pouke jakovljeva - adventisti.hr · pouke iz biblije listopad, studeni i prosinac 2014. 3 uvod...

1

Jakovljevaposlanica

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Jakovljevaposlanica

Poukeiz BiblijeLISTOPADSTUDENIPROSINAC2014.

2

Sadræaj 1. Jakov, brat Gospodnji

2. Usavrπavanje naπe vjere

3. Odoljeti kuπnji

4. Biti i Ëiniti

5. Ljubav i Zakon

6. Djelotvorna vjera

7. Ukrotiti jezik

8. Poniznost nebeske mudrosti

9. Jedan Zakonodavac i Sudac

10. PlaËite i ridajte!

11. Priprema za æetvu

12. Molitva, izljeËenje i obnova

13. VjeËno Evanelje

Clinton Wahlen

Jakovljeva poslanica

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2014.

3

UVOD

“Slamnata poslanica”?Jakovljeva poslanica jedna je od biblijskih knjiga koja je u najveÊoj

mjeri pogreπno shvaÊena. U raspravi odræanoj u Leipzigu 1519. godine,Johann Eck, rimokatoliËki teolog, upotrijebio ju je da ospori glediπteMartina Luthera o opravdanju vjerom, navodeÊi da podjednako morajubiti ukljuËena djela.

Luther je na kraju zanijekao nadahnutost poslanice, uglavnom zbogpogreπne tvrdnje da poslanica uËi o opravdanju djelima. U svojem uvodunjemaËkoga prijevoda Novoga zavjeta iz 1522. godine, Luther je pokazaonaklonost prema knjigama kao πto su Evanelje po Ivanu, 1. Ivanovaposlanica, Poslanica Rimljanima, Poslanica GalaÊanima, Poslanica Efe-æanima i 1. Petrova poslanica, koje prikazuju Krista i uËe “sve πto je nablagoslov i πto je potrebno znati“.

Njegov predgovor Jakovljevojposlanici bio je veoma oπtar. Lu-ther ju je nazvao “pravom slamna-tom poslanicom” zato πto “nemaniπta od naravi Evanelja”. Iako jeLuther nikada nije izbacio iz ka-nona Svetoga pisma, izdvojio ju jeod ostalih knjiga koje su premanjemu bile sræ kanona.

Lutherovo naglaπavanje Pavlo-vih poslanica, osobito poslanica Ri-mljanima i GalaÊanima, i odbaci-vanje Jakovljeve poslanice zbog,prije svega, duhovne vrijednosti,tijekom stoljeÊa je imalo velikiutjecaj na krπÊansko razmiπljanje.

Tko je uostalom bio Jakov? Je li bio legalist koji se nije slagao sPavlovom idejom o opravdanju vjerom, uËeÊi da opravdanje postiæemodjelima? Ili je on samo tu temu promatrao iz malo drugaËijeg kuta, kaoπto su postojali razliËiti kutovi sagledavanja Isusovog nauka u evane-ljima. Jasno, odgovor je ovo drugo.

Nisu svi reformatori dijelili Lutherovo nisko miπljenje o Jakovu.Veliki poznavatelj Biblije, Melanchton, Lutherov najbliæi suradnik, sma-trao je da Pavlovi i Jakovljevi spisi nisu u suprotnosti.

Jakov je osobno poznavao Isusa. Vrlo je moguÊe da je njegova po-slanica, u odnosu na druge poslanice, prvi krπÊanski spis i da od svihposlanica najbliæe prikazuje Isusov nauk koji pronalazimo u evanelji-

Za adventistiËkekrπÊane najvaænije jeπto Jakovljevaposlanica odiπepovjerenjem u Isusovpovratak; zatim pruæavaæna glediπta oZakonu, sudu idrugom dolasku.

Za adventistiËkekrπÊane najvaænije jeπto Jakovljevaposlanica odiπepovjerenjem u Isusovpovratak; zatim pruæavaæna glediπta oZakonu, sudu idrugom dolasku.

4

ma. Kao i u Isusovim usporedbama, poslanica obiluje slikama iz sva-kidaπnjeg æivota. Druge vaæne teme bave se mudroπÊu, molitvom i, iznadsvega, vjerom.

Jakov je jedinstven po joπ neËemu. On nas upoznaje s odreenimpoteπkoÊama s kojima se suoËila rana krπÊanska zajednica. Zbog zavi-sti, ljubomore i svjetovnosti koje su se uvukle meu vjernike, doπlo jedo druπtvenih i kulturoloπkih podjela izmeu bogatih i siromaπnih vjer-nika. Takoer smo svjedoci velike borbe koja se odvija kada Jakov napa-da laæne oblike mudrosti i vjere.

Za adventistiËke krπÊane najvaænije je πto Jakovljeva poslanica odi-πe povjerenjem u Isusov povratak; zatim pruæa vaæna glediπta o Zakonu,sudu i drugom dolasku. Ilija je predstavljen kao uzor na kojeg se treba-mo ugledati. To ima posebnu vaænost za nas adventiste kojima je po-vjereno pripremanje puta za drugi Kristov dolazak.

Tako naπe prouËavanje ovog tromjeseËja obuhvaÊa Ëitavu krπÊan-sku eru buduÊi da ukljuËuje neke od najranijih propovijedi, kao i pose-ban uvid u posljednje dane.

Dr. Clinton Wahlen pomoÊnik je direktora Instituta za biblijskaistraæivanja pri Generalnoj konferenciji. StruËnjak je za Novi zavjet injegov odnos prema drevnom judaizmu. Roen je u Americi, æivio je iradio u Rusiji, Velikoj Britaniji, na Novom Zelandu i Filipinima. Sasuprugom Ginom ima dvoje djece, Daniela i Heather.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 230—234

POUKA 1 27. rujna—4. listopada 2014.

Jakov, brat Gospodnji“Vi ste moji prijatelji ako uËinite πto vam zapovijedam.”

(Ivan 15,14)

Biblijski tekstovi: Ivan 7,2-5; 1. KorinÊanima 15,5-7; Jakov1,3; 2,5; 1. Petrova 2,9.10; Matej 7,24-27.

Mi smo danas daleko od ranih dana krπÊanske Crkve, i kulturoloπkii u pogledu vremena. Nemamo jasnu predodæbu o tome kako je izgledaorani krπÊanski pokret u vrijeme kada su se vjernici okupljali u domo-vima i kada su veÊinu vjernika Ëinili Æidovi koji su bili progonjeni odstrane svojih sunarodnjaka. Jakovljeva poslanica daje nam uvid u æidov-sko krπÊanstvo prije nego πto je nestalo u magli sukoba izmeu Æidovai krπÊana, i prije nego πto su od drugog stoljeÊa vjernici, koji su izpoganstva preπli na krπÊanstvo, stavili Æidove po strani.

Za razliku od nekih drugih poslanica, Jakov nije bio potaknut danapiπe ovu poslanicu zbog nekog odreenog problema ili neodgodivepotrebe mjesne crkve. Ona je namijenjena πiroj krπÊanskoj zajednici,“rasijanim meu poganima” (Jakov 1,1).

Meutim, prije nego πto poËnemo s prouËavanjem poslanice, poku-πat Êemo ovaj tjedan saznati πto viπe o samom autoru. Neka pitanja nakoja Êemo odgovoriti jesu: Tko je bio Jakov? Kakvo je bilo njegovopodrijetlo? Kakav je odnos imao prema Isusu? Koji je poloæaj zauzimaou Crkvi?

6

NEDJELJA 28. rujna

JAKOV, ISUSOV BRAT

Pisac ove poslanice sigurno je bio dobro poznat meu vjernicimazato πto u spisu nema posebnih Ëinjenica o tome tko je on, osim onogaπto nalazimo u 1,1: “Jakov, sluga Boga i Gospodina Isusa Krista, dvana-esterim plemenima, rasijanim meu poganima, pozdrav.”

Zbog tog razloga vrlo brzo moæemo suziti izbor u vezi s identitetomautora. U Novom zavjetu spominju se Ëetiri osobe po imenu Jakov:dvojica od dvanaest apostola (Marko 3,17.18); Judin otac (jednog odDvanaestorice, ne Jude Iskariotskoga, Luka 6,16) i Isusov brat (Marko6,3). Od njih Ëetvorice samo je Isusov brat bio istaknuti Ëlan Crkve kojije mogao napisati ovu poslanicu. Vjerujemo da je Isusov brat Jakovnapisao ovu novozavjetnu knjigu.

Jakov je kao stolarov sin (Matej 13,55) imao veÊe moguÊnosti zaπkolovanje od onih koji su potjecali iz obiËnih seljaËkih obitelji. Njegovaposlanica spada meu najbolje primjere knjiæevnog grËkog jezika u No-vom zavjetu. Njezin bogat rjeËnik, retoriËki stil i poznavanje Starogazavjeta ukazuju na to da je pisac Æidov. BuduÊi da se njegovo ime prvopojavljuje prigodom nabrajanja Isusove braÊe, Jakov je najvjerojatnijebio najstariji sin. Meutim, Ëinjenica da je Isus brigu nad majkom povje-rio Ivanu, voljenom uËeniku (Ivan 19,26.27), pokazuje da Njegova braÊanisu bila Marijina djeca, veÊ sinovi iz Josipovog prvog braka.

U okviru Isusove sluæbe proËitajte sljedeÊi redak: “Kada za toËuπe njegovi, odoπe da ga se domognu, jer se govorilo da je izvansebe.” (Marko 3,21; vidi Ivan 7,2-5) ©to ovi tekstovi govore o tomekako je Isus bio prihvaÊen od strane svoje obitelji? Koje poukemoæemo izvuÊi iz tog primjera, ako u nekom trenutku shvatimo danas oni koje volimo ne razumiju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Pogreπna predodæba o Mesijinom djelovanju i nedostatak po-vjerenja u Isusov boæanski karakter naveli su Njegovu braÊu da Ganagovaraju na javno prikazivanje narodu o Blagdanu sjenica.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 398,399)

7

PONEDJELJAK 29. rujna

JAKOV, VJERNIK

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,5-7; Djela 1,14. ©to ovi redcigovore o tome koliko se Jakov promijenio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se javio mnogima nakon uskrsnuÊa, ukljuËujuÊi Petra i “Dva-naestoricu” (osim Jude Iskariotskoga). Zatim se u istom trenutku poja-vio pred preko pet stotina ljudi. Jakov se oËito nije nalazio u tom mno-πtvu od pet stotina ljudi; Isus mu se osobno javio. To javljanje sigurnoje bilo izuzetno znaËajno zato πto je posebno zabiljeæeno. Biblija neotkriva πto se dogodilo tijekom tog susreta. Meutim, sigurno je izvrπiosnaæan utjecaj na njega buduÊi da je Jakov postao vjerni Isusov sljedbe-nik i utjecajni crkveni voa.

©to joπ znamo o Jakovu? Djela 12,16.17; 15,13.14.19; 21,17-19; GalaÊanima 1,18.19; 2,9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov je ubrzo postao voa u jeruzalemskoj crkvi. Kada je aneoizbavio Petra iz tamnice (44. godine), Petar je æelio obavijestiti Jakovaπto mu se dogodilo (Djela 12,17). Pet godina poslije, Jakov je predsjedaosaborom u Jeruzalemu i objavio odluke koje su tom prigodom bile do-nesene. Apostol Pavao ga spominje prvog, prije Petra i Ivana, kada nabraja“stupove” u Jeruzalemu (GalaÊanima 2,9). Nekoliko godina nakon togdogaaja (58. godine), kada je Pavao iz nekoliko crkava donio prilog zasiromaπne u Jeruzalemu, predstavnici svih crkava redom su stavljalidarove pred Jakovljeve noge.

Ljudi su mnogo godina nakon smrti apostola imali visoko miπljenjeo Jakovu. O njegovoj poboænosti nastalo je toliko priËa da je u naroduzapamÊen kao “Jakov Pravedni”. Iako je u poËetku pokazao veliku sum-nju u Isusa, postao je duhovni div u prvoj Crkvi.

8

UTORAK 30. rujna

JAKOV I EVAN–ELJE

Naæalost, mnogi krπÊani, moæda pod Lutherovim utjecajem, nisuuvidjeli vaænu poruku koju sadræi Jakovljeva poslanica. Bez umanjiva-nja Lutherovog doprinosa Crkvi onog vremena, ne smijemo zaboraviti da“reformacija ne zavrπava s Lutherom. Ona Êe se nastaviti sve do krajasvjetske povijesti zato πto su reformatori zadræali ‘ozbiljne pogreπke’ ijoπ mnoge vaæne istine tek trebaju biti otkrivene.” (Ellen G. White, TheStory of Redemption, str. 353)

Zato se javila potreba za Velikim buenjem koje su predvodili Jo-nathan Edwards, George Whitefield i braÊa Wesley, koji su osnovali me-todistiËki pokret i naglaπavali vaænu ulogu svetosti u krπÊanskom æivo-tu. Reformatorski rad nastavljen je u Drugom buenju, kada je Bogpodigao adventistiËke krπÊane da objave treÊu aneosku vijest. Ovo ob-javljivanje πirom svijeta dostiÊi Êe vrhunac svjedoËenjem ljudi nadahnu-tih Svetim Duhom, koji “dræe zapovijedi Boæje i vjeru Isusovu” (Otkrive-nje 14,12 — ©ariÊ).

ProËitajte Jakov 1,3; 2,5.22.23; 5,15. Kako je u ovim teksto-vima prikazano djelovanje vjere? ©to oni govore o tome πto znaËiæivjeti vjerom? Kako pokazuju da je vjera viπe od pukog intelek-tualnog prihvaÊanja razliËitih istina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki mogu biti iznenaeni πto Jakov u ovoj kratkoj poslanici de-vetnaest puta spominje vjerovanje i vjeru, viπe nego πto djela i opravda-nje spominje zajedno! Vaænost vjere naglaπena je na poËetku prvog po-glavlja kada Jakov govori o kuπanju i traæenju mudrosti (redci 3.6). Topokazuje da Jakov nije samo uputio poslanicu vjernicima, veÊ oËekujeod njih da pokaæu odreenu razinu vjere. Kao πto Êemo vidjeti, sam Ëinvjerovanja je uzaludan; prava vjera potvruje se na prepoznatljive naËine.Ona se otkriva u æivotu i karakteru vjernika.

©to svakodnevno Ëinite πto otkriva kvalitetu i stvarnost vaπevjere? Kako moæete pokazati stvarnost svoje vjere Ëak i u “malim”pojedinostima?

9

SRIJEDA 1. listopada

“DVANAESTERIM PLEMENIMA, RASIJANIM ME–U POGANIMA”

ProËitajte Jakov 1,1; Djela 11,19-21; 1. Petrova 2,9.10. Tkosu tih “dvanaest plemena” i zaπto su rasijana po svijetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli, Jakov je pisao vjernicima. Evaneoski rad je upoËetku bio usredotoËen na Jeruzalem (Luka 24,47); meutim, kao po-sljedica progonstava koja su se pojaËala nakon kamenovanja Stjepana,vjernici su se rasijali i sjeme Evanelja poËelo se πiriti po gradovima iokolnim pokrajinama Rimskog Carstva.

Prema izvjeπtaju iz Djela 11, Evanelje se proπirilo meu neznaboπ-ce vrlo rano, poËevπi od Antiohije; tako da se “dvanaest plemena” vje-rojatno odnosi na krπÊane uopÊe. Nema naznaka da su postojale podjelemeu vjernicima prema etniËkoj pripadnosti, zbog Ëega je na saboru uJeruzalemu uskoro trebalo odluËiti trebaju se li obraÊeni neznaboπciprvo obrezati kao Æidovi (Djela 15,1-6) da bi postali krπÊani.

ProËitajte Djela 15,13-21. Kako Jakov rjeπava problem s kojimse suoËava prva Crkva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblijsko rjeπenje saËuvalo je jedinstvenu Crkvu: Jakov navodi Amo-sovo proroËanstvo prema kojem obnova i πirenje Izraelaca obuhvaÊaneznaboπce (Djela 15,16.17), koje se temelji na Mojsijevim zakonima zadoπljake (Levitski zakonik 18-20). Jakov oslovljava svoje Ëitatelje kao“dvanaest plemena” kako bi ih podsjetio da su subaπtinici obeÊanjadanog Abrahamu. Apostol Petar ima sliËnu misao na umu kada opisujekrπÊane kao “sveti narod” (1. Petrova 2,9; usporedi Izlazak 19,5.6), obra-ÊajuÊi se takoer “rasijanima” u drugim zemljama (1. Petrova 1,1). GrË-ka rijeË u oba teksta je dijaspora, koja se obiËno odnosi na Æidove kojisu æivjeli izvan geografskih granica Izraela (vidi Ivan 7,35).

Crkva rasijana po svijetu? PodsjeÊa na nas, na adventistiËkekrπÊane. Usprkos velikim kulturoloπkim, etniËkim i druπtvenim ra-zlikama koje vladaju meu nama, πto ujedinjuje adventiste u Kristukao svojstven protestantski pokret?

10

»ETVRTAK 2. listopada

JAKOV I ISUS

Jakov je imao priliku promatrati Isusa dok je bio Dijete, kada jeuπao u mladenaËko doba i kada je odrastao. Zatim, u nekom trenutkuJakov ne samo da je povjerovao u Isusa kao Mesiju, veÊ je postao voakrπÊana u Jeruzalemu. Pa ipak, Jakov sebe ne naziva bratom, veÊ Isu-sovim “slugom” (Jakov 1,1). Jasno je da se Jakov nauËio poniznosti ipravoj mudrosti. Ne iznenauje onda πto su ovo takoer vaæne temeposlanice (vidi Jakov 1,9-11.21; 3,13-18; 4,6-10).

Usporedite sljedeÊe tekstove i ukratko iznesite πto im je zajed-niËko:

Jakov 1,22 i Matej 7,24-27.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov 3,12 i Matej 7,16.

..................................................................................................................................

Jakov 4,12 i Matej 7,1.

..................................................................................................................................

SliËnost koju Jakovljeva poslanica ima s Isusovim naukom, pose-bno s Govorom na Gori, vrlo je zamjetna. “Isusov proæimajuÊi utjecaj uosnovi je svekolikog Jakovljevog nauka.” (Peter H. Davids, The Epistleof James, str. 50)

Pomnim usporeivanjem Jakovljeve poslanice s evaneljima ispo-stavilo se da ova poslanica nije zasnovana na njima. Jakov piπe iz pri-snog i osobnog poznavanja Isusovog nauka, koji je uvijek nadahnjivaosluπatelje vjerom i poticao ih da ga primijene u svakidaπnjem æivotu.

Dok ovog tromjeseËja budemo prouËavali Jakovljevu poslanicu, na-iÊi Êemo na vrlo sliËan pristup. Jakov nije zadovoljan slabom, besplod-nom, kolebljivom vjerom. Kao πto Êemo vidjeti sljedeÊi tjedan, vjeraprevladava u prvom dijelu poslanice, gdje Jakov pokazuje kako je ovavrlo znaËajna osobina kljuËna za odnos s Kristom.

Razmislite o kvaliteti i stvarnosti svoje vjere. Koliko je onastvarna? Koliko je duboka? Kako vam ona omoguÊava da æivitekrπÊanskim æivotom? ©to biste mogli uËiniti, kakve odluke donijetikoje bi poboljπale kvalitetu i dubinu vaπe vjere?

11

PETAK 3. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Njegova su braÊa Ëesto iznosila filozofiju farizeja, koja je bila ne-zanimljiva i zastarjela i usuivali se misliti kako oni mogu uËiti Njegakoji je razumio cjelokupnu istinu i poznavao sve tajne. Slobodno suosuivali ono πto nisu mogli razumjeti. Njihova predbacivanja taknulasu Ga do sræi, a Njegova duπa bila je umorna i ojaena. Javno su ispo-vijedali vjeru u Boga i mislili da brane Boga, dok je Bog bio s njima utijelu, a oni Ga nisu poznavali.

Sve ovo uËinilo je trnovitom stazu kojom je hodio. Nerazumijevanjeu vlastitom domu toliko je æalostilo Krista da je za Njega bilo olakπanjeotiÊi tamo gdje ga nije bilo.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 260)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Jakovljeva poslanica je u osnovi priruËnik za praktiËan krπ-Êanski æivot. MoguÊe je da je to prva napisana novozavjetna knjiga(izmeu 44. i 49. godine). Osim πto se bavi teologijom, ona namgovori kako trebamo æivjeti krπÊanskim æivotom. Zaπto je pri-mjenjivanje onoga u πto vjerujemo isto tako vaæno, ako ne i vaænije,od onoga u πto vjerujemo? Ili, je li ono u πto vjerujemo vaænije odtoga kako to primjenjujemo u svojem æivotu? Na primjer, πto jebolje: iskreni vjernik koji ozbiljno svetkuje nedjelju, prvi dan tje-dna, ili neiskreni vjernik koji svetkuje subotu, sedmi dan, ali je neshvaÊa ozbiljno?

2. Kao πto smo vidjeli u odsjeku od ponedjeljka, Jakov je bioIsusov brat. Drugim rijeËima, iako je Isus bio Bog, Stvoritelj svegastvorenog, bio je i Ëovjek, jedan od nas, Ëak do te mjere da je imaobraÊu i sestre. Kako nam ova nevjerojatna Ëinjenica pomaæe dashvatimo kako je bio premoπten veliki ponor izmeu Neba i palogsvijeta? ©to to, takoer, govori o tome dokle je Bog daleko spremaniÊi da bi spasio palo ËovjeËanstvo? Kako nam Kristova ljudskanarav pomaæe da shvatimo kako moæemo pobijediti grijeh? Kakonas Kristova ljudska narav uvjerava da Bog shvaÊa stvarnost naπihnevolja i borbi?

3. U pouci za ovaj tjedan spomenuto je da je poniznost temaJakovljeve poslanice. Zaπto je poniznost toliko vaæna u krπÊanskomæivotu? Odnosno, u svjetlu kriæa i onoga πto se tamo dogodilo, kakoitko od nas moæe njegovati oholost ili samodovoljnost, posebnokada je rijeË o duhovim pitanjima?

12

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπesrce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

13


POUKA 2 4.—11. listopada 2014.

Usavrπavanje naπe vjere“Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa, koji

namjesto odreene mu radosti podnese kriæ ne mareÊi za sra-motu te otada sjedi s desnu Boæjeg prijestolja!” (Hebrejima12,2)

Biblijski tekstovi: Jakov 1,2.3; 1. Petrova 1,6.7; Filipljanima3,12-15; Jakov 1,19-21; Luka 17,5.6; Luka 12,16-21.

Jedan stomatolog je objasnio zaπto su njegove krunice uvijek bes-prijekorne. “Za razliku od nekih stomatologa,” rekao je, “ja nikada ni-sam imao problema s krunicama koje dobijem iz laboratorija. Ako impoπaljem savrπen rad, oni mi poπalju savrπenu krunicu.” Ovaj stomato-log nije zabrinut za krajnji rezultat. On se usredotoËuje na svoju uloguu poËetnoj fazi procesa.

SliËno tome, mi kao krπÊani ne trebamo biti uznemireni hoÊe li nakraju naπ karakter biti dovoljno dobar. To je Boæji posao. Naπa je ulogada se borimo “u dobroj borbi vjere” (1. Timoteju 6,12) tako πto Êemopogled uprijeti na Isusa, “zaËetnika i zavrπitelja vjere”. Takva vjera uKrista omoguÊava Mu da Ëini u nama “da hoÊemo i uËinimo kao πto muje ugodno” (Filipljanima 2,13) i da zavrπi dobro djelo koje je zapoËeo unama (Filipljanima 1,6). Bez vjere doæivjet Êemo poraz veÊ na samompoËetku zato πto se usredotoËujemo na sebe, a ne na Njega.

Kao πto Isus kaæe: “Boæje je djelo ... da vjerujete u onoga koga jeon poslao.” (Ivan 6,29) Jakov Êe nam, kako Êemo vidjeti, pomoÊi dashvatimo ovu vaænu duhovnu istinu.

14

NEDJELJA 5. listopada

TRAJNA VJERA

ProËitajte Jakov 1,2.3; 1. Petrova 1,6.7; 4,12.13. Koji je Jakov-ljev i Petrov zajedniËki stav u vezi s kuπnjama? Kako se trebamoodnositi prema tom nevjerojatnom biblijskom nalogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nitko ne voli patnju, izbjegavamo je kad god je to moguÊe. GrËkarijeË upotrijebljena u 3. retku za kuπanje vjere jest dokimion. Odnosi sena proces utvrivanja istinitosti neËega. Petar usporeuje ovu kuπnju iliispitivanje vjere s proËiπÊavanjem zlata u vatri; iako takvo kuπanje moæebiti neugodno, Bog oËekuje uspjeπan ishod. Kuπnje nas ne trebaju obes-hrabriti; je, ako ostanemo vjerni, “Ëist k’o zlato Êu iziÊi” (Job 23,10;usporedi Izreke 17,3).

Trebamo se radovati kada dou kuπnje, osobito kada je naπa vjerau pitanju, zato πto Isus kaæe: “Radujte se i kliËite od veselja, jer vasËeka velika nagrada na nebesima!” (Matej 5,12) Kuπnje takoer pro-dubljuju naπe poπtovanje prema onome πto je Krist podnio za nas. Kaoπto je u 1. Petrovoj 4,13 istaknuto, trebamo se radovati πto stradamo sKristom.

Ukratko reËeno, trebamo gledati preko svake kuπnje i vidjeti kakavrezultat Bog namjerava ostvariti. To je trenutak kada nastupa vjera.Trebamo vjerovati u Oca punog ljubavi, osloniti se na Njegovu mudrosti postupati po Njegovoj rijeËi. S povjerenjem moæemo Mu povjeriti svojubuduÊnost (vidi Rimljanima 8,28). Samo vjerom, upoznavanjem Boæjeljubavi i æivljenjem po vjeri u svjetlu te ljubavi, moæemo se istinskiradovati u kuπnjama.

U Jakovu 1,3 krajnji cilj kuπnje naπe vjere je “postojanost”. GrËkarijeË (hypomone) moæe se prevesti i kao “ustrajnost”. Odnosi se na onoπto traje duæe od svega ostalog zato πto s povjerenjem poËiva na sigur-nosti u Boæje konaËno izbavljenje (kao u Luki 21,19).

Jedno je ostati vjeran Bogu u vrijeme kuπnji, ne izgubiti vjeru,veÊ se dræati Gospodina Ëak i u najteæim trenutcima. Meutim,nama je reËeno da se “radujemo” u kuπnjama. Zar se od nas ne traæipreviπe? Ponekad je dovoljno teπko ostati vjeran u kuπnjama, ali joπse i radovati u njima? Ipak, tako nam je reËeno; kako se, onda,moæemo radovati u trenutcima kada nam nije do radovanja?

15

PONEDJELJAK 6. listopada

SAVR©ENSTVO

ProËitajte Jakov 1,2-4. Zapazite progresiju: vjera, kuπnje, postoja-nost, savrπenstvo. Jakov poËinje s vjerom zato πto je ona temelj svakogpravog krπÊanskog iskustva. On zatim kaæe da su nam potrebne kuπnjeda iskuπaju iskrenost naπe vjere. Jakov tvrdi da nas kuπnje mogu uËini-ti postojanima, kako nas na kraju ne bi iznenada nadvladale. Boæja jenamjera da budemo “savrπeni i neporoËni: bez ikakva nedostatka!” (Ja-kov 1,4) Jezik koji je ovdje upotrijebljen ne moæe biti uzviπeniji. RijeË“savrπeni” (teleios) oznaËava duhovnu zrelost, dok se rijeË “neporoËni”(holokleros), (neki prijevodi: “potpuni”, “cijeli”) odnosi na cjelovitost usvakom smislu. Mi moæemo postati mnogo viπe u Gospodinu ako umre-mo sebi i dopustimo Mu da u nama uËini “da hoÊete i izvrπite, kako muje ugodno” (Filipljanima 2,13 — ©ariÊ).

ProËitajte Efeæanima 4,13 i Filipljanima 3,12-15. Na kakav sustav prema “savrπenstvu” krπÊani pozvani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kristovi sljedbenici, kao i Pavao, nikada neÊe biti zadovoljni onimπto ne oblikuje njihov æivot po ugledu na nesebiËnu, poærtvovnu ljubavnjihovog UËitelja. Meutim, nikada neÊemo pomisliti da smo to “dohvatili”ili “postali savrπeni”.

Zapazite takoer da se u tekstovima naglaπava buduÊnost. Pavaoukazuje na ono πto mu je obeÊano u Bogu po vjeri u Isusa. Ne postojitrenutak u krπÊanskom hodu kada moæemo reÊi: “Postao sam savrπen”,bar kada je u pitanju karakter. (Jeste li ikada primijetili da su oni kojikaæu da su “to dohvatili” obiËno samopravedni?) Mi smo kao umjetniË-ko djelo; uvijek moæemo biti bolji, i Bog obeÊava da Êe uËiniti upravo todok god se oslanjamo na Njega u vjeri, predajuÊi Mu se svakoga dana spovjerenjem i u posluπnosti.

Da sada umrete, biste li bili dovoljno dobri da budete spaπeni?Ili da ste umrli dva tjedna nakon πto ste prihvatili Isusa, biste libili dovoljno dobri da budete spaπeni? ©to vaπ odgovor govori opotrebi za savrπenom haljinom Kristove pravednosti, bez obzira narazinu “savrπenstva” koje ste postigli?

16

UTORAK 7. listopada

TRAÆENJE U VJERI

ProËitajte Jakov 1,5.6. Kako se mudrost razlikuje od znanja?Kako Jakov povezuje mudrost i vjeru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæe izgledati Ëudno kada Jakov kaæe: “Ako komu od vas nedostajemudrosti.” Tko smatra da ima dovoljno mudrosti? Salomon, na primjer,prepoznajuÊi svoju potrebu, ponizno je zatraæio “pronicavo srce da moæe... razlikovati dobro od zla” (1. o kraljevima 3,9). Poslije je napisao:“Gospodnji strah poËetak je mudrosti.” (Izreke 9,10)

O mudrosti obiËno razmiπljamo kao o neËemu πto veÊ poznaje-mo. Kako sljedeÊi tekstovi, meutim, pokazuju koja je druga stranaprave mudrosti? Jakov 1,19-21; 2,15.16; 3,13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudrost je i u Salomonovim Izrekama i Jakovljevoj poslanici opisa-na kao neπto praktiËno: ne kao ono πto znamo, veÊ naËin na koji æivimo.Na primjer biti “brz na sluπanje, a spor na govor” (Jakov 1,19). Platonje rekao: “Mudri ljudi govore zato πto imaju neπto za reÊi; nerazumnizato πto bi æeljeli neπto reÊi.” Drugim rijeËima, moæemo imati sve zna-nje koje ovaj svijet nudi, ali nemati pravu mudrost.

Naravno, buduÊi da je Bog izvor prave mudrosti, mudrost moæemosteÊi sluπajuÊi Ga, ËitajuÊi Njegovu rijeË i provodeÊi vrijeme u razmiπlja-nju o Kristovom æivotu, “koji nam postade mudrost od Boga” (1. Korin-Êanima 1,30). Dok odraæavamo Kristov karakter u svojem æivotu, æivimopo istini koja je u Isusu. To je prava mudrost.

ProËitajte ponovno tekst iz Jakova 1,6. U tom retku stoji damoramo iskati s vjerom bez ikakva sumnjanja. Zar to nije katkadteπko? Tko se povremeno ne bori sa sumnjom? Kada se to dogodi,vrlo je vaæno da se molimo i razmiπljamo o svim razlozima koji iduu prilog vjeri: o izvjeπtaju o Isusovom æivotu, proroËanstvima uBibliji, osobnim iskustvima. Kako nam to moæe pomoÊi da prebro-dimo svaku sumnju koja se povremeno moæe javiti?

17


DRUGA STRANA VJERE

ProËitajte Jakov 1,6-8. O Ëemu Jakov ovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “sumnja” odnosi se na unutarnju podjelu; to nam pomaæe dashvatimo povezanost s dvoumljenjem. Jasan primjer vidimo u dogaajuu Kadeπ Barnei. Izraelski narod naπao se pred izborom: da poe napri-jed u vjeri ili da se pobuni protiv Jahve. Nevjerojatno, odluËio se zapobunu i æelio se vratiti u ropstvo u Egipat. Kada se Bog umijeπao ipreko Mojsija objavio da Êe pomrijeti u pustinji, ljudi su iznenada po-vjerovali! Rekli su: “Evo uzlazimo na mjesto o kojem je govorio Jahve,jer smo zgrijeπili.” (Brojevi 14,40)

“Sada su izgledali kao da su se iskreno pokajali zbog svog greπnogponaπanja, ali oni su æalili zbog posljedica svog zlog ponaπanja, a nezbog osjeÊaja nezahvalnosti i neposluπnosti. Kad su shvatili da Bog nijepovukao svoju naredbu, ponovno se pojavila njihova samovolja i oni suse usprotivili povratku u pustinju. ZapovijedajuÊi im da se udalje odzemlje svojih neprijatelja, Bog je provjeravao njihovu navodnu pokornosti dokazao da je ona nestvarna.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.323)

ProËitajte Luka 17,5.6. ©to Isus ovdje govori o vjeri?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su uËenici zatraæili viπe vjere, Isus je rekao da je dovoljnavjera poput goruπiËnog zrna. Bitno je je li naπa vjera æiva i raste li, a toÊe se dogoditi samo ako vjerujemo oslanjajuÊi se na Boga u svim prigo-dama.

Meutim, sumnja se ponekad nae na putu. Svijet u kojem æivimozatrpava nas sumnjom i nevjerom; nitko nije imun na to. Mi se samomoæemo moliti da je nadvladamo sjeÊajuÊi se Boæje vjernosti u proπlostii povjeravajuÊi Mu svoju buduÊnost.

Zbog kojih sve razloga moæete imati povjerenje u Boga i Njego-va obeÊanja, i æivjeti vjerom? Razmiπljajte o njima i vaπa Êe vjeraojaËati.

18


BOGATI I SIROMA©NI

U ovoj kratkoj poslanici Jakov pokazuje veliku brigu za siromaπne;neki Ëak smatraju da je to njegova glavna tema. Meutim, suvremenimËitateljima njegova oπtra kritika bogatih u korist siromaπnih djelujeekstremno, Ëak zapanjujuÊe. Meutim, Jakov ne govori niπta drugaËijeod Isusa.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Jakov 1,9-11 i Luka 8,14; Jakov1,27 i Matej 25,37-40; Jakov 2,15.16 i Luka 10,29-37; Jakov5,1-4 i Luka 12,16-21. Koja je njihova zajedniËka poruka? Koje suopomene i upozorenja ovdje jasno upuÊeni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov, naravno, ne zatvara vrata kraljevstva svim bogatim ljudima.Meutim, kao i Isus, on prepoznaje podmukle kuπnje koja se javljaju sbogatstvom. Bili bogati ili siromaπni, naπ pogled treba biti usmjerenprema pravoj nagradi. Problem s novcem jest πto usmjerava naπu po-zornost na prolazno umjesto na vjeËno (2. KorinÊanima 4,18).

Nema sumnje da nas stjecanje bogatstva, visoko obrazovanje idruπtveni utjecaj razdvaja od ljudi koji su “imali manje sreÊe”. Meutim,u prvoj Crkvi ove su dvije skupine ljudi bile zajedno okreÊuÊi ovoze-maljske vrijednosti naopako. Onaj tko zauzima najniæi poloæaj i poka-zuje poniznost moæe se diËiti duhovnim poletom.

“Dokle god na ovom svijetu ima gladnih koje treba nahraniti, golihkoje treba obuÊi, duπa kojima je potreban kruh i voda spasenja, svakognepotrebnog popuπtanja æeljama i svakog viπka imovine treba se odreÊiu korist siromaπnih.” (Ellen G. White, Welfare Ministry, str. 269)

Kakvo je vaπe iskustvo? Nije vaæno jeste li bogati ili siromaπni;vaæno je kako se odnosite prema novcu. Zaπto je novac moguÊaprijetnja naπoj duπi?

19

PETAK 10. listopada


ProËitajte poglavlje “Govor na Gori” u knjizi Ellen G. White Isusovæivot, str. 235—247.

“Bog æeli da Njegovi sluge upoznaju svoje srce. Da bi ih doveo upravu spoznaju vlastitog stanja, On dopuπta da ih proËisti vatra nevolja.Æivotne kuπnje Boæje su orue kojim uklanja neËistoÊu, slabosti i gru-bost naπeg karaktera i oblikuje ga za druπtvo Ëistih, nebeskih anela uslavi. Dok prolazimo kroz kuπnje, dok vatra nevolje ide na nas, zarneÊemo usmjeriti svoj pogled na ono πto se ne vidi, na vjeËnu baπtinu,besmrtan æivot, vjeËnu slavu? Dok to budemo Ëinili, vatra nas neÊeprogutati, veÊ samo ukloniti neËistoÊu, i mi Êemo iziÊi sedam putaoËiπÊeni noseÊi Boæji peËat.” (Ellen G. White, The Advent Review andSabbath Herald, 10. oæujka 1894.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje vam biblijske osobe pruæaju najviπe ohrabrenja u vrije-me patnje? Jeste li nauËili pronaÊi radost u kuπnjama? Ako jeste,ispriËajte u razredu πto vam je pomoglo da to postignete. Ako seniste mogli radovati u kuπnjama, razgovarajte o tome u razredu.

2. Razmislite o tvrdnji da prava mudrost nije toliko znanje,koliko ono πto Ëinimo u vjeri u Krista. Zaπto to ujedno ne znaËi daznanje nije vaæno? Kako, na primjer, pogreπni nauk moæe biti πte-tan za naπ hod s Gospodinom?

3. Jedan je mladiÊ imao prijatelja koji je proæivljavao teπkekuπnje. Iako je mladiÊu bilo teπko promatrati te kuπnje, primijetioje da njegov prijatelj raste u milosti. Kada su nevolje proπle, njegovse prijatelj promijenio nabolje! ©to ste vi nauËili iz kuπnji koje suvam donijele korist na duhovnom polju? Zapitajte se jeste li tomogli nauËiti i na neki drugi naËin?

4. ©to moæete reÊi nekome tko je iskren u vjeri, pa ipak prizna-je da ga ponekad obuzima sumnja? Kako moæete pomoÊi toj osobi?

20



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranjesrca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izra-æavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.”(Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.)

21



Odoljeti kuπnji“Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæe

prokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onimakoji ga ljube!” (Jakov 1,12)

Biblijski tekstovi: Jakov 1,12-21; Psalam 119,11; Postanak3,1-6; Titu 3,5-7; Rimljanima 13,12; Efeæanima 4,22.

Svi smo to doæivjeli. OdluËimo da neÊemo popustiti kuπnji, ali ujeku borbe naπa odluËnost slabi i — budeÊi u nama osjeÊaje sramote isamoprijezira — padamo u grijeh. Katkad izgleda da se, πto se viπeusredotoËujemo na to da ne grijeπimo, osjeÊamo bespomoÊnijima u bor-bi s kuπnjom i naπe stanje izgleda beznadnije. Pitamo se jesmo li doistaspaπeni. Teπko je zamisliti ijednog ozbiljnog krπÊanina koji se nije zapi-tao li je spaπen, osobito kada padne u grijeh.

Na sreÊu, mi moæemo ostvariti pobjedu nad kuπnjom koja nas takolako uhvati u zamku. Nitko od nas, ma koliko ogrezao u grijeh, nije beznade jer je naπ “Stvoritelj zvijezda” (Jakov 1,17) veÊi od naπe sklonostik zlu, i samo u Njemu i Njegovom rijeËju moæemo ostvariti pobjedu.

To je poruka redaka koje Êemo prouËavati ovog tjedna. Naravno,kuπnje su stvarne, grijeh je stvaran i borba sa samim sobom je stvarna.Meutim, i Bog je stvaran i Njegovom silom moæemo nadvladati kuπnjekoja nas æele povuÊi na dno.

22


KORIJEN KU©NJI

ProËitajte Jakov 1,13.14. Zaπto je vaæno da znamo da Bognikoga ne kuπa? Odakle kuπnja potjeËe i kako nam ta spoznajamoæe pomoÊi u borbi s grijehom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov je jasan. Bog ne samo da nije tvorac zla, veÊ nije ni izvorkuπnji. Samo zlo je izvor kuπnji. Na osnovi ovog teksta problem leæi unama, πto je glavni razlog zaπto je tako teπko odoljeti.

Borba protiv grijeha poËinje u umu. Iako moæda mnogi to ne bivoljeli Ëuti, istina je da mi donosimo odluku da grijeπimo. Nitko nas nemoæe prisiliti na to (Rimljanima 6,16-18). Greπne æelje i sklonosti stalnozaokupljaju naπu pozornost. Ove unutarnje poticaje Jakov u 1,14 opisu-je uobiËajenim izrazima za lov i ribolov. Vlastite æelje nas mame i vuku,i kada im se prepustimo, one konaËno bacaju udicu i hvataju nas.

ProËitajte Efeæanima 6,17; Psalam 119,11; Luka 4,8. Koju za-jedniËku temu pronalazimo u ovim tekstovima i kako se ona odnosina pitanje pobjede nad kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov u svojoj poslanici jasno razdvaja kuπnju od grijeha. Biti ku-πan iznutra nije grijeh. I Isus je bio kuπan. Problem nije u kuπnji, veÊkako odgovaramo na nju. Imati greπnu narav nije samo po sebi grijeh;meutim, dopustiti toj greπnoj naravi da upravlja naπim mislima i od-lukama jest. U Boæjoj rijeËi imamo obeÊanja o sigurnoj pobjedi ako sepozivamo na njih i dræimo ih se u vjeri.

Razmislite o tvrdnji da je grijeh uvijek naπ izbor. (Da nije, kakobismo mogli biti osueni πto Ëinimo grijeh?) ©to nam u svakida-πnjem æivotu moæe pomoÊi da ne Ëinimo pogreπne izbore?

23


KADA POÆUDA ZA»NE

ProËitajte ponovno Jakov 1,13-15. Kada kuπnja postaje grijeh?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu upotrijebljeno je nekoliko grËkih rijeËi kojima jeopisano kako grijeh nastaje, i sve su povezane s roenjem. Kada segreπna æelja njeguje, grijeh se “zaËinje”, kao beba u utrobi. “Grijeh,kada je gotov, raa smrt.” (Jakov 1,15)

Ova slika je proturjeËna. Proces koji treba pruæiti æivot zavrπavasmrÊu (usporedi Rimljanima 7,10-13). Grijeh se poput raka πiri i ugroæa-va Ëovjeka u kojem se nalazi. Svi ovo znamo jer smo svi uniπteni grije-hom. Naπa srca su zla i ne moæemo ih promijeniti.

ProËitajte Postanak 3,1-6. Evino iskustvo æivo prikazuje sukobs grijehom. Koji su je koraci doveli do toga da uËini grijeh?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Grijeh se poËinje javljati s nepovjerenjem u Boga. KoristeÊi se is-tom uspjeπnom metodom kojom je zaveo treÊinu anela (Otkrivenje12,4.7-9), Sotona je pobudio sumnju u Evinom umu u vezi s Boæjimkarakterom (Postanak 3,1-5). Pribliæavanje zabranjenom stablu nije biogrijeh, ali uzimanje i jedenje ploda jest. Takoer, izgleda da su greπnemisli prethodile greπnom postupku (Postanak 3,6). Ona je usvojila So-tonine ideje kao svoje. Grijeh uvijek poËinje u umu. Kao i Eva, i mimoæemo razmiπljati o navodnim “prednostima” koje nam pogreπni po-stupci mogu donijeti. Tada naπa maπta i osjeÊaji poËinju preuzimativlast. Uskoro poseæemo za mamcem i padamo u grijeh.

»esto se pitamo kako se to moglo dogoditi. Odgovor je lak: mi smoto dopustili. Nitko nas nije prisilio na grijeh.

“Iskrenom molitvom i æivotom vjere moæemo se oduprijeti Sotoni-nim napadima i svoje srce saËuvati neokaljano.

Ni najsnaænija kuπnja nije izgovor za grijeh. Koliko god velik priti-sak bio usmjeren na naπu duπu, prijestup je naπ osobni Ëin. Nitko iniπta na ovom svijetu ne moæe nikoga prisiliti na grijeh. Volja mora datisvoj pristanak, srce mora popustiti; u protivnom strast ne moæe nadvla-dati razum niti nepravednost pobijediti pravednost.” (Ellen G. White,“Christian Privileges and Duties”, Signs of the Times, 4. listopada, 1883.)

24

UTORAK 14. listopada

SVAKI DOBAR I SAVR©EN POKLON

“Ne varajte se, ljubljena braÊo moja: svaki dobar dar, svakisavrπen poklon dolazi odozgo, od Stvoritelja zvijezda, u koga nemani promjene, ni zasjenjenja zbog mijene.” (Jakov 1,16.17)

Iako grijeh raa smrt, Bog je izvor æivota. On je “Stvoritelj zvijezda”(Jakov 1,17), πto ukazuje na stvaranje (Postanak 1,14-18). Bog nam dajenovi æivot, najveÊi dar koji moæemo dobiti “odozgo” (usporedi Jakov1,17 i Ivan 3,3).

Poput Pavla, koji govori o spasenju kao posljedici Boæje milosti(Rimljanima 3,23.24; Efeæanima 2,8; 2. Timoteju 1,9), Jakov u 1,17 nazivaspasenje “darom”. Zatim u sljedeÊem retku jasno kaæe da je spasenje,novoroenje, rezultat Boæje namjere i volje za nas: “On nas dragovoljnorodi rijeËju istine, da budemo prvenci meu njegovim stvorenjima.” (Jakov1,18) Dakle, Bog nas æeli spasiti. Njegova je volja bila, joπ prije naπegpostanka, da primimo spasenje i novi æivot u Njemu sada i u vjeËnosti.

Kako se Jakovljev opis novoroenja slaæe s Pavlovim i Petrovimopisom? Vidi Titu 3,5-7; 1. Petrova 1,23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus, Pavao, Petar i Jakov povezuju spasenje s novoroenjem. Boæjaje namjera u planu otkupljenja da ponovno poveæe grijehom pogoenaljudska biÊa s Nebom. Ponor je bio toliko velik i πirok da ga nikakvaljudska aktivnost ne bi mogla premostiti. Samo Boæja RijeË u ljudskomobliËju, Isus, mogla je ponovno povezati Nebo i Zemlju. Nadahnuta rijeË(2. Timoteju 3,16) ima tu jedinstvenu sposobnost da udahne duhovniæivot u one Ëije je srce otvoreno za primanje dara.

Ukratko, naπ “Stvoritelj zvijezda” toliko nas voli da nam, iako smonedostojni, daje “svaki dobar dar, svaki savrπen poklon” (Jakov 1,17),od kojih je najbolji dar Isus i novoroenje koje nudi.

Koje ste darove “odozgo” primili? Zaπto je vaæno da razmiπljamoo njima? ©to se dogaa kada to ne Ëinimo?

25


SPORI NA GOVOR

ProËitajte Jakov 1,19.20. Koju vaænu pouku Jakov daje u ovomtekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja rijeË je silna. Meutim, silne su i rijeËi koje izgovori Ëovjek.Koliko Ëesto smo izgovorili rijeËi koje smo poslije æeljeli povuÊi? Na-æalost, svijest o tome koliku bol mogu nanijeti pogreπne rijeËi i kolikoje gnjev razoran, malo nam pomaæe da vladamo sobom. OslanjajuÊi sesamo na svoju snagu, nikada se ne moæemo stvarno promijeniti. Zatotrebamo viπe sluπati Boga i dopustiti Mu da radi preko nas.

“Kad svaki drugi glas prestane i kad mi u tiπini Ëekamo, ta ‘tiπinau duπi’ Ëini da Boæji glas postane razgovjetnijim. On nas poziva: ‘Pre-stanite i znajte da sam ja Bog.’ (Psalam 46,10)” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 27)

Suprotno tome, problemi se javljaju kada prestanemo sluπati Bogai jedni druge. U domu, na poslu ili u crkvi, rasprave poËinju kada pre-stanemo paæljivo sluπati. Kada se to dogodi, rasprave uzimaju maha irasplamsava se gnjev. Ovaj nezadræivi slijed greπne komunikacije, poputnekontroliranih unutarnjih æelja opisanih u Jakovu 1,14.15, nikada nemoæe dovesti do Boæje pravednosti.

Zato Jakov suprotstavlja Boæju pravednost ljudskom gnjevu. Dokgod se oslanjamo na ono πto je svojstveno naπoj greπnoj naravi, stva-ralaËka sila Boæje rijeËi je nemoÊna i umjesto nje dolaze do izraæajanaπe nekorisne ili Ëak πtetne rijeËi. Ne treba nas Ëuditi πto nas Jakov,nakon πto kaæe πto sve “Stvoritelj zvijezda” Ëini za nas darom novogæivota, upozorava da pazimo πto govorimo.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o rijeËima? Izreke 15,1; Izaija 50,4;Efeæanima 4,29; 5,4; Koloπanima 4,6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sjetite se kada vas je posljednji put netko povrijedio onim πtoje rekao. Dubina osjeÊaja koje ste osjetili treba vam pokazati ko-liku silu rijeËi mogu imati na dobro ili na zlo. Kako moæete vladatisvojim rijeËima? Zaπto je vaæno da razmislite prije nego πto neπtokaæete?

26


SPA©ENI PRIHVA∆ANJEM

ProËitajte Jakov 1,21. Koju ulogu ima “rijeË” u onome πto Jakovgovori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj redak potvruje sve πto je dosad bilo reËeno o vjeri i spasenju.To je poziv da odbacimo svaku neËistoÊu i odvojimo se od svake po-kvarenosti. Zapovijed “odbacite” upotrijebljena je sedam od devet putau Novom zavjetu za odbacivanje zlih navika koje nemaju mjesta u æivotuËovjeka koji se pokorio Kristu (Rimljanima 13,12; Efeæanima 4,22.25;Koloπanima 3,8; Hebrejima 12,1; 1. Petrova 2,1). Takoer se moæe odno-siti na skidanje odjeÊe (Djela 7,58), ukazujuÊi tako i na skidanje “neËi-stih haljina” grijeha (usporedi Izaija 64,5). RijeË “prljavπtina” u Jakovlje-voj poslanici oznaËava “bijedne haljine” siromaπnih u usporedbi sa sjaj-nim odijelom bogatih (Jakov 2,2). Poput Isusa, Jakov je osudio ljudskuteænju da se bavi vanjskim izgledom, zato πto Boga prije svega zanimastanje naπeg srca.

U grËkom prijevodu Staroga zavjeta, rijeË “prljav” (ryparos) upotri-jebljena je u samo jednom tekstu, u Zahariji 3,3.4, gdje veliki sveÊenikJoπua predstavlja greπan izraelski narod. Bog skida prljave haljinevelikoga sveÊenika i odijeva ga u Ëistu haljinu koja prikazuje oprost ioËiπÊenje Izraela.

Ova se slika bitno razlikuje od opÊeprihvaÊene krπÊanske slike nakojoj Isus stavlja Ëistu, bijelu haljinu preko greπnikove prljave odjeÊe.Tko bi to uËinio u stvarnom æivotu? Nitko ne oblaËi Ëistu odjeÊu prekoprljave. Kao i u Knjizi proroka Zaharije, prljava odjeÊa se uklanja prijenego πto se obuËe Ëista. To ne znaËi da moramo biti bez grijeha prijenego πto Êemo se obuÊi u Kristovu pravednost. Kad bi bilo tako, tko bibio spaπen? To takoer ne znaËi da poπto smo primili Krista, gubimospasenje ako padnemo u grijeh. To znaËi da Mu se moramo u potpunostipredati, donoseÊi odluku da svakodnevno umiremo svojim starim gre-πnim putovima i dopustimo Mu da nas oblikuje na svoju sliku. Tada Êenas Kristova savrπena haljina pravednosti pokriti.

ProËitajte ponovno Jakov 1,21. Koliko to doista æelite primije-niti u svojem æivotu? ©to znaËi “usaditi” RijeË u svoje srce i kakoto moæemo uËiniti?

27

PETAK 17. listopada


U knjizi Ellen G. White Put Kristu, 36. izd., str. 21—36, u poglavlju“Pokajanje”, Ëitajte o grijehu i sili koja mijenja.

“Plan spasenja podrazumijeva naπe cjelovito osloboenje od soton-ske sile. Krist uvijek odvaja od grijeha skruπenu duπu. On je doπaoraskopati djela avolja i pobrinuo se da Sveti Duh bude darovan svakojduπi koja se kaje, da bi je saËuvao od grjeπnosti.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 246)

“Ako ste prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja, morate zaboravitina sebe i pomagati drugima. Govorite o Kristovoj ljubavi, priËajte oNjegovoj dobroti. Izvrπavajte svaku duænost. Nosite odgovornost za duπena svojem srcu i trudite se svim sredstvima koja vam stoje na raspola-ganju da spasite izgubljene. Kad primite Kristovog duha — duha nese-biËne ljubavi i rada za druge — vi Êete rasti i donositi rod. Vrline Duhapokazat Êe se u vaπem karakteru. Vaπa vjera Êe rasti, vaπe Êe se uvjere-nje produbljivati, vaπa ljubav usavrπavati. Sve viπe i viπe odraæavat ÊeteKristov lik u svemu πto je neporoËno, plemenito i lijepo.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 38)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o sili rijeËi. Zaπto one imaju takvu silu? Kakose jezik moæe lako zloupotrijebiti? Koliko Ëesto je naËin na kojineπto kaæemo ili napiπemo isto tako vaæan, ili Ëak i vaæniji, odonoga πto kaæemo ili napiπemo?

2. Od svih darova koje ste primili “odozgo”, koji je najveÊi izaπto?

3. ProËitajte Jakov 1,12-21. Koja je glavna poruka u ovimredcima? Kakvu nadu i obeÊanja tu pronalazimo?

4. Poæuda raa grijeh, a grijeh raa smrt. Zaπto, s tako velikimulogom koji je pred nama, ne pobjeujemo u borbi protiv grijeha?Na koji naËin mi opravdavamo grijeh i zaπto je to uvijek opasnaigra uma?

5. ProËitajte posljednji citat iz knjige Ellen G. White. Koji va-æan savjet tu pronalazimo, posebno oni koji su nepostojani u vjeri?

28



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredo-vati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istineprvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve usobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodilisate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja;Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G.White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162)

29



Biti i Ëiniti“Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zava-

ravaju sami sebe!” (Jakov 1,22)

Biblijski tekstovi: Jakov 1,23.24; Matej 19,16-22; Luka 6,27-38, Rimljanima 8,2-4; 12,9-18; 2. Petrova 1,4.

Villiam Niblo, poznatiji kao “Veliki Blondin”, postao je Ëuven pohodanju æicom preko slapova Niagare. U rujnu 1860. godine princ Walesaprisustvovao je Blondinovom prelasku preko slapova s pomoÊnikom naleima. Blondin se nakon prelaska obratio britanskom princu i ponudiomu da ga prenese preko slapova. Iako je princ Ëuo za njegovu vjeπtinu,i upravo ga vidio na djelu, ipak nije bio spreman staviti svoj æivot uBlondinove ruke.

Bit je u tome da Ëuti i vidjeti nije dovoljno kada se radi o odnosus Bogom. Mi moæemo razumom biti uvjereni u Boæje postojanje, istinuEvanelja i drugi Kristov dolazak. Moæemo doæivjeti stvarnost Boæjeljubavi i brige. Ipak, i pokraj svega toga mi se ne moramo biti spremniu potpunosti predati u Njegove ruke, πto Êe se pokazati u naπim djelima.Upravo je to razlog πto Jakov naglaπava vaænost da budemo izvrπitelji,a ne samo sluπatelji Njegove rijeËi.

Ovaj Êemo tjedan vidjeti πto znaËi biti izvrπitelj rijeËi za one koji suspaπeni miloπÊu.

30


UPOZNATI NEPRIJATELJA

Netko je jednom prigodom rekao o svojem neprijatelju: “Vidim gasvakoga dana — kada se brijem.” Upravo to Jakov æeli da uvidimo dasmo naπ najveÊi neprijatelj mi sami. Spasenje poËinje spoznajom vlasti-tog stanja i gubitkom iluzija o sebi.

ProËitajte Jakov 1,23.24. Tko je ovdje opisan i u Ëemu jeosnovni problem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako nema niËega loπeg u tome da izgledamo najljepπe πto moæemo,mnogi ljudi troπe mnogo vremena i novca da uljepπaju svoj izgled. Me-utim, moramo paziti da ne zavaravamo sami sebe. Jakov kaæe da setrebamo bolje pogledati, makar nam se to πto Êemo vidjeti neÊe svidjeti.

ProËitajte Matej 19,16-22; 26,33-35.69-75. Koliko je stvarnaslika koju ova dva Ëovjeka imaju o sebi? ©to njihove razliËite reak-cije na Isusove rijeËi govore o njima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bogati mladi knez mislio je da vrπi zapovijedi. Iznenada mu je upuÊenpoziv da pokaæe drugaËiju vrstu posluπnosti o kojoj nikada nije razmi-πljao, posluπnost koja je zadirala mnogo dublje od izvanjskog pokorava-nja pravilima i propisima (vidi Rimljanima 7,7).

Poput mladog bogataπa, i Petar je imao iskrivljenu sliku o sebi.Samouvjereno je tvrdio da Êe on, ako svi ostali posrnu i otpadnu, ostativjeran, Ëak i po cijenu æivota. Meutim, ni jedan ni drugi nije shvaÊaokoliko ga grijeh Ëvrsto dræi u svojim rukama. Obojica su imala krivupredodæbu o svojem pravom duhovnom stanju. Petar se, meutim, nakraju obratio. Koliko znamo, bogati mladiÊ nije.

Uvijek je lako vidjeti mane drugih, ali ne i svoje, zar ne? Dubokou sebi smo, meutim, ipak mnogo svjesniji svojih nedostataka negoπto æelimo priznati. Zavirite u svoju duπu. ©to vam ono πto viditeu njoj govori zaπto vam je potreban Spasitelj, ili Êete u protivnombiti izgubljeni za svu vjeËnost, i to opravdano?

31


IZVR©ITELJI

ProËitajte ponovno Jakov 1,22. U tekstu stoji “budite izvrπio-ci” RijeËi. Koliko bi se poruka razlikovala da je Jakov jednostavnorekao: “Vrπite rijeË”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov upotrebljava glagole “biti” i “izvrπavati”. On ih ne razdvaja,niti jedan smatra vaænijim od drugog. Oni su poput dvije strane istognovËiÊa, nerazdvojivi. Mi trebamo biti izvrπitelji. Glagol “biti” u grËkomse jeziku nalazi u vremenu koje se odnosi na trenutaËan æivot posluπno-sti koji se od nas oËekuje sada, a ne u neko neodreeno vrijeme ubuduÊnosti.

Bit je u tome da trebamo postati novi ljudi u Gospodinu, a posljedi-ca Êe biti da Êemo Ëiniti ono πto nam Bog nalaæe. To se priliËno razli-kuje od samog poπtovanja pravila (πto je, izgleda, bio problem bogatogmladog kneza, kao πto smo vidjeli u juËeraπnjoj pouci).

ProËitajte Luka 6,27-38. ©to bismo trebali uËiniti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Ljubite svoje neprijatelje.” “Tko ti god iπte, daji mu!” “Budite milo-srdni kao πto je milosrdan Otac vaπ!” (Luka 6,27.30.36) ZvuËi nemogu-Êe, zar ne? I jest, s naπeg glediπta. Ljubiti na ovakav naËin nije svojstve-no greπnim ljudskim biÊima. Zato Isus dalje govori o dvije razliËite vrstedrveta i plodovima koje daju (Luka 6,43-45).

SliËno tome, Pavao u GalaÊanima 5 usporeuje tjelesna djela (Ga-laÊanima 5,19-21) s plodom Duha (GalaÊanima 5,22.23). Izgleda da πtose viπe usredotoËujemo na ono πto Ëinimo, postajemo gori; a kada smovoeni Duhom, ishod je potpuno drugaËiji — donosimo plod ljubavi iposluπnosti.

Sjetite se trenutka kada ste uËinili neπto samo zato πto se totraæilo od vas ili zato πto ste postupali u skladu s pravilima. Us-poredite to s trenutcima kada ste uËinili neπto sliËno zato πto steto æeljeli, πto je prirodno poteklo iz vas, zato πto Krist æivi u vama.Kako nam ova usporedba pomaæe da shvatimo sræ danaπnje pouke?

32


ZAKON SLOBODE

ProËitajte Jakov 1,25. ©to Jakov govori o ulozi Zakona?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov ponavlja rijeËi dva psalma nazivajuÊi Boæji zakon “savrπe-nim” (Psalam 19,8) i zakonom “slobode” (Psalam 119,45 — DK). Meu-tim, zapazite da nas Zakon o kojem Jakov govori ne moæe spasiti nitioËistiti. On ukazuje na Boæji ideal, ali ne moæe uËiniti da slijedimo tajideal, kao πto nas ni promatranje vrhunskog sportaπa ne moæe osposo-biti da igramo kao on. Da bismo slijedili taj ideal, u æivotu nam jepotrebna Kristova sila.

ProËitajte Rimljanima 8,2.4; 2. KorinÊanima 3,17.18. Koja jerazlika izmeu Zakona kao orua smrti i sredstva koje pokazujeput u slobodu i æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ak i Pavao potvruje da “nisu, naime, pred Bogom pravedni onikoji sluπaju Zakon, nego Êe oni biti priznati pravednima koji vrπe Zakon”(Rimljanima 2,13). Mi moæemo postati izvrπitelji samo zahvaljujuÊidjelovanju Duha koji upisuje Zakon u naπe srce. Samo kada ga vrπimoiz srca, on moæe postati Zakon slobode.

Problem nije u Zakonu, veÊ u nama. Zaboravljamo da smo mi greπ-nici kojima je stalno potreban Spasitelj. Bez Krista se moæemo suoËitisamo s osudom Zakona. Meutim, u Kristu postajemo novi muπkarci iæene (2. KorinÊanima 5,17), koji su osloboeni u Isusu (Ivan 8,36). “Ovoje zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao πto sam ja ljubio vas!” (Ivan15,12) U Kristu doæivljavamo slobodu Boæjih sinova i kÊeri koji su spa-πeni miloπÊu i koji se neÊe æeljeti vratiti u osudu i ropstvo u kojem subili kao prijestupnici. U Kristu ne samo da su nam grijesi oproπteni, veÊimamo nov æivot u kojem moæemo pokazati posluπnost Zakonu. To neËinimo, meutim, da bismo bili spaπeni, veÊ iz slobode koja dolazi odspoznaje da smo veÊ spaπeni i viπe nismo pod osudom Zakona.

Razmislite kako bi izgledalo, s obzirom na naπu narav, dapokuπamo vrπiti Zakon tako da budemo spaπeni. Kako bi to ZakonuËinilo oruem ropstva? Kako nas je Isus oslobodio iz ropstva doknam u isto vrijeme zapovijeda da vrπimo Zakon?

33


KORISTAN ILI BESKORISTAN?

ProËitajte Jakov 1,26.27 i usporedite s Matejem 25,35.36.40i Rimljanima 12,9-18. Kako biste u svjetlu ovih redaka odredili πtoje pravo krπÊanstvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako Isus, Jakov i Pavao neπto naglaπavaju, onda je to krπÊanskakorisnost. PokazujuÊi ljubav “jednomu od ove moje najmanje braÊe”(Matej 25,40), posjeÊujuÊi one koji su zanemareni, ukazujuÊi gostolju-bivost — na sve ove i druge praktiËne naËine otkrivamo Isusovu ljubavi postajemo kanal preko kojeg Isus izlijeva svoju ljubav.

“KrπÊanin koji voli i koji je blag i ljubazan, najjaËi je dokaz u prilogEvanelju.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 297) U daljnjem tek-stu stoji: “Æivjeti ovakvim æivotom, πiriti ovakav utjecaj na svakom kora-ku zahtijeva napor, samopoærtvovnost i disciplinu.” (Isto, str. 297) To sene javlja samo od sebe. Ako se naπa poboænost sastoji samo od potvr-ivanja vjerovanja i sluπanja propovijedi, ona je u velikoj mjeri beskoris-na. Jakov opisuje “vjeru”, odnosno “vjerne” u 1,26.27 rijeËju koja ukazujena izrazitu poboænost. Takav stav donosi trenutaËne, vidljive posljedicei ljudi Êe primijetiti razliku.

Jedna od oËitih promjena bit Êe naπ izbor rijeËi. Umjesto da sesluæimo neuglaenim primjedbama, grubim tonom i postupcima, postatÊemo osjetljiviji na utjecaj koji naπa komunikacija vrπi na druge. “Zauz-dat Êemo” svoj jezik da ne bi æurio ispred nas sa snagom i neobuzda-noπÊu neukroÊenog konja.

Jakov takoer izdvaja siroËad i udovice kojima je potrebna naπaljubav i briga. S ovozemaljskoga glediπta nema smisla davati sredstvaonima koji ne mogu niπta pruæiti druπtvu. Meutim, s Boæjega glediπta,naËin na koji se ophodimo prema onima koji su odbaËeni od svijetaotkriva tko je od nas pravi Kristov sljedbenik: onaj tko pozajmljujenovac onima koji mu ne mogu vratiti; tko poziva na ruËak one koji mune mogu uzvratiti na isti naËin; tko blagoslivlja i moli se za one koji seprema njemu ruæno ophode (Luka 6,35; 14,12-14; Matej 5,44). Kao πtoPavao istiËe, mi smo ponovno stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela(Efeæanima 2,10).

Koliko vremena i energije troπite na pomaganje onima koji suu potrebi? ©to vaπ odgovor govori o tome koliko je vaπa vjera doista“vrijedna”?

34


RAZLI»ITI OD SVIJETA

©to znaËi Ëuvati sebe “Ëistim od ovog svijeta“? (Jakov 1,27)Kako je to uopÊe moguÊe? Vidi 1. Ivanova 2,15.16; 2. Petrova 1,4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki ljudi smatraju da Êe izbjeÊi veÊinu kuπnji ako se dovoljnoudalje od svijeta. Iako ima istine u tome da trebamo izbjegavati kuπnjekoliko god je to moguÊe (posebno one kuπnje kojima najteæe odolijeva-mo), naπi problemi i slabosti slijede nas gdje god se nalazimo. Problems grijehom nije toliko πto se nalazi tamo izvan, mada to sigurno igraodreenu ulogu, koliko πto je u nama i naπem srcu. Tu se odigrava pravabitka i morat Êemo voditi tu bitku gdje god se nalazimo.

Takoer je zanimljivo da rjeπavanje odreenih problema Ëini da onipreostali postanu joπ oËitiji. Na primjer, spremanje jednog dijela sobeËini da nered na drugom kraju joπ viπe upada u oËi. Tako je i u duhov-nom æivotu: “©to se viπe pribliæavate Isusu, to Êete greπniji izgledati usvojim oËima; pogled Êe vam biti jasniji pa Êete vidjeti oπtru i jasnurazliku izmeu svojega nesavrπenstva i Njegove savrπene naravi.” (EllenG. White, Put Kristu, 36. izd., str. 67)

Nemojmo tvrditi da Ellen G. White ovdje kaæe neπto πto zapravo nijerekla. Ona ne kaæe da postajemo greπniji πto smo bliæe Isusu. Onanastavlja: “©to nas svijest o vlastitoj nemoÊi bude viπe gonila k Njemui Boæjoj rijeËi, to Êemo imati uzviπenije glediπte o Njegovu karakteru ipotpunije odraæavati Njegov lik.” (Isto, str. 68)

Prava vjera vodi osobu da osjeti “glad i æe” za dubljim iskustvima(Matej 5,6). Isus je provodio dovoljno vremena nasamo sa svojim ne-beskim Ocem da bi spoznao Njegovu volju. Ipak, On se nikada nijeudaljavao od ljudi. Odlazio je tamo gdje su se oni nalazili. Njegova “hra-na” bila je da pomogne potrebitima, da slomi prepreke predrasuda i daπiri Radosnu vijest o vjeËnom æivotu (Ivan 4,28-35).

Usprkos Ëinjenici da su Isus i prvi krπÊani imali drugaËiji naËinæivota i naËin ishrane od neznaboæaca iz njihovog okruæenja, to ih nika-da nije spreËavalo da πire svoju vjeru. Svuda su iπli i Evanelje se πirilopo Carstvu i uËvrπÊivalo, Ëak i u srediπtima pokvarenosti i zla kao πtoje bio Rim.

35

PETAK 24. listopada


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Put Kristu, u poglavlju “Kristovisljedbenici”, str. 60—65; 36. izd.

“Zakon je Boæje veliko moralno ogledalo. »ovjek treba usporeivatisvoje rijeËi, duh i postupke s Boæjom rijeËju.” (Ellen G. White, The SDABible Commentary, sv. 7. str. 935)

“Umjesto da smo njome osloboeni od posluπnosti, tom vjerom, isamo vjerom, uËinjeni smo zajedniËarima Kristove milosti, a ona namomoguÊava da budemo posluπni.

Kao πto je Isus bio u ljudskoj naravi, tako Bog æeli da Njegovisljedbenici budu u Njegovoj. Uz Njegovu silu mi trebamo æivjeti Ëistimi plemenitim æivotom, kako je i On æivio.” (Ellen G. White, Naπ briæniOtac, str. 71)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iako nam je reËeno da bi bilo dobro da se odvojimo (ako jemoguÊe) od ovozemaljskih mjesta, zaπto to nije konaËno rjeπenje zaprobleme grijeha i kuπnji? Koliko uopÊe daleko moramo otiÊi dabismo bili udaljeni od svake vrste kuπnji? Koje je jedino rjeπenje zagrijeh i kuπnje, bez obzira na to gdje se nalazimo?

2. Policija je trebala postaviti ureaj za prisluπkivanje u uredu kojem su radili osumnjiËeni. Postojao je jedan problem: opasnidobermani Ëuvali su taj poslovni prostor. Zato su policajci svakenoÊi hranili pse hamburgerima. U poËetku su bacali pet-πest ham-burgera izmeu reπetaka. Nije proπlo mnogo, a psi ne samo da sujeli hamburgere iz policajËeve ruke, veÊ su je i lizali. Kada su psiËuvari bili pripitomljeni, policija je mogla postaviti æeljeni ureaj.Koju pouku moæemo izvuÊi iz ove priËe o tome kako mi, ako nismooprezni, moæemo ostati bez Ëuvara?

3. Razmislite o tvrdnji da trebamo biti izvrπitelji RijeËi, a nesamo vjerovati u nju. Koja je razlika?

4. ©to kaæete onima koji tvrde da su slobodni od Zakona zbogKristove milosti? ©to oni obiËno misle kad to kaæu i kako biste imodgovorili?

36



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G.White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.)

37


POUKA 5 25. listopada—1. studenoga 2014.

Ljubav i Zakon“Jer onoga koji ne bude iskazivao milosra zadesit Êe sud

bez milosra; a milosre se smije sudu.” (Jakov 2,13)

Biblijski tekstovi: Jakov 2,1-13; Marko 2,16; Levitski zakonik19,17.18; Rimljanima 13,8-10; Ivan 12,48.

SljedeÊu biblijsku priËu znamo vrlo dobro; pitanje je koliko smo jedobro shvatili.

Prvo sveÊenik, a zatim levit, iduÊi iz Jeruzalema u Jerihon, sreli supolumrtvog Ëovjeka kako leæi na putu. Iako su obojica upravo zavrπilasvoje vjerske duænosti, nijedan nije te duænosti povezao s osjeÊajemobveze prema ranjenom Ëovjeku, i tako su obojica nastavila svojim pu-tem. KonaËno se tu naπao Samarijanac, polupoganin, saæalio se nadËovjekom, zavio mu rane i platio boravak u gostionici u kojoj se mogaooporaviti. Takoer je obeÊao gostioniËaru da Êe platiti ako mu joπ neπtozatreba (Luka 10,30-37).

Isus je ispriËao tu usporedbu kao odgovor na pitanje uËitelja Zako-na o vjeËnom æivotu. Umjesto da kaæe uËitelju Zakona: “Potrudi seviπe!” ili “UËini viπe!”, Isus je ispriËao usporedbu o ljubavi na djelu.Trebamo pokazati ljubav i u okolnostima koje mogu biti opasne ili neu-godne, Ëak i prema onima koji nam se ne sviaju. Iako nije lako i Ëestose kosi s naπom naravi, prava ljubav obuhvaÊa odreeni stupanj rizikai poziva nas da sruπimo granice koje nas razdvajaju, i vani i u Crkvi.Ovog Êemo tjedna vidjeti πto Jakov govori o ovoj vaænoj istini.

38


»OVJEK U ZLATNOM

ProËitajte Jakov 2,1-4. Ovdje se, izmeu ostalog, govori o suprotno-stima. Jedna osoba je bogata, lijepo odjevena i oËito vaæna, dok je drugasiromaπna, jadno odjevena i oËito nije nitko i niπta. Jedna je prihvaÊenas najveÊom ljubaznoπÊu, druga s prijezirom. Jednoj je ponueno udob-no, istaknuto mjesto; drugoj je reËeno da stane sa strane ili da sjednena pod.

Ova slika nije nimalo lijepa, osobito zato πto opisuje dogaaj sbogosluæja! GrËka rijeË za “okupljanje” ili “skup” u drugom retku jesynagoga, koja se odnosi na judeo-krπÊansko subotnje bogosluæje, odkojih su se mnoga odræavala u domovima vjernika (vidi Djela 18,7.8).

U grËko-rimskoj kulturi u prvom stoljeÊu, javni ugled i poloæaj bilisu vrlo vaæni. Oni koji su posjedovali bogatstvo, obrazovanje ili politiËkiutjecaj koristili su te prednosti da uzdignu svoj ugled i doprinesu svo-jim osobnim probitcima. Svaki veliki dar za opÊe dobro ili vjersko djeloobvezivao je primatelja da uzvrati darovatelju na odreeni naËin. Ljuba-znost je uzvraÊana odanoπÊu, a velikoduπnost iskazivanjem poπtovanjau javnosti. Nekoliko ljudi iz viπe klase koji su prisustvovali krπÊanskimbogosluæjima oËekivali su da se prema njima ponaπaju na poseban na-Ëin. Zanemarivanje tih oËekivanja nanijelo bi sramotu Crkvi. Ako nistebili “politiËki korektni” ili ste odbacili druπtvene vrijednosti, to je biopovod za uvredu i razdor.

ProËitajte Marko 2,16; Luka 11,43. Koja se druπtvena oËekivanjatu spominju? Kako su ona u sukobu s evaneoskim naËelima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nije grijeh biti siromaπan ili bogat, ali ono πto odreuje naπe krπ-Êansko iskustvo jest naπe ophoenje prema ljudima koji se razlikuju odnas po godinama, bogatstvu, obrazovanju i vjerskim uvjerenjima. Sklonismo pokazivati viπe poπtovanja prema onima koji se na druπtvenoj ljestvicinalaze “iznad” nas i manje poπtovanja prema onima koji se nalaze “ispod”nas. Ne smijemo zaboraviti da lako moæemo biti uvuËeni u takva shvaÊa-nja iako nas Bog poziva da budemo drugaËiji (vidi Rimljanima 12,2).

SuoËimo se s istinom: moæda nismo tako otvoreni i neosjetljivikao πto je Jakov opisao, ali zar nismo svi skloni tome da imamosvoje miljenike? Kako moæemo prepoznati ovaj problem u sebi irijeπiti ga?

39


DRU©TVENI SUKOBI

Kao πto svaki literarni evanelist zna, oni koji imaju najmanje Ëestosu spremni ærtvovati najviπe da bi kupili krπÊanske knjige. U bogatimnaseljima teπko je prodavati knjige zato πto su ljudi koji tu æive zadovoljnionim πto imaju, i Ëesto ne osjeÊaju potrebu za Bogom kao oni kojiimaju manje od njih. Isto se dogaa i na mnogo viπoj razini: Crkva Ëestonajbræe raste u vrijeme gospodarske nesigurnosti i druπtvenih nemira.Zar nisu oni koji se suoËavaju s velikim nevoljama Ëesto otvoreniji zanadu koja se iznosi u izvjeπtaju o Isusu od onih koji smatraju da im uæivotu sve ide dobro?

ProËitajte Jakov 2,5.6. Kako apostol ovdje proπiruje ono oËemu je pisao u prethodna Ëetiri retka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na osnovi ovog teksta izgleda da su u Crkvi postojale velike nesu-glasice izmeu bogatih i siromaπnih. Bog je izabrao siromaπne koji su,iako odbaËeni od svijeta, bili “bogati u vjeri”, dok su bogati koristilisvoje bogatstvo da “tlaËe” siromaπne. Taj problem, da bogati iskoriπta-vaju siromaπne, bio je raπiren u ono vrijeme. ©to je joπ gore, rimskizakon je odobravao diskriminaciju siromaπnih u korist bogatih.

“Pripadnici niæe klase, za koje su smatrali da djeluju iz osobnih imaterijalnih interesa, nisu mogli iznijeti optuæbe protiv pripadnika viπeklase; zakoni su propisivali oπtrije kazne za pripadnike niæih klasa negoza prijestupnike viπih klasa.” (Craig S. Keener, The IVP Bible Back-ground Commentary: New Testament, str. 694)

ProËitajte Jakov 2,7. Kakav vaæan zakljuËak Jakov donosi ov-dje u vezi s utjecajem takvog ponaπanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Njihovo loπe ponaπanje bilo je huljenje na Isusovo “dobro ime”.Loπa djela su loπa sama po sebi, a joπ je gore kada ih Ëine oni kojipriznaju Isusovo ime. Joπ gori bi bili oni koji se u Isusovo ime koristesvojim bogatstvom i silom da steknu prednost nad drugima u Crkvi, πtoËesto dovodi do podjela i svaa. Zato trebamo paziti da naπe rijeËi i djelaodgovaraju “dobrom imenu” s kojim se povezujemo.

40


LJUBITI SVOJE BLIÆNJE

ProËitajte Jakov 2,8.9; Levitski zakonik 19,17.18; Matej 5,43-45. Koja je vaæna poruka ovdje upuÊena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov Boæji zakon naziva “kraljevski Zakon” (Jakov 2,8) zato πto jeto Zakon “Kralja kraljeva” (Otkrivenje 19,16). Zakon Njegovog kraljev-stva objavljen je detaljno u Govoru na Gori (Matej 5-7), koji obuhvaÊaprvi od devet redaka u Novom zavjetu koji govore o tome da trebamoljubiti svoje bliænje.

Isusove rijeËi zabiljeæene u Mateju 5,43 pokazuju kako je tekst izLevitskog zakonika 19,18 bio shvaÊen u to vrijeme. U zapovijedima kojeprethode tom retku upotrijebljen je sinonim za bliænjeg: bilo je zabra-njeno mrziti “svoga brata” (Levitski zakonik 19,17) i: “Ne gaji srdæbeprema sinovima svoga naroda.” (Levitski zakonik 19,18)

Najvjerojatnije su ove zapovijedi tumaËene tako da je u redu bitiljut ili mrziti one koji nisu Izraelci, zato πto oni nisu bili posebnospomenuti u ovim tekstovima u Levitskom zakoniku. Ljudi koji nisu biliIzraelci smatrani su neprijateljima. Danas znamo da je takav stav posto-jao u kumranskoj zajednici, skupini poboænih Æidova koji su se odvojiliod ostatka naroda. Oni su bili uËeni da mrze “djecu tame” i “ljudepakla”, meu koje su spadali ne samo stranci, veÊ i Izraelci koji suodbacivali nauk zajednice.

“Grijeh je najveÊi od svih zala i naπe je da imamo saæaljenja ipomognemo greπniku. Postoje mnogi koji grijeπe i koji osjeÊaju svojusramotu i svoje bezumlje. Oni Ëeznu za rijeËima ohrabrenja. Promatrajusvoje pogreπke i zablude dok skoro ne zapadnu u oËaj. Ove duπe netreba zanemariti. Ako smo krπÊani, neÊemo proÊi kraj njih na drugustranu dræeÊi se πto je dalje moguÊe od onih kojima je naπa pomoÊnajpotrebnija. Kada ugledamo ljudska biÊa u nevolji bilo zbog ucvije-ljenosti ili grijeha, nikada ne smijemo reÊi: ‘To me se ne tiËe.’” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 413)

Isusov æivot je najveÊi primjer nesebiËne ljubavi prema nedo-stojnima i onima koji ne uzvraÊaju ljubavlju. Kako moæemo izraæa-vati takvu ljubav prema onima koje smatramo nedostojnima i kojinam ne uzvraÊaju ljubavlju? Zaπto je, na kraju, potpuna predaja iumiranje sebi jedini odgovor?

41


SAV ZAKON

ProËitajte Jakov 2,10.11. Sada proËitajte tekstove navedene usljedeÊoj tablici i odredite naglaπavaju li “sav Zakon”, “Zakon ljuba-vi” ili oba.

Sav Zakon Zakon ljubaviMatej 5,18.19Matej 22,36-40Rimljanima 13,8-10GalaÊanima 3,10GalaÊanima 5,3GalaÊanima 5,14

Mi teπko moæemo razumjeti koliko je Isusov nauk o Zakonu bioradikalan. Poboæni Æidovi tadaπnjeg vremena (i mnogi danas) nisu moglitvrditi da vrπe Zakon ako ne vrπe sve zakone zabiljeæene u Petoknjiæju,kojih je bilo oko 613.

Pitanje koja je zapovijed najvaænija (Matej 22,36) vjerojatno je po-stavljeno Isusu s namjerom da Mu postave zamku. Meutim, iako jeIsus potvrdio da je svaka “jota” Zakona (Matej 5,18) vaæna, takoer jeuËio da su ljubav prema Bogu i bliænjima najvaænije zapovijedi zato πtoobuhvaÊaju sve ostale.

Isusov nauk takoer ukazuje na to da se posluπnost ne moæe po-kazati u praznom prostoru. Ona je uvijek povezana s odnosima ili jebeznaËajna. Drugim rijeËima, ako dajem desetinu zato πto je to ispravnoili zato πto se plaπim da Êu biti izgubljen ako to ne Ëinim, tu nijeukljuËen nikakav odnos. S druge strane, ako dajem desetinu iz zahval-nosti za sve πto mi je Bog dao, onda se moja djela temelje na momodnosu s Bogom.

Isus je govorio o onome πto je “najvaænije” u Zakonu kao πto su“pravednost, milosre i vjernost” (Matej 23,23). Sve ovo bavi se odnosi-ma — s Bogom i drugim ljudima. Jakov zato ne govori niπta drugaËijeod Isusa i Pavla: svaki prijestup Boæjeg zakona do odreene mjere uni-πtava naπ odnos s Bogom i bliænjima. Tu se ne radi o tome da trebamoimati dovoljno dobrih djela koja Êe prekriti loπa. To je posluπnost upraznom prostoru, postupanje prema kojem kao da se sve vrti oko nas.Suprotno tome, kada upoznamo Isusa, poËinjemo usmjeravati svojupozornost od sebe prema Bogu i sluæbi drugima.

Koliko vaπa posluπnost potjeËe iz ljubavi prema Bogu i bliænji-ma, a koliko iz osjeÊaja duænosti? Je li raditi iz duænosti uvijekpogreπno? Moæda prema nekoj osobi ne osjeÊate ljubav, ali joj po-maæete samo zato πto znate da biste tako trebali Ëiniti. Je li neπtopogreπno u tome?

42


OSU–ENI ZAKONOM

ProËitajte Jakov 2,12.13 (vidi Ivan 12,48; Rimljanima 2,12.13;2. KorinÊanima 5,10; Otkrivenje 20,12.13). ©to ovi redci govore osudu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Niπta nije jasnije od nauka da Êe nam biti sueno prema djelima,dobrim i zlim. U isto vrijeme, Biblija jasno nauËava da smo vjerom uIsusa pokriveni Njegovom pravdom.

Ovo pokrivanje obuhvaÊa dva aspekta: oprost (opravdanje) i posluπ-nost (posveÊenje). “Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, tako na-stavite u njemu æivjeti” (Koloπanima 2,6), i: “Jer svi koji ste u Kristakrπteni, Krista ste obukli.” (GalaÊanima 3,27)

»esto se kaæe da nam neÊe biti sueno samo po onome πto smoËinili, veÊ i po onome πto nismo Ëinili. Iako je ovo istina, mnogi neznaju πto to toËno znaËi. To ne znaËi da trebamo uËiniti neπto viπe. Todovodi do obeshrabrenja i poraza. Zapazite kako Jakov to opisuje uprvom dijelu 13. retka: “Jer onoga koji ne bude iskazivao milosrazadesit Êe sud bez milosra.” Ponovno je u pitanju Ëinjenje zasnovanona odnosima.

Ako o tome previπe razmiπljamo, moæemo postati optereÊeni sudomi u oËaju odustati od svega. Meutim, to ne znaËi: “Bojte se Boga ... jerje doπao Ëas njegova Suda.” (Otkrivenje 14,7) Mi se uvijek moramo osla-njati na Isusovu pravednost Ëije su zasluge naπa jedina nada na sudu.Ljubav prema Bogu, koji nas je spasio svojom pravdom, treba nas po-taknuti da Ëinimo sve na πto nas je pozvao.

Istodobno, opomene o sudu u Bibliji upuÊene su za naπe dobro, dase ne bismo uljuljkali u laæni osjeÊaj sigurnosti. Jakov kaæe: “A milo-sre se smije sudu.” (Jakov 2,14) Moramo zapamtiti njegove rijeËi, oso-bito u dodiru s onima koji su pali u najgore grijehe.

Jeste li ikada, kada ste oËekivali osudu jer ste napravili velikupogreπku, primili milost i oprost? Kako ste se osjeÊali? Kako mo-æete biti sigurni da neÊete to zaboraviti kada sljedeÊi put netkodrugi napravi veliku pogreπku?

43

PETAK 31. listopada


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Velika borba, poglavlje “SuËeljenisa æivotnim izvjeπtajem”, izd. 2010., str. 379—388.

“Bog vas je pred ljudima i anelima priznao za svoju djecu. Molitese da ne obeπËastite to ‘lijepo ime koje nosite’ (Jakov 2,7). Bog vas πaljeu svijet kao svoje predstavnike. Svakim postupkom u æivotu trebateobjavljivati Boæje ime. ... To moæete postiÊi samo prihvaÊanjem Kristovemilosti i pravednosti.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 93)

“Preko Krista pravednom je Bogu omoguÊeno da oprosti bez ær-tvovanja ijednog slovca uzviπene svetosti.” (Ellen G. White, The SDABible Commentary, sv. 7, str. 936)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ghandi je iznio miπljenje mnogih kada je rekao: “Volim Kri-sta, ali ne volim krπÊane. KrπÊani se jako razlikuju od Krista.”Zaπto, naæalost, nije teπko shvatiti zaπto je to rekao? I mada je,naravno, vrlo lako primijetiti πto su drugi uËinili u Kristovo ime,zaπto moramo pogledati u sebe i ono πto smo mi uËinili u Isusovoime? Koliko Ga dobro objavljujemo svijetu oko nas?

2. Je li vaπa mjesna crkva mjesto gdje se ljudi osjeÊaju cijenje-nima i poπtovanima bez obzira na podrijetlo, druπtveni poloæaj isliËno? Ako se ne osjeÊaju, πto moæete promijeniti?

3. Jedno je ljubiti svoje bliænje, ali πto znaËi ljubiti Boga?Razgovarajte u razredu o tome πto znaËi ljubiti Boga, zaπto Galjubimo i kako izraæavamo tu ljubav?

4. “A milosre se smije sudu.” ©to to znaËi u praktiËnomsmislu, kao na primjer kada se trebamo suoËiti s onima koji grijeπe?Kakva je vrsta ravnoteæe ovdje potrebna?

44



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti samikoliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πtomoæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (EllenG. White, The Bible Echo, listopad 1887.)

45


POUKA 6 1.—8. studenoga 2014.

Djelotvorna vjera“Kao πto je tijelo mrtvo bez duπe, tako je i vjera mrtva bez

djelâ.” (Jakov 2,26)

Biblijski tekstovi: Jakov 2,14-26; Rimljanima 3,27.28; Titu2,14; 2. KorinÊanima 4,2; Rimljanima 4,1-5; Hoπea 2,1-21.

Bio je uspjeπan lijeËnik i starjeπina u crkvi s nekoliko stotina Ëla-nova. Davao je dosta novca za velike crkvene projekte i svojom veliko-duπnoπÊu poticao je druge da budu dareæljivi. Bio je i dobar govornik.Kada je propovjednik bio odsutan, on je propovijedao i svi su s nestrp-ljenjem oËekivali njegove teoloπki duboke, iskrene, duhovne poruke.

Onda je jednoga dana istina iziπla na svjetlo. Jedne subote nijedoπao u crkvu i svi su mislili da je otiπao na odmor. Meutim, pronaenje mrtav u svojem stanu od predoziranja drogom.

Joπ gora je bila zapanjujuÊa spoznaja da se u njegovoj spavaÊojsobi nalazilo na desetine pornografskih Ëasopisa. Vjernici su bili skr-hani, posebno mladi kojima je bio uzor. Iako sud moramo prepustitiBogu, njegovi postupci svakako dovode u pitanje stvarnost njegove vjere.

U Ëemu je bit? Iako smo spaπeni vjerom, ne moæemo razdvojitivjeru i djela u svojem krπÊanskom æivotu, πto je vaæna, ali Ëesto pogre-πno shvaÊena istina o kojoj apostol Jakov govori u svojoj poslanici.

46

NEDJELJA 2. studenoga

MRTVA VJERA

“©to koristi, braÊo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djelânema? Zar ga vjera moæe spasiti?” (Jakov 2,14) Kako razumijemoovaj redak u okviru spasenja vjerom? ProËitajte Jakov 2,15-17;usporedite Rimljanima 3,27.28; Efeæanima 2,8.9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjera bez djela. Jakov na slikovit naËin opisuje ovu vrstu laænevjere (Jakov 2,15.16). Kao πto smo veÊ vidjeli, posluπnost se u Jakovlje-voj poslanici tiËe odnosa. Kako se, onda, odnosimo prema bratu ilisestri u crkvi koji su u potrebi? RijeËi nisu dovoljne. Ne moæemo samoreÊi: “Idi u miru. Bog Êe se pobrinuti”, kada je Boæja namjera da mibudemo orua koja Êe pomoÊi bratu ili sestri.

Naravno, potrebe mogu biti mnogobrojne i ne moæemo odgovoritina sve. Meutim, postoji naËelo koje se zove “sila Jednoga”. Mi smoIsusove ruke i noge i moæemo pomoÊi jednoj po jednoj osobi. Tako jei Isus Ëinio. U Marku 5,22-34 Ëovjek Ëija je kÊi bila na samrti obratio Muse za pomoÊ. Na putu u njegovu kuÊu, Isusu je priπla jedna æena idodirnula Njegovu haljinu. Nakon iscjeljenja Isus je mogao nastavitidalje, a æena bi otiπla radujuÊi se. Meutim, Isus je znao da joj jepotrebno viπe od tjelesnog izljeËenja. Zato je zastao i odvojio nekolikotrenutaka za nju kako bi postala svjedok za Njega i πirila dalje ono πtoje primila. Tada je izgovorio iste rijeËi zapisane u Jakovu 2,6: “Hajde umiru.” (Marko 5,34) Meutim, za razliku od rijeËi zabiljeæenih u Jakov-ljevoj poslanici, u ovom sluËaju one su imale pravo znaËenje!

Kada prepoznamo neku potrebu a niπta ne poduzmemo, propuπta-mo priliku da pokaæemo svoju vjeru. Tako naπa vjera slabi i postajenedjelotvorna. To se dogaa zato πto je vjera bez djela mrtva. Jakov toopisuje joπ snaænije: vjera je veÊ mrtva. Da je æiva, bilo bi i djela. Akonjih nema, u Ëemu je onda smisao? Jakov na kraju 14. retka postavljapitanje o ovoj nedjelotvornoj i bezvrijednoj vjeri. U grËkom jeziku je tomnogo snaænije izraæeno nego u veÊini prijevoda: “Zar ga vjera moæespasiti?” Odgovor koji Jakov oËekuje glasi: “Ne moæe.”

Kako moæemo bolje izraæavati svoju vjeru djelima, ËuvajuÊi sezablude da nas naπa djela spaπavaju?

47

PONEDJELJAK 3. studenoga

SPASONOSNA VJERA

ProËitajte Jakov 2,18. O Ëemu Jakov ovdje govori? Kako vjerupokazujemo svojim djelima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov se koristi uobiËajenom retoriËkom tehnikom po kojoj istupamoguÊi prigovaraË. U ovom sluËaju prigovaraË pokuπava postaviti grani-cu izmeu vjere i djela ukazujuÊi da dok god osoba ima jedno ili drugo,sve je u redu. Meutim, Jakov pokuπava reÊi da krπÊani ne mogu oËeki-vati da Êe biti spaπeni vjerom bez odgovarajuÊih djela: “Dokaæi mi svojuvjeru odvojeno od djela, a ja Êu tebi dokazati svoju vjeru djelima!” (re-dak 18)

KljuËna misao je da ne spaπava bilo kakva vjera. Prava vjera,spasonosna vjera, ogleda se u dobrim djelima. Isto tako, za djela moæemoreÊi da su dobra samo ako proizlaze iz vjere. Vjera i djela nerazdvojivisu. Poput dvije strane novËiÊa, jedno ne postoji bez drugoga. Prvo sejavlja vjera, a zatim ona vodi do odgovarajuÊih djela.

Razmotrite Pavlov stav prema djelima u Efeæanima 2,10; 1.Solunjanima 1,3; 1. Timoteju 5,25; Titu 2,14. Zaπto su dobra djelatoliko vaæna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao nije bio protiv dobrih djela. Bio je protiv djela kao sredstvaspasenja (vidi GalaÊanima 2,16). On kaæe da su oni koji smatraju da Êebiti spaπeni djelima Zakona pod kletvom, zato πto nitko tko pokuπavabiti spaπen vrπenjem Zakona u tomu ne moæe uspjeti (GalaÊanima 3,10).Posluπnost je moguÊa samo preko dara Svetoga Duha.

“Ako Ëovjek ne moæe svojim dobrim djelima zasluæiti spasenje,onda ga u potpunosti primamo miloπÊu. Prima ga greπnik zato πto primai vjeruje u Isusa. Ono je u potpunosti besplatan dar. Opravdanje vjeromizvan je svake rasprave. Svaka se rasprava zavrπava Ëim postane jasnoda zasluge palog Ëovjeka koje je stekao svojim dobrim djelima nikada nemogu omoguÊiti vjeËni æivot.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 20)

Zaπto bi nas vaæna poruka da djelima ne moæemo zasluæiti putu Nebo trebala motivirati da iz ljubavi prema Bogu Ëinimo dobradjela koliko god je to u naπoj moÊi?

48

UTORAK 4. studenoga

“VJERA” PALIH AN–ELA

Bez djela postoji samo joπ jedan naËin na koji moæemo “dokazati”iskrenost svoje vjere: svojim naukom. Ako vjerujem u ispravan nauk,onda imam vjeru, zar ne?

ProËitajte 2. KorinÊanima 4,2; 1. Timoteju 2,4; Jakov 5,19.20;1. Petrova 1,22; 1. Ivanova 3,18.19. ©to ovi redci govore o tomekoliko je vaæno poznavati istinu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da intelektualno poznavanje istine ima svoje znaËe-nje i da zauzima vrlo vaæno mjesto. Ipak, to znanje samo po sebi nijedovoljno da pokaæe da osoba posjeduje spasonosnu vjeru.

Koje nam je upozorenje dano u Jakovu 2,19 o laænom razumi-jevanju prave vjere?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osnovna izjava o vjeri u Starom zavjetu nalazi se u Ponovljenomzakonu 6,4: “»uj, Izraele! Jahve je Bog naπ, Jahve je jedan.” Poznat kao©ema (zbog hebrejske rijeËi kojom poËinje), ovaj redak jasno i saæetoiznosi vjeru u jednoga Boga. Sve ostale biblijske doktrine potjeËu od oveosnovne istine. Meutim, Ëak i pali aneli vjeruju u tu istinu. Oni jedobro znaju! Pa ipak, kakva im je korist od toga? Oni drhte u Boæjojprisutnosti, kao i pri susretu s Isusom, kada im je zapovjedio da iziuiz ljudi koje su opsjeli (Marko 3,11; 5,7).

Intelektualna vjera koja nema utjecaja na naπe ponaπanje beskori-sna je; to je ista onakva vjera kakvu imaju i pali aneli koji ulaæu svenapore da nas zavedu pogreπnim naukom i laæima. Kao i u Izraelu uIsusovo vrijeme, pali aneli navest Êe ljude da povjeruju u njihove laæikoje se temelje na ljudskoj æelji da se dræe nemoralnog i nepravednogponaπanja: “Duh izriËito veli da Êe u posljednja vremena neki otpasti odvjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke.” (1. Timoteju 4,1)

Vjera se mora pokazati u naπem æivotu, u suprotnom to nije spaso-nosna vjera, veÊ “vjera palih anela”, koja nas neÊe spasiti kao πto neÊeni njih.

49

SRIJEDA 5. studenoga

ABRAHAMOVA VJERA

ProËitajte Jakov 2,21-24 i usporedite s Rimljanima 4,1-5.22-24. Kako je u ovim redcima opisana Abrahamova vjera, i na Ëemuse temelji opravdanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da i Jakov i Pavao navode tekst iz Postanka 15,6, alikao da su doπli do razliËitih zakljuËaka. Prema Jakovu Abraham seopravdao djelima, a Pavao u Rimljanima 4,2 kao da jasno odbacuje takvumoguÊnost (usporedi s 24. retkom).

Meutim, neposredni kontekst Rimljanima 4 govori o tome je liobrezanje nuæno za opravdanje; odnosno, moraju li neznaboπci postatiÆidovi da bi bili spaπeni (Rimljanima 3,28-30). Pavao pokazuje da jeAbrahamova vjera, a ne njegovo “djelo” obrezanja, bila osnova opravdanja,zato πto je Abraham vjerovao prije nego πto je bio obrezan. Abrahamovoobrezanje bilo je vanjski znak unutarnje vjere (Rimljanima 4,9-11).Meutim, sama djela, Ëak i obrezanje, nisu dovoljna da bi Ëovjek bioopravdan, zato πto Êe samo oni “koji hode stopama vjere koja bjeπe uneobrezanju oca naπega Abrahama” (Rimljanima 4,12) biti opravdani.

Je li ovo doista toliko drugaËije od onoga πto Jakov kaæe? Pavao seËak koristi istim “dokazom” o Abrahamovoj vjeri kao i Jakov (vidi Rim-ljanima 4,17-21). Abraham je vjerovao da Bog moæe uskrisiti Izaka zatoπto On “oæivljuje mrtve, i zove ono πto nije kao ono πto jest” (redak 17;usporedi Hebrejima 11,17-19). Pavao opisuje spasonosnu vjeru i kaæe:“[Nego je bio] potpuno uvjeren da je Bog kadar izvrπiti πto je obeÊao.”(Rimljanima 4,21) Ukratko reËeno, vjera kojom imamo povjerenje da Bogodræava svoja obeÊanja i kojom se posluπno oslanjamo na Njegovu rijeË,spasonosna je vjera. Ta djela nisu “djela Zakona”, veÊ “djela vjere”. Ili,kako je to rekao Jakov: “Vidiπ da je vjera zajedniËki djelovala s njegovimdjelima i da je vjera uz pomoÊ djelâ postala savrπena.” (2,22)

Mnogi naglaπavaju vaænost i vjere i djela, ali se Ëak i u tom sluËajumeu njima pravi razlika, bar do odreene mjere. Prava je vjera ona“koja oËituje svoju snagu ljubavlju” (GalaÊanima 5,6). Dobra djela nisusamo vanjski znak vjere; to je pokazivanje vjere na djelu. Abrahamovavjera u Boga koji je stvorio æivot nadahnula ga je da bude posluπan BoguærtvujuÊi svojeg sina jedinca Izaka. Prema Jakovljevim rijeËima, vjera seusavrπava posluπnoπÊu.

Kakvo je vaπe iskustvo s tvrdnjom da su djela (ili njihov nedo-statak) posljedica vjere?

50

»ETVRTAK 6. studenoga

RAHABINA VJERA

“Zar ne bijaπe isto tako i bludnica Rahaba opravdana djelimakad primi glasnike i kad ih izvede drugim putem?” (Jakov 2,25)ProËitajte Joπua 2,1-21. Kako moæemo razumjeti ovaj primjer uokviru spasenja vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Hebrejima 11,31, stanovnici Jerihona bili su nevjernici. Umnogim suvremenim prijevodima opisani su kao “neposluπni”. Stanov-nici Jerihona Ëuli su za dojmljive pobjede izraelskog naroda nad Mi-djancima i Amorejcima, tako da su bili svjesni sile izraelskog Boga.Boæji sud nad Izraelom kod Baal Peora pokazao je Jerihoncima Njegovusvetost kao i Njegovu odbojnost prema idolopoklonstvu i moralnojneËistoÊi. “Svi su ovi dogaaji bili poznati stanovnicima Jerihona, i biloje mnogo onih koji su dijelili Rahabino uvjerenje” (Ellen G. White, Pa-trijarsi i proroci, str. 408), mada su odbili postupiti u skladu s njim.

Rahaba nije bila spaπena zbog svojeg neËasnog æivota, veÊ usprkosnjemu. Vjerovala je u pravog Boga i postupila po vjeri πtiteÊi uhode kojeje Joπua poslao. Postojali su odreeni uvjeti: posluπala je uputu uhodada priveæe crvenu vrpcu na svoj prozor, πto je ukazivalo na krv poprska-nu po dovratnicima u izraelskim domovima u vrijeme izlaska iz Egipta(vidi Izlazak 12,21-24). Iako daleko od savrπenog, Rahabin æivot je pri-mjer vjere koji pokazuje stvarnost Boæjeg praπtanja i milosti premasvakome tko je spreman iskoraËiti u svojoj vjeri i sve povjeriti u Boæjeruke.

ProËitajte Jakov 2,26. Kako ovaj tekst ukratko iznosi odnosizmeu vjere i djela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je tijelo mrtvo bez daha æivota, tako je mrtva vjera bezdjela. Bez prave vjere svaka “posluπnost” samo Êe umnoæiti “mrtva djela”(Hebrejima 6,1; 9,14), koja su beznaËajna u Boæjim oËima.

Bludnica spaπena vjerom? Da je to jedini primjer spasenja vje-rom koji poznajemo, koji bismo pogreπan zakljuËak mogli donijeti?Ipak, kakvu nadu pronalazimo u toj priËi za svoj æivot?

51

PETAK 7. studenoga


“Kada svoje ‘ja’ u potpunosti odbacite, tada moæete steÊi nova ibogata iskustva. Zapazit Êete vlastitu nesavrπenost kada priete u pod-noæje kriæa, i dok budete promatrali Kristovu savrπenost, uvidjet ÊetebeznaËajnost svojega ‘ja’.

Krist Êe se onima koji gledaju u Njega pokazati kao savrπenstvoprivlaËne ljupkosti; onda Êe Njegov karakter biti utisnut u njihov um isrce i otkriven u njihovom karakteru. Boæanski um treba biti utisnut usrce i pokazan u æivotu. Priite Isusu u svojoj potrebi, molite se æivomvjerom, Ëvrsto se uhvatite za silnu Boæju ruku, vjerujte i samo vjerujtei vidjet Êete Boæje spasenje. Ako su vam potrebne pouke, Bog Êe vasuËiti; ako vam je potrebno vodstvo, On Êe vas povesti na izvor æivevode.” (Ellen G. White, Testimonies to Southern Africa, str. 26)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte joπ jednom Jakov 2. Koja je vaæna poruka upuÊenaonima koji se kad je spasenje u pitanju oslanjaju samo na zaslugeKristove pravednosti?

2. Neki smatraju da Jakov na razliËit naËin govori o vjeri idjelima od Pavla, i da Jakovljeve rijeËi trebamo tumaËiti na njemusvojstven naËin. ©to je pogreπno u takvom naËinu razmiπljanja?Zaπto je, posebno u ovom sluËaju, vaæno imati na umu πto drugitekstovi govore o vjeri i djelima? U vrijeme protestantske reforma-cije, katoliËki apologeti Ëesto su pribjegavali Jakovljevoj poslanicida bi KatoliËku crkvu branili od protestantizma. Kako nam topokazuje koliko je vaæno da gradimo svoj nauk na svim tekstovimakoje imamo na raspolaganju?

3. »esto se kaæe da vjera i djela trebaju biti u “ravnoteæi”. Usvjetlu ove pouke, slaæete li se s ovom izjavom? O svojem odgovoruporazgovarajte s ostalim Ëlanovima razreda.

4. Zaπto se u Jakovljevoj poslanici (ili ostatku Novoga zavjeta)ne spominje Abrahamov nedostatak vjere u vezi s Jiπmaelom iliRahabino laganje? ©to nas ta Ëinjenica uËi o tome πto znaËi bitipokriven Kristovom pravednoπÊu?

52



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvo-jiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupesvjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπeidole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str.489,490)

53



Ukrotiti jezik“Tvoje Êe te rijeËi opravdati, tvoje Êe te rijeËi osuditi.” (Ma-

tej 12,37)

Biblijski tekstovi: Jakov 3,1-12; Ponovljeni zakon 6,6.7; Luka9,51-56; Izreke 16,27; Matej 7,16-18.

RijeËi imaju veliku snagu. “RijeËi kazane u pravo vrijeme” (Izreke25,11) — rijeËi hvale, poezija, priËe mogu snaæno oblikovati æivot Ëovje-ka. Ono πto izgovorimo moæe vrπiti utjecaj danima, Ëak i godinama.Djeca, na primjer, upijaju rijeËi kao spuæva. Zato ona teËno progovorejezik koji sluπaju dok odrastaju. To je takoer razlog zaπto ono πto Ëujuo sebi moæe odrediti njihov buduÊi uspjeh ili neuspjeh. NaËin govoraroditelja, πto je nekad dobro, a nekad nije, djeca usvajaju i razvijaju.

I pisana rijeË ima silu, Ëak i trajniju. Najsilnija od svih je BoæjarijeË. Razmislite o sljedeÊem: “Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svje-tlo mojoj stazi.” (Psalam 119,105) “U srce pohranih rijeË tvoju, da protivtebe ne sagrijeπim.” (Psalam 119,11) Isus je skrenuo pozornost uËenikas ovozemaljskih blagoslova na neπto mnogo vaænije: “RijeËi koje samvam ja rekao jesu duh i æivot.” (Ivan 6,63)

RijeËi mogu pruæiti mir i sigurnost ili zatrovati i pokvariti odnose.Koliko puta ste rekli neπto πto ste poæeljeli povuÊi?

Ovaj Êe tjedan, kao πto Êemo vidjeti, Jakov reÊi neπto vaæno o rije-Ëima.

54


ODGOVORNOST

ProËitajte Jakov 3,1. ©to Jakov ovdje govori o odgovornosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UËitelji u Crkvi i krπÊanskim πkolama imaju posebno veliku odgo-vornost zato πto oblikuju um i srce mladih vrπeÊi trajan utjecaj, podkojim se podrazumijeva i onaj koji se πiri na mnoge druge izvan njihoveneposredne sfere utjecaja. ©to viπe znamo, odgovorniji smo za primje-njivanje i prenoπenje znanja.

Na ulazu u knjiænicu Tyndale House u Cambridgeu u Engleskoj,stoji ploËica kao podsjetnik svim uËenim ljudima koji ovamo dolaze:“Gospodnji strah poËetak je mudrosti.” (Izreke 9,10) »ovjek nije mjerilosvih stvari; Bog jest, i svako pravo obrazovanje poËinje i zavrπava se sNjim. Naæalost, kako se znanje umnoæava, ovisnost o Bogu slabi. Naprimjer, u velikoj mjeri vlada miπljenje da znanost djeluje neovisno oBogu. U teænji da steknu vjerodostojnost, neki teolozi takoer upotre-bljavaju metode koje ostavljaju malo ili nimalo mjesta za vjeru. Posljedi-ca je da vjera biva postupno istisnuta iz umova i srca i uËitelja i uËeni-ka. Meutim, dokle god je uËiteljima i uËenicima najvaænije stjecanjeobrazovanja za vjeËnost, a ne samo za ovaj svijet, uËenje Êe biti drago-cjen i nadahnjujuÊi trud.

Pavao je takoer shvatio ovu odgovornost jer je poduËavao i po-stavljao voe u crkvama koje je osnivao (Djela 14,23, usporedi Titu 1,5).On je Ëak dao upute Timoteju da Ëuva Boæje stado od neiskusnih inerazumnih pastira (vidi 1. Timoteju 1,3-7; 3,2-6; 6,2-5; 2. Timoteju2,14.15), upozoravajuÊi da neki “uvijek uËe, a nikada ne mogu doÊi kpravoj spoznaji istine” (2. Timoteju 3,7).

Roditelji nose veliku odgovornost u pouËavanju svoje djece, kojadalje vrπe utjecaj na druge. Svi mi primjerom koji dajemo, moæemo vrπitidubok utjecaj na ljude oko nas. Koliko je vaæno, onda, da traæimo Boæjumudrost koju nam je obeÊao (Jakov 1,5) da bismo mogli iÊi Njegovimputovima i vrπiti boæanski utjecaj. Svi mi vrπimo utjecaj na druge, dobarili loπ.

Razmislite o onima koji su izvrπili utjecaj na vas na pozitivannaËin. ©to su uËinili? Kako su izvrπili taj utjecaj? I, πto je joπvaænije, kako moæete isto uËiniti za druge?

55


SNAGA RIJE»I

“Uistinu, svi Ëesto grijeπimo.” (Jakov 3,2) To je novi pristup, poseb-no kada uzmemo u obzir da je Jakov naglaπavao vaænost ponaπanja!Ipak, priznanje naπe “prave” potrebe ne zamraËuje naπe vjerovanje uBoæji ideal koji ima za nas kao svoje predstavnike na Zemlji.

“Ako tko u govoru ne grijeπi, on je savrπen Ëovjek, sposoban jezauzdati i cijelu svoju osobu.” (redak 2) Pogodbeni naËin u grËkomjeziku ukazuje da je moguÊe ne grijeπiti u rijeËima. Vaænost rijeËi teπkose moæe dovoljno naglasiti. Misli vode k rijeËima, koje zatim vode kdjelima. RijeËi takoer pojaËavaju znaËenje naπih misli. Tako one nesamo da utjeËu na ono πto Ëinimo, veÊ i na ono πto drugi Ëine. Mi smomeusobno povezani preko jezika.

Tijekom ovoga tjedna prouËavat Êemo nekoliko primjera u kojima jeprikazana sila jezika. Prva tri naglaπavaju kako neπto malo moæe dovestido velikih posljedica: uzdama moæemo voditi konja, kormilom moæemoupravljati brodom, a jedna iskra moæe zapaliti Ëitavu πumu.

Koje pozitivne vrste “snage rijeËi” nalazimo u Pismu? Vidi Po-novljeni zakon 6,6.7; 23,23; Psalam 40,4; Izreke 10,20.21; 12,25;Malahija 2,6.7; Luka 4,22, Rimljanima 10,6-8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mala djeca podloæna su utjecajima, ali poput drveÊa koje tijekomrasta postaje ËvrπÊe i stabilnije, djeca sve viπe odolijevaju promjenamakako rastu. Svi smo mi na neki naËin uËitelji, bilo u domu ili u crkvi.BuduÊi da naπe rijeËi imaju tako veliku silu, vaæno je da svakoga jutraokupamo svoje misli u Boæjoj rijeËi. ©to hrani naπe misli i rijeËi: BoæjiDuh ili neki drugi izvor? Ne smijemo podcijeniti velike promjene kojemoæe izazvati Boæja rijeË (Psalam 33,6; usporedi 2. KorinÊanima 4,6), zarazliku od drugih izvora.

RijeËi imaju toliku silu da sa samo nekoliko reËenica moæete uni-πtiti osobu, moæda za cijeli æivot. S druge strane, ohrabrujuÊe rijeËimogu nekoga uzdiÊi, moæda s isto tako trajnim utjecajem.

Da imate dinamit u svojim rukama, koliko biste bili paæljivi?©to vaπ odgovor govori o tome kako se trebate ophoditi s neËim istotako moÊnim kao πto je dinamit?

56

UTORAK 11. studenoga

“MALE” STVARI SU ZAPRAVO VELIKE

ProËitajte Jakov 3,3-5. ©to je ovim dvjema slikama zajedniËkoi kako se one odnose prema jeziku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

I uzde i kormilo vrlo su mali u odnosu na ono Ëime upravljaju. Ipak,s blagim pokretom ruke i konj i brod mogu krenuti u æeljenom smjeru.“Tako je i jezik malen ud, ali se moæe ponositi velikim stvarima.” (redak5) Drugim rijeËima, rijeË, pogled ili postupak mogu izgledati mali, alimogu pretvoriti prijatelja u neprijatelja ili nepovoljne prilike pretvoriti upovoljne. “Blag odgovor ublaæava jarost, a rijeË osorna uveÊava srdæbu.”(Izreke 15,1) Zamislite konja koji galopira u punom trku i brod koji seu punoj brzini kreÊe kroz vodu u pogreπnom smjeru. ©to se neπto kreÊeveÊom brzinom, viπe se udaljava od æeljenog odrediπta. Tada je najboljestati i okrenuti se πto je prije moguÊe. Isto vrijedi i za naπe rijeËi. Akorazgovor postaje sve grublji, πto prije stanemo, to bolje.

ProËitajte Luka 9,51-56. Koji je bio Isusov odgovor na prijed-log uËenika? Do Ëega je to dovelo i koje pouke moæemo izvuÊi izovog dogaaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su uËenici svoj prijedlog iznijeli imajuÊi na umu biblijskidogaaj (2. o kraljevima 1,10.12), Isus ga je odbacio. Njegov prijekorkorjenito je promijenio prilike. PriËa zavrπava rijeËima: “I odu u drugoselo.” (Luka 9,56) Isus je odbacivanje od strane stanovnika jednog sa-marijskog sela pretvorio u pouËno iskustvo za svoje sljedbenike. Navrhuncu nekog dogaaja, kada se osjeÊaji uzburkaju i potaknu nas dase branimo, moæemo se sjetiti Isusovog primjera i u prenesenom smisluotiÊi “u drugo selo“.

“Kao πto kapi vode Ëine rijeku, tako male stvari Ëine æivot. Æivotmoæe biti mirna i tiha rijeka, u kojoj moæemo uæivati, ili uzburkana vodakoja izbacuje blato i prljavπtinu.” (Ellen G. White, That I May KnowHim, str. 209)

Koje su to “male” stvari u vaπem æivotu koje, πto viπe razmiπlja-te o njima, moæda i nisu tako “male”?

57


VLADANJE SOBOM

Svi smo to doæivjeli. Neπto πto smo rekli bilo je preuveliËano do temjere da viπe nije liËilo na ono πto smo izgovorili. Jakov kaæe: “Pazite,kakve li male vatre, a koliku πumu zapali!” (3,5)

Pozorno i uz molitvu proËitajte Jakov 3,6. ©to Jakov govori osili jezika i naπih rijeËi da okaljaju “svu naπu osobu”? Zaπto bismozbog ovog retka trebali zadrhtati prije nego πto iπta kaæemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako vatra, kada se upotrijebi u prenesenom znaËenju, moæe ozna-Ëiti ËiπÊenje (Izaija 4,4; Zaharija 13,9), ËeπÊe se odnosi na uniπtenje (vidiHoπea 6,24; 11,9.11; 1. Samuelova 30,3; Matej 7,19), kao i na razorniutjecaj nesmotrenih rijeËi (Izreke 16,27; 26,21).

Ne samo da velika vatra moæe planuti iz jedne iskre, veÊ moæeuniπtiti i opustoπiti velikom brzinom. Na isti naËin rijeËi mogu uniπtitiprijateljstvo, brak i ugled.

Grijeh se pojavio na Zemlji s naizgled bezazlenim pitanjem (vidiPostanak 3,1). I na Nebu je nastao na sliËan naËin. Lucifer “je poËeounositi sumnju u pogledu na Zakon kojim se upravljalo nebeskim an-elima” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 19). Zato ne pretjeruje-mo kada kaæemo da je jezik “zapaljen od pakla” (Jakov 3,6).

Iako je istina da su jednom izgovorene rijeËi izreËene za sva vreme-na i da ih ne moæemo u potpunosti povuÊi, trebamo uËiniti sve daumanjimo πtetu i ispravimo ono πto moæemo. Poduzimanje koraka dabismo ispravili pogreπku takoer Êe nam pomoÊi da ne ponovimo istupogreπku. Na primjer, poπto je primio otkrivenje od Boga, prorok Natanse odmah vratio k Davidu da ispravi ono πto je rekao (vidi 2. Samuelova7,1-17). Petar je gorko plakao zato πto je izdao Krista i poslije otvorenopokazao iskrenost svojeg pokajanja (Ivan 21,15-17).

Iako “jezika nitko od ljudi ne moæe konaËno ukrotiti” (Jakov 3,8),dan nam je savjet: “Jezik svoj oda zla suspreæi i usne od rijeËi prijevar-nih!” (Psalam 34,14) Samo nam Boæji Duh moæe pomoÊi da pazimo πtoÊemo izgovoriti (vidi Efeæanima 4,29-32).

ProËitajte Jakov 3,6-8. Zaπto bi nas ovi redci trebali potaknutida pazimo πto govorimo? Kako moæemo cijeniti silu koje naπe rijeËiimaju na dobro ili na zlo?

58


BLAGOSLOVI I KLETVE

ProËitajte Jakov 3,9-12. Koju istinu Jakov otkriva slikom izvo-ra, smokvinog stabla i vinove loze?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Misao da iz krπÊaninovih usta izlaze i blagoslovi i kletve je, najbla-æe reËeno, uznemirujuÊa. ©to je, na primjer, s gledanjem televizijskihemisija nemoralnog sadræaja tijekom tjedna i odlaska u crkvu u subotuda bi Ëuli Boæju rijeË? ©to je s nekim tko svjedoËi o istini i divno govorio Isusu, a poslije priËa nepristojne πale? Ovi primjeri trebaju biti uzne-mirujuÊi u duhovnom smislu zato πto su suprotni onome za πto znamoda je ispravno. Isti Ëovjek koji hvali Boga poslije priËa nemoralne πale?©to nije u redu s tim?

Jakov se koristi slikom izvora. KakvoÊa vode ovisi o izvoru, a vrstadrveta odreuje plod (usporedi Matej 7,16-18). SliËno tome, ako je BoæjarijeË usaena u nas, njezino Êe djelovanje biti jasno prepoznatljivo unaπem æivotu. Razumijevanje ove istine oslobaa nas tereta da “doka-zujemo” svoju vjeru, kao πto ni izvoru Ëiste vode ne treba neki drugidokaz osim vode koja teËe iz njega.

Mada netko moæe postaviti pitanje: “Ako se prisjetimo pada nekihposveÊenih Boæjih sljedbenika (Mojsije ubija EgipÊanina, David provodivrijeme s Bat-©ebom), zar to ne bi s pravom dovelo u pitanje njihovuvjeru?“

Boæja volja je, naravno, da ne grijeπimo (1. Ivanova 2,1). Meutim,joπ od pada Adama i Eve Bog nam je omoguÊio oprost ako sagrijeπimo,koji se temelji na vjeri u obeÊanu Ærtvu (usporedi Psalam 32,1.2). Ipakostaje Ëinjenica da grijeh donosi tugu, dok posluπnost donosi blagoslov.Mojsije je Ëetrdeset godina Ëuvao ovce da bi zaboravio sve Ëemu je biopoduËen i πto ga je navelo da izvrπi ubojstvo, a David je patio zbog smrtidjeteta koje je rodila Bat-©eba, kao i zbog podijeljenog doma koji jeprijetio njegovom kraljevstvu do kraja njegovog æivota. Nama mogu bitioproπteni grijesi kada ih uËinimo; problem je, meutim, u tome πtoËesto posljedice tih grijeha ostaju, koje ne samo da su razorne za nas,veÊ i za druge. Koliko je bolje da budemo na koljenima traæeÊi silu zapobjedu nego da moramo traæiti oprost i moliti da πteta bude πto manja.

59

PETAK 14. studenoga


ProËitajte iz knjige Ellen G. White Isusove usporedbe tekst o siligovora u poglavlju “Talenti”, str. 225—228. Svoje dojmove iznesite usvojem subotnjoπkolskom razredu.

“Kada se naemo u druπtvu onih koji se upuπtaju u nerazboriterazgovore, naπa je duænost da promijenimo predmet razgovora ako ikakomoæemo. Uz pomoÊ Boæje milosti treba neopazice ubaciti rijeË ili zapo-Ëeti temu koja Êe razgovor prebaciti na koristan kolosijek. ...

Mnogo viπe nego πto to Ëinimo, trebamo govoriti o dragocjenimpoglavljima svojeg iskustva. Trebamo govoriti o Boæjoj milosti i dobroti,o nenadmaπnim dubinama Spasiteljeve ljubavi. Naπe rijeËi trebaju bitirijeËi slavljenja i zahvaljivanja. Ako su um i srce puni Boæje ljubavi, toÊe se pokazati i u naπim razgovorima. Tada nam viπe neÊe biti teπkogovoriti o onome πto ulazi u naπ duhovni æivot. Uzviπene misli, plemeniteteænje, jasno razumijevanje istine, nesebiËne namjere, teænja za poboæ-noπÊu i svetoπÊu, sve Êe to donijeti rod u rijeËima koje otkrivaju vrstublaga koje se krije u riznici srca. Kad se Krist tako pokaæe u naπemgovoru, on Êe imati snagu da zadobije duπe za Njega.” (Ellen G. White,Isusove usporedbe, str. 227,228)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Problem s rijeËima je, za veÊinu od nas, πto ih olako izgo-varamo, Ëesto i prije nego πto razmislimo o onome πto govorimo.ObraÊajuÊi pozornost na ovu istinu, kako moæemo dobro razmislitiprije nego πto neπto izgovorimo?

2. Razmislite kakvu snagu imaju rijeËi na vas osobno. UËinitesljedeÊe: Razgovarajte s drugima πto viπe o tome πto Bog Ëini uvaπem æivotu, kako izlijeva svoje blagoslove na vas, kako vas vodiu kuπnjama itd. »inite tako makar jedan dan, a zatim se zapitajte:Kako je ovo utjecalo na moju vjeru?

3. ©to vaπe rijeËi otkrivaju drugima o tome πto se dogaa uvaπem srcu? Otkrivaju li one viπe nego πto biste æeljeli? Kad bistesnimili sve svoje izgovorene rijeËi u jednom danu, a zatim ih joπjednom presluπali, πto bi one otkrile o vama?

60



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljenana javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodimolitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæesteÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi odzajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe1900.)

61



Poniznost nebeske mudrosti“Ponizite se pred Gospodinom, i on Êe vas uzvisiti!” (Jakov

4,10)

Biblijski tekstovi: Jakov 3,13-4,10; Ponovljeni zakon 4,6; Gala-Êanima 5,17; Jeremija 3,6-10.20; Djela 19,13-16; Psalam 24,3-6.

U mnogim srednjim i velikim poduzeÊima javlja se “mentalitet up-ravljanja”, kada radnici smatraju da imaju pravo na neπto πto joπ uvijeknemaju: veÊi ugled, veÊu plaÊu, viπi poloæaj itd. Ovaj πtetan stav razvijase s vremenom, kada osoba poËne teæiti unapreenju. Njegova je odlikalaskanje onima koji donose odluke i nimalo pohvalna zapaæanja o svo-jim kolegama, a sve je proæeto duhom sebiËnog suparniπtva.

Bilo bi lijepo pomisliti da je sebiËno suparniπtvo ograniËeno nasvjetovne organizacije i da Crkva funkcionira sasvim razliËito. Naæalost,Sveto pismo pokazuje da meu vjernicima vrlo Ëesto vlada zemaljska“mudrost“.

Ovaj Êemo tjedan vidjeti πto Boæja rijeË govori o ovoj æalosnoj stvar-nosti.

62


KROTKOST I MUDROST

“Tko je meu vama mudar i pametan, neka pokaæe dobrimæivljenjem djela svoja u krotkosti i mudrosti.” (Jakov 3,13 — ©ariÊ)Krotkost i mudrost? ©to to znaËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki komentatori smatraju da se Ëitavo treÊe poglavlje Jakovljeveposlanice bavi time πto nekoga odreuje (ili iskljuËuje) da bude uËitelj.Naravno, “mudri i pametni” izgledaju kao dobri kandidati, ali podruËjedjelovanja je mnogo πire i obuhvaÊa sve vjernike. Mudrost koju Jakoviznosi ovdje i u ostatku poslanice nije prvenstveno intelektualna, kojaje bila tako cijenjena od strane starih Grka i mnogih zapadnih zemaljadanas. Mudrost se viπe ogleda u neËijem ponaπanju i naËinu æivota, naπto ukazuje grËka rijeË anastrophe, koja je prevedena kao “vladanje”(upotrijebljena je takoer u 1. Timoteju 4,12; Hebrejima 13,7; 1. Petrovoj1,15; 2,12). Naπa djela i vladanje svjedoËe o tome koliko smo mudri. Isusje takoer rekao: “Ali mudrost opravdaπe njezina djela.” (Matej 11,19)

Zanimljivo je da se samo na jednom mjestu u Starom zavjetu upo-trebljava izraz “mudar i razuman”, kada Mojsije nalaæe Izraelu da po-πtuje sve zakone koje je Bog dao: “Dræite ih i vrπite: to Êe u oËimanaroda biti vaπa mudrost i vaπa razboritost. Kad oni Ëuju za sve ovezakone, reÊi Êe: ‘Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovajveliki narod.’” (Ponovljeni zakon 4,6)

Suprotno tome, “gorki” izvor spomenut u Jakovu 3,11 stvara “gorkuzavist i sebiËnost” (redak 14) u Crkvi. Prevedena grËka rijeË eritheiaodnosi se na “iskljuËivo zanimanje za osobne probitke” (Ceslas Spicq,Theological Lexicon of the New Testament, sv. 2. str. 70). Ovo viπepodsjeÊa na Sotonin stav koji je zauzeo na Nebu nego kako bi se krπÊa-ni trebali vladati na Zemlji. Ako ne donesemo svjestan izbor da umremosebi i predamo svoju volju Gospodinu, svi se moæemo naÊi u opasnostida pokaæemo upravo takav stav na koji nas Jakov upozorava.

Razmiπljajte viπe o izrazu “krotkost i mudrost”. U kojim biprigodama upravo sada u vaπem æivotu ovakva mudrost bila kori-sna?

63


DVIJE VRSTE MUDROSTI

ProËitajte Jakov 3,15.16. Kako Jakov opisuje zemaljsku mu-drost? Kako se ova “mudrost” na uobiËajen naËin pokazuje u svije-tu, ali i u Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudrost koja je nama svojstvena “zemaljska” je, Ëak “avolska” iliπena Duha. To nas ne treba iznenaditi. Salomon je davno govorio kakoput koji se “uËini Ëovjeku prav” “na kraju vodi k smrti” (Izreke 14,12;16,25). Ova mudrost je u biti pogubna. Ako se njeguje i izraæava ljubomorai sebiËna ambicija, prirodna posljedica bit Êe svaa i razdor, sliËno pri-likama u Korintu (vidi 2. KorinÊanima 12,20, gdje je upotrijebljeno ne-koliko sliËnih rijeËi).

ProËitajte Jakov 3,17.18; Ivan 3,3-7; Koloπanima 3,1.2. ©to titekstovi govore o “nebeskoj” mudrosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Jakov nikada neposredno ne govori o Svetome Duhu, jasno jeda je prisutna ideja o novoroenju. »ini se da apostol viπe voli upotre-bljavati usporedbe o sijanju i donoπenju roda iz podruËja ratarstva,vjerojatno se oslanjajuÊi na Isusove usporedbe koje govore o “sijanju”rijeËi u ljudsko srce dok sluπaju evaneosku vijest (vidi Matej 13,3-9.18-23). Nebeska mudrost je “puna milosti”, kao i “dobrih plodova”. Kao πtovidimo, usprkos tome πto je u Jakovljevoj poslanici naglaπena posluπ-nost i dobra djela kao rod vjere, milost slavi pobjedu nad sudom (Jakov2,13). Drugim rijeËima, oni koji su istinski mudri ne samo da Êe bitikrotki i ponizni kao Isus, veÊ i miroljubivi, njeæni, milostivi, spremni daoproste, neÊe kritizirati i osuivati mane drugih.

Lako je krenuti putem ovoga svijeta, zar ne? Ispitajte se osobno:koliko zemaljska mudrost, za razliku od nebeske, utjeËe na vaπnaËin æivota?

64


UZROK SUKOBA I SVA–A

“Odakle borbe i odakle svae meu vama? Zar ne odavde: odvaπih poæuda πto se bore u vaπim udovima?” (Jakov 4,1; usporediGalaÊanima 5,17) Kakav je sukob opisan u ova dva teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uvodni redak Ëetvrtog poglavlja Jakovljeve poslanice opisuje vjer-nike podijeljene zbog unutarnjih, oπtrih sukoba. Postoji unutarnji razlogza vanjske svae u Crkvi: teænja za zadovoljstvima (hedonizam). Ovegreπne æelje, koje Pavao u prenesenom smislu naziva “tijelo”, aktivno sebore protiv naπih uzviπenih, duhovnih pobuda. KrπÊanski æivot uklju-Ëuje dugotrajnu borbu koja se, ako nije voena “mudroπÊu odozgo”(Jakov 3,17), πiri u Crkvi i stvara duhovne probleme meu vjernicima.

ProËitajte Jakov 4,2.3. Koje su posebne greπne æelje spomenutei kako one utjeËu na Crkvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi se redci neposredno odnose na Deset zapovijedi: “Æelite, i ne-mate? Tada ubijate. Strastveno æudite, i ne moæete postiÊi?” (Jakov 4,2)Ponovno spominjanje problema zavisti, æudnje i æarkih æelja (usporediJakov 3,14.16) odraæava glediπte sliËno onom koje je Isus iznio u Govo-ru na Gori prema kojem se u obzir uzimaju unutarnje pobude, a nesamo vidljiva djela. Zato, kada se spominje rijeË “ubijate” vjerojatno semisli u πirem smislu na gnjev. Meu prvim vjernicima sigurno nije biloonih koji su se meusobno ubijali. S druge strane, kao πto saznajemoiz Djela apostolskih, postojalo je vrijeme, osobito u Jeruzalemu gdje jeJakov prebivao, kada je izdaja lako mogla dovesti do uhiÊenja i ubijanjavjernika.

“Ljubav prema sebi donosi nemir. Kad budemo roeni odozgo, unama Êe poËivati isti duh koji je poËivao u Isusu, duh koji Ga je doveodotle da se ponizio kako bismo mi mogli biti spaπeni. Tada neÊemotraæiti najviπa mjesta. Mi Êemo Ëeznuti da sjedimo kraj Isusovih nogu iuËimo od Njega.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 264,265)

65


PRIJATELJSTVO SA SVIJETOM

ProËitajte Jakov 4,2-4. Zaπto Jakov svoje Ëitatelje naziva “pre-ljubniËke duπe”? Vidi Jeremija 3,6-10.20; Izaija 54,5; Jeremija2,2; Luka 16,13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ImajuÊi na umu biblijsku sliku Izraela kao Boæje zaruËnice, Jakovusporeuje to πto vjernici slijede zemaljske obiËaje i πto su pod utjeca-jem zemaljskih stavova s duhovnim preljubom. Oni zapravo biraju dru-gog gospodara i gospodina.

SljedeÊi redak, Jakov 4,5, nije lako shvatiti. Neki ga nazivaju najte-æim retkom u Novom zavjetu. Nejasnost grËkog teksta ogleda se u veÊiniprijevoda. Neki smatraju da je “duh” Sveti Duh („Duh koji u nama æivimrzi na zavist.“). Drugi smatraju da je u pitanju ljudski duh (Bog “lju-bomorno Ëezne za duhom πto ga je nastanio u nama.“). Na temeljupomnjivog prouËavanja sintakse i konteksta, redci 5.6 mogu biti prevedenina sljedeÊi naËin: “Ili mislite da Pismo govori uzalud protiv zavisti? Duhkoji je nastanio u nama Ëezne, ali On nam daje joπ veÊu milost. Zatokaæe: Bog se protivi oholima, a daruje milost poniznima.” (Jakov 4,5.6— autorov prijevod)

Kao πto je u redcima 1-4 jasno reËeno, ljudski duh (ili “srce“)proæet je æeljama koje su izopaËene grijehom, iako u poËetku same posebi nisu bile zle. Milost je jedino stvarno rjeπenje za poloæaj u kojemse nalazimo. Ponositi su, meutim, zauzeli takav stav da ne mogu lakoprimiti milost. Samo osoba koja je ponizna, krotka i svjesna svoje potrebei ovisnosti otvorena je za primanje milosti, nezasluæene naklonosti kojase daje onima koji je ni na koji naËin nisu dostojni. Ellen G. White kaæe“da je naπa velika potreba samo oslanjanje na Boæju milost” (Isusovæivot, str. 251).

Pogledajte sebe. ©to vas Ëini dostojnim spasenja? Kako vamvaπ odgovor pomaæe da shvatite veliku potrebu za miloπÊu u svojemæivotu? Kako kriæ, i samo kriæ, odgovara na tu potrebu?

66


POKORAVANJE BOGU

“Prema tome, pokorite se Bogu! Oduprite se avlu, pa Êe pobjeÊi odvas!” (Jakov 4,7) Zapazite redoslijed zapovijedi. Ako se pokuπamo odu-prijeti avlu vlastitom snagom, kakvi su nam izgledi da uspijemo? Kadasu sedmorica Æidova pokuπala istjerati zlog duha iz obuzetog ËovjekaizgovarajuÊi Isusovo i Pavlovo ime kao nekakvu Ëarobnu formulu, Ëo-vjek u kojem je bio zao duh toliko je nadvladao Æidove da su pobjegligoli i izranjeni (Djela 19,13-16). Trebamo se pokoriti Bogu i Njegovojvolji da bismo se oduprli avlu. PoduzimajuÊi upravo taj korak, mi muse odupiremo.

Nemojmo pomisliti da se prvi Ëitatelji Jakovljeve poslanice dotadanisu pokoravali Bogu. Jasno je da Jakov piπe vjernicima. Zato moædatrebamo viπe razmiπljati o svakidaπnjem pokoravanju Bogu i odupiranjuavlu kad god se pojave njegove kuπnje.

ProËitajte Jakov 4,8-10. Koje naloge Jakov daje i kako sumeusobno povezani? Kako su povezani s pokoravanjem Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima poziv na promjenu je vrhunac svega o Ëemu Jakovgovori od 3,13. U tekstu koji prouËavamo ovaj tjedan (Jakov 3,13—4,10)Jakov prvo iznosi usporedbu izmeu nebeske i avolske mudrosti, iizmeu ponositih koji uzvisuju sebe kao πto je Ëinio avao (vidi Izaija14,12-14) i poniznih koji se pokoravaju Bogu i ponizni su. Takoer jeukazao na nevjernost Savezu s Bogom (Jakov 4,4) i ponovio opomenu odvoumljenju (Jakov 4,8; usporedi 1,8). Zato poziv da se pokorimo Bogunije samo moralna opomena; to je poziv upuÊen greπnicima da se poka-ju, koji je i Isus upuÊivao (Luka 5,32).

Kako se Ëovjek treba pokajati? Jakov navodi tri koraka (temelje sena Psalmu 24,3-6): 1) pribliæite se k Bogu, i On Êe se pribliæiti k vama;2) operite ruke i oËistite svoja srca (djela kao i misli); 3) budite æalosni,plaËite i nariËite zbog svojih mana shvaÊajuÊi ponovno da je vaπa jedinapotreba Boæja milost.

“Ponizite se pred Gospodinom, i on Êe vas uzvisiti.” (Jakov4,10) ©to to znaËi? Kako se moæemo poniziti? Kako moæemo bitipokorni kao Isus?

67

PETAK 21. studenoga


“Ima mnogo onih Ëije srce pati od boli pod teretom briga jer æeledostiÊi svjetovni ideal. Oni su odabrali sluæbu njemu, prihvatili njegoveteπkoÊe, usvojili njegove obiËaje. Na taj je naËin njihov karakter naruπen,a njihov æivot malaksao. Da bi udovoljili slavoljublju i svjetovnim æelja-ma, povreuju savjest i stavljaju na sebe dodatni teret griænje savjesti.Neprestana briga iscrpljuje æivotne sile. Naπ Gospodin æeli da odbaceovaj ropski jaram. ... On im nalaæe da najprije traæe Boæje kraljevstvo iNjegovu pravdu, i obeÊava da Êe im se dodati sve πto im je potrebno zaovaj æivot.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 264)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o dvije vrste mudrosti o kojima smo razgovaraliu odsjeku od ponedjeljka i zabiljeæite svoja zapaæanja u vezi s tim.Zatim razmislite o trenutcima tijekom ovoga tjedna kada ste dono-sili vaæne odluke ili ste uËinili neπto vaæno. Koju ste vrstu mudrostiprimijenili?

2. Kao πto smo vidjeli u odsjeku od nedjelje, Bog je obeÊaoIzraelu da Êe mu se, kao rezultat njihovog vrπenja Zakona, okolninarodi diviti kao “mudrom i razumnom narodu”. Meutim, zar tonije navelo Izraelce da se osjete ponosnima? To je, naravno, suprotnonebeskoj mudrosti, koja vodi poniznosti. ©to im se dogodilo i kakomoæemo izbjeÊi njihove pogreπke? Kako je odgovarajuÊe razumi-jevanje pravog znaËenja sluæbe u Svetiπtu moglo biti njihova najboljaobrana protiv oholosti? Kako bi kriæ za nas danas trebao bitikrajnja obrana od oholosti?

3. ProËitajte ponovno citat iz knjige Ellen G. White. U kojojmjeri teæimo ovozemaljskim idealima? Jesu li ti ideali uvijek po-greπni? »esto Ëitamo o ljudima koji, gledano prema ovozemaljskimmjerilima, imaju sve, pa ipak im je æivot propao. ©to to govorikoliko je ono πto svijet nudi zapravo obmana? ©to je najvaænije,kako se moæemo oduprijeti svijetu i pomoÊi mladima, koji lakomogu biti zavedeni laænim obeÊanjima ovoga svijeta, da ne upadnuu tu zamku?

4. Razmislite joπ malo o poniznosti. Zaπto je ona toliko vaænau æivotu krπÊanina? Zaπto je oholost toliko pogubna za one kojiæele slijediti Isusa?

68



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanjemolitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemosvoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeniposlovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæanskovodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.)

69



Jedan Zakonodavac i Sudac“Samo je jedan zakonodavac i sudac: onaj koji moæe spa-

siti i uniπtiti. A tko si ti koji sudiπ bliænjega? (Jakov 4,12)

Biblijski tekstovi: Jakov 4,11-17; Djela 17,11; Hebrejima4,15.16; Luka 12,13-21; Propovjednik 2,15-19; Titu 2,14.

Naπ stav prema zakonu, bilo Boæjem ili ljudskom, utjeËe na naπodnos prema drugima, Ëak i na odnos prema Bogu. Jeste li primijetilida se ponekad bogate i poznate osobe ponaπaju kao da su iznad zako-na? »ak i oni koji donose zakone ili ih provode, traæe naËina da napiπuzakone za svoju osobnu korist. Nepoπtovanje druπtvenih zakona povlaËiza sobom nepoπtovanje drugih ljudi, zato πto zakoni odreuju kako seodnosimo jedni prema drugima.

Istodobno, oni Ëiji je stav prema zakonu krut i nepopustljiv, mogutakoer imati teπkoÊe u meuljudskim odnosima. Na viπoj razini, naπegledanje na zakon ovisi o stupnju poπtovanja koje imamo prema mudro-sti zakonodavca i praviËnosti njegovih zakona.

Pouka za ovaj tjedan poËinje osvrtom na Zakon, a potom se bavivaænim pitanjima o oholosti i samodovoljnosti, kojih moæda nismo svje-sni, ali za koje smo primili opomenu da su grijeh, krπenje Boæjeg zako-na. Ovdje, u Jakovljevoj poslanici, ukazano nam je na nov naËin na kojimoæemo promatrati grijeh.

70


OSU–IVANJE ILI PRONICAVOST?

“BraÊo, ne ocrnjujte jedan drugoga! Tko ocrnjuje svoga brata ilisudi svoga brata, ocrnjuje Zakon i sudi Zakon. A ako sudiπ Zakon,nisi vrπilac Zakona, nego njegov sudac.” (Jakov 4,11) Kako je osu-ivanje drugih isto πto i biti sudac?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PoËetni izraz u retku 11, koji je preveden kao “ocrnjivati”, moæeobuhvaÊati nekoliko grijeha kada je govor u pitanju, kao πto su kleveta-nje, laæno svjedoËenje i grube rijeËi (vidi Levitski zakonik 19,15-18). Sjedne strane izgleda da se Jakov ovdje koristi blaæim jezikom nego utreÊem poglavlju, pa ipak ocrnjivanje brata ili sestre izgleda ozbiljnije idovodi u pitanje sam Zakon. StavljajuÊi sebe na mjesto suca, mizanemarujemo vlastite slabosti (vidi Matej 7,1-3) i usredotoËujemo se napogreπke drugih, kao da smo mi na neki naËin izvan ili iznad Zakona.Takvom usmjerenju nedostaje ljubav prema bliænjima kao prema sebisamima (Levitski zakonik 19,18). U tom sluËaju mi krπimo Zakon.

Meutim, iako ne bismo trebali osuivati druge, istodobno moramoimati duhovnu pronicavost.

Navedite podruËja u kojima se u sljedeÊim tekstovima spominjeduhovna pronicavost: Djela 17,11; 1. KorinÊanima 6,1-5; 2. Korin-Êanima 13,5; Filipljanima 1,9; 1. Ivanova 4,1; GalaÊanima 6,1.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ono πto ljudi uËe i propovijedaju trebamo usporeivati s BoæjomrijeËju. Trebamo, takoer, koliko je moguÊe, ohrabriti vjernike da svojenesuglasice rijeπe meu sobom, a ne na sudu, na kojem sudac moæe ine mora biti voen Boæjom rijeËju. ©to je najvaænije, mi trebamo ispitatisebe i svoju vjeru i je li ono o Ëemu razmiπljamo uzviπeno i lijepo iliπtetno za naπe krπÊansko iskustvo.

Lako je kritizirati i osuivati druge, osobito kada Ëine ono πtonam se ne dopada. Kako moæemo znati jesmo li preπli granicuduhovne pronicavosti i zauzeli osuivaËki stav?

71


ZAKONODAVAC JE SUDAC

Sve zakone u Starom zavjetu dao je Isus. Ponekad se nazivajuMojsijevi zakoni zato πto su objavljeni preko njega (2. Ljetopisa 33,8;Nehemija 10,29), ali je Isus bio taj koji je vodio Izraelce kroz pustinjui izgovorio Deset zapovijedi na gori Sinaju (vidi 1. KorinÊanima 10,1-4).U Govoru na Gori Isus je pojasnio i proπirio Zakon. On je “RijeË” kojaje “tijelom postala” (Ivan 1,14) i Njegovom rijeËju bit Êe nam sueno(Ivan 12,48).

“Samo je jedan zakonodavac i sudac: onaj koji moæe spasiti iuniπtiti. A tko si ti koji sudiπ bliænjega?” (Jakov 4,12) ©to sljedeÊiredci govore o Isusu kao Sucu? Izaija 33,22; 11,1-5; Hebrejima4,15.16; Otkrivenje 19,11-16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samo onaj tko dobro poznaje zakon moæe ocijeniti je li zakonprekrπen ili nije. Pravnici godinama uËe prije nego πto iziu na polaganjepravosudnog ispita na kojem se vrπi provjera njihove spremnosti dazapoËnu svoj rad. Knjiæevnici u Isusovo vrijeme (od kojih su mnogi bilifarizeji) takoer su marljivo prouËavali ne samo Mojsijeve zakone, veÊi mnoge zakonske obiËaje. »injenica da se Isus nije sloæio s mnogim odovih obiËaja dovela je do ozbiljnih sukoba s vjerskim voama. Meutim,kao Onaj koji je dao te zakone, imao je i ima jedinstvenu sposobnost daobjasni njihovo znaËenje i da procijeni jesu li ili nisu prekrπeni. Kadaponovno doe, doÊi Êe sa svojom plaÊom da naplati svakome po njego-vim djelima (Otkrivenje 22,12). Uzevπi naπu ljudsku narav, æiveÊi bezgre-πnim æivotom, podnijevπi smrt umjesto nas i zahvaljujuÊi pobjedonos-nom uskrsnuÊu i pobjedi nad grijehom i smrti, Isus nas moæe spasiti odgrijeha.

“Bog je odluËio da Knez patnji u ljudskom obliku treba suditi cije-lom svijetu. On, koji je doπao iz nebeskih dvorova da spasi Ëovjeka odvjeËne smrti ... On, koji je pristao da bude izveden pred zemaljski sudi koji je pretrpio sramnu smrt na kriæu — On sam treba izreÊi presudukazne ili nagrade.” (Ellen G. White, Maran atha — Gospodin dolazi, str.339) Kao Zakonodavac i Spasitelj, Krist ima jedinstvenu moguÊnost dabude naπ Sudac.

Bilo da je u pitanju nagrada ili kazna, suoËit Êemo se sa samojednim. Koja je naπa jedina nada da Êemo primiti nagradu?

72


PLANIRANJE UNAPRIJED

ProËitajte Jakov 4,13 (usporedi Luka 12,13-21). Kako ozbiljnoplaniranje buduÊnosti moæemo uskladiti s potrebom da svaki danæivimo u oËekivanju Kristovog skorog dolaska? Kako moæemo izbje-Êi zamku da samo gradimo veÊe “æitnice”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razumno je planirati godinu ili viπe unaprijed. U poslovima se obi-Ëno prave kratkoroËni, srednjoroËni i dugoroËni planovi. Pojedinci iobitelji trebaju πtedjeti za buduÊnost i imati uπteevinu za neoËekivanetroπkove. S druge strane, vjerujemo da Êe Isus uskoro doÊi i da Êejednoga dana svu naπu ovozemaljsku imovinu progutati oganj (vidi 2.Petrova 3,10-12).

Ova dva pristupa æivotu ne moraju nuæno biti u sukobu. Netko jerekao: “Planirajte kao da Isus joπ godinama neÊe doÊi, a svakoga danaæivite kao da Êe doÊi sutra.” Mada nas dugoroËno planiranje moæe spri-jeËiti da æivimo samo za sadaπnji dan. Mnogi Isusovi sluπatelji (i ne-sumnjivo mnogi krπÊani danas) smatrali bi da je bogataπ koji je odluËiosagraditi veÊe æitnice bio uspjeπan zato πto ga je Bog blagoslovio. Me-utim, Isus nam otkriva njegove tajne misli: “Duπo, imaπ mnogo dobrau zalihi za brojne godine, poËivaj, jedi, pij, uæivaj!” (Luka 12,19) UkratkoreËeno, njegova jedina briga bila je da sabire blago za sebe.

Umjesto da pravimo previπe odreene planove, trebamo reÊi: “AkoGospodin htjedne, æivjet Êemo i Ëinit Êemo ovo ili ono.” (Jakov 4,15) ToznaËi da sve svoje planove trebamo prepustiti Bogu. Moæemo se molitina sljedeÊi naËin: “Boæe, æelim spoznati Tvoju volju. Ako nisi zadovo-ljan ovim planovima, pokaæi mi.” Ako naπi planovi nisu dobri, Bog Êenam to pokazati — dokle god smo ponizni i voljni da ih ispravimo ilipromijenimo u potpunosti.

ProËitajte ponovno Jakov 4,13. Iako je, povrπno gledano, sve uredu s onim πto je reËeno, oËito postoji problem — ne u vezi s onimπto ljudi æele uËiniti, veÊ u njihovom stavu prema tome. ©to moramouËiniti da ne zauzmemo isti stav, Ëak i nesvjesno?

73


DIM

ProËitajte tekst iz Poslanice apostola Jakova 4,14. ©to je klju-Ëno u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot je nesiguran. Svaki dah je dar. U Jakovu 4,14 upotrijebljenaje vrlo rijetka grËka rijeË (atmis) koja je prevedena kao “dim”. Poputhebrejske rijeËi hebel (“dah”, “para”, “dim”), koja se trideset osam putajavlja u Propovjedniku i Ëesto je prevedena kao “ispraznost”, ona na-glaπava prolaznost æivota. Tko nije, osobito u starijim godinama, doæiviokoliko æivot brzo prolazi? U svojoj starijoj æivotnoj dobi, poznati evan-elist Billy Graham je rekao: “Nisam znao da Êe æivot proÊi tako brzo.”

Drugim rijeËima, uvijek je prisutna neizbjeænost smrti. Samo smojedan otkucaj srca udaljeni od nje. Bilo tko od nas, u bilo kojem trenu-tku, iz razliËitih razloga, moæe umrijeti za tren. Koliko je Jakov bio upravu kada je rekao: “Ne znate πto Êe biti sutra!” (4,14) misleÊi i nasmrt.

“Ne æelim troπiti rijeËi na rasprave o kratkoÊi i nesigurnosti æivota,ali oklijevanje da se pokorimo preklinjuÊem glasu Boæjeg Svetoga Duha— i naπe ostajanje u grijehu — strahovito su nedovoljno shvaÊenaopasnost, jer oklijevanje upravo to znaËi.” (Ellen G. White, Put Kristu,36. izd., str. 32)

Dodajmo joπ da je æivot ne samo kratak, veÊ moæe biti i promaπen.ProËitajte Propovjednik 2,15-19; 4,4; 5,10; 9,11.12. Kako ove

Salomonove poruke nadopunjuju ono πto je rekao Jakov?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svjedoci smo mnogih nepravdi i nepoπtenja. Ne Ëudi πto svi Ëezne-mo za obeÊanjem o vjeËnom æivotu koji nam je omoguÊen u Isusu. Beztoga mi smo samo dim koji Êe nestati i zauvijek biti zaboravljen.

U kojoj vas mjeri ovaj svijet dræi u πaci? Kako uvijek moæeteimati na umu koliko je sve prolazno?

74


ZNATI I »INITI ©TO JE DOBRO

ProËitajte Jakov 4,15-17 u okviru prethodnih redaka. ©to jekljuËno u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov ovdje govori o samodovoljnosti. On taj stav naziva oholoπÊu,a izgovorene rijeËi “razbacivanjem”, za koje kaæe da su “zlo”. To namgovori koliko je vaæno da krπÊanin zauzme ispravan stav.

ProËitajte redak 17. Biblija odreuje grijeh na dva naËina: 1) Ëinje-nje onoga πto je pogreπno; 2) neËinjenje onoga πto je ispravno. Prvuodrednicu dao je apostol Ivan: “Grijeh je krπenje Zakona.” (1. Ivanova3,4) Meutim, grËka rijeË anomia odnosi se na odreeno krπenje Zako-na, a ne na sveopÊe bezakonje (vidi upotrebu ove rijeËi u Rimljanima4,7; Titu 2,14; Hebrejima 10,17). Drugu odrednicu daje Jakov u 4,17:“Tko dakle moæe dobro Ëiniti, a ne Ëini, poËinja grijeh.” Zato moramoiÊi dalje od pukog odolijevanja kuπnji da ne uËinimo neπto pogreπno.Pozvani smo da budemo “djeca svjetla” (Efeæanima 5,8) i da naπe “svje-tlo tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Ocanebeskog” (Matej 5,16).

Naravno, lako se moæemo obeshrabriti. Tko Ëini neprestano samodobro u jednom danu? Meutim, nije u tome bit. »ak ni Isusov æivot nijebio ispunjen neprestanom aktivnoπÊu. Bilo je trenutaka kada se povla-Ëio na molitvu ili jednostavno da se odmori (Luka 5,16; Marko 6,31). ©toje najvaænije, On je traæio Boæju volju u svemu πto je Ëinio (Ivan 5,30).Isus je Ëak usporedio izvrπavanje Boæje volje s hranom. “Moja se hranasastoji u tom da vrπim volju onoga koji me poslao i dovrπim njegovodjelo.” (Ivan 4,34) Kao πto postoji granica koliko moæemo pojesti zajedan obrok, tako postoji granica i koliko moæemo uËiniti. Zato Isusnastavlja i kaæe da jedan sije dok drugi æanje, ali se obojica “radujuzajedno” (redci 36-38). Dok radimo za Gospodina, bit Êemo potaknuti daËinimo viπe, molit Êemo se za veÊu spremnost da budemo upotrijebljenina svaki moguÊi naËin.

Kako molitva pomaæe da umremo sebi i tako ostanemo predaniBoæjoj volji? Kakve god planove imate, kako ih moæete predatiGospodinu?

75

PETAK 28. studenoga


»itajte o vrijednosti vremena u knjizi Ellen G. White Isusove us-poredbe u poglavlju “Talenti”, str. 218—234. Svoje dojmove iznesite usvojem subotnjoπkolskom razredu.

“Neka nitko meu vama viπe ne govori protiv istine objavljujuÊi daje taj duh (zapaæanje zlih pobuda drugih) nuæna posljedica vjernogpostupanja prema onima koji grijeπe i stajanje u obranu istine. Takvumudrost imaju mnogi, ali je ona laæna i πtetna. Ona ne dolazi odozgo,veÊ je plod nepreporoenog srca. Njezin je zaËetnik Sotona osobno.Neka nitko tko optuæuje druge ne pripisuje sebi da ima oπtrinu zapaæa-nja jer ËineÊi tako, Sotonine osobine odijeva odjeÊom pravednosti.” (El-len G. White, The SDA Bible Commentary, sv. 7. str. 936,937)

“Onaj tko Ëini zlo, najbræe Êe osumnjiËiti druge za zlo. OsuujuÊidrugoga, pokuπava skriti ili opravdati zloÊu u vlastitom srcu. Ljudi supreko grijeha spoznali zlo. »im su zgrijeπili, prvi ljudi su poËeli optuæi-vati jedno drugo. To Êe ljudska narav Ëiniti uvijek kad njome ne upravljaKristova milost.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 107,108)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pogledajte joπ jednom citat iz knjige Ellen G. White. Kako semoæemo saËuvati da ne Ëinimo to isto: da ne osuujemo i optuæuje-mo druge da bismo se osjeÊali bolje i prikrili vlastite mane?

2. Razmislite o Ëinjenici koliko æivot brzo prolazi. ©to to govo-ri o vaænosti æivotnih vrijednosti? Iako prema teoriji relativnostivremenski intervali izmeu bilo koja dva dogaaja ovise o brzinikretanja promatraËa, jedno je sigurno: koliko god brzo ili sporovrijeme prolazi, kada jedan trenutak proe, proπao je zauvijek.Kako ova otreænjujuÊa misao utjeËe na naπu upotrebu vremena?

3. Kako se trebamo ophoditi prema onima na Ëije grijehe trebaukazati, a da ipak ne upadnemo u zamku na koju nas Jakov opo-minje?

76



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upo-zorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊgorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku dakaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31)Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati uborbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

77


POUKA 10 29. studenoga—6. prosinca 2014.

PlaËite i ridajte!“Jer gdje ti je blago, tu Êe ti biti i srce.” (Matej 6,21)

Biblijski tekstovi: Jakov 5,1-6; Psalam 73,3-19; 1. Samuelova25,2-11; Levitski zakonik 19,13; Luka 16,19-31; Matej 5,39.

Svjetska popularnost televizijske emisije “Tko æeli biti milijunaπ?”pokazuje kako mnogi ljudi maπtaju o tome da postanu bogati i kako senadaju da Êe im se to moæda jednog dana i dogoditi.

Meutim, bogatstvo ne pruæa sve ono πto mnogi misle. Istraæivanjapokazuju da se u pravilu s veÊim prihodima koji omoguÊavaju ljudimada udobnije æive, ne moæe kupiti viπe sreÊe. Meuljudski odnosi, zado-voljstvo koje pruæa posao i svrsishodan æivot obiËno viπe doprinosesreÊi nego bogatstvo. Ono najznaËajnije, kao πto su ljubazne rijeËi, os-mijeh, paæljivo sluπanje, jednostavna ljubaznost, prihvaÊanje, poπtova-nje, suosjeÊanje i iskreno prijateljstvo su besplatni.

Joπ su dragocjeniji darovi koje Bog daje: vjera, nada, mudrost, strp-ljenje, ljubav, sreÊa i mnogi drugi blagoslovi koje primamo zahvaljujuÊiprisutnosti Boæjeg Duha u naπem æivotu. Iako bi se mnogi krπÊani sloæilis ovim, ironiËno je to πto njihov svakidaπnji æivot pokazuje da njimavlada sebiËnost. Kao πto Êemo vidjeti ovaj tjedan, pohlepa je velika zabludakoja donosi straπne posljedice.

78


PRAVDA ∆E BITI IZVR©ENA!

Peto poglavlje Jakovljeve poslanice poËinje snaænim rijeËima: “Pazitesad, bogataπi! Udarite u plaË i jaukanje nad nevoljama koje Êe vas za-desiti!” (Jakov 5,1) Nema sumnje da su ove rijeËi privukle pozornostJakovljevih Ëitatelja.

U 1,10.11 Jakov je podsjetio bogate na prolaznost bogatstva. Ovdje,u petom poglavlju, on govori onima koji ga se tvrdoglavo dræe da “plaËui jauËu”. Izgleda kao da se njihov predstojeÊi sud veÊ sada izlijeva. Æiviopis se nastavlja u tekstu za ovaj tjedan, podsjeÊajuÊi nas na boæanskukaznu koja Êe se izliti zbog zlih djela karakteristiËnih za vrijeme upravopred Kristov dolazak (vidi Luka 17,27-29; 2. Timoteju 3,1.2, Otkrivenje18,3.7). SliËan stav proæima Boæju crkvu posljednjeg vremena (Otkrive-nje 3,17). Zanimljivo je da grËka rijeË prevedena kao “nevolje” u Jakovu5,1 potjeËe od istog korijena koji se koristi za opis Laodiceje kao “nesre-tne” u Otkrivenju 3,17.

Na svijetu ima mnogo nepravde, posebno na materijalnom pod-ruËju. Ponekad je teπko shvatiti zaπto se neki ljudi bogate iskori-πtavajuÊi siromaπne, ili, πto je joπ gore, zaπto prolaze nekaænjeno!ProËitajte Psalam 73,3-19. Kakvu nadu nalazimo u ovim redcimau vezi s ovim problemom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U knjigama starozavjetnih proroka nailazimo na zanimanje za prav-du i obeÊanje da Êe Bog djelovati i sve staviti na pravo mjesto. Meutim,ovaj postojani i mirni osjeÊaj nade kao da ne olakπava teπko i sloæenovrijeme Ëekanja da se Bog umijeπa. Na primjer, piπuÊi o svojevremenomraπirenom otpadniπtvu meu Boæjim narodom, kada je Babilon, punoholosti, slavio svoju silu i napredak, prorok Habakuk obasuo je Bogaoπtrim pitanjima (vidi Habakuk 1,2-4.13.14). Boæji kratak odgovor Ha-bakuku glasio je neka i dalje ima povjerenje u Njega i neka joπ malopriËeka (Habakuk 2,2-4). I prorok je uËinio upravo tako (vidi Habakuk3,17.18).

Koje su nepravde u vama pobudile gnjev? Iako, naravno, trebamouËiniti sve πto moæemo da ublaæimo nepravdu, kako moæemo naÊiodmor u obeÊanju da Êe, kada sve bude gotovo, Boæja pravda bitiizvrπena?

79

PONEDJELJAK 1. prosinca

KADA BOGATSTVO POSTANE BEZVRIJEDNO

ProËitajte Jakov 5,2.3. Koju opomenu Jakov ovdje upuÊuje?Mada su njegove rijeËi priliËno snaæne, o kakvom bogatstvu onovdje govori? Koja je osnovna poruka?

..................................................................................................................................

Istrunulo bogatstvo, odjeÊa koju su moljci pojeli i zahralo zlato,slike su koje trebamo trijezno razmotriti dok naπ planet sve bræe i bræeushiÊeno juri prema propasti. Prilike u svjetskom gospodarstvu kao dase uvijek kreÊu iz jedne u drugu krizu; Ëak i kada dou “dobra” vremena,kratko traju i uvijek su praÊena pogorπanjem prilika. Prividna gospodar-ska stabilnost i smirenost koju globalno træiπte moæe ponuditi prolaznaje i laæna. Nezadovoljstvo i nestabilnost rastu kako se razlike izmeubogatih i siromaπnih poveÊavaju. Takve su prilike vladale kada je Jakovnapisao da su siromaπni sve beznadniji, a bogati sve nesnoπljiviji premapoloæaju siromaπnih.

Razmotrite iskustva sljedeÊih pojedinaca i opiπite kakav je utje-caj bogatstvo (ili njegov nedostatak) imalo na njih:

1. Nabal (1. Samuelova 25,2-11)

..................................................................................................................................

2. Ezekiel (2. o kraljevima 20,12-19)

..................................................................................................................................

3. Petar (Djela 3,1-10)

..................................................................................................................................

Prije ili poslije ovozemaljsko bogatstvo gubi svoj sjaj. Zapaæamonjegova ograniËenja i njegovu mraËnu stranu. Novac ima svoju vrijed-nost, ali problem je kada ga ljudi upotrijebe u pogreπne svrhe.

Jakov kaæe da Êe novac biti “svjedoËanstvo protiv” onih koji gazloupotrijebe (Jakov 5,3). Iako on ovu opomenu upuÊuje u okviru po-sljednjeg vremena, vaæno je kako upotrebljavamo svoj novac. Slika og-nja koji guta tijelo ima za cilj da nas probudi, da postanemo svjesniozbiljnosti odluka koje donosimo u vezi s troπenjem novca. Sabiremo liblago koje Êe na kraju biti spaljeno, ili stjeËemo blago za svu vjeËnost(vidi Luka 12,33.34)?

Razmislite o svojem stavu prema novcu i kako on utjeËe navaπe meuljudske odnose. ©to vam to govori o tome kako ga koristite?

80

UTORAK 2. prosinca

VIKA SIROMA©NIH

»itajuÊi Jakovljevu poslanicu moæemo primijetiti da je spomenutonekoliko razliËitih skupina bogatih ljudi ukljuËujuÊi bogate trgovce kojiÊe iπËeznuti sa svojim pothvatima (Jakov 1,11), poslovne ljudi koji pod-nose tuæbe da bi zaπtitili svoja ulaganja (Jakov 2,6) i zemljoposjednikekoji su prisvojili plaÊe svojih radnika (Jakov 5,4). U ovim redcima bogatisu opisani na negativan naËin na osnovi njihovog ponaπanja iz proπlo-sti, sadaπnjeg stava i buduÊe kazne. Ovi ljudi su “skupljali blago” (Jakov5,3) na raËun siromaπnih.

“Evo, viËe plaÊa æetelaca vaπih njiva koju ste im uskratili, ivika tih æetelaca doπla je u uπi Gospodinu nad vojskama.” (Jakov5,4) Usporedite sa sljedeÊim tekstovima: Levitski zakonik 19,13;Ponovljeni zakon 24,14.15; Jeremija 22,13. Koje vaæno naËelo uo-Ëavamo ne samo u ovim dogaajima, veÊ opÊenito u naËinu kako seophodimo prema drugima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U biblijsko vrijeme u Izraelu bi veÊina radnika odmah po dobivanjuplaÊe kupila hranu da prehrani obitelj. Zadræavanje plaÊe Ëesto je zna-Ëilo da Êe njihove obitelji gladovati. Zato se Jakov ovdje bavi ovim ozbilj-nim pitanjem.

Ne Ëudi zato πto Jakov tako snaæno govori protiv onih koji neplaÊaju svoje radnike na vrijeme. Ruæno je prevariti nekoga iz bilo kojegrazloga, ali kada bogati gomilaju svoje bogatstvo otkidajuÊi od siromaπ-nih, to je grijeh ne samo prema siromaπnima, veÊ i prema Nebu. Taj Êeproblem, kako piπe Jakov, biti rijeπen u odreeno vrijeme!

“Bogatstvo donosi sa sobom velike odgovornosti. Oni koji ga stjeËunepravednim djelima, varanjem u trgovini, tlaËenjem udovica i siroËadiili gomilanjem novca ne obaziruÊi se na potrebe siromaπnih, primit Êekaznu o kojoj govori nadahnuti apostol: ‘Pazite sad, bogataπi! Udarite uplaË i jaukanje nad nevoljama koje Êe vas zadesiti.’” (Ellen G. White,Testimonies for the Church, sv. 2. str. 682)

Kako se ophodite prema drugima kada je novac u pitanju? ©tovaπi postupci govore o vaπem krπÊanstvu i koliko odraæavate Kri-stov karakter?

81

SRIJEDA 3. prosinca

UHRANJENI I SRETNI (ZASAD)

“Æivjeli ste na zemlji raskoπno i razvratno. Utovili ste svojasrca na dan klanja.” (Jakov 5,5; usporedi Ezekiel 16,49; Amos 4,1)Kako ovi tekstovi ukazuju na prekomjerno ugaanje sebi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U starom svijetu prevladavalo je miπljenje da postoji odreena uku-pna koliËina bogatstva, πto je znaËilo da ako se bogatstvo nekih ljudipoveÊava, bogatstvo drugih mora se smanjivati. Drugim rijeËima, bogatise mogu bogatiti samo ako siromaπne uËine joπ siromaπnijim. “Stjeca-nje” bogatstva bez utjecaja na bogatstvo drugih ideja je suvremenogdoba. Neki Ëak tvrde da bogati, kada postaju bogatiji, mogu pomoÊisiromaπnima da i oni neπto steknu. S druge strane, razmatrajuÊi nad-metanje meu razvijenim zemljama i zemljama u razvoju oko sve osku-dnijih prirodnih izvora, ograniËenja pri stvaranju bogatstva mogu posta-ti izraæenija. Tako je pitanje nejednakosti u vezi s bogatstvom i danasvrlo aktualno.

Jedna od najpoznatijih priËa u kojoj se Isus bavi nejednakoπÊu jestusporedba o bogataπu i Lazaru (vidi Luka 16,19-31). U Isusovo vrijemeveÊina ljudi bila je sretna kada je imala dvije haljine, a ne samo jednu,i πto se jednom godiπnje moæe proveseliti. Nasuprot njima, bogataπ izpriËe “oblaËio se u grimiz i skupocjeni lan” (najskupocjeniju odjeÊu), “aiz dana se u dan sjajno gostio” (redak 19). Siromaπni Lazar leæao je predbogataπevim vratima moleÊi ga da mu baci nekoliko mrva sa svojegstola.

Suprotno opÊem miπljenju, ova usporedba govori o ovom æivotu, ane æivotu nakon smrti. Na grËkom jeziku uopÊe nisu spomenute rijeËi“raj” i “pakao”. I bogataπ i Lazar nalaze se na istom mjestu (redak 23)— u grobu (had). Ponor koji ih dijeli znaËi da je vjeËna sudbina onogatko umre nepromjenjiva. Zato je vrlo vaæno kako se ophodimo premaljudima u ovom æivotu. Ne postoji buduÊi æivot u kojem moæemo nado-knaditi ono πto smo propustili u ovom: “Jer tko ne ljubi svoga bratakoga vidi, ne moæe ljutiti Boga koga ne vidi.” (1. Ivanova 4,20)

82

»ETVRTAK 4. prosinca

OKRIVLJAVNJE ÆRTVE

Kada neko sagrijeπi, prirodno pokuπava izbjeÊi odgovornost. LjudiËesto prebacuju odgovornost na nekoga drugog, Ëak i osobu kojoj jeuËinjeno naæao. Ubojice traæe izgovor navodeÊi da su to uËinili u samo-obrani ili svaljuju krivnju na svoj odgoj. Oni koji seksualno zlostavljajunekoga, optuæuju ærtvu da ga je na to navela. BraËni drugovi koji serazvode obiËno okrivljavaju jedan drugoga zbog propalog braka. Oni kojisu krivi za ubojstvo muËenika krπÊanske vjere, okrivljavaju muËenikeoptuæujuÊi ih za krivovjerje. Isus je upozorio svoje uËenike sljedeÊimrijeËima: “DoÊi Êe Ëas kada Êe svaki koji vas ubije misliti da Bogusluæi.” (Ivan 16,2) Vjerujemo da je i Jakov bio ubijen zbog svoje vjere.

U svjetlu ovih rijeËi, Jakov 5,6 ima joπ veÊu teæinu:“Osudili ste, ubili ste pravednika i on vam se ne moæe suprot-

stavljati.” Koliko ste puta optuæili druge da biste poslije shvatili daste zapravo vi bili ti koji ste pogrijeπili? Posebno razmislite oposljednjem izrazu u ovom retku. ZnaËi li to da trebamo dopustitiljudima da gaze po nama? S druge strane, koliko ste svaa imalido kojih nikada ne bi doπlo da se niste usprotivili? ©to je Isusmislio pod “okretanjem drugog obraza” (Matej 5,39)? ©to to znaËiu praktiËnom smislu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli, Jakov je dosta govorio o bogatima i siromaπni-ma. Meutim, trebamo imati na umu da Jakov nikada ne osuuje bogatesamo zato πto su bogati. Bogu su vaæni njihovi stavovi i postupci. Istotako, nitko neÊe omiljeti Bogu samo zato πto je siromaπan. “Siromaπniduhom” i “bogati vjerom” bit Êe “baπtinici kraljevstva” (Matej 5,3; Jakov2,5). Ove unutarnje osobine ne moraju imati nikakve veze sa stvarnimgospodarskim prilikama. Ali, s druge strane, i mogu. Oni koji kaæu:“Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo” (Otkrivenje 3,17), moæda imajuveÊe duhovne potrebe nego πto misle. Bog je upozorio Izrael da budebudan da ne bi, kada ue u ObeÊanu Zemlju i poËne napredovati, za-boravio da sve dobro u kojem uæiva dolazi od Njega, ukljuËujuÊi i “sna-gu da stjeËeπ blago” (Ponovljeni zakon 8,11-18).

83

PETAK 5. prosinca

ZA DALJNJE POROU»AVANJE

“Novac ima veliku vrijednost jer moæe uËiniti mnogo dobra. U ruka-ma Boæje djece on postaje hrana gladnima, voda æednima, odjeÊa neo-djevenima. On je obrana potlaËenima, sredstvo za pomoÊ bolesnima.Meutim, novac sam po sebi nema viπe vrijednosti od pijeska ako se neupotrijebi za podmirivanje æivotnih potreba, za pomaganje bliænjima i zaunapreenje Kristovog djela.

Nagomilano bogatstvo nije samo nekorisno, veÊ je pravo proklet-stvo. U ovom æivotu ono postaje zamka duπi jer odvraÊa od ljubaviprema nebeskom blagu. ...

Onaj koji shvaÊa da je njegov novac talent koji je dobio od Boga,upotrebljavat Êe ga πtedljivo; razumjet Êe da mu je duænost πtedjeti dabi mogao dati.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 238,239)

PITANJA ZA RAZMI©LJANJE

1. Razmislite o sljedeÊim izjavama: “Bogataπ vlada nad siro-masima, a duænik je sluga vjerovniku.” (Izreke 22,7) “Mnoge suobitelji siromaπne samo zbog toga πto potroπe svoj novac Ëim gadobiju. ... Kada netko upadne u dug, on je upao u sotonsku mreæukoju Sotona postavlja duπama.” (Ellen G. White, Temelji sretnogdoma, str. 362) Je li pomaganje ljudima da iziu iz duga ili da neupadnu u dug dio navjeπÊivanja “Radosne vijesti siromasima” (Luka4,18)? Zaπto jest, ili zaπto nije?

2. Kako moæemo znati sluæi li novac nama ili mi njemu? VidiLuka 16,10-13.

3. Gospodarska nejednakost vlada svuda. Neki ljudi imaju dvi-je, tri, Ëak Ëetiri luksuzne kuÊe, dok su drugi sretni ako si odnekoliko dasaka naprave zaklon. ©to je s onima koji su gojazni zatoπto se obilno hrane, dok djeca πirom svijeta odlaze na spavanjegladna? Neki tvrde da uzimanjem od bogatih moæemo viπe datisiromaπnima. Drugi smatraju da bogati mogu pomoÊi ljudima daiziu iz siromaπtva ako steknu joπ veÊe bogatstvo. Kako mi, kaokrπÊani, ublaæavamo problem izraæenog siromaπtva? ©to bismotrebali Ëiniti da bismo pomogli, a πto ne?

84



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kadtraæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobitii dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isusumro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom snebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’sInstructor, 7. srpnja 1892.)

85


POUKA 11 6.—13. prosinca 2014.

Priprema za æetvu“Strpite se i vi i uËvrstite svoja srca, jer je blizu dolazak

Gospodnji!” (Jakov 5,8)

Biblijski tekstovi: Jakov 5,7-12; Rimljanima 13,11; 1. Korin-Êanima 3,13; Luka 7,39-50; Koloπanima 4,6.

U grËko-rimsko doba (kao i danas ponegdje), uæurbane aktivnostiprethodile su dolasku neke vaæne osobe. Ulice bi bile oËiπÊene, posaenocvijeÊe i poduzete sve mjere da se sprijeËe neredi. Bili su ulagani svinapori da to mjesto izgleda savrπeno kada uglednik stigne.

GrËka rijeË parusija, koja se u Novom zavjetu koristi za Kristovdolazak, kao i u Jakovljevoj poslanici 5,7.8, oznaËavala je dolazak kraljaili velikodostojnika. Ako su takve pripreme prethodile dolasku zemalj-skih vladara, zar ne bismo i mi trebali uloæiti sve napore da pripremimosvoje srce za dolazak naπega Gospodina i Spasitelja?

Meutim, kako da izvrπimo te pripreme kada ne znamo niπta “πtose tiËe onog dana i Ëasa” (Matej 24,36)? ©to znaËi “strpjeti se” i “uËvrstiti”svoje srce? Kako je to povezano s pojmom “rane i kasne kiπe” (Jakov5,7)? Iako se tekst za ovaj tjedan odnosi na posljednje vrijeme, osnovnaporuka odnosi se na vjernike svih vremena. Tijekom povijesti, Ëak i unaπem æivotu danas, suoËavamo se s kuπnjama i patnjama zbog kojihtrebamo Ëvrsto stajati u vjeri, kao πto su to Ëinili proroci iz proπlihvremena.

86

NEDJELJA 7. prosinca

»EKANJE NA “KI©U”

Ratari neposredno ovise o vremenskim prilikama. Ako je godinasuπna ili previπe kiπovita, ako je previπe hladno ili toplo, to Êe se odrazitina njihove usjeve. U zemljama u kojima nema mnogo padalina, kao naprimjer u Izraelu, nesigurnost je joπ veÊa i obilna kiπa u pravo vrijemeima joπ veÊe znaËenje. Bilo da se usjevi uzgajaju na malim obiteljskimgospodarstvima ili velikim imanjima, usjevi i svi proizvodi koji se odnjih dobivaju neposredno ovise o kiπi.

Rana kiπa, koja obiËno pada u listopadu ili studenom, natapa ze-mlju i priprema je za sjetvu i klijanje. Kasna kiπa, u oæujku ili travnju,pomaæe usjevima da sazru za æetvu.

ProËitajte Jakov 5,7. (usporedi Ponovljeni zakon 11,14; Jere-mija 5,24; 14,22; Joel 2,23). ©to ovi starozavjetni tekstovi govoreo kiπi? ©to mislite zaπto Jakov povezuje sliku kiπe s Gospodnjimdolaskom? Vidi Hoπea 6,1-3; Joel 2,28.29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Slikom rane i kasne kiπe, koja u istoËnim zemljama pada u vrije-me sjetve i æetve, hebrejski su proroci prorekli izlijevanje duhovne mi-losti u posebnoj mjeri na Boæju crkvu. Izlijevanje Svetoga Duha naapostole bilo je poËetak te rane kiπe, a rezultati su bili slavni. ... Ali prisvrπetku zemaljske æetve obeÊano je posebno izlijevanje duhovne milo-sti da pripravi Crkvu za dolazak Sina »ovjeËjega. Ovo izlijevanje SvetogaDuha usporeeno je s kasnom kiπom i krπÊani trebaju moliti Gospodaraæetve za ovu dodatnu silu ‘u vrijeme kasnoga daæda’.” (Ellen G. White,Naπ briæni Otac, str. 235)

Isus za “æetvu” kaæe da je “svrπetak svijeta” (Matej 13,39). U Marku4,26-29 pojavljuje se sliËna slika koja je prikazana u Jakovljevoj posla-nici 5,7. Ratar Ëeka da pπenica sazri: “Zemlja sama od sebe donosi rod,najprije stabljiku, zatim klas — potom pun klas zrna. A kad plod dopu-sti, odmah ‘primiËe srp, jer je vrijeme æetve’.” (redci 28.29) Samo uvrijeme æetve moguÊe je razlikovati pπenicu od kukolja (Matej 13,28-30;usporedi Malahija 3,17.18).

©to Ëinjenica da samo u vrijeme æetve moæemo razlikovati pπe-nicu od kukolja govori o tome koliko sada, prije æetve, moramoæivjeti vjerom?

87


KOLIKO JE GOSPODNJI DOLAZAK BLIZU?

Apostol Jakov u 5,8 kaæe da je Kristov dolazak “blizu”. Meutim,kako nakon skoro dvije tisuÊe godina trebamo razumjeti ovo obeÊanje?

Isus je u usporedbama opisao kraljevstvo koje Êe doÊi (Matej 4,17;10,7; 24,33), prikazujuÊi nepoznate nebeske pojmove razumljivim izra-zima. Pozorno prouËavanje ovih usporedbi otkriva da kraljevstvo imadva aspekta: sadaπnju, duhovnu stvarnost i veliËanstvenu stvarnost kojaÊe doÊi. Svi apostoli usmjerili su svoju nadu u skori Isusov dolazak(Rimljanima 13,11, Hebrejima 10,25; Jakov 5,9), ali nikada nisu ustano-vili kada Êe se to dogoditi. Poput nas, i oni su æeljeli znati kada Êe tobiti, ali Isus im je objasnio kako nije dobro za njih da znaju toËnovrijeme (Djela 1,6.7). Koliko bi bili gorljivi u πirenju Evanelja da suznali da se djelo neÊe privesti kraju ni nakon skoro dvije tisuÊe godina?

©to je Jakov mislio kada je rekao: “UËvrstite svoja srca” (Jakov5,8)? ©to mislite zaπto je oËekivani rod nazvan “plemenitim” (vidi1. Solunjanima 3,13; 2. Solunjanima 3,3, 1. Petrova 1,19; 1. Korin-Êanima 3,12)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË utvrditi (sterizo) znaËi “uËvrstiti” ili “ojaËati”. Naπe srce trebase tako sjediniti s Gospodinom da ga niπta ne moæe pomaknuti usprkossvemu πto navaljuje na njega. Tome moæe doprinijeti utvrivanje u istini(2. Petrova 1,12), odolijevanje kuπnjama i podnoπenje nevolja i patnjizbog svoje vjere (Djela 14,22).

Duhovni rast je proces koji nije uvijek lak, ali donosi “plemenitirod”. Vjernici, otkupljeni “skupocjenom (timios) krvi Krista” (1. Petrova1,19), od neprocjenjive su vrijednosti nebeskom “Rataru”. RijeË timiostakoer znaËi “drago kamenje” koje prikazuje vjernike koji su “izgrae-ni” na Kristu, “zaglavnom kamenu” Boæjeg duhovnog hrama, Crkve (1.KorinÊanima 3,11.12). Pavao, s druge strane, usporeuje kolebljive vjer-nike s drvetom, sijenom i slamom koja neÊe dugo trajati i na kraju Êeizgorjeti u ognju kada Krist doe (1. KorinÊanima 3,12-15). Zato sestalno trebamo pitati jesu li naπe snage doista usmjerene na ono πtonajviπe cijenimo, na onoga tko nam je najdragocjeniji!

“SvaËije Êe djelo iziÊi na vidjelo. To Êe pokazati onaj Dan, jerÊe se oËitovati vatrom, a ta Êe vatra otkriti kakvo je Ëije djelo.” (1.KorinÊanima 3,13) Promatrajte svoj æivot i utvrdite kakav je!

88

UTORAK 9. prosinca

MRMLJANJE, UZDISANJE I RAST

Kada Êe Krist ponovno doÊi? Zaπto smo joπ uvijek ovdje? Nije niËudo πto sada, u dvadeset prvom stoljeÊu, ima ljudi koji izraæavaju sum-nju i nevjerovanje. U povijesti Crkve to nije niπta novo. NajveÊa prijetnjaIzraelu tijekom njegove povijesti nije dolazila od njegovih neprijatelja,veÊ iz vlastitih redova, i iz njihovih srca. Kako se Gospodnji dolazakpribliæava, “imamo daleko viπe razloga da se bojimo onih u Crkvi negoonih izvan Crkve. ... Popuπtanje nevjerovanju, sumnja, πirenje tame, sveto priziva prisutnost zlih anela i poveÊava uspjeπnost sotonskih zam-ki.” (Ellen G. White, Last Day Events, str. 126)

Zato nas apostol Jakov u 5,9 opominje: “Ne uzdiπite mrmlja-juÊi, braÊo, jedan protiv drugoga, da ne budete osueni! Pazite!Sudac stoji pred vratima!” Jeste li nekada mrmljali na druge, mo-æda Ëak i na Crkvu (katkada s opravdanim razlogom)? Postavlja sepitanje kako ste iziπli na kraj s njima? S krotkoπÊu, poniznoπÊu iopraπtanjem, kao πto je i Bog vama oprostio (vidi Luka 7,39-50) iliprema mjerilima ovoga svijeta? Budite iskreni prema sebi!

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na osnovi onoga πto smo prethodno proËitali u ovoj poslanici, iz-gleda da su meu vjernicima postojali ozbiljni izazovi, kao πto su pri-stranost prema nekome (Jakov 2,1.9), zla nagaanja (2,4), ogovaranje(3,10; 4,11), zavist (3,14), svae (4,1) i svjetovnost (4,4.13.14). Jakov nasdosljedno upuÊuje na duboka rjeπenja ovih problema: vjeru (Jakov 1,3.6),“usaenu RijeË” (1,21), gledanje na “Zakon slobode” (1,25; 2,12),odluËnost i boæansku mudrost (3,13.17), milost (4,6), Ëiste ruke i Ëistosrce (4,8). Takoer smatra da Boæje unutarnje djelovanje mora biti po-kazano u svakidaπnjem æivotu (2,14-26), ukljuËujuÊi posjeÊivanje æalo-snih i zaboravljenih (1,27); iskazivanje milosra (2,13) i izgradnju mira,a ne πirenje razdora (3,18).

Odgovorni smo Bogu; izvjeπtaj moramo dati Gospodinu i Sucu kojiÊe svakome dati po njegovim djelima.

Dok Ëekamo na Gospodnji povratak, na koje pozitivne naËinemoæete ohrabriti i uzdiÊi druge? Zaπto je vaæno da to Ëinite?

89

SRIJEDA 10. prosinca

UZORI STRPLJIVOG PODNO©ENJA

ProËitajte Jakov 5,10.11. ©to je zajedniËko Jobu i prorocima?Zaπto su ovi primjeri istaknuti? Koje osobne pouke moæemo izvuÊiiz ovih izvjeπtaja kada se naemo u kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelski proroci bili su vjerni u propovijedanju Gospodnje rijeËi nemijenjajuÊi je i ne dovodeÊi je u pitanje. U Poslanici Hebrejima, veliËaju-Êi vjernost proroka, iznosi se jasna slika: oni “zatvoriπe usta lavovima(Daniel), ugasiπe silu ognjenu (©adrak, Meπak i Abed Nego), utekoπe odoπtrica maËa (Ilija i Elizej), podnesoπe ... tamnice (Jeremija i Mihej),kamenjem pobijeni biπe (Zaharija, Jojadin sin), pretrveni biπe (prepiljeni— Izaija), od maËa pomrijeπe (vidi 1. o kraljevima 19,10)” (Hebrejima11,33-37). Naravno, poznate su i Jobove patnje, kao i trpljenje koje jepokazao usprkos æeninom ismijavanju i prigovorima onih koji su mudoπli izraziti svoje suosjeÊanje. ©to izdvaja ove junake vjere i mnogedruge od uobiËajenih i prosjeËnih Boæjih sljedbenika? Jakov spominjenekoliko osobina: strpljenje, ustrajnost i, iznad svega, vjeru i povjerenjeu Boga.

Jedna od osobina je “strpljivost” (makrothymias). Odnosi se nasposobnost da izdræimo u teπkim okolnostima i kuπnjama, bez obzirana to πto nam æivot (ili Sotona!) donosi. Proroci su strpljivo podnijelisve patnje zbog Boæje rijeËi (Jakov 5,10). Ova se rijeË Ëesto koristi uNovome zavjetu, izmeu ostalog i kada se spominje Abrahamovo dugo-godiπnje strpljivo Ëekanje da Bog ispuni svoje obeÊanje i podari mu sina(Hebrejima 6,12.15). I Isus je opisan kako strpljivo podnosi svu patnjui smrt na kriæu (2. Petrova 3,15).

Podnoπenje (hypomone), s druge strane, usmjerava se na krajnjicilj iπËekujuÊi svrπetak. Job je istaknut kao utjelovljenje ove osobine.Usprkos svemu πto je podnio, Job je nepokolebljivo gledao prema zaπtitikoju je oËekivao (Job 14,13-15; 19,23-27).

S Ëim se trenutaËno borite? Za πto se molite πto se joπ nijeispunilo? Koliko ste Ëesto bili ispunjeni osjeÊajem beznaa? Raz-mislite o kuπnjama nekih prethodno spomenutih biblijskih osoba;zamislite koliko su se u odreenim trenutcima osjeÊale beznadno.©to moæete nauËiti iz njihovih patnji πto vam moæe pomoÊi u vaπemiskustvu?

90


JASNO KAO SUN»EVO SVJETLO

ProËitajte Jakov 5,12. Komentatori se pitaju zaπto Jakov pravitako veliko pitanje oko davanja zakletvi. »ak ako je njegova namje-ra bila da sprijeËi sve govore takve vrste, zaπto ga naziva vaænim“prije svega” u odnosu na ono o Ëemu je govorio u ovom poglavlju,a moæda i u Ëitavoj poslanici? Je li to tako veliko pitanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Trebamo imati na umu ono πto smo u ovoj poslanici dosad pro-uËavali: Jakov nije zadovoljan povrπnom vjerom ili oblikom religije, us-prkos pogreπnoj slici koju smo o njemu ponekad dobivali. Jakov je upotpunosti usmjeren na Evanelje u tolikoj mjeri da postavlja previsokamjerila koja ne moæemo dosegnuti bez Boæjeg praπtanja i milosti kojaosposobljava. Naπe rijeËi otkrivaju πto je u naπem srcu: “Ta, usta govoreonim Ëega je srce prepuno!” (Matej 12,34) Jakovljeva teologija proæetaje Isusovim mislima, koji nam je zapovjedio: “Ne kunite se nikako: ninebom, jer je prijestolje Boæje; ni zemljom, jer je podnoæje njegovimnogama; ni Jeruzalemom, jer je grad velikog kralja.” (Matej 5,34.35)Neki ljudi su se oËito kleli svojom glavom (redak 36). Meutim, Isus jerekao da je sve to zlo: “Vaπ govor neka bude: da, da — ne, ne!” (Matej5,37)

Sve pripada Bogu, ukljuËujuÊi i svaku vlas na glavi (Ëak ako ih unekim sluËajevima nema mnogo), stoga: “Niπta od onoga πto imamo nesmijemo ponuditi kao svoje u zalog da Êemo ispuniti svoju rijeË. ... Sveπto krπÊani Ëine mora biti jasno kao sunËevo svjetlo. Istina je od Boga;a laæ, u svim svojim bezbrojnim oblicima, potjeËe od Sotone.” (Ellen G.White, Misli s Gore blaæenstava, str. 60,62) Jasno je da Krist nije zabra-nio davanje zakletve na sudu zato πto On osobno, kada Ga je velikisveÊenik zakleo, nije odbio odgovoriti niti je osudio taj postupak uspr-kos brojnim odstupanjima od ispravne sudske prakse (Matej 26,63.64).

Kada govorimo istinu, na umu moramo imati nekoliko pojedinosti.Kao prvo, rijetko znamo cijelu istinu, Ëak i o sebi, i zato moramo bitiponizni. Kao drugo, kada govorimo istinu, moramo je uvijek izgovaratiu ljubavi i kao pouku onima koji je sluπaju.

ProËitajte Efeæanima 4,15.29 i Koloπanima 4,6. Uz molitvurazmiπljajte o snaænoj poruci ovih tekstova. Pomislite koliko bidrugaËiji (i bolji) bio vaπ æivot kad biste Boæjom miloπÊu strogoslijedili ove savjete.

91

PETAK 12. prosinca


»itajte o Ilijinom i Jobovom iskustvu u vrijeme kuπnje i njihovomznaËenju za nas u posljednjim danima u knjizi Ellen G. White Izraelskiproroci i kraljevi, poglavlja: “Od Jizreela do Horeba”, str. 100—106; “©toÊeπ ti ovdje?”, str. 107—113; “U duhu i sili Ilijinoj”, str. 114—121.

“Strpljivo Ëekati, uzdati se i onda kada sve izgleda mraËno, to jepouka koju trebaju nauËiti voe u Boæjem djelu. Nebo ih neÊe iznevjeritiu dan njihove muke. Niπta nije naizgled tako bespomoÊno, a stvarnotako nepobjedivo kao duπa koja je svjesna svoga niπtavila i koja sepotpuno oslanja na Boga. ...

Nevolje Êe doÊi, ali idite naprijed. To Êe vas ojaËati u vjeri i pripre-miti za sluæbu. Izvjeπtaji svete povijesti napisani su ne samo zato dabismo ih Ëitali i da bismo im se divili, veÊ da bi ista vjera, koja je udrevna vremena radila u Boæjim slugama, djelovala i u nama danas.”(Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 112)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Svi znamo usporedbu o pπenici i kukolju koji zajedno rastudo æetve (Matej 13). Meutim, πto to znaËi kada je crkvena discip-lina u pitanju? ©to znaËi u uvjetima kada se suoËavamo s otvore-nom pobunom ili otpadniπtvom u svojim redovima? Trebamo li sesamo dræati po strani i ne Ëiniti niπta, govoreÊi da Êe sve bitirijeπeno kada Gospodin doe? OËito ne. U svjetlu ove usporedbe, alii u svjetlu primjera u kojima je disciplina bila potrebna u prvojCrkvi, na primjer meu KorinÊanima i GalaÊanima, kako trebamopostupiti s kukoljem, posebno onim Ëija je jedina uloga da guπipπenicu i niπta drugo?

2. Kuπnje i nevolje dolaze na sve nas. Koja su vas obeÊanja izBiblije i spisa Ellen G. White utjeπila i pomogla da ustrajete u svojojvjeri? Iskustva kojih biblijskih osoba su vam najviπe znaËila upoteπkoÊama?

3. Jakov kaæe: “Ne uzdiπite mrmljajuÊi, braÊo, jedan protivdrugoga.” (5,9) Ipak, ljudi, meu njima i krπÊani, mogu Ëiniti neπtoπto nam smeta. Kako moæemo ljubiti, opraπtati, podnositi i izdiÊise iznad mnogih “malih” stvari u æivotu koje nas mogu oneraspolo-æiti, naljutiti i uËiniti loπim Boæjim svjedocima?

92



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415)

93



Molitva, izljeËenje i obnova“Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite

jedan za drugoga da ozdravite!” (Jakov 5,16)

Biblijski tekstovi: Jakov 5,13-20; 1. Ivanova 5,14; 1. KorinÊa-nima 15,54, Hebrejima 12,12.13; Ivan 8,43-45; Izreke 10,12.

Ljudi su opËinjeni Ëudima i magijom. »esto takvim prizorima pri-stupaju iz radoznalosti i niËeg viπe. Zato, kada je od Isusa zatraæeno dauËini Ëudo samo zbog zabave (Luka 23,8.9), kao znak Njegove mesijan-ske uloge (Matej 12,38-41) ili da bi zadovoljio svoje osobne potrebe(Matej 4,2-4), odbio je to uËiniti. Duh kojim je Isus s autoritetom pouËa-vao i vrπio Ëudesna ozdravljenja nije samo obiËna sila; mi trebamo bitiorue u Njegovim rukama. Bog bi rado izlijeËio svakoga tko je bolestan,ali Njega zanima mnogo znaËajnije, trajno izljeËenje.

U ovom okviru bavit Êemo se nekim vrlo znaËajnim pitanjima: kakorazumijemo tekst u kojem Jakov govori o ozdravljanju bolesnih? Postojili veza izmeu ozdravljenja i oprosta? Ilija je prikazan kao vaæan uzormolitve u vrijeme opÊeg otpada. ©to moæemo nauËiti iz njegovog moli-tvenog æivota i njegovog rada i pozivanja Izraelaca da se vrate Bogu ipravom obliku bogosluæja?

94


OSNOVNA KR©∆ANSKA ORU–A

ProËitajte Jakov 5,13. Kakav je zanimljiv kontrast ovdje iznesen?Kako moæemo primijeniti ove savjete u osobnom iskustvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se bavi dvama razliËitim pojmovima (patnjom i radoπÊu), Jakovih povezuje molitvom i hvalom: molite se kada trpite; molite se kada steradosni. Ova dva stanja se, meutim, ne razlikuju toliko jedno od dru-gog zato πto su mnogi biblijski psalmi hvale ujedno i molitve, i JakovzapoËinje poslanicu potiËuÊi Ëitatelje da “smatraju potpunom radoπÊu”kada padaju u razliËite nevolje “znajuÊi da kuπanje vaπe vjere stvarapostojanost” (Jakov 1,2.3). Molitva i zahvaljivanje moæda je isprepletenoviπe nego πto mislimo.

RijeË “trpite” u Jakovu 5,13 ima isti korijen kao prethodno upotri-jebljena rijeË koja oznaËava stradanja proroka (Jakov 5,10). Odnosi sena tjelesne i duπevne patnje — “prvenstveno na opasnost i nevolje kojedonosi rat” (Ceslas Spicq, Theological Lexicon of the New Testament,sv. 2. str. 239), ali i na iscrpljujuÊi fiziËki rad i dragocjene uloæenenapore. U 2. Timoteju 2,9. i 4,5 opisuje “teæak apostolski rad koji nijeosujeÊen nikakvim poteπkoÊama ni patnjama” (Isto, str. 240). Kao krπ-Êani mi se instinktivno okreÊemo Bogu kada dou nevolje. Molitva jeposebno vaæna u suoËavanju s teπkoÊama, ali pjevanje ili sluπanje du-hovne glazbe (upotrijebljena rijeË psalleto moæe znaËiti oboje), takoerje od koristi.

“Vrijednost pjesme kao odgojnog sredstva nikada se ne smije izgubitiiz vida.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 168) Koliko nas je doæivjelo da seoraspoloæimo kada se sjetimo rijeËi neke krπÊanske pjesme, kada smoutuËeni ili usamljeni? Mnogi koji pate ili im je potrebno ohrabrenje, bilibi oraspoloæeni posjetom proæetim molitvom i pjesmom. “Radujte se sonima koji se raduju!” (Rimljanima 12,15) To nas moæe oraspoloæiti viπeod svega drugog. Psalmi su posebno dragocjena riznica molitava i pje-sama koje pruæaju nadahnuÊe, ohrabrenje i smjernice kada ne znamokome bismo se obratili za pomoÊ.

Svi znamo kako nas patnja moæe pribliæiti Gospodinu i nagnatina molitvu. Kakve se duhovne opasnosti javljaju kada nam sve idedobro? Zaπto je, posebno u tim trenutcima, hvala toliko vaæna? ©tonam ona pomaæe da nikada ne zaboravimo?

95


MOLITVA ZA BOLESNE

ProËitajte Jakov 5,14.15. Koje osnovne postupke Jakov prepo-ruËuje za pomazanje bolesnih, i koje vaæne duhovne elemente nala-zimo u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»injenica da bolesna osoba poziva crkvene starjeπine da dou,pomaæu je “uljem u ime Gospodnje” i da se mole, izraæava duhovnuæelju individualnog i kolektivnog uvjerenja da je za izljeËenje potrebnoboæansko djelovanje (Marko 6,13). Opraπtanje grijeha pokazuje da BogneÊe putem obreda povratiti tjelesno zdravlje osobi koja ne æeli i duhov-no ozdravljenje. “Onima koji izreknu æelju da se za njih uputi molitvaBogu za ozdravljenje treba jasno dati do znanja da je prijestup Boæjegzakona, bilo prirodnog ili duhovnog — grijeh, i da se taj grijeh morapriznati i dobiti za njega oprost kako bi mogli primiti Boæji blagoslov.”(Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 139)

Potreba za Boæjim posredovanjem i okupljanjem crkvenih starje-πina pokazuje da je bolest teπka i da su prilike moæda previπe hitne dabi se to uËinilo na redovnom crkvenom okupljanju. Ovdje su upotrije-bljene dvije razliËite grËke rijeËi koje se odnose na bolesne: prva (asthe-neo u retku 14) upotrijebljena je i za Tabitu koja se “razbolje i umrije”(Djela 9,37); druga (kamno u retku 15) odnosi se uopÊeno na bolesnika,ali se upotrebljava i za one koji umiru, i u ovom kontekstu odnosi sena nekoga tko je fiziËki iscrpljen. »udesno ozdravljenje moæe doÊi kaoodgovor na “molitvu vjere”, πto podrazumijeva pokoravanje Boæjoj volji(1. Ivanova 5,14), bez obzira na to ukljuËuje li izljeËenje ili ne. Meutim,izraz “spasiti duπu od smrti” (Jakov 5,20) nepogreπivo ukazuje nauskrsnuÊe kao jedino potpuno izljeËenje, u vrijeme “kad se ovo raspad-ljivo obuËe u neraspadljivost i ovo se smrtno obuËe u besmrtnost” (1.KorinÊanima 15,54).

Mnogi su Ëuli za obred pomazanja, ili su bili ukljuËeni u njega,kada bolesnik nije bio izlijeËen, veÊ je umro. Zaπto je onda nada uuskrsnuÊe, koju pronalazimo u ovom tekstu, naπa jedina sigurnost?

96

UTORAK 16. prosinca

IZLJE»ENJE DU©E

Mnogo vaænije od izljeËenja tijela jest izljeËenje duπe. Naπ cilj nijeda ljudi postanu zdraviji greπnici, veÊ da im ukaæemo na vjeËni æivot uIsusu. Moæda je to razlog πto se jedina jasna rijeË koja ukazuje naizljeËenje nalazi u kljuËnom tekstu za ovaj tjedan, u Jakovu 5,16, kojise ne bavi hipotetiËkim situacijama spomenutim u redcima 13-15. RijeËza izljeËenje u ovom retku (iaomai) moæe se odnositi na izljeËenje kojenadilazi izljeËenje fiziËke bolesti (vidi Matej 13,15). Poπto je veÊ u 15.retku nagovijestio πire razumijevanje iscjeljenja (uskrsnuÊe), Jakov po-vezuje bolest i grijeh, korijen svih naπih problema — πto ne znaËi da jesvaka bolest posljedica odreenog grijeha, veÊ da su bolest i smrt po-sljedice toga πto smo svi greπnici.

ProËitajte Marko 2,1-12 (usporedi Hebrejima 12,12.13; 1. Petro-va 2,24.25). Kakva je vrsta izljeËenja opisana u ovim tekstovima ikoja je njegova osnova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjera u Isusa donosi izljeËenje duhovne slabosti i grijeha. SvakoizljeËenje koje je Isus donio ljudima bilo je na neki naËin pouka kojaje trebala usmjeriti pozornost ljudi prema njihovoj dubljoj potrebi zaspasenjem. U sluËaju oduzetog Ëovjeka u Marku 2, duhovno ozdravlje-nje bilo je zapravo Ëovjekova najveÊa briga, zbog Ëega ga je Isus odmahuvjerio da su mu grijesi oproπteni. “Ipak, nije toliko æelio tjelesno oz-dravljenje koliko osloboenje od tereta grijeha. Ako bi mogao vidjetiIsusa i dobiti Ëvrsto obeÊanje o oprostu i pomirenju s Neba, bio bizadovoljan da æivi ili umre u skladu s Boæjom voljom.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 206) Svi napori trebaju biti uloæeni u izljeËenje cijeleosobe, ne samo za ovaj æivot, veÊ za svu vjeËnost.

IzljeËenje obuhvaÊa izljeËenje odnosa, zbog kojih nam je upuÊensavjet: “Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu” (Jakov 5,16),misleÊi na one kojima smo sagrijeπili (Matej 18,15.21.22). Odnosno, akoste nekome sagrijeπili ili mu nanijeli uvredu, priznajte mu to. Tada ÊeGospodnji blagoslov poËivati na vama zato πto proces priznanja uklju-Ëuje umiranje sebi, a samo preko te smrti Krist moæe biti oblikovan uvama.

97


UZOR-MOLITVE

ProËitajte Jakov 5,17.18. ©to moæemo nauËiti o molitvi izIlijinog primjera? Kako je povezana s izljeËenjem, oprostom i obno-vom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi redci oslikavaju uvjerenje koje je izneseno na kraju Jakovljeveposlanice 5,16: “Mnogo moæe molitva pravednika ako je æarka.” Ilija jebio “pravednik”, odveden na Nebo, ali je ipak bio obiËan Ëovjek. Imao jeiste teænje i osjeÊaje kao i mi. »injenica da je Bog Ëuo njegovu molitvutreba nas ohrabriti da Êe Ëuti i naπe molitve. Jakov kaæe da se Ilija“iskreno” molio da ne padne kiπa (detalj koji nije spomenut u Staromzavjetu), moleÊi oËito za ispunjenje Ponovljenog zakona 11,13-17 (πtonagovjeπtava tekst u Jakovu 5,18).

Na osnovi ovog proroËanstva iz Ponovljenog zakona, oboæavanjeBaala, boga oluje i grmljavine, od strane izraelskog naroda nije mogloproÊi bez izazova. Iako ne znamo koliko se dugo Ilija molio prije negoπto su njegove molitve bile usliπane, one su se temeljile na pomnjivomprouËavanju i razmiπljanju o Boæjoj rijeËi u okviru okolnosti u kojimase nalazio. MoguÊe je da je u svojoj molitvi navodio proroËanstvo izPonovljenog zakona, kao πto je Danielova molitva za Jeruzalem uteme-ljena na prouËavanju Jeremijinog proroËanstva (vidi Daniel 9,2.3). I naπebi molitve bile uspjeπnije kada bi u svjetlu Boæje rijeËi izvirale iz ozbilj-nog sagledavanja okolnosti u kojima se nalazimo.

Razdoblje suπe koje je trajalo tri i pol godine (spominje se i u Luki4,25) znaËajno je vrijeme kuπnje u Svetom pismu (kao proroËko razdo-blje od “polovine sedmice” ili tri i pol godine Isusove sluæbe u Danielu9,27; tri i pol vremena otpadniπtva u krπÊanstvu u Danielu 7,25 i Ot-krivenju 12,14). Na kraju ovog vremena Bog je upotrijebio Iliju da zapoËnedjelo buenja i obnove u Izraelu da bi narod prepoznao dubinu svojegotpadniπtva. To djelo odgovara radu Ivana Krstitelja u prvom stoljeÊu,koji je pripremao put za Kristov prvi dolazak, i radu koji je Bog povjeriosvojoj Crkvi ostatka da pripremi ljude za Kristov drugi dolazak (vidiMalahija 4,5.6; Matej 11,13.14).

Mi kao Crkva teæimo buenju i obnovi. Meutim, ono morazapoËeti u naπem æivotu, u nama osobno, svakoga dana. Koje odlukemoæete donijeti samo vi, koje Êe odrediti smjer i na kraju sudbinuvaπeg æivota?

98


OBNOVA I OPROST

Boæji Duh djelovao je preko Ilije u obnovi odnosa izmeu Boga iIzraela. Meutim, najveÊi dio posla Ilija nije uËinio na gori Karmelu. Toje bio samo poËetak! On je nastavio rad u malim selima i domovima,poduËavajuÊi buduÊe duhovne voe u proroËkim πkolama, koji su sepridruæili njegovom radu na buenju i obnovi.

ProËitajte Jakov 5,19.20. Kako se ovdje opisano djelo izjedna-Ëava s onim πto je Ëinio Ilija, Ivan Krstitelj i drugi? Vidi Luka1,16.17; Djela 3,19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi Ëesto zaboravljamo na ustrajan i strpljiv Ilijin rad iz godine ugodinu. Rad Ivana Krstitelja, usmjeren na vraÊanje ljudi istini, takoerje nadahnjivao na pokajanje i krπtenje jednu po jednu osobu. Isus jeopisao svoj rad na sliËan naËin: æelio je izvesti narod iz laæi i vratiti gaistini (vidi Ivan 8,43-45).

U ovoj uvjetnoj situaciji opisanoj u Jakovu 5,19.20 u grËkom jezikuupotrijebljena je pogodbena reËenica koja naglaπava da nije sigurno daotpadniπtvo postoji, veÊ da je moguÊe. Udaljavanje od istine odnosi sena otpadniπtvo ne samo u nauku, veÊ i naËinu æivota, jer Ëesto prvo vodik drugom. PoËinje se stvarati sumnja u vezi s naπim vjerovanjima, πtodovodi do predomiπljanja i konaËno do otvorenog otpadniπtva. Onaj Êe“koji vrati greπnika s njegova krivog puta spasiti njegovu duπu od smrti”(Jakov 5,20). Ako ukratko saæmemo sve πto je prethodno bilo reËeno,Jakov poziva braÊu u Crkvi na djelo sliËno Ilijinom kad je pozivao ljudek Bogu.

Ovaj rad zahtijeva mnogo strpljenja, suosjeÊanja, njeænosti i poniz-nosti: “BraÊo, ako i upadne tko u kakav prekrπaj, takvog vi duhovniispravljajte u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti ne budeπiskuπan.” (GalaÊanima 6,1) Ilijina je zadaÊa bila da okrene srca Bogu iNjegovom narodu, a ne od njih. »esto je osoba svjesna svojega grijehai mi ne moramo ukazivati na njega. Puno je potrebnije opraπtati pougledu na Isusa, πto je omoguÊila Njegova smrt. Spaπavanje duπa odsmrti moguÊe je samo “pokrivanjem” grijeha, primjenjujuÊi Evanelje usvojem æivotu i postajuÊi orue milosti (Izreke 10,12).

Sjetite se nekoga tko je pogrijeπio i svjestan je toga. ©to moæe-te uËiniti i reÊi toj osobi da bi se vratila Gospodinu?

99

PETAK 19. prosinca


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Sluæba lijeËenja, poglavlje “Mo-litva za bolesnike”, str. 137—143; i u knjizi Ellen G. White Velika borbau poglavlju “Sotonine zamke”, str. 409—413.

“Krist (je) ... pozvao nas da se ujedinimo s njim na spaπavanjuËovjeËanstva. ‘Badava ste primili, badava i dajte!’ (Matej 10,8) Grijeh jenajveÊe od svih zala, i naπe je da imamo saæaljenja i pomognemo greπni-ku. Postoje mnogi koji grijeπe i koji osjeÊaju svoju sramotu i svojebezumlje. Oni Ëeznu za rijeËima ohrabrenja. Promatraju svoje pogreπkei zablude dok skoro ne zapadnu u oËaj. Ove duπe ne treba zanemariti....

Govorite rijeËi vjere i ohrabrenja koje Êe biti kao ljekoviti melempretuËenom i ranjenom Ëovjeku.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str.413)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Prisjetite se trenutaka kada ste pogrijeπili, kada ste svojimgrijehom povrijedili sebe, druge i Gospodina. Koliko vam je tadaznaËilo πto su uz vas bili ljudi koji su vas, iako nisu odobravali vaπpostupak, bili spremni ohrabriti i poduprijeti? ©to vam se najviπeurezalo u sjeÊanje u vezi s ovim iskustvima i kako vam ta sjeÊanjamogu pomoÊi da isto uËinite za nekoga tko je takoer uËinio velikupogreπku?

2. Pozorno i uz molitvu proËitajte Jakov 5,16. Koje vaæneduhovne pouke tu nalazimo? ©to to govori o sili molitve i koliko jevaæna za naπ duhovni æivot? Iako molitva moæe i treba biti osobnastvar, razgovarajte u razredu o tome πto vam molitva znaËi, kakosu bile usliπane i kako ste nauËili imati povjerenje u Gospodinakada nisu bile usliπane onako kako ste æeljeli. Na kraju, koja je povama najvaænija praktiËna korist od neprestane æarke molitve?

100



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu.Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na moli-tvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljnida poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svakupriliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, PutKristu, str. 85.)

101



VjeËno Evanelje“Iz daljine mu se Jahve ukaza: ‘Ljubavlju vjeËnom ljubim

te, zato ti saËuvah milost.’” (Jeremija 31,3)

Biblijski tekstovi: Hebrejima 4,2; Psalam 130,3.4; Luka 15,11-32; Rimljanima 3,24-26; Hebrejima 10,1-4; Otkrivenje 14,12.

Tijekom prouËavanja Jakovljeve poslanice osvrnuli smo se na broj-na pitanja povezana s Evaneljem i napravili usporedbe s drugim biblij-skim piscima. Nije uvijek lako jasno shvatiti kako se ono πto Jakovkaæe uklapa u druge dijelove Pisma, osobito kada je u pitanju neπtobitno kao πto je Evanelje, ali kao πto smo vidjeli, uklapa se. To je vrlovaæno i zato πto je Evanelje temelj naloga za posljednje vrijeme daobjavimo “neprolaznu radosnu vijest ... svakom narodu i plemenu, jezi-ku i puku” (Otkrivenje 14,6).

U ovom posljednjem tjednu prouËavanja usredotoËit Êemo se naosnovna pitanja u vezi s “neprolaznom radosnom vijeπÊu”, koja govorio spasenju vjerom i koja se javlja u Ëitavoj Bibliji, ukljuËujuÊi i Jakov-ljevu poslanicu.

Najvaænije je zapamtiti da Biblija ne proturjeËi sebi, posebno kadaje u pitanju neka osnovna istina kao πto je spasenje. ZavrπavajuÊi tro-mjeseËje osvrtom na mjesta gdje se sve Evanelje javlja u Bibliji, boljeÊemo uvidjeti kako se Jakovljeva poslanica uklapa u ovu veÊu slikuBoæjeg plana otkupljenja.

102


EVAN–ELJE U STAROM ZAVJETU

“I mi smo, sigurno, primili Radosnu vijest kao i oni. Ali njimarijeË koju su Ëuli nije koristila niπta, jer se nisu pridruæili onimakoji su je s vjerom Ëuli.” (Hebrejima 4,2)

Ovo je zapanjujuÊi redak po onome πto nagovjeπtava. Prvo, Evane-lje, Radosna vijest, bilo je objavljeno u Starom zavjetu. Drugo, tada jebilo propovijedano kao i u novozavjetno vrijeme. Nema nagovjeπtaja dapostoji ikakva razlika u samoj vijesti. Problem, znaËi, nije bio u vijesti,veÊ u naËinu na koji je shvaÊena. I danas razliËiti ljudi mogu shvatitiistu evaneosku poruku na razliËite naËine. Koliko je onda vaæno da sepredamo u potpunoj vjeri pouËavanju RijeËi da bismo Evanelje, kada sepropovijeda, shvatili na ispravan naËin.

ProËitajte sljedeÊe retke i saæmite njihovu evaneosku poruku:

Postanak 3,15

..................................................................................................................................

Izlazak 19,4-6

..................................................................................................................................

Psalam 103,3.4; Psalam 32,1-5

..................................................................................................................................

Izaija 53,4-11

..................................................................................................................................

Jeremija 31,31-34

..................................................................................................................................

Jeste li primijetili πto se ponavlja u svim ovim redcima? Bog posre-duje da nas spasi; opraπta naπe grijehe i stavlja “neprijateljstvo” u nasprema grijehu da bismo “htjeli posluπati” (Izaija 1,19). Jedan (Isus) um-ro je za mnoge, ponio njihove prijestupe i opravdao nedostojne. NoviSavez drugaËiji je od starog zato πto je Zakon zapisan u srcu, a grijesineÊe viπe biti spominjani (vidi Hebrejima 8,12). Ukratko reËeno, oprosti novoroenje idu zajedno: opravdanje i posveÊenje Boæje je rjeπenje zaproblem grijeha. Ovakvih tekstova ima mnogo zato πto je vijest ista ucijeloj Bibliji: usprkos naπem grijehu, Bog nas ljubi i Ëini sve da nasspasi od njega.

103


UTJELOVLJENO EVAN–ELJE

Nekima je teπko pronaÊi Evanelje u evaneljima! Isusov nauk mo-æe izgledati legalistiËki, ali samo ako ne Ëujemo ostatak priËe. VeÊinaIzraelaca u Isusovo vrijeme smatrali su da su u dobrom poloæaju predBogom. PlaÊali su zahtijevani hramski porez i prinosili odgovarajuÊeærtve. Suzdræavali su se od neËiste hrane, obrezivali su svoje sinove,svetkovali subotu i druge blagdane i opÊenito se trudili da dræe Zakononako kako su ih uËili njihovi vjerski voe. Onda se pojavio Ivan ipozvao ih da se pokaju i krste. Zatim im je Isus rekao da im je potrebnoroenje odozgo (Ivan 3,3.5) i “ne bude li vaπa pravednost veÊa od pra-vednosti knjiæevnikâ i farizejâ, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebe-sko” (Matej 5,20). Drugim rijeËima, Isus je rekao: “Potrebno vam je onoπto nemate. Vaπa djela nisu dovoljno dobra.“

ProËitajte Luka 15,11-32; 18,9-17. Kako je Evanelje prikaza-no u ovim usporedbama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U usporedbi o izgubljenom sinu, sin je izgubljen i ne zna za to.Postupno uvia oËevu ljubav na nov naËin i æeli se vratiti. Njegov ponosje nestao. NadajuÊi se da Êe biti prihvaÊen kao sluga, zaËudio se kadaga je otac obasuo poËastima. Njihov odnos nije samo obnovljen, veÊ ipromijenjen. SliËan obrat javlja se i u drugoj usporedbi. Bog se neobazire na “pravednog” farizeja, dok “greπni” carinik ne samo da jeprihvaÊen, veÊ primivπi oprost odlazi opravdan i slobodan od krivnje.

Obje usporedbe nam pomaæu da Boga jasnije sagledamo kao Ocakoji opravdava greπnika. Kada opisuje Ëaπu groæanog soka kao “krvSaveza, koja se prolijeva za sve za oproπtenje grijeha”, to ukazuje naIsusa koji je ærtvovan kao pravo pashalno Janje smrÊu kojom smo mitrebali umrijeti (Matej 26,28; usporedi Marko 10,45). Prema tome, spa-senje je besplatno zato πto je On, Isus, platio punu cijenu.

Kakvu vam nadu pruæaju ove usporedbe? Na koje se naËinemoæete poistovjetiti s nekim osobama iz njih i πto vam vaπ odgovorpokazuje πto biste trebali promijeniti u svojem duhovnom æivotu?

104

UTORAK 23. prosinca

EVAN–ELJE U PAVLOVIM POSLANICAMA

Poput svojih sunarodnjaka, apostol Pavao je smatrao da je njegovduhovni æivot dobar. Meutim, onda je upoznao Isusa kao “Sina Boæje-ga, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao” (GalaÊa-nima 2,20). Iznenada je shvatio da nije spaπen, veÊ izgubljen; vidio jesebe ne kao Boæjeg slugu, veÊ kao Boæjeg neprijatelja, ne kao praved-nog, veÊ kao najveÊeg od svih greπnika. Drugim rijeËima, veo je pao snjegovih oËiju i Stari zavjet je sagledao u novom svjetlu. Boæje otkrive-nje njemu osobno i preko Pisma, promijenilo je njegovo srce i zauvijekje promijenilo njegov æivot. NeÊemo shvatiti Pavlove poslanice dok neuvidimo ove osnovne Ëinjenice koje su ga potaknule da ih napiπe.

ProËitajte 2. KorinÊanima 3,14-16 u svjetlu onoga o Ëemu smosada razmiπljali, a zatim retke 2-6. ©to Pavao ovdje odreuje kaokljuËni korak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Smisao Staroga zavjeta postaje jasan samo “kad se (Izrael) obratiGospodinu” (redak 16). Isus je put spasenja. Sve poËinje i zavrπava sNjim. Izrael je — oslanjajuÊi se na vlastitu posluπnost, kao πto je PavaoËinio prije obraÊenja — doæivio Stari zavjet kao sluæbu smrti. Zaπto?Zato πto su “svi sagrijeπili” (Rimljanima 3,23), ukljuËujuÊi i izraelskinarod, i zapovijedi ih tada mogu samo osuditi (2. KorinÊanima 3,7).Suprotno tome, vjernici u Korintu pokazali su da su “pismo Kristovo ...napisano ne crnilom, nego Duhom Boga æivoga, ne na ploËama od ka-mena, nego na ploËama tjelesnim — u srcima” (redak 3).

ProËitajte Rimljanima 1,16.17; 3,24-26. Kako Pavao odreujeEvanelje? ©to svi primamo vjerom u Krista?

..................................................................................................................................

Evanelje je Boæja sila koja spaπava sve koji vjeruju. Pravednost sene temelji na onome πto Ëinimo, veÊ na onome πto je Krist uËinio zanas, na πto se pozivamo vjerom. Ona raste “iz vjere u vjeru” (Rimljanima1,17). Ono πto Pavao misli pod tim otkriveno je u ostatku PoslaniceRimljanima, Ëiju bit nalazimo pri kraju treÊeg poglavlja. U Kristu prima-mo otkupljenje (Bog nas je kupio plativπi za naπe grijehe), opravdanje(osloboeni smo krivnje i oËiπÊeni miloπÊu), i oprost (Bog nas ponovnoprihvaÊa i “zaboravlja” naπe proπle grijehe). ZadivljujuÊe je πto Bog pre-ko Kristove ærtve pokazuje da je pravedan prigodom opravdavanja greπ-nika koji vjeruju u Isusa.

105


“NOVI” SAVEZ

Poslanica Hebrejima opisuje novi Savez kao “bolji” od starog (Heb-rejima 8,1.2.6). Postavlja se pitanje: Zaπto je Bog uspostavio stari Savezako je pogreπan? Meutim, problem nije bio u Savezu, veÊ u ljudskomodgovoru.

ProËitajte Hebrejima 7,19; 8,9; 10,1-4. Koji su problemi spo-menuti u vezi sa starim Savezom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudi “nisu ostali vjerni Savezu mome” (Hebrejima 8,9), veÊ su bilineposluπni i buntovni. Ovo, zajedno s Ëinjenicom da æivotinjske ærtvestarog Saveza nikada nisu mogle ukloniti grijehe (Hebrejima 10,4), znaËiloje da je problem grijeha ostao. Grijesi su mogli biti otkupljeni samo“prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek”, ukljuËujuÊi i prijestu-pe onih koji su bili pod starim Savezom (Hebrejima 10,10; 9,15). To jebilo zato πto “Zakon niπta nije priveo k savrπenstvu — a uvodi se boljanada koja nas pribliæuje Bogu” (Hebrejima 7,19) obeÊanjem o novomeSavezu.

U odreenom smislu, novi Savez uopÊe nije nov jer, joπ od obeÊanjadanog u Edenskom vrtu o potomku koji Êe stati zmiji na glavu, planspasenja se uvijek zasnivao na Kristovoj smrti, Janjetu “koje je zaklanood postanja svijeta” (Otkrivenje 13,8 — DK; vidi: Jeremija 32,40; Hebreji-ma 13,20.21; Ivan 13,34).

“Savez milosti nije nova istina, jer u Boæjem umu postoji od vjeË-nosti. Zato se zove vjeËni Savez.” (Ellen G. White, Vjera kojom æivim,str. 80)

S druge strane, kao πto vidimo u Pavlom iskustvu, kada se okrenemoGospodinu, dogaa se neπto posebno. Bog je dao obeÊanje u vezi svjeËnim Savezom: “Usadit Êu im u srce svoj strah, da se nikad viπe neodmetnu od mene.” (Jeremija 32,40) Prinoπenje æivotinjskih ærtava bezvjere bilo je kao da æelite platiti za grijehe. Gledanje na Isusa koji“podnese kriæ ne mareÊi za sramotu” i “koji je od greπnika podnio takvoprotivljenje protiv samoga sebe” (Hebrejima 12,2.3), otkriva nemjerljivucijenu grijeha i radosnu vijest da je cijenu platio netko drugi “krvljuvjeËnoga Saveza” (Hebrejima 13,20). Ovaj “novi” Savez mijenja naπ pogledna sve, kao i zapovijed da ljubimo jedni druge. Savez zapravo nije nov(Levitski zakonik 19,18) osim da ne trebamo samo ljubiti bliænje kaosebe, veÊ “kao πto sam ja (Isus) ljubio vas” (Ivan 13,34).

Kako moæemo ljubiti druge kao πto Isus ljubi nas?

106


VRHUNAC EVAN–ELJA

“NeÊe viπe biti odlaganja, veÊ Êe se u vrijeme kad se Ëuje glassedmog anela, kad zatrubi, dovrπiti ‘tajna Boæja’ prema Radosnojvijesti koju dade ‘svojim slugama — prorocima’.” (Otkrivenje 10,7)

Tekst u Otkrivenju 10,7 jedini je u Otkrivenju (osim 14,6) koji sedoslovno odnosi na objavljivanje Evanelja (grËka rijeË euangelizo znaËi“objaviti radosnu vijest”). Ova dva poglavlja vaæna su za adventistiËkekrπÊane, zato πto je u njima opisan poziv i nalog koji im je upuÊen.Drugim rijeËima, Bog nam je dao poseban zadatak kao nijednoj drugojskupini ljudi, da objavimo “Radosnu vijest“.

Kao πto smo vidjeli, Radosna vijest je ista od Postanka do Otkrive-nja. Zakon je isti. Savez je isti. Isus, Pavao i Jakov potvruju da je u istoEvanelje vjerovao i Abraham (Ivan 8,56; Rimljanima 4,13; Jakov 2,21-23). Neki imaju teπkoÊa s ovom tvrdnjom samo zato πto odreuju Evan-elje uæe nego Pismo. Abrahamova posluπna vjera, meutim, zasnivalase na tome πto je mogao zamisliti Kristovu ærtvu u buduÊnosti. Mi nemoramo praviti ravnoteæu izmeu djela i vjere da bismo bili spaπeni.Vjera je dovoljna, ali ne intelektualna vjera kakvu ima i Sotona, drskavjera koja se poziva na Boæja obeÊanja a da ne prihvaÊa uvjete spasenja;to mora biti djelotvorna vjera.

Zaπto su vrπenje zapovijedi i svjedoËanstvo i vjera u Isusa izOtkrivenja 12,17; 14,12 znaËajni u okviru vjeËnog Evanelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Presudno pitanje na kraju vremena bit Êe: Kome sluæimo? Bogu,“Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda” (Otkrivenje 14,7), ili zvijerii njezinoj ikoni? Posluπnost zapovijedima (ukljuËujuÊi i subotu) vjeromu Isusa ukazuje na one koji ostaju vjerni do kraja. Prava religija zahti-jeva i vjeru i posluπnost.

“Prema istinama kako su prikazane u Otkrivenju 14 u vezi s ‘nepro-laznom radosnom vijesti’ prepoznat Êe se Kristova Crkva u vrijeme Nje-gova dolaska, jer Êe posljedica objavljivanja trostruke vijesti biti: ‘Natome se temelji postojanost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeruu Isusa.’ (Otkrivenje 14,12)” (Ellen G. White, Velika borba, 2010., str.359)

107

PETAK 26. prosinca


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Rani spisi poglavlje “Glasna vika”,str. 224—226.

“Trebamo prihvatiti viπa mjerila, iÊi naprijed i oslanjati se na uzvi-πene prednosti. Trebamo ponizno hoditi pred Bogom; ne smijemo sehvaliti savrπenstvom svojega karaktera, veÊ se u jednostavnoj vjerioslanjati na sva obeÊanja iz Boæje rijeËi jer ona su dana posluπnima, ane prijestupnicima Boæjeg zakona. Trebamo vjerovati u Boæje svjedoËan-stvo i potpuno se oslanjati na njega, i svaka moguÊnost samouzviπenjai ponosa bit Êe uklonjena. Mi smo spaπeni vjerom, ali vjerom koja oËi-tuje svoju snagu ljubavlju i Ëisti duπu. Kristova ruka moæe doprijeti i donajveÊeg greπnika i dovesti ga iz prijestupa u posluπnost; ali nijedankrπÊanin nije toliko uzviπen da se moæe uzdiÊi iznad zahtjeva Boæjegsvetog zakona. U tom sluËaju naπao bi se izvan Kristove sile da mupruæi pomoÊ, jer bi bio izvan Njegovog nauka i uzora, jer On kaæe: ‘Kaoπto sam i ja vrπio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi’ (Ivan15,10); tako i svi koji slijede Krista, pokazat Êe posluπnost Boæjemsvetom zakonu.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 31. oæujka 1890.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o razliËitim elementima Evanelja u Isusovom,Pavlovom i Jakovljevom nauku, ukljuËujuÊi sliËnosti i razlike meunjima. Kako se, sagledavajuÊi ih zajedno i promatrajuÊi kao cjelinu,moæemo saËuvati da ne odemo u legalizam ili jeftinu milost?

2. Kada se osjeÊate obeshrabreno zbog svojeg duhovnog stanja,na koja se obeÊanja iz Evanelja moæete osloniti, koja vam pomaæuu takvom stanju? Zaπto i u najmraËnijim trenutcima nikada nesmijete odustati i zaπto je obeÊanje o Kristovoj pravednosti kaodaru nedostojnim greπnicima kljuË koji nas πtiti od odustajanja?

3. Poruka trojice anela vrlo usko povezuje stvaranje s otkup-ljenjem i spasenjem. Tako je i u Ivanu 1,1-14. Zaπto su ove dvijeteme tako usko povezane? Kako nam ova povezanost pomaæe daobjasnimo zaπto je subota tako vaæan sastavni dio Boæjeg zakona?Kako nam ta bliska veza pomaæe da shvatimo bitnu ulogu suboteu zavrπnom sukobu posljednjih dana?

108



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË urukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni-Ëena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82)

109

»asopis Æivot i zdravlje utemeljen je davne 1924. godine. Prvi urednik bio mu jeAlbin MoËnik, a slijedili su Sigfried Ludewig i Mirko GolubiÊ. Naæalost, ugasio senakon petnaestak godina, uz vihor Drugog svjetskog rata. Godine 1972. ËasopisÆivot i zdravlje poËinje izlaziti ponovno kao “Obiteljski Ëasopis za prouËavanje ipromicanje prirodnih zdravstvenih naËela”. Urednik mu je Slavko »op. Naklada muje od dvadeset do Ëak Ëetrdeset tisuÊa primjeraka, izlazi tromjeseËno, redovito punihdvadeset godina, do Domovinskog rata, kad mu je urednica bila –urica Garvano-viÊ-Porobija. Nakon zatiπja od dvadesetak godina, ponovno je pokrenut kao “Obitelj-ski Ëasopis za promicanje cjelovitog zdravlja”, a urednica mu je Nevenka BlaæiÊ-»op.Potpuno je u boji, formata 17x24 cm, na 32 stranice. U njemu ima za svakoga po-neπto: Aktualnosti, LijeËnik vam savjetuje, Svijet kuhanja, KritiËna toËka, Obiteljskikutak — rubrike su prvoga broja. Drugi broj je u cijelosti posveÊen prestanku puπe-nja. Cijena mu je skromnih 10 kn, a naklada optimistiËnih 20.000 primjeraka. Moæeli se ljepπe obiljeæiti 90. obljetnicu? Devedeseti roendan — a joπ uvijek mlad i zdrav!

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Æivot i zdravljeponovno izlazi!

Æivot i zdravlje

110

01 S Rimljanima 6,22.23 Potreba za obnovom02 » Rimljanima 8,17 Boæje sam dijete03 P Daniel 12,3 Nepogreπiva sigurnost04 S Hebrejima 11,9.10 Boæji savrπeni planovi

05 N Hebrejima 5,8.9 Kristov æivot ponizne posluπnosti06 P 2. o kraljevima 6,17 Sluæba anela07 U Hebrejima 4,15 Moæemo pobijediti kao Krist08 S Otkrivenje 3,18.19 Æivo krπÊansko iskustvo09 » Efeæanima 4,12 Kristova ljubav veæe srca10 P Jeremija 33,3 Nepoznato11 S Psalam 119,105 Boæja rijeË — tvoj vodiË

12 N Ivan 17,21 Krist poziva na jedinstvo13 P 1. KorinÊanima 2,9 Pripremate li se za Nebo?14 U Hebrejima 8,1.2 Krist posreduje za nas15 S Efeæanima 6,10 Boæja ruka na kormilu16 » Hebrejima 13,20.21 Neka Bog ostvaruje svoju volju u nama17 P Rimljanima 8,38.39 Kristova se ljubav ne moæe izmjeriti18 S Psalam 119,97 Stajati uz naËela

19 N Daniel 8,14 Nauk o Svetiπtu20 P Otkrivenje 22,2 Jesti liπÊe sa stabla æivota21 U Izreke 4,18 Jedino svjetlo koje osvjetljava put22 S Koloπanima 2,9.10 Krist ima moÊ23 » Izaija 43,1 ObeÊana pomoÊ24 P 1. Petrova 1,7 Sluæenje Bogu poËinje na Zemlji25 S 1. Ivanova 1,3 ZnaËenje zajednice s Bogom

26 N Titu 2,13 Nebo, Ëeænja svih krπÊana27 P Hebrejima 13,5 Imamo blaæenu nadu28 U Ivan 10,29 Predaj se Bogu u ruke29 S Filipljanima 4,13 ZnaËenje krπÊanskog savrπenstva30 » Malahija 3,17 Svijetli sjajnim svjetlom31 P Efeæanima 2,4.5 Na nas se izlila beskrajna ljubav

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2014.

Pogled prema gore

111

01 S Matej 8,17 Kristova suÊut je bezgraniËna

02 N Luka 2,52 Krist je savrπeni uzor svima03 P Koloπanima 3,3.4 Isus nam je dao pravi primjer karaktera04 U 1. Ivanova 3,4 Pravi krπÊani poπtuju Boæji zakon05 S Psalam 111,3 Kako moæemo vrπiti Boæji zakon06 » Hebrejima 9,24 Pokajani greπnik prihvaÊen u Kristu07 P Rimljanima 3,25.26 Opravdane duπe hode u svjetlu08 S Ivan 15,8 PosveÊeni vjerom i posluπnoπÊu

09 N Izreke 3,5 Vjera koja djeluje10 P Izreke 3,13.17 Prava vjera unapreuje zdravlje11 U Hoπea 6,3 UglaËan do punog sjaja12 S 2. KorinÊanima 5,15 Boæji hram13 » Ivan 12,36 Dokaz za nevjernike14 P 1. Timoteju 6,17 Ne zanemarujmo obiteljsko bogosluæje15 S Psalam 103,13 Obitelji odraæavaju Boæju dobrotu

16 N Ivan 17,11 Budite jedno kao Krist i Otac17 P Ivan 3,7 Put do bogatijeg duhovnog æivota u crkvi18 U Djela 5,32 Odraæavati svjetlo Sunca Pravednosti19 S Malahija 3,16 Hvaljenje Boga ima neodoljivu snagu20 » Hebrejima 10,9 Isus je bio prijatelj svakog ljudskog biÊa21 P Titu 3,2 PotiËimo duh ljubaznosti22 S Luka 14,13.14 VjeËna nagrada onima koji su radili

23 N Ponovljeni z. 25,15 Strogo poπtenje kao obiljeæje krπÊanina24 P Ivan 20,21 Trebamo odraæavati Kristovu ljubav25 U 1. Timoteju 1,16 Isus pokazuje kako trebamo æivjeti26 S 2. Solunjanima 1,12 Boæanska uputa27 » Rimljanima 8,18 Vrijednost boli28 P Izaija 35,10 Oni koji se vraÊaju na stare staze29 S Psalam 34,16 Bog se njeæno brine za svoj narod

30 N Matej 5,14.15 KrπÊani odraæavaju nebesko svjetlo

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2014.

SliËni Kristu

112

01 P Job 19,25 Glavna misao Svetoga pisma02 U Otkrivenje 11,15 On Êe vjeËno vladati03 S Otkrivenje 22,16 Uzdignimo Isusa kao srediπte04 » Luka 21,26 Boæji sudovi na Zemlji05 P Levitski z. 20,26 Visoko mjerilo06 S 2. KorinÊanima 7,1 Duhovni div ili patuljak?

07 N Joel 1,15 Kriza je na pomolu08 P Djela 20,20 PouËavanje od kuÊe do kuÊe09 U Filipljanima 2,15 Karakter koji Êe svijet prepoznati10 S Matej 7,15 Sve provjeravajte11 » Psalam 69,33 Svrstavanje u redove12 P Sefanija 2,3 Priprema za ono πto slijedi13 S Matej 10,7.8 Osloboenje od tjelesnih patnji

14 N Matej 24,23 Iskvarena istina15 P Matej 24,12 Vrijeme reπetanja16 U 2. Timoteju 2,19 ZapeËaÊenje i kasna kiπa17 S 2. KorinÊanima 6,2 “U ovo vrijeme kuπnje”18 » Juda 24 Visoko duhovno stanje je dostiæno19 P Otkrivenje 14,5 Tko prima peËat?20 S Daniel 12,1 Vrijeme tjeskobe kakve nije bilo

21 N Izaija 26,20 Aneoska zaπtita u vrijeme nevolje22 P Izaija 49,25 Boæji narod osloboen23 U Matej 24,36 Objavljen dan i sat Kristovog dolaska24 S Izaija 26,19 OpÊe uskrsnuÊe pravednih25 » 1. KorinÊanima 13,12 Prepoznat Êemo jedni druge26 P Jeremija 31,16.17 Obitelji Êe ponovno biti zajedno27 S Matej 25,23 Dobrodoπli u Boæji grad

28 N Otkrivenje 7,14 Mislite o nebeskim vrijednostima29 P Izreke 11,31 Jedina uspomena na grijeh30 U Koloπanima 1,12 Besmrtna baπtina31 S Zaharija 13,6 NajveÊa Ëast naπeg Spasitelja

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2014.

Maranatha

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!


114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.

05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.

12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.

19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-35

26. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-22

02. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.

09. Psalam 113.10. Psalam 114.11. Psalam 115.12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-24

16. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.


30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.04. Psalam 132.05. Psalam 133.06. Psalam 134.

07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.

14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.


28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-3

05. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-3

12. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-22

19. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-16

26. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-4

07. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-3

14. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-3

21. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-9

28. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-21

02. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-18

09. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-19

16. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-13

23. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-3

30. 2. KorinÊ. 4-6

116

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2014.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.10. 7.11. 14.11. 21.11. 28.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

117

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2014.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.10. 7.11. 14.11. 21.11. 28.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

119


120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2014.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2014Clinton Wahlen, The Book of James

121

ME

KS

IKO

SJE

DIN

JEN

E A

ME

RI»

KE

DR

ÆA

VE

Atla

ntski ocea

n

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaInteram

eriËka1

0141

Atlantskokaripska79

1331.596

446.000B

elize85

4039.971

334.000K

aripska598

123227.354

3.753.000Srednjem

eksiËka215

21276.227

39.422.562»

iapas meksiËka

8981.801

187.9084.679.445

Kubanska

310153

34.01811.258.000

Dom

inikanska720

455294.814

10.260.000IstoËnovenezuelska

501276

138.48714.860.275

Salvadorska700

243210.996

6.307.000Antilskogvajanska

14724

30.5341.073.000

Gvatem

alska824

215248.228

15.428.000H

aiÊanska539

521407.349

10.421.000H

onduraska446

220265.373

8.555.000O

ceanskomeksiËka

1.2731.139

185.48629.346.470

JamajËanska

66556

278.2132.712.000

Sjevernokolumbijska

790608

164.01020.099.718

SjevernomeksiËka

575444

138.88638.705.362

Portorikanska301

2134.971

3.640.000Juæna srednjeam

eriËka785

384299.974

14.606.000Juæna kolum

bijska679

332149.741

27.928.282JugoistoËnom

eksiËka442

53692.838

5.420.161Venezuelskoantilska

555268

149.14015.095.725

Ukupno

12.1288.086

3.686.225284.351.000

Misijski projekti

1.Izgradn

ja evaneoskog srediπta u

Belm

opanu

, Belize.

2.Izgradn

ja kampiraliπta za m

lade na sjeveru

Belizea.

3.Izgradn

ja Ëetiriju zdravstven

ih i dru

πtvenih

srediπta uB

elizeu.

4.Izgradn

ja zdravstvene i zu

bozdravstvene klin

ike uK

ingston

u, Jam

ajka.5.

DJE

»JI PR

OJE

KT: K

upn

ja zubarskog stolca za djecu

zan

ovu klin

iku n

a Jamajci.V

iπe: ww

w.A

dven

tistMission

.org

Interam

eriËka divizija

Tih

i ocean

BR

AZ

IL

KU

BA

HO

ND

UR

AS

BE

LIZ

E

GVA

TE

MA

LA

SA

LVAD

OR

NIK

AR

AG

VA

KO

STA

RIK

APA

NA

MA

Bogota

KO

LU

MB

IJA

JAM

AIK

AH

AIT

I

BA

HA

MI

VE

NE

ZU

EL

A

Caracas

GVA

JAN

AFR

AN

CU

SK

AG

VAJA

NA

SU

RIN

AM

Georgetow

nP

aramaribo

PE

RU

EK

VAD

OR

Havan

a

DO

MIN

IKA

NS

KA

RE

PU

BL

IKA

pouke jakovljeva - adventisti.hr · pouke iz biblije listopad, studeni i prosinac 2014. 3 uvod...

Documents