post arina212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_02.pdf · 2012. 2. 28. · razumom...

4
. P je. Ive lift l lnj,. l i• od ko se t Vik. . 8a- D. tudi. a je- kod Jao- l.- lli u nj 5\'C L POST ARINA U GOTOVU. LIST IZLAZI TJEDNO. - GO DIS NJA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. :l GODINA X. BROJ 2. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17. OGLASI PO TA RIFI. Pakleni vihor Bili mladi lli stari, nekad,a nas nije bilo na ovoj zemlji. l ne samo nasi Ni 1oplo sunce nije razaplnjalo svoju zlatnu mrežu po širokim ,prostorima; pa ni ista ova zem- lja, koja se hiljade, a možda l , milijune godina, vrti u istome krugu, nekad nije postojala . Ali prije nas, prije sunca, i prije :zemlje neko je ipak bio, a to je naj o kome apostol iz Tarsa pile: ))Sve je od njega l po njemu l u njemu«. Boga nalazimo u svega, Njega bismo našli i onda, kad bl se :sutra ogromni svemir srozao l pretvorio u ništa. Ko je kao Tl, o Bofel - Svojim razumom možemo obuhvatiti mora l .beskrajnu oceana, možemo se 'Cfovlnuti orijaških nevidljivih planeta i 111edoglednih sunaca, ali Tebe niko )oš ne obuhvati, i niko Te se još ne - Gospodine, Gospodine naš, kako Je divno Ime Tvoje po svoj :zemljii - Kad je veliki naroda, Go- Krist, bijedno stvo, kako se moliti svom vrhov- nom Gospodaru, Bogu, onda mu je objavio nenatkrlljlvu, najsadrfa)nlju molitvu - a u našu je naglasio kaQ prvu prošnju: ))Sveti se Ime Tvoje«. Niko nije nl od Bo- -ga, pa zato nema nilta ni nl <asnljeg od Božjeg imena. Kad je tako, je po1puno tazumiJiva ona zapovijed, ure- -zana prstom Božjim na prvoj si- najskog zakonika: >>Ne spominji uza- Imena Božjega!« Ali što to spominja- 'tl Ime Božje, kad Ga narodi l najbestidnije A tim se u pr- 1(im redovima bal hrvatski nafod. hee žellmQ, n!}s ko me- -du oronule starce koji se neprestano prošlosti l prikazuju Je u naj- ljepllm bojama, alt jpak moramo re· tl: proJlost je bila od sada!njostl; naši stari ne samo Ito nisu psovkom l kletvom !me Poije, su se borili i umllall . za slavu Božjeg Imena. Pa ako nllta drugo, a ono lm je na o- 91l)llllma, u obl!eljima, cvao mir, ra- · luif)ljevan)e, sloga i zadovpljstv(!. Vjerujemq u Boga l u pravdu, pa kako se onda mofemo tako drsko nabacivati na Bofje veli· s najodvratniJih Sibenik, 8. 1939. Na obranu Bolje Sveti se ime Tvoje ! J u najranijim tra - žimo odgo or na mnoga pitanj,l. ela aznam za razlo g i uzrok vemu, na okružuje. nije li i najvažnije pitanje, •to n am e pit.l- nje o Bogu? B g, i vrha, oba · j..t - va n as ka veliko ijetlo na po - na ·cga žh·ota i nikada nas i:<.e ne o tavlja . On je jedini Muclar, jeclin i lan, jed ini Po vuda·nji, veznaju- i j I tv ritelj je svega i- dljh·oga i ne idljivo 1a! I vesilni Go podar neba i zemlje! I ni uclac dobra i zla, pred kojim vako razumno tvorenje morati polagati o vojim najtaj11 i jim mi l ima, nnjti -.; e izgovorenim rije- i naj kro itijim cljcl im a. Pa ipak! - Ipak niko t liko ne napada, niko tako tra h ovito ne ruži i ne ba iplje blatnim pogrd a- ll1a kao On - e iln i, i Bo g. O, prokl ta, to puta prokleta p ov k a, k oja e, kao najogavnija t, najvi e valja po na šim dal- matinskim gr adovima, elima i za- eocima; k oja potamnjuje i arnu vedrin u na -.;ega neba i pla ctilo na·eg opjeva n og mora . Bog e p uj iza vratij u na -.; ih a li i to tako i na vim javnim mje tima . P uje ujutro, dok r j ni nisu dobro otvorile od na i dok a tava priroda' J avi , :ojom \' <:b - nom ti.inom . P ujemo Ga, kad je ved ro i k ad je kaci je t - pio i kad je mrzlo; kad mo gladni i k ad . mo iti; kad mo pijani i kaci mo trijezni; kad . m v eli i kad m ža lo ni. P uj em Ga na · vakom mje - tu, u s ako vrijeme i u 'akoj pri· lici ! I to na takav ela to, bar nešto, pl emenito ree ne može ni zami lit i. Na Dalmaciji dugo leži ve- lika c rna lja ga, koja je u jedno i ve - liki, tr ahoviti gr ij eh - a t o je brištal - Vjerovali u Stvoritelja l u Suca svega stvorenja, a istodobno Mu nadijevati bestidna imena, sasvim je neshvatljivo. To se može shvatiti sa- mo na gdje prestaje pamet, a ludost. Ko može razumjeti putove Go- spodnje! - Zato l ne mPiemo tu go- voriti o pojedinim u ko- Jima Je Bog pokazao svoju pravdu l strogost prema bogopsovci- ma l bogokletnichyta. Ali bez dvojbe: Psovka je uzrok mnogih suza i uzda- ha, mnogih jada l stradanja. Ali, zahs, ne mislimo na to; ne promatra)mo psovku l kJetvu s te strane, je promotrimo s naravnog p, ovka. r ovka, koja ru "' i prijesto- lje vevi"-njcga, rkvc, oltare, vc . 'ctinje, vece i . vetice Bo žje. Tako je to talo i pozn ato, da Dal - toštoibo - gopso al:. :v \ ž mo li clopu titi, da i d<l - ljc ta ljaga o tane na na · cm bra - zu? l mo li, da se i nadalje n ad nama i punjavaju rij P ' almi ' te: »P o h o d i i b o m b e z a k - n j f. n j i h o v a , b i e v i m a g r i- j e b e n j i h o v e .<< (P alam , 33) e mijemo i Za · iben ku bi kupiju i apo to! ku admini traciju, pro sle f!v den ie »Tjedan protiv psosli cc. Traje od pn do e ne - djelje po Bogojavljenju . Dakle O\C ' 1 odi n od 8. do 15 . »Tje dan protiv p o ti« neka bud tjedan, u kojemu e Ti ni Tvoji ogri - je-iti nijeclnom p ov k om; u koje - mu doz vo liti, da neko pred tobom p uj e! nedjelju '. ovoga mje cca podi u crkvu i lu -.; aj ri- propovijed, koja ti Božju, ali i tra h itu ve li - grije h a, koja e nalazi u :-;va- k j p ovci. I na koncu , tvori sn a%- nu i muževnu od luku : ik ada psovati! i kada pre- kršiti drugu zapovijed Božju koj a kaže: e spominji imena Bo žjeg u- zalud! gla ov im a nedjeljnih zvona, s gla o ima prirod , neka se ujedine i naši gla ovi u zano nom pokli k u: ETI SociJalno zrnje SAVEZ FRANCUSKIH KR$C:ANSKIH RADNIKA (C. F. T. C.) Ovaj Savez broji sada oko 500 hiljada koj i se dijele na 615 krajevn ih društava i 2366 Pa na je U su ru- tavi kao koža na medvjedu. A pri- stojnost, l moraju resiti svakoga, iole, kulturnog ka. Strašno se nama psuje. l Bog, l Gospa l Krist, i Crkva, l Misa, i Sakram·enli, i sve što se moie l ne može zamisliti. Kojiput nam od groze trnci kroz sve udove tijela ta- ko, da moramo od muke zatisnuti uši i zalkrlpati zubima. Sto bl bilo, kad bl se najedan- put spojlle sve psovke iz svih hrvat- skih Iz svih radionica l tvornica, sa svih polja l njiva, puteva l cestal - RUKOPISI SE HE BROJ CEK. RACUHA 33.121 skupina (godine 1936. sam o 850). U zadnjoj godini Savezu je uspjelo do- b it i mjesta u svim važnim ustanovama javnoga života. Tako je sada 175 nova zastupanih u socijalnim odbori- ma pojedinih departemenata, 224 ih je u odborima, preko 300 dje- luju kao povjerenici u Pr i izborima za zastupan je radnika i namještenika g. 1937. b il o je izabra- nih 17 .1 05 kandi data ovoga Saveza sa 427 hil ja da 625 glasova . Nji hov im posredovanjem bio je dosad zaklju- 1221 kolektivn i ugovor . Posebno pak treba naglasit i njihovu djelatnost na na rodnog uzgoja . Tako su pr ired ili zimi 1937/ 38 preko 700 te- za stalešku iz obrazbu s preko 11 h il jada Nadalje je bilo mnogo za vode i voditelj ice s ukupno 700 Za izobrazbu radnica imaju S posebn ih škola. Po- sebn i list izdava ju za iz obrazbu žena. K lomu iz la zi jo š 73 krajevna i stale- ška lista le »Syndicalismecc koji ima 5 izdanja. ' GDJE JE KOMUNIZAM DOPUSTEN, A GDJE ZABRANJEN Sve države se ne odnose jedna- ko prema komunizmu. U nekim je dr- žavama komunizam potpuno zabra- njen, a u nek ima dok je u drugima opel potpuno dozvoljen. Zabrane stranaka uslije- di le su poslije svjetskoga rata, jer su se tada teorije pokaza le, kako u stvarnosti izgledaju. Mnoge dr- žave, zabrinute za svoga naroda, smatrale su, da je potrebno zabranili stranke i javno djelovanje komunista. Ovdje donosimo pop is onih država, u kojima je zabra- njen rad komunistima kao i godine, kada im je taj javni rad zabranjen: U Madžarskoj 1919 . (poslije vla- danja komunis ta pod vodstvom Bele Khuna), Finskoj 1923., Bugarskoj 1923. (pos lije atentata u so- fijskoj crkv i), Litvi 1927., Estoni ji 1930 ., Ital iji 1923., 1933., 1936., Albaniji 1937., Poljskoj 1937., Turskoj 1937 ., Brazil iji, Boliviji, Kub i, Peru, Ch ile-u , Urugvaju i Paragvaju 1937 . U Italiji i je komuni- zam za branjen nakon dolaska na vlast fašista odnosno nacionalsocijalisfa. bi p a k l e n i v i h o r, koji bl ciklonskom snagom gulio stoljetne hrastove l ocJna sa o krovove s Od 8 do 1 S u bisku- piji šibenskoj l apostolskoj admini- straciji ovo drugu godinu ))Tje- dan protiv psosti«. Ne ostanimo l tvrdokorni , usprkos svih ri- opomena i prijetnja koje bude- mo ovih dana i Prestanhno psovati i kleti! Operimo sa svog stitog obraza tu crnu ljagu sramote, l oflvimo u sebi i oko sebe slavnu prošlost naših praotaca, kojima je bl- la najdraža l - »Sveti se ime Tvoje«. lg.

Upload: others

Post on 29-Jan-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • . Pje. Ive lift l lnj,. ~Ispod li• od ko se

    tVik.

    Puč~4 . 8a-

    D. tudi.

    a je-kod

    Jao-l.-lli u

    nj 5\'C

    Li·

    POST ARINA PLAĆENA U GOTOVU.

    LIST IZLAZI TJEDNO. - GO DIS NJA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

    :l

    GODINA X. BROJ 2. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

    OGLASI PO NAROĆITOJ T A RIFI.

    Pakleni vihor Bili mladi lli stari, nekad,a nas nije

    bilo na ovoj zemlji. l ne samo nasi Ni 1oplo sunce nije nekoć razaplnjalo svoju zlatnu mrežu po širokim zračnim ,prostorima; pa ni ista ova na~a zem-lja, koja se već hiljade, a možda l ,milijune godina, vrti u istome krugu, nekad nije postojala .

    Ali prije nas, prije sunca, i prije :zemlje neko je ipak bio, a to je O· naj o kome apostol iz Tarsa pile: ))Sve je od njega l po njemu l u njemu«.

    Boga nalazimo u početku svega, ~ Njega bismo našli i onda, kad bl se :sutra čitav ogromni svemir srozao l pretvorio u ništa.

    Ko je kao Tl, o Bofel - Svojim razumom možemo obuhvatiti mora l .beskrajnu pučinu oceana, možemo se 'Cfovlnuti orijaških nevidljivih planeta i 111edoglednih sunaca, ali Tebe niko )oš ne obuhvati, i niko Te se još ne ~ovinu!

    - Gospodine, Gospodine naš, kako Je divno Ime Tvoje po svoj :zemljii -

    Kad je veliki Učitelj naroda, Go-~podin Krist, učio bijedno čovječanstvo, kako će se moliti svom vrhov-nom Gospodaru, Bogu, onda mu je objavio nenatkrlljlvu, najsadrfa)nlju molitvu - Očenaš, a u Oče našu je naglasio kaQ prvu prošnju: ))Sveti se Ime Tvoje«.

    Niko nije veći nl časniji od Bo--ga, pa zato nema nilta ni većeg, nl >Ne spominji uza-~ud Imena Božjega!«

    Ali što to znači uz~lud spominja-'tl Ime Božje, kad Ga čitavi narodi 4"1ajbezočnije l najbestidnije pogrđuju! A ·među tim naro~!ma Ističe se u pr-1(im redovima bal na~ hrvatski nafod.

    hee žellmQ, ~a n!}s ko ~broji me--du oronule starce koji se neprestano 3jećctJu prošlosti l prikazuju Je u naj-ljepllm bojama, alt jpak moramo re· tl: Hrvats~a proJlost je bila drukčija od sada!njostl; naši stari ne samo Ito nisu psovkom l kletvom pogrđivali !me Poije, već su se borili i umllall .za slavu Božjeg Imena. Pa ako nllta drugo, a ono lm je na domaćim o-91l)llllma, u obl!eljima, cvao mir, ra-·luif)ljevan)e, sloga i zadovpljstv(!.

    Vjerujemq u Boga l u njegov~ pravdu, pa kako se onda mofemo tako drsko nabacivati na Bofje veli· ~anstvo smećem s najodvratniJih đu-

    Sibenik, 8. siječnja 1939.

    Na obranu Bolje časti!

    Sveti se ime Tvoje ! J o· u najranijim ~odinama tra-

    žimo odgo or na mnoga pitanj,l. Hoćemo ela aznam za razlog i uzrok vemu, ~ to na okružuje.

    nije li najveće i najvažnije pitanje, •to nam e nameće, pit.l-nje o Bogu?

    B g, početak i vrha, oba · j..t-va n as ka vel iko ijetlo na po-~u na ·cga žh·ota i nikada nas i:

  • STRANA 2

    Komun izam nije potpuno zabra-njen u Engleskoj i $vicarskoj.

    Komun is tima je potpun i rad do-zvol jen u: Sovjetskoj Rusiji , republi-kanskoj Spanjolskoj, Francuskoj, Kini, Meks iku i Cehoslovačkoj . Medutim je i u Cehoslovačkoj za dnjih dana za-branjen komunizam.

    Kako je kod nas, znamo.

    TEROR U CRVENOJ SPANJOLSKOJ

    Francuske novine javljaju o te-roru u Barceloni. Samo za 2 dana o-sudeno je na smrt 200 lica, a 1 OO na dož ivotnu robiju.

    !IDOVI KOD BOLJSEVIKA Da bi se znalo, koliko je !idova

    bilo na važnim i glavnim položajima u Sovjetskoj Rus iji od njenoga početka do danas, donašamo ovu statisti-ku:

    Od 22 pučka komesara 18 Lido-va, od 43 komesara vojske 34 lido-va, od 64 komesara za unutrašnje po-slove 13 !idova, od 30 komesara za financ ije 26 !idova, od 18 komesara za pravdu 18 Zidova, od 5 komesara za zdravlje 4 Zidova, od 53 komesa-ra za javnu sigurnost 44 Zidova, od 7 komesara za javne radove 7 Zido-va, od 23 komesara za trgovinu 21 !idov, od 56 komesara za prehranu 45 Zidova, od 26 pokrajinskih kome-sara 23 ! idova, od 42 načelnika za štampu 41 !idov, od 119 načelnika so-vjeta za radnike i vojnike 95 Zidova, od 50 komesara za mornaricu 49 Zi-dova . ~ ...... ~~11v111........,~

    ZIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

    'cdJ c lja, 8. 1. : Prva nedjelja po Bogoia l•-ljm ju.- Blagdan n •. Obitelji l u a, Mar ije i J o ipa. - v. Severin, opat. Divlje barbare kro t iO JC vojom blagošću i svetošć u , po-stom i molitvom. mro je -1 2. godine.

    PonedJelJak. 9. 1. : 1'. l u/ija11, muČI!nik. liv io je u nt iohiji za vrijeme D iokleciJana. Radi sv. \jere bija~\! najprije uh\ aćen. i u-tamničen , a za tim mu otsjekoše glavu.

    tora k, l O. J. : v. J>CI\•ao, pu tinja k. Bi o j e sa vrem enik i ubra t glasovitoga pustinJa-ka v. Ante. Pro:Fivio je u T ebai d koj pu-stinj i 90 godinn i u 113. godini sveto pre-minuo.

    rijeda, ll. l. : Sl'. 1-!ig ill , P apa i mu-čen i k . Bio je rodom iz tene. Po lije s m r-ti sv. T elesfora Pape bJjasc izab ra n za rim-skoga Pap u g. 138. Bio je u pravom mi,lu izgl ed. primjer i pa · tir s' oga tada. m ro je g. 142.

    Cet rtak , 12. 1. : l' Tarjmra, mučenica. Podnij ela )e grozn(! muke La Kri s tovu VJI!-

    ru . Kada je n1jc u proždr le gladne zvijeri,

    baciše je n a lomaču i tako zav rš i svoj LC-malJ ki živo t i pre e li e u nebes ki .

    P etak, 13. J. : , 1•. Emil i traron ik, •nu-čen ici. Pre trp jeli u mučeničku smrt u !Jeo-

    gradu . Tjelesa su im bi la bačena u Dunav.

    u bota, 14. J. : v. ll ilarij, bi kup i nau-či te lj v. Crkve. Rodio sc u francuskom g ra-

    du Poatjcr. God. 353. p o ta b i kup rodn oga grad a. B1 jašc ncust ra ' ivi pobornik pra o-vj e r ja. Umro je g. 368.

    napoleon u poniženju na flbi Napoleon jednom reče: »Genij

    nal iči meteoru, koji trenutačno obasja svoje doba«. Jedan takav meteor je sam Napoleon. Zabliještio je, prodr-muo Europu, a polom pao najprije na otok Elbu, a zatim potonuo na onaj sv. Jelene.

    Kad tražimo životn u ve l ičinu ge-nijalnoga čovjeka, tada ga motrimo u njegovim zamašnijim pothvatima, ali ako genija želimo vidjeli u svojstvu čovjeka, kao takvoga, moramo ga svući javnosti i promatrati izvan služ-bene povijesti u privatnom životu.

    Pa kad me već jednom sreća na-nijela, da vidim otok Elbu, negdanje zaločište velikog osvajača Napoleona, pos lužit ću se knjigom S. Foresi »Na-poleon siromašni čovj ek« i iznijeti ne-koliko zanimljivih crta iz njegova bo-ravka na Elbi.

    Jeste li kada okrenuli dalekozor i s protivne strane gledali? Ako jeste, Imat ćele sliku života Velikog Napo-leona u sužanjstvu na Elbi.

    Tu ga ne vidimo u bljesku me-teora, u cijuku boja, u slavu si lnika i pokretača naroda, već kao čovjeka, i

    »KA TOLIK« BROJ 2. -- -- ----- -- ---------------------------~ BLAGDAN SV. OBITELJI

    IT J E PO Ll\ l E bl. Po v /a ap•J-1/o/a Kolo,a11i111a (/3. 12· 17).- B raćo! Obu tle e 1-.ao IL

    mu~ke uloge Neke ne bude nijednoge ke-loličkog društva, koje ne b i ove godine iz-

    velo ovu glumu, koji! se dob iva po 1 O Din kod Hrvbhkoga Književnog Društva sv. Jero-n ima u Zagrebu, Trenkova ulica 1.

    SLIKE l KIPOVI BL. NIKOLE TAVILIĆA.

    Mnogi još ne znaju, gdje bi nabavili sebi manju sliku bl. Nikole Tav i lića za kuću ili

    gdje bi se mog le vel ike sl ike i kipovi nje-

    govi dobiti za crkve . Kopije po sl ikama Ga-brijela J u rk i ća dobivaju se u svim veli-

    činama i u raznim izra dbama uz cijenu od 50 do 1000 Din, a kipovi od Mile V o d po 2200 i 3500 Din kod Hrvatskog Odbora za Svelu Zemlju, Zagreb, Trenkova ul ica 1 Za-tražile pro~pek ll ~·······~··· ............................. ~

    VA DER ELDE. oda bclgijskin ocijah ta , kOJi je bio vi~c puta m ini•>ta r .

    umro je p roš lih dana .

    KAR E L CAPEK. jedan od najvećih a vremen ih č e • k i h pi aca, umro j..: tal-.oder p roš lih dana.

    PR ET PLAT ICIMA " l ILTA T -TOLICA «. Cast mi je javiti, da je Upra va » i ilta atto li ca c ove godine s nizil a pret-

    p la tu , i to od Lit. 92 na Li t. 78 ( Di n. ISO), ili polugodišnje L it. 39 (90 Din.) be z ik.1 kvih drugih tr kova. Rečena Uprava /.n~

    p reporu ča, da e godišnja ili barem poluJo -di šnj a pretplata un ap rijed podmiruje: p/it.

    Dubrovačk a 5.. l iječnja 1939. - J> ,•;ar-perac, po jcrcnik " iv. atlolica « z a Ju~o-laviju.

    ................. ~··················· ..... Poruke Uprave

    SVIJETLI PRIMJERI. Vlč. g. don lomili

    S e g ar i t, nov• iupnlk Ista, s 1939. primat tc 1 O primjeraka mjesto 1; pre č. don Vinko. R a s o l, zač. ltanonlk i fupnlk Preka, i u-g. 1939. primat će SO primjeraka; vlč. don Ivo Gr g ur e v, fupnlk Primollena, i u g , 1939. primat će 48 primjeraka. - Srdačna im hvala i od Boga plata! Ugledali se u njih l drugi!

    SVIM NASI M PRETPLA HU CIMA, kojima nijesmo prilofih proli! pul, prilafemo ovaL

    put naiu čekovnu uplatnicu, toplom molbom,

    da nam odmah po~alju pretplatu za godinu 1939. i podmire svoj eventualni dug za pro-ile godine. Tom prilikom neka nas obradu-

    je i kojim milodarom u fond lista, pak terno. njihova imena oglasili u nalem nKatollkuu.

    sljedbenic ima . To čini doista, da mi, pr tbavi nove pripadnike, ali ova rasip-nost me zaprepašćuje ...

  • -mi lp-

    BROJ l.

    Širom svijeta SEZDE LTGODIS JICA ll l TVA

    SV. OCA. u 20. pr. mj . .t:a'n Je ' v. Ot.Jc

    u 60. god1šnjicu m1sni tvn. .1 taJ dan 1878. god. zaređen Je ll crkvi v. Ivana L teran-skog z s cćenika. ijela sc rkva radu1c

    i za h alJUJe 'C\ i njem, 'to je tohl..im ml· los ti ma bl go lo i o sve eničk1 ž1vot dann •-njega glavara Crk e. U teškim dan1ma, !..o-je proŽI\'ljujcmo, v. Otac je clcbm dar Božji s ojoJ Crkvi i ije lom čovJeč n tvu. Zato uzdižcmo oje molu e B gu, da nam aa sačuva do l..rajnih granica ljud l..oga Žl-ća n a dobro vjere i ljudi .

    Z l fLJIVA PTT l C č1telji ko-tara Filr tcnfellbruek kod [iinchena u 1 te-mačl.. oj prim1h u od aveza nacional ocija h-stičk ih učitelja upitnicll sa shjcdc im 011.1·

    njima: l. Uči li e kod a JO' B1bli j;? 2. Ako da, iz kojih razlogu? 3. Ako sc uč1, ka-to mislite, da e može p mimi pouču anje Biblij e s a'im ra nim glcdi'tem? 4. lclitc le , da e obustavi poučavanje Biblije? 5. Vr-šit e li jo' službu orguljaša? 6. U je nom s lu-čaju iz. kojih po ebnih raz loga? 7. K anite li napu titi tu tužbu? 8. Pripadate li stranct? Odgovor je na ova pitanja obvezatan .

    lELJEZ ICK E RECA U RU-M U J KOJ. BadnJOj noćt od 24. na ::5. XII. pr. g. sudarila u e u Rumunj koj J a osobna laka. Uslijed neobično jakoga u-dara potpuno u uništene obe lokomotive i 7 putn ičkih agona. Poginulo Je oko 120 o o-ba, a preko 300 1h je ranJenih. Do sudara je došlo u lijed pogrje'no postavljenih kret-nica.

    KOLIKO U ORlA l PRI TEDJELE CAS 'E ESTRE! gencija »Kipa c javlJa iz Praga: Prema postOJC 1m statističkim poda-cima u tednja države a ča nim se trama bolničarkama izno 1 godi nje oko 50 mili-juna icar kih franaka. U pr im godinama čehoslovačke republike časne sestre bile u izbačene iz bolnica, ali su ka nije mor:tle biti vraćene na trag koliko radi financijalnih raz loga, tol iko i zato, jer se rad plaćenih bol-

    ničarka nije mogao mjeriti njihovtm radom.

    OPCA OJ A DUl O T U MA-DlAR KOJ. U Madžar koJ Je parlamenat izglasao zakon, po kojemu se u odi opća vojna dužno t s kadrov kim rokom od 3 go-

    dine.

    LlJEDECI MEDU AROD l EUHA-RISTIJ K l KO GRES U IZZI bit e od 4.

    do 8. rujna 1940., kako je to zaklJučio t Ini

    odbor za medu narodne euharistijskc kongre e

    na svom zadnjem zasjedanju u Parizu. Ra-čuna se, da će mu prisustvovati oko 2 mi-

    lijuu ljudi.

    NOVI 1 RUMU J KIM Ml l TRO 1 VANJSKIH PO LO A imenovan Je Grigor G a fen e u , ko) i je navodno priJatelJ je-mačke i imao bi za glavnu zadaću: u po. tn-viti što bolej veze jemačkom i Italij om.

    INVALID KI DOM U P RIZU, gla -sovit a umjetnička građevina, u kojoj je i Napoleonov grob, djelomično je izgorio preci Božić. Steta je ogromna, a izgorjele su i

    mnoge dragocJenosti.

    POPUT VJETRA. ajnovije talijanske

    električne lokomotive na pruzi Rim - r a-puli prevali le su već 200 km. na sat. Stroj je težak 1200 metričkih centi, ima 8 moto;a

    i razvija snagu od 4000 konjskih sila.

    Stari hrvatski zakoni za osova če

    Lijepi su na~i stari dalmatinski gra lo-

    vi nekada kroz. stotine godina bi li što sa-svim, što opet mnogo svoji: sa svojim pra-

    vicam a, sa svojim vijećima, sa svojim zako-nima i štatutima. Priličan je niz. tih starin-skih dalmatinskih gradskih ~ tatuta štampala

    za~rebačka Akademija, pa ovdje iznosimo iz njih zakone nekih naših dalmatinskih grado-

    va proti nesretnom i mrskom p ovanju, da nam ti zakoni budu za razmišljanje i pou-

    ku. l. Zakon grada D u br o v n i k a : »Tko

    opsuje Boga ili Svece Njegove, da plati za globu jedan perper. Ako ga ne bude m ot:no platiti, da se sveie za stup«. (V. Bogišić i K . Jireček: •Liber statutorum civitatis R agu-

    sii c, str. 130.) 2. Zakon grada S p l i t a : »Isto je tH-

    tono vi/o i odredito, da se nitko n e poduja psovati ili proklinjati Boga ili svece Njego-ve ... I tko protivno radi, da se imade od-suditi na deset libara za svaki put . . ·" (Dr. I . Hane): Statuta et leges civitatis S palati, str. 148.)

    3. Zakon grada Tr o g i r a : »Odreduje-

    mo: ako tko opsuje Boga ili Djevicu Mariju, Majku Njegovu, ili kojega sveca, da plati optini globu od pet libara malih venecijan-skih dinara ... A ako (psovač) bude malo-doban ili siromak, koji nema otkud da p/n-

    •K A T O L l K•

    Nale smjernice

    Briqe, žalosti i nade (Božićni govor Sv. Oca)

    Prema svakogodi~njcm običaju sakupili su se i ove godine na Badnjak pred podne u Vat ikanu svi kardinali skupa s rimsktm prc-lal ima, do čestitaju Sv. Ocu sretne boilćnc

    b lagdane i Novu godinu. Ceslilku mu je iz-rekao dekan kardinalskoga zbora kardlnĐI Granilo P i g n a t e l l i d i B e l m o n l e. Sv. Otac je zahvalio l uzvrelio govorom, koji keo važan dokumenat donos imo u potpunom i doslovnom prijevodu, jer je dobro po-zn~~lo, da Sv. Otec u oveko svečanoj zgodi, o Božicu i Novoj Godini, govor i »progra-

    malski« i daje najaktuelniji pregled nejvaini-jih pr ilika, u kojima se nalazi Crkva i sv1jet. Evo dakle loga znečajnog govore Sv. Oca:

    ,,e; velikim, dubok1m ganucem srca slu-šali smo, shvatili i osjetili lijepe, dobre i lju-bazne. želje, što Nam ih je izrazio dekan

    Svetoga Koleg ija ne samo u ime svoje, ne-go takoder i u ime čitavoga Svetog Kole-gtja i čitave Rimske Prelalure po običeju

    toliko obiteljskom i jednostavnom koliko sve-čanom i uzvišenom u ovoj svetoj Vigiliji Ro-

    denja Gospodn jega .

    Sve je lako dobro i s1novski toplo i o-

    dano, pa makar nam i doziva u pamet i na-pominje tužne i bolne slvari, da Nam ne

    preostaje drugo nego zahvalili od sveg sr-cal Pa to i činimo izričuci svima i svakome od Vas , uzorita gospodo kardineli, predregi prelati, za uzvrat zo Vaše čestitke, Neše čestitke za sretan Božić, Novu God inu i sva-ko dobro, upravo ka~o svi Vi i svaki od Vas želi, i lo ne samo za Vas, nego i za sve drage Vam osobe i stvari, koje nosile

    u Vašim mislima i u Vašim srcima - drage Vašem svećeničkom i dušobrižničkom meru.

    Znamo, kako dragocjenu Vam pomoć dugujemo u upravi sveopće Crkve i u po-dizanju tolikih ustanova za individualno i

    kolektivno posvecenje, naročtlo kod redov-ničkih zajednica i kod Nama uvijek toliko drage Katol ičke Akcije. Vesel imo se zato toj tako lijepoj prilici i zahvaljujemo Vam svom

    dušom.

    1 sad b ismo Vam bez daljnjega mogli pod ijelili očinski i apostolski blagoslov, ko-ji kao dobri sinovi pobožno želite i obilno

    zaslužujete. Ali s vigilijom Božića dolazi i jedna dru-

    ga vigilija i zamoljeni smo s različitih stre-na, da joj posvet imo koju misao i koju ri-

    ječ, jer se čine polrebitima. To je vig ilija desete godišnji ce Izmirenja (lateranskog pak-ta). S druge strane evo auditorija, od koje-ga se uistinu ne bi moglo naći ni zam isliti zgodnijega, htjeli bismo upravo reći inlel i-genln ijega, prosvjetljen ijega, ukratko, koji b i

    više odgovarao stvari koja je već lako va-žna sama po sebi, koja je poslala još važni-jom, a za1sla ne i lakšom, zbog sadašnjih

    okolnosti.

    Hrlimo da kažemo, što više da progle-

    simo s ovog visokog mjesta, kako Naša pro-

    slava rečene desetgodišnjice hoće da bude himna najviše zahvale - Naš »Magnif icat««,

    Naš nNunc d imitlis«, Naš i Vaš nTe Deum« -

    onoj božanskoj dobroti, koja Nam je još od

    prve naše enciklika dozivala u pamet i u

    ti, da le metne rt klade i tla se drži 11 kla-dama pol dana IW trgu • . (Dr I van troha!: ,. tatutum ct relormatione ci ttalls Tragu-

    rii ~, str. 7.) 4. Zakon grada k rad i n a : »Odre-

    d ujemo i hoćemo: Ako tko z/očinskim ust i-ma kao odmetnik opsuje Gospoda ili Bla':.~nu Djevicu, Majku Bo žju, ili /,ogagod sve-ca, da plati globu od dvadeset so/da za .>VII-ki put ... A ako (psovač) bude malodobnn ili siromak, koji nema odkud da plati, neka se kazni šibama ili zatvorom po odluci dvo-ra«. (Sime Ljubić : • Statuta ct leges civitalis Buduae, civitati cardonac et civitatis et

    insulae Lesinaec, str. 125.) 5. Zakon grada i otoka K o r č u l e :

    »Is to naredujemo: Ako tko opsuje Boga di svete Njegove ili Sakramente Crkve i ako mu to bude doka~ato jednim prikladnim svj Vrtoprtč•, " Prol.ttlli

    cm«, • Zabavnih. O!iJcmi Je" . Priče i::. Ila-

    rema. Go/ičave, Gre:lnica, kakljil•i, M i··key

    Strip , Tam11ica, Cik. Bujalo Bii .Flt'rt, Caruga,, Lov, Piko/o , Mi i vi. /inga, itd. itd., od kojih li s ti'ća ima vam nekih ncmoralntm slikama na prvoj tranici. l islitc 'i , cijcnj. čitaoci, da su mi se ti narodni vode odazvali barem jednom dopisnicom ili sc, što je najglavnija i najnužnije, zauzeli. da izliječe tc tri teške

    rane ll ovoj drl.avi? išta oci svega toga/ Imadu oni, val.nijega po la. pa im ne dosta-je vremena za o e t rice i kučine! ( A buon

    mte11ditor, poe !te paroli!-). livo pak preporučam kin a i bogumr;ku

    psost, tc nesretne zabavne gornje li tiće ro-diteljima, gg. profesorima i učitcljtma i vlč.

    vjeroučiteljima, da e i oni zauzmu i umšta-vaju tu otrovnu lektiru s rn.t.vrutnim likama kod naše zancšene mladeži. fnogt, kako

    čujem , vlč . katehe te i učitelji na totin..: u

    kilograma tog otrova uništtli. Ew1la im!

    Videa/lt CO/ISU/es! S.

    NOVO KR IZ ARSKO BRATSTVO osnova-

    no je u B o š l i i kod Teslica (okružje Sa-

    rajevo) .

    STRANA 3.

    ono, ilo nije krlćansko, l da je neljudsko ono, što jo nokdćansko, pa radilo se lu o općom dostojanstvu ljudskog rodil ilt o dosloJanslvu, slobodi, lnlcgrdelu individua, za

    kojogll Je, dakako uz duine koordinacije l ko-operčiCIJO, odredeno druUvo, kao šio Je Sllmom

    ČOVJeku i pojcdtncu namijenjeno djelo Bo-ga Slvorilelja 1 Olkupdelja kojemu svak 1 čo

    vjek mor11 reć 1 »Deus meus cs Tu« 1 takoder »Dilex it me el frad idil scmclipsum pro mei«

    Ne samo gorke zaloslt srcu starog Oca zbog zlosl11vljanja Njegove miljen1ce Katoli-čke AkciJe, nego je i prave le teške br1ge pmkrbtlo Poglavaru katoličanstva t ćuvoru ćudoređa i isltne povreda, rana naneseni! Našem konkordalu i upravo tamo, gdje se

    dira sakramenat ženidbe, što za svakoga ka-tol ika Zllđči sve. Ne osjećamo polrebe da ovoj Jednostavnoj 1zrec1 dodamo i jednu ri-Ječ, eda kažemo, kako je ova rana 1šla rav-no u Naše srce, r11vno i vrlo bolno Znamo, da je rečeno, kako konkord11l mje bio bćlš ranjen, nego da Je ostao nepovri,eden. Od Nas je daleko, koliko lo može b ili daleko, mis11o da zađemo uopće u diskusiju. Držimo ipak, da moramo napravili jednu primjedbu elementarne očev1dnosli, pa da i ništa ne b ismo vidjeli; a ta opaska je ova: da ako za svaki dvostrani ugovor kao 1 za njegovo

    poštivanje ilt nepoSiivanje, ne može !uma-čenje uzurpirali samo jedna strana, mnogo više ovo mora vrijedili za jedno tumačenje, koje je tako odlučno i hoce da bude slo-

    bodno od svake obaveze.

    A htjelt smo takoder primjetili jednu drugu opa5ku, a lo je polsjećanje na veli-ku i slavnu uspomenu Lava Xlii. Misleći na nedavnu apoteozu koja je u ovom istom Ri-

    mu pripravljena jednom križu, koji je nepri-jatelj Kristovu križu, na ovu povredu kon-kordala i na druge stvari, koje su gore na-taknule , nt Nama se samima nij e činilo pre-tjerano da se možemo nadati obziru barem

    prema Našoj sijedoj kosi. Htjelo se naproltv ići preko svih obzira (Leon1s Xlii. P. M. A-da XV., pag. 369). A ovo polsjecanJe pra-vimo zato, da počaslimo uspomenu velikog Pape, koja je uistinu dostojna poštovanja kao i zalo da sebi dozovemo u pamet velikodu-šno oproštenje le da nasljedujemo, kao što lo iz svega srca činimo, vrlo plemen1l i pr i-

    mjer, moleci inače dobrog Boga, da se udo-stoji prosvijetl ili pameti i ganuli srca u smi-slu istine i pravde, koje su takoder jedine prave i solidne baze blagostanja i pojedi-naca i naroda dok stoji pisano u božanskoj

    knjizi: n Miseros laci l populos peccalum«.

    Spremno smo dali Naš vec siar život za

    mir i napredak naroda: dajemo ga i sad opel zalo da bi ostao nepovrijeden unutar-nji mir, mir duša i savjesti i cvjetni napre-

    dak ove llaltje , koja je Nama medu naro-din•a, koji su Nama svi dragi, vrlo draga,

    kao ~lo je osobito bila draga Njegova do-movina Isusu, koji 1e dao samoga 5ebe mu-

    kama i smrti za ljudski rod.

    1 ovo je Naša božićna želja s ovim Mi iznova blagosivljemo Vas sa svim onim i onima, koje svaki od Vas nosi u misli i

    u ljubavi srca.«

    Završivši govor Sv. Olae je podijelio

    apostolski blagoslov i napustio dvoranu pra-ćen pozdravima i poklicima sakupljenih kar-dinala, patrijarha, nadbiskupa i biskupa le

    oslalih najviših dostojanstvenika Crkve . ----------Naši dopisi DR NIS

    Rekonstrukcija procesa o tragičnoj smrti Sime Mudri~a u Slveri~u .

    Prošle godine jednoga dana mjeseca

    studenoga poslije podne blagajnik Bral im ske

    blagd;ne »Monte Promina« u Siveriću, sad pok. Sime Mudrić, u društvu svoje žene i gospođice Blim, činovnice istoga druJiv.,, pošao je u lov u ordo Promina izmedu se-

    la Siverica i Badnja. Kad su bili no sedlu

    brda, pk. Mudrić bio bi rekao svojim pra-liticama, da se odmaraju, dok on abide

    bl iinju okolicu. Nakon kratke stanke spome-

    n.Jle pratilice čule su odjek puščanog hica u dalj ini od kojih 3-400 koraka. One su r1islile, da je lo Sime pucao na lovine i

    čekale na njegov povratak. Kad se Sime nl-je vracao i noć se primicala, pratilice su zvale Simu, a kad se nije odazivao, one su

    mislile, da, je drugim pravcem krenuo pra-

    ma kuci i lako se i one uputile kući. No kod kuće nema Sime. Tada su alarmir11le susjede, koji 5u bil i mišljenja, de je Sime po svom običaju otišao u Drniš ili Tepljuh. Ali kad se ni do sutra dan ujutro nije po-

    vratio, nastala je sumnja o njegovu izostan-ku, le su upucene polrage na sve strane

    okolice, pa i u brdo F'romina, gdje je jedn

    potraga oko 9 seli, plije podne, na svo ;e

    iznenađenje, poviše Badnja našla mrtva ne-

  • STRANA 4.

    si.Jioga Mudrića uz 1f•dŽu njegova vla,l1fog psa. Kad su obaviješteno sudbene vlasti ll

    Drn1šu, odmah su dvojica sudaca i · IvoJ •• a općinsk ih l1ječnika, te žandarmerija izašle na lice mjesta 1 obavile očevid. Poslije podne obavljena je obdukcija lješa u Siveriću, gdje je liječnička komisija ustanovila, da je smrt

    uslijedila uslijed kljenufi srca, a nastale o-

    zlede kraj spolnoga d ijela, gdje je bio ol-

    stranjen i jedan dio mesa, da bi bio pro-

    uzročio vlastiti pas. l tako je ova misterio-

    zna smrt ostala neobjašnjena bez ičijega

    progona sve do jučer, kada je stigla sud-

    bcmo-lslražna komi~ija iz Siben ika saslojeća se od gg. sudaca Valavuka i Košle, te li-

    ječnika dra Lalića i dra Dreščika, koja je

    nakon stroge premetač ine dvaju stanova u

    Siveriću oko 2 sata poslije podne otvorila

    grob pk. Sime Mudrića na groblju Sv. Aran-dela u Drnišu, le obdukcijom ustanovila, da

    je Sime ubiven iz lovačke ili slične puške

    ČitaJte sve u "Katoliku"

    Nakon obavljena očev i da i obdukc ije

    komisi ja je dala nalog žandarmeriji u Sive-

    r iću, da sprovede jedno intelektualno lice

    u Sibenik, protiv koga bi postajala neka sum-

    nja.

    Pono je sličnom trag ičnom i misterioz-

    nom smrću pog inuo pred par godina tajnik radničke organ izacije »Uzora«, Ivan Mali ć

    iz Trbounja, lo je ova rekonstrukcija procesa

    o smrti pok . Muddta u čitavoj drniškoj kra-

    jini, a os."lbl!::> u naJzaposfavljenijim radni-čkim krugov·mr:znall, da je odavna, a oso-

    b lic od ROce!ka svjetskoga rata, naš dru-

    š fveno-;:>ros• je Ini ' socijalno-ekonomski na-

    predak sve do cianas bio u sistematskom na-

    zadovanju. To nazadovanje osim likvidacije

    do zadnje društveno-prosvjetne i socijalno ekonomske ustanove pokazalo se najfatlllni-

    jom pojavom među brojnom djecom, a na-

    pose među srednjom mladeži. Ta djeca i

    mi