Po š t o v a n i č l a n o v i i p r i j a t e l j i D r u š t v a p r i j a t e l j a g l a g o l j i c e !

Sunčani sat bez sunca nije sat. Zato je ljeto pravo vrijeme da svrnemo pogled na neki sunčanik i pokušamo ustanoviti koliko je sati. Na slici u zaglavlju vidite sunčani sat koji je napravio Dragutin Antun Parčić, a nalazi se na zidu samostana franjevaca trećoredaca u Glavotoku na otoku Krku.

O s v r t n a d o g a đ a n j a u p r e t h o d n o m m j e s e c uIako smo u prošlom broj najavili ljetnu stanku, previše je do-gađanja da bismo ih propustili spomenuti, a ne bi valjalo

niti ostaviti ih za jesen jer će do tada biti već obilje novih vijesti. Tako vam neplanirano šaljemo i ovaj ljetni dvobroj.

Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture Faust Vrančić održana je u Prvić Luci, na otoku Prviću, od 19. do 25. lipnja. Polaznici su bili učenici Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže iz Pečuha i Graditeljsko-geodetske škole iz Osije-ka. Temeljni je cilj Ljetne škole da mladi iz domovinske i iseljene Hrvatske, u dobi od 15 do 18 godina, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika i kulture, što je uključivalo i glagoljične radionice.

Njemački grad Wiesbaden, glavni grad pokrajine Hessen, uz Hrvatsku kulturnu zajednicu odnedavno ima i ogranak Matice hrvatske. Ove godine, na Ivandan, 24. lipnja, predsjednik Ogranka MH u Wiesbadenu, g. Ivica Košak, na Danima hrvatske kulture u Neu-Isenburgu predstavio je glagoljično pismo i glagoljašku tradiciju na razmeđu povijesti, kulture i prava na samoodređenje. Pritom je naglasio da bi višejezičnost i raznolika pisma koja su se razvila na tlu Hrvatske trebali Europi biti dobar primjer za suživot ljudi različitih svjetonazora i duhovne orijentacije.

Gospodin Filip Cvitić, naš dugogodišnji član, mladi doktor dizajna, autor jednog od glagoljičnih fontova i zaljubljenik u glagoljicu, ovoga je ljeta krenuo u poduzet-ničke vode na originalan način: tijekom srpnja u popularnom i vrlo posjećenom zadarskom trgovačkom centru Supernova sa svojim timom mladih entuzijasta izložio je ideje i proizvode na kojima radi kroz projekt Fabula Croatica. Zahvalju-jući suvremenoj tehnologiji, zainteresirane tvrtke mogle su naručiti svoj glogotip – logotip tiskan glagoljicom. Kao originalni suvenir predstavljene su i čokolade Dobro koje sadrže, uz ukusnu slasticu, i priču o jednom od naših gradova: Zagre-bu, Zadru, Splitu i Dubrovniku ispričanu na nekoliko jezika. Za sve koje zanima kako izgledaju čokolade Dobro, a još više kakvog su okusa, imamo slatki naputak: svratite u trgovine domaćom i zdravom hranom Veronika delikatese i odaberite čokoladu koja vam se najviše sviđa. Izbor vam neće biti jednostavan!

Dana 18. srpnja na otoku Krku u Kući dubašljanske baštine u Bogovićima održana je promocija knjige Hrvatskoglagolj-ski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice, autora Tomislava Bošnjaka Botice, Ivana Botice i Tomislava Galovića.

Nazire se svjetlo na kraju tunela! Matici hrvatskoj ipak će biti vraćeno vlasništvo većeg dijela zgrade na uglu Matičine ulice i Strossmayerovog trga. Nakon višego-dišnjeg sudskog spora, obilježenog nedavnim paradoksalnim upisom zgrade u zemljišne knjige kao društvenog vlasništva, i to 25 godina nakon što je društveno vlasništvo ukinuto, drugostupanjski sud je donio odluku prema kojoj se Matica može upisati kao vlasnik predmetne zgrade.

P r e d s t o j e ć a z b i v a n j aZa početak rujna najavljujemo okrugli stol na temu pravne zaštite hrvatske kulturne ba-štine koji je u Matici hrvatskoj, u ime Društva, inicirala članica Ravnateljstva mr. sc. Majda

Rubić, dipl. iur. Jedan je od njegovih ciljeva i pokretanje inicijative za zaštitu glagoljaške baštine na najvišoj razini – razini kulturnoga dobra od nacionalnoga značenja.

U Sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština započinje novi ciklus redovnih mjesečnih tribina.

Prvo predavanje održat će se 14. rujna u 19 sati, u maloj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4. Gost je Vladimir Lučev, dr. med., šibenski dječji kirurg u miru. Tema predavanja bit će život i djelo Dragutina Antuna Parčića, franjevca

Nastavak na sljedećoj stranici

Broj 11 | kolovoz/rujan 2016.

Društvo prijatelja glagoljice | Društvo prijatelja glagoljiceE-adresa: drustvoprijateljaglagoljice@gmail.com Web adresa: www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html

trećoreca glagoljaša, jezikoslovca, leksikografa, svestrane osobe u još mnogo pogleda, kojemu Hrvati duguju puno veće priznanje negoli ga je do sada dobio. Parčića u ovim Novostima spominjemo nekoliko puta, a g. Lučev o njemu će nam reći puno, puno više.

Podsjećamo na misu za Jurja Slovinca koja će se, nadamo se, održati 1. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Misno slavlje uveličat će, kao i do sada, svojom pjesmom Mješoviti pjevački zbor Bašćina našega Društva koje je potaknulo ovu misu prije sedam godina. Predstojeća misa ima posebnu težinu jer se proljetos navršilo 600 godina od smrti svećenika glagoljaša Jurja Slovinca, o čemu smo pisali u prehodnom broju Novosti.

Z a n i m l j i v e i v a ž n e o b l j e t n i c eDonosimo osvrte na nekoliko bitnih obljetnica iz hrvatske povijesti kroz koje se, kao nit koja ih sve povezuje, provlači i glagoljica.

Ove godine obilježavamo 450 obljetnicu sigetske bitke. Dana 7. rujna 1566. godine, nakon više od mjesec dana opsade, braneći od Turaka mađarski gradSiget, poginuo je Nikola Šubić Zrinski i većina njegovih suboraca. Tijekom opsade umro je i sam car Sulejman Veličanstveni. Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović, ta-jeći njegovu smrt da mu se vojska ne bi razbježala, prekinuo je pohod na Beč i vra-tio se u Carigrad. Junaštvo Nikole Šubića Zrinskoga zadivilo je kršćansku Europu, a bitka kraj Sigeta označila je zalaz osmanlijske sile. Velikaška obitelj Zrinski čuvarica je i glagoljičnoga pisma. S dvora N. Š. Zrinskoga u Ozlju potječe dokument pisan kancelarijskom kurzivnom glagoljicom iz 1544. godine.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti najviša je hrvatska znanstvena i umjet-nička institucija. Utemeljitelj joj je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, a ove godine obilježava značajan jubilej – 150 godina od osnutka. U Auli HAZU-a smješten je original Bašćanske ploče, najznamenitijeg spomenika rane hrvatske pismenosti koji potječe iz oko 1100. godine. U tom se dokumentu izrijekom navo-di Zvonimir, kralj hrvatski, i to hrvatskim jezikom i glagoljičnim pismom. Amerika je otkrivena gotovo četiri stoljeća kasnije!

Knjiga na slici stara je ravno 120 godina – to je Parčićev Rimski misal, tiskan glagoljicom, crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije. Ovo je njegovo drugo izdanje iz 1896. godine. Posebnost ovog primjerka Misala je u tome što nosi posvetu koju je, šaljući knjigu na dar, vlastoručno napisao i potpisao autor djela, Dragutin Antun Parčić. Misal se čuva u biblioteci crkve i samostana Gospe od Milosti u Prvić Luci na otoku Prvi-ću. Tijekom studija bogoslovije i kasnije kao mjesni župnik, u tom je samostanu Parčić živio, a za oltarom upravo ove crkve održao je svoju mladu misu 1855. godine. Navede-ni samostan i crkvu davne su 1461. godine, prije ravno 555 godina, osnovali franjevci trećoreci glagoljaši.

I za kraj, ali nipošto najmanje važno: čestitamo profesoru Darku Žubriniću, jednom od osni-vača i dugogodišnjem predsjedniku Društva, na maloj, ali važnoj obljetnici: prije pet godina, 26. rujna 2011. godine objavio je prvu mrežnu stranicu u cijelosti pisanu glagoljicom.

Knjiga prof. Žubrinića Hrvatska glagoljica – Biti pismen, biti svoj jedno je od najpopularnijih djela te tematike. Njegovi internetski portali www.croatianhistory.com i http://www.croatia.org/crown/, s člancima na hrvatskom i dobrim dijelom engleskom jeziku, omogućuju upo-znavanje Hrvatske, njenih znamenitosti, povijesti, kulture, istaknutih osoba i svekolike bašti-ne, kao i aktualnih događanja čiji su nositelji Hrvati u domovini i diljem svijeta. Profesorova je energija zapanjujuća, upravo kao i širina znanja i interesa. On je, naime, po struci doktor matematike i sveučilični profesor. Zanimljivo je što se prva knjiga koju je objavio zove – Gi-tara za radoznalce i donosi izbor narodnih i starogradskih pjesama koje je, između ostaloga i

kao pasionirani planinar, profesor Žubrinić rado pjevao i svirao. Iskoristili smo ovu prigodu da čitatelje Novosti upoznamo s jednim od najistaknutijih, samozatajnih članova Društva.

Hvala na pozornosti. Srdačno vas pozdravlja Mirna Lipovac, urednica Novosti.