski postupak) nanesena bakrena kouljica (Ballardov) plat. Nakon tiska odraene naklade kouljica se skida, jednostavno oguli, sa elinog valjka a na njeno mjesto nanosi se nova kouljica za izradu nove tiskovne forme. Da bi se osiguralo jednostavno i brzo skidanje iskoritene bakrene kouljce, povrina elinog valjka presvuena je slojem bakra debline oko 3 milimetra, a na taj sloj nanesen je meusloj koji zapravo omoguava skidanje kouljice. Donj sloj bakra (sloj nanesen na elini valjak) mora biti izrazito rava i gladak jer nejgovu povrinu sljedi kouljica. Spomenuti meusloj spreava prirastanje kouljice za osnovni dio valjka I time omoguava skidanje kouljice. Meusloj je uglavnom izrazito tanka prevlaka, 1 mikrometar, nakog drugog metala ali moe biti I neki spoj. Meusloj se izrauje kemijskim putem.

Kouljica, Ballardov plat, je sloj bakra debljine 100 do 150 mikrometara. Kouljica se na meusloj taloi galvanskim postupkom uz dodatak za tvrdou. Tvrdoa bakrene kouljice vrlo je vana i ona mora biti definirana za sve valjke za izradu tiskovnih formi. Tvrdoa bakra za gravirni postupak kree se oko 180 wikersa (mjera za tvrdou metala) a za klasine postupke oko 160. Za izradu tiskovne forme kouljica mora biti ravna i izrazito glatka (kao ogledalo), To se postie viefaznim bruenjem i finim poliranjem povrine. Izrada tiskovne forme moe se izvoditi u dva postupka: - indirektan postupak - direktni postupak - Indirektnim postupkom izrauju se tiskovne forme kopiranjem u kopirnim ramama, pozitivskih filmskih montaa na pigmentni papir i kopiranje rastera na isti. Pigmentni papir oslojen je fotoosjetljivom elatinom koju prije procesa kopiranja treba senzibilizirati na svjetlo. Poslje procesa prijenosa kopije na valjak i razvijana u toploj vodi od 42C papir se odvoji a neosvjetljena elatina se ispere. Kontroliranim jednofaznim ili viefaznim jetkanjem kiselina kroz predhodno osuenu i zatienu (samo slobodne povrine) elatinu prodire u bakrenu strukturu te stvara tiskovne povrine razliitih dubina ili razliitih povrina lonia. Poslje jetkanja povrina valjka zatiti se od korozije do postupka kromiranja. - Direktan postupak je gravirni postupak gdje raunalo upravlja gravirnim glavama koje pomou dijamantnih igala graviraju lonie doreenih dubina i povrina. Osim graviranja s dijamantnim iglama postoje i sustavi za stvaranje tiskovnih povrina laserskom zrakom upravljanom raunalom. Poslje faze graviranja bakreni valjci za etverobojni tisak obino idu na probni otisak. Probni otisak slui kao zadnja kontrola reprodukcije i za usporedbu sa originalima. Ukoliko probni otisak pokae znaajnija odstupanja od prdviene reprodukcije boja i tonova ova tiskarska tehnika dozvoljava korekture na tiskovnoj formi. Razlikujemo dvije mogunosti korekture: plus korektura i minus korektura. Plus korektura podrazumjeva djelovanje na tiskovne povrine u smislu poveavanja dubine i povrine lonia i ona se izvodi direktno na bakrenoj kouljici.

Minus korektura podrazumjeva djelovanje na tiskovne povrine sa ciljem da se smanji volumen lonia. Ova korektura izvodi se na kromiranoj povrini tiskovne forme. Tiskovna forma za duboki tisak mora se presvui sa tankim slojem kroma, koji titi relativno mekanu povrinu bakra od manjih mehanikih oteenja koja moe izazvati papir, boja ili rakl no za skidanje boje sa slobodnih povrina. Obzirom da su tiskovne forme za duboki tisak teke (100 - 500 kg) do ugradnju u stroj za tisak skladite se na posebne krune liftove ili stalke. Strojevi za duboki tisak graeni su kao rotacioni strojevi sa mogunou tisaka rola rola za ambalau ili rola aparat za savijanje i klamanje u sluaju tiska revija kataloga i slinih proizvoda. Strojevi su sastavljeni od vodoravno spojenih tiskovnih agregata koji mogu tiskati uvijek samo jednu boju. Jedan tiskovni agregat, jedna boja. Tiskovni agregat sastoji se od: - Bojanik sa pumpom za transport tene boje do tiskovne forme sa ugraenim viskozimetrom za automarsk odravanje odgovarajue gustoe boje obzirom na tiskovnu podlogu i brzinu tiska. Uz bijanik je automatski ureaj za punjenje bojanika bojom i razreivaem. - Saustav za ugradnju i zatvaranje tiskovnih formi u tiskovni agregat sa

automatskim sustavom za odravanje konstantnog bonog pasera (pokrivanje boja ljevo- desno u odnosu na papirnu traku). - Rakl no za skidanje boje sa slobodnih povrina. - Kada za primanje i odvod tekue boje natrag do bojabika kruni tok boje.

- Sustava valjaka za transport trake tiskovne podloge kroz sustav za prisilno suenje, fotoelija i ureaja za kontrolu i simultanu korekciju obodnog pasera preko pas - markica. Sustav transportnih valjaka za transport tiskovne podloge do sljedeeg tiskovnog agregarta. Svi tiskovni agregati mogu se vrtiti u obje strane samo se moranju zamjeniti strane rakl noa i dotoka boje. Tehnikom dubokog tiska moe se tiskati na upojne tiskovne podloge; papire, strojno glatke i premazne od 60 do 130 g/m2 i neupojne tiskovne podloge; aluminijske folije te plastine folije.

FLEXSOTISAKFlexsotisak je tiskarska tehnika gdje je tiskovna forma izraena kao za visoki tisak a obojenje tiskovnih povrina izvodi se pomou rastriranog valjka sa loniima istih dubina i povrina slino kao u dubokom tisku. (nedovreno)