Dr.sc. Aziz Hasanovic

POSLOVNA ETlKA U ISLAMU

(SKRIPTA ZA INTERNU UPORABU STUDENATA FFDI U ZAGREBU)

Zagreb, 2009.

SADRZAJ

PREDGOVOR 2

UVOD 5

1. MORAL 10

2. ETIKA 13

3. MENADZMENT U ISLAl\IU 20

----_.-- ----_ .. ~-------_. ­

4. ISLAMSKI EKONOMSKI FINANCIJSKI SUSTAy. 32

5. OBLICI STJECANJA IMOVINE U ISLAMU 39

6. POSLOVNA ETIKA U ISLAMU 45

7. ZAJEDNICKO ULAGANJE (MUDAREBA) - IDEAL ISLAMSKOG

BANKARSTVA 50

8. POSEBNOST ISLAMSKE EKONOMSKE MISLI.. 72

9. LITERATURA 93

1

POSLOVNA ETIKA

PREDGOVOR

Ova skripta radena je sukladno mzu predavanja odrZanih na Filozofskom

fakultetu DrtiZbe Isusove. Sredisnja tema je pitanje poslovne etike te koje smjemice u

poslovanju moze ponuditi islamska poslovna etika, koja primjenjuje drugaCiji pristup

poslovanju s -obzirom na "konvencionalni" pristup na Zapadu. Da bi to ustvrdili

potrebno se osvrnuti na islam kao naCin zivota koji ureduje Citavo podrucje covjekova

djelovanja a ne sarno njegovu privatnu sferu. Karakteristika islama jest da stavlja

snaian naglasak na eticke vrednote u svim aspektima ljudskog zivota. Moralni i eticki

principi su naglaseni kroz Citav Kur'an. Islamski eticki sistem se u bitnome razlikuje

od tzv. sekularnih etickih sistema i moralnih principa koje zastupaju druge religije i

drustva. Prema islamu, pridrzavanje moralnih principa i usvajanje same etike je dio

same vjere (imana). Islam traii da se vjernici drZe odredenih normi i etickih principa

u svom odnosu s rodbinom, susjedima i prijateljima, u poslovnim transakcijama,

drustvenom podrucju, konacno u svim poljima privatnog i javnog zivota. Islam

posjeduje specificni eticki sistem kad je rijec 0 poslovnom djelovanju. Specificira

opca eticka pravila poslovanja, prepoznaje eticki pozeljne oblike poslovanja te

odreduje nepozeljne naCine istog.

Na Zapadu je ljudska aktivnost na ekonomskom polju prvenstveno usmjerena

ka individualnom profitu. Nekada se smatralo da bi konkurencija koju razvija ljudska

aktivnost usmjerena prema stvaranju osobne dobiti dovela do sveopce harmonije

interesa i uzajamne dobiti. Pokazalo se da to nije tako, te da bez jedne moraIne i

zakonske ogranicenosti dolazi do velikih problema i poteskoca na tom podrucju.

Postoji radikalna razlika izmedu vizije dobra i uspjesna zivota u islamskom pogledu

na svijet i vizije kapitalistickog svijeta. Kapitalizam karakterizira materijalisticki i

zemaljski pogled na svijet. U islamu, pogled na svijet se sastoji od ispunjavanja

covjekovog ugovora s Allahom (emanet) i zivljenja ovosvjetskog zivota kojije, prema

bozanskom vodstvu i uputi, priprema za ljepsi zivot koji ocekuje covjecanstvo.

Prema Kur'anu, sudjelovanje u ekonomskoj aktivnosti obvezno je za svakog

muslimana (Kur'an, 62: 10), od muslimana se takoder ocekuje da marljivo rade

2

(73:20). Islam potvrduje apsolutnu prednost buduceg zivota pred ovozemaljskim

zivotom (4:77): od muslimana se ocekuje da koriste dobra i dobre stvari ovoga zivota

i da budu zahvalni Bogu na njegovim blagodatima, jer Bog povecava Svoje blagodati

onima koji su mu zahvalni (14:7). Blagodati u ovozemaljskim stvarima se

zloupotrebljavaju kada covjek rasipa svoje bogatstvo, zbog toga prekomjerno trosenje

i raskos da bi se povecala ljepota i sarm zivotaje zabranjeno (24:31). Vaznost ovog

principa postaje jasnim kada se shvati da je suvremena kritika protiv kapitalizma

usmjerena upravo na kapitalisticku rasipnost i raskosnost, tj. kritizira se beskorisnost

velikog broja proizvedenih artikala i njihovu neadekvatnu distribuciju i upotrebu. I

Sveobuhvatna nacela islama postavljaju operativni okvir za svaki aspekt

naCina kako se obavlja poslovanje u muslimanskom svijetu. Dok su promjenjive

granice prihvatljivog ponasanja u konvencionalnom Zapadnom poslovanju regulirane

zakonima, propisima, smjemicama i korporativnim upravlj anj em, islamsko

poslovanje je regulirano bozanskim nacelima koja naglasavaju vrijednosti kao sto su

pravednost, jednakost, moralni principi. Konkretno, islamske financije usvajaju

pristup long-term partnerstva izmedu poduze6a, cesto na temelju toga da investitor

uzima vlasnicki udio u tvrtkama. Serijat zabranjuje kamatu bilo koje vrste, spekulacije

bilo koje vrste u samom poslovanju su takoder zabranjene, dok su ulaganja potrebna

za pruzanje socijalne pomoCi samoj zajednici. Islam takoder zabranjuje nedopustene

aktivnosti u podrucjima kao sto je kockanje ili alkohol, umjesto toga navodeCi da

poduzeca koja zele biti u skladu s serijatom trebaju da se usmjere na legitimne oblike

trgovine. Eticke standarde, na kojima islamska poduzeca djeluju, odrazavaju iste

standarde i nacela Kur'ana koje svaki musliman primjenjuje u svakom aspektu svog

zivota. Dakle, islamska poduzeca moraju raditi svoje poslovanje na temelju

pravednosti i integriteta, i prema svima postupati jednako. Potreba za postenjem,

iskrenoscu, pravednoscu je takoder svojstveno islamskom poslovanju, zahtjevi koji

imaju siroke implikacije kroz cijeli spektar poslovnih aktivnosti.

Islamski put do drustvene pravde jest ustanovljenje bratstva vjemika, Cime se

istice obveza pojedinca da radi za samouzdrzavanje i da pomaze druge. Islam ne

sprjecava covjeka da prisvaja i tiZiva pravedni i zakoniti proizvod svoga rada, ali

I K. M. Ishaque, Islamski pristup ekonomkom razvoju, u: E. Karie, Kur'an u savremenom dobu, Sarajevo, Bosanski kulturni centar, vol. 2, str. 59.

3

naglasava da ono sto se zaradi bude potroseno na naCin koji je propisan i dozvoljen od

Boga.

4

DVOD

Ljudski postupci ocjenjuju se kao dobri iIi losi, moralni iii nemoralni, ovisno 0

utvrdenim i prihvacenim nacelima u nekom drustvu. Skup pravila ponasanja koja

vrUede u obavljanju poslovnih aktivl10sti zove se poslovna etika.

Generalno gledano to je normativna disciplina koja se bavi pitanjima sto je dobra a

sto lose, sto je ispravno a sto neispravno, sto je pravedno a sto nepravedno u

poslovanju. Kada je rijec 0 islamu, on stavlja akcent na eticke vrijednosti u svim

aspektima Ijudskog zivota. Eticke norme i moraIne instrukcije koje se prepoznaju u

recima Kur'ana i praksi poslanika islama Muhameda a.s. su mnogobrojne,

dalekoseine i razumljive. Islam ima vlastiti, na vrijednosti zasnovan eticki sustav koji

se primjenjuje na vrijednosti poslovanja. On daje odrednice za upravljanje poslovnom

etikom. U Kur'anu su pobrojana poslovno eticka pravila, identificirane eticki pozeljne

fom1e poslovanja i prepoznati odredeni neadekvatni modeIi poslovanja.

Poslovna etika posebice dolazi do izrazaja pri komuniciranju i vodenju poslovnih

razgovora i pregovora. RazIiCite kulture imaju i razliCita pravila poslovne etike a nije

nemoguce da postoje razlike u poslovnoj etici unutar jedne te iste kulture, ovisno 0

poslovnim partnerima s kojima se suraduje. Elementi poslovne etike neposredno

utjecu na uspjeh poslovnog pothvata. Kultura utjece na poslovnu etiku u cijelosti.

Medutim utjecaj je posebice izraZen u sljedeCim aspektima koje bi sudionici u

medunarodnom poslovanju, trebali svakako upoznati prije zapoCinjanja bilo kakvog

poslovnog odnosa. Najcesce 0 cemu se govori jeste sljedece:

Pozdravljanje i Ijubaznost,

Darivanje,

Poslovno odluCivanje,

Polozaj zena i odnos prema njoj,

Poslovni sastanci,

Odijevanje.

Pored navedenog cime se bavi poslovna etika, islam tome pridodaje:

oooos prema radu i raOOiku,

oOOos prema bogatstvu,

odnos prema poslovanju i poduzetnistvu,

odnos prema kamati,

odnos prema biznisu,

5

imovinska transakcija i trgovanj e,

Poboljsanje etickog odluCivanja

Ukoliko nisu eticne, tvrtke nisu ni drustveno odgovorne, zato se smatra da je

implementacija upravljanja poslovnom etikom u poslovanje tvrtki glavni preduvjet za

izgradnju poslovne sredine koja ce biti drustveno odgovorna. Tvrtke koje su prihvatile

upravljanje poslovnom etikom u najve6em broju slucajeva imaju eticki kodeks koji

predstavlja neka ocekivanja i standardna pravila ponaSanja koja se ocekuju od

zaposlenika, a u provodenje poslovne politike tih tvrtki integrirane su eticke

vrijednosti. Sam eticki kodeks ne definira jasno svaku situaciju, ali mora sadrzavati

opce smjernice za ostvarivanje ciljeva organizacije na propisan naCin. Sastavljanje

etickog kodeksa dobar je naCin da se odredenim smjernicama odgovorne osobe upute

na eticki ispravno postupanje pri donosenju odluka, kako u marketingu tako i

ukupnom poslovanju. Eticnost organizacije, osim toga, najcesce diktira osoba koja je

vodi i koja bi trebala nagradivati eticno i kainjavati neeticno ponasanje. Time, kao i

vlastitim poslovnim postupcima i odlukama, zaposlenicima pruza pozitivan primjer.

Ukoliko primjerice unutar tvrtke postoje ljudi koji gledaju iskljuCivo vlastite interese

iIi ne postuju usvojene standarde, oni se nazivaju "trulim jabukama". Da bi se

poboljsala eticnost tvrtke, potrebno ih je ukloniti, jer u protivnom je cijela tvrtka u

opasnosti da postane "trula bacva".

U Sjedinjenim Americkim DrZavama danas se vise nego ikada vodi racuna 0 etici.

Sve vise tvrtki organizira tecajeve etike za svoje djelatnike te angaziraju savjetnike za

eticka pitanja. Istodobno, sve vise ljudi dobiva otkaze u slucajevima kada se njihovo

ponasanje smatra neeticnim,z Razlog tomu vjerojatno je i to sto sve vise ljudi uvida da

su eticne tvrtke ujedno i uspjesne tvrtke.

U Hrvatskoj su nonne ponaSanja u trzisnom komuniciranju regulirane na dva nacina:

zakonima Republike Hrvatske i kodeksima strukovnih udruga. Pri Hrvatskoj

gospodarskoj komori od 1989. godine djeluje Sud casti u Cijoj je nadleznosti

utvrdivanje povrede dobrih poslovnih obicaja clanica Komore. U 2003. i 2004. godinu

Sud je donio 15 presuda i na temelju njih izrekao razliCite mjere tvrtkama koje su

povrijedile te obicaje.3 Skupstina HGK (Hrvatske gospodarske komore) u svibnju

2005. godine usvojila je Kodeks etike u poslovanju kojim su se utvrdile osnovne

2 M. KoZar, "Americke tvrtke ulaiu u poslovnu etiku", Poslovni dnevnik, 6. travnja 2005. 3 M. Bacelic, "Dobri poslovni obicaji vaini u Europskoj uniji", Poslovni dnevnik, 26. sijecnja 2005.,

6

smjemice etickog ponasanja poslovnih subjekata u hrvatskom gospodarstvu.4 Kodeks

sadrzi postivanje dobrih poslovnih obicaja koji su izgradeni na dobroj vjeri, korektnim

odnosima, lojalnosti i tocnosti. Izrnedu ostaloga, Kodeksom je regulirano davanje

laznih podataka, dekIariranja proizvoda, sigumost transakcija u poslovanju putem

Intemeta, uvrstavanje u poslovne adresare, snizenje i povecanje cijena i usluga,

konkurentska utakmica, pribavljanje informacija 0 konkurentima, udruzivanje

konkurenata, odgovaranje na pitanja, primjedbe i prituzbe korisnika, razmjena

poklona medu poslovnim partnerima, diskriminacija i uznemiravanje zaposlenika

zbog spola, rase, vjerske, nacionalne iii politicke pripadnosti, tjelesnih nedostataka,

dobi, obiteljskog statusa iii bilo kakve osobne znacajke iii uvjerenja. Sam Kodeks nije

obveza, no njegovo ce prihvacanje javnosti i klijentima odaslati pozitivnu sliku 0

tvrtkama koje ga prihvate.

Prema uzoru na standarde marketinskoga komuniciranja, prihvacene u zapadno ­

europskom krugu krajem 2005. godine, Grupacija proizvodaca piva, slada i hrnelja u

Hrvatskoj potpisala je Kodeks odgovomoga marketinskog komuniciranja.5 Time su se

clanice Grupacije obvezale na postivanje visokih etickih standarda marketinske

komunikacije, uz postovanje vazeCih hrvatskih zakona i kodeksa u oglasavanju

alkoholnih pica. Prema Kodeksu obvezno je postivanje temeljnih nacela poput

morala, ljudskog dostojanstva i integriteta u marketinskim komunikacijama. Temeljno

pravilo koje Kodeks propisuje govori 0 usmjeravanju reklanmih poruka pivara

iskljuCivo prema punoljetnim osobama uz zagovaranje umjerene kOllZumacije piva.

Takoder, Kodeks odvaja marketinske komunikacije koje promoviraju pivo od

aktivnosti nespojivih s aikohoinim piCima, kao sto su voznja i druge opasnosti. Osim

toga, valja izbjegavati i ponizavajuce koristenje seksualnih poruka iIi ohrabrivati

pretjerano ispijanje piva, sugerirati uz pivo nasilje iIi agresivnost. U porukama nije

dozvoljeno sudjelovanje maloljetnih osoba i one ne smiju stvarati zbrku u pogledu

prirode i jakosti piva Pivovare koje se ne budu pridriavale postavijenih pravila morat

ce odgovarati pred Sudom casti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

4 Kodeks etike u pos/ovanju, Hrvatska gospodarska komora, Narodne novine, br. 71, 10. lipnja 2005., 5 B. Ranogajec, "Kodeks pivara: Rek/amama bez seksa zagovarati umjereno pijenje piva", Poslovni dnevnik, Zagreb, 19. sijecnja 2006.; "Kodeks pivara 0 odgovornijem marketingu ", Poslovni dnevnik, Zagreb, 14. sijecnja 2006.; Potpisan Kodeks odgovornoga marketinskog komuniciranja proizvoaaca piva", Indeks.hr, http://www.index.hr/. 16. prosinca 2005.

7

U Hrvatskoj postoji i neprofitna organizacija osnovana s ciljem promicanja poslovne

etike - Hrvatski odbor za poslovnu etiku.6 Zeli promicati eticno poslovanje djelujuCi

kao forum za razmjenu inforrnacija i strategija, skreeuCi pozornost na vamost

poslovne etike i 10birajuCi za njezinu primjenu. Na ovu inicijativu ponukalo ih je

stanje u gospodarstvu, ali i Cinjenica da ee se za narednih nekoliko godina odvijati

burni procesi prilagodbe prilikom pridruiivanja Europskoj uniji.

Ako zeli izgradivati dugorocnu lojalnost svojih potrosaca, tvrtka se treba voditi za

temeljnim smjernicarna izgradnje moderne, suvremene, poslovne sredine koja vodi

racuna 0 svojim klijentima jednako kao i 0 siroj javnosti, tj. cjelokupnoj zajednici i

drustvu. Uslijed rnnogih problema moderne civilizacije, drustvena odgovornost i etika

postali su prioriteti koji ee biti sarno sve veCi i vaZniji. Oni ee biti ti koji ee sve vise

doprinositi stjecanju profita i poveeanju tdisnog udjela. SlijedeCi te trendove, u

buduenosti bi moglo biti puna vise tvrtki koje ee se izdvajati zbog svoje brige 0

okolini, potrosaCima, dobavljacima, lokalnoj zajednici iIi drustvu u cjelini od onih

koje ee pribjegavati kratkorocnim, eticki upitnim aktivnostima. Na to ee ih prisiliti

potrosaci koji postaju sve vise osjetljivi na razna eticka pitanja i koji su 0 tome sve

bolje i bolje inforrnirani. Primjerice u Hrvatskoj Udruga Prijatelji zivotinjastalno

azurira Vodic za kupnju etickih i neetickih proizvoda koji potrosaCi mogu vidjeti i na

njihovim Internet stranicama. 7 Dolazi vrijeme u kojemu neee biti svejedno nalazi Ii se

tvrtka i njezini proizvodi na listi neetickih proizvoda i tvrtki ili ne. Statistikepokazuju

da u svijetu raste promet tzv. fair - trade proizvoda.8 Rijec je 0 postenoj trgovini i

etickom odabiru proizvoda koji podrazurnijevaju uVaZavanje ljudskih prava, zaStitu

okolisa i zivotinja te postene cijene proizvoda. Eticki svjesni kupci sve su brojniji u

SAD -u, Velikoj Britaniji, Njemackoj, SVicarskoj, a taj se trend siri i u druge drZave.

Bez obzira na velika snizenja cijena i trzisnu borbu koja se vodi na trzistu

prehrarnbenih proizvoda,fair - trade proizvodi postaju sve omiljeniji. Osim prirodne

hrane, eticka kupovina u navedenim zemljarna odnosi se i na kuene potrepstine,

kozmetiku i turizarn. Za ocekivati je da ee eticki konzurnerizarn postati ozbiljan tdisni

cimbenik, jer su multinacionalne kompanije vee pocele biljeiiti gubitke zbog odluke

kupaca da bojkotiraju proizvode neetickih tvrtki.

6 Poslovna etika, http://www.poslovna-etika.hr.1I.Iistopada 2006., 7 Prijatelji zivotinja, http://www.prijatelji-zivotinja.hr. 17. Iistopada 2006., 8 ,,Raste promet Fair- Trade proizvoda", Poslovni dnevnik, 5. svibnja 2005.,

8

Na poslovnu etiku pored kulture, tradicije i obicaja jednog mjesta iIi naroda znatno

utjece religija. Ona postavlja neke temeljne principe na kojim se gradi poslovna etika.

Za te vjerske iii religijske temelje cesto rabimo izricaj moral Hi moralni principi.

9

I. MORAL

1.1. Jezicno znacenje rijeCi moral

Na samom pocetku neophodno je razumjeti rijec moral sa jezicnog stajalista kako bi

mogli pristupiti sagledavanju istog sa razliCitih motrista dajuCi prioritet islamskom

pogledu na moral.

Moral (let. Mos = obicaj, pravilo; mores =vladanje, cud; pridjev, morelis

cudoredan; engl. morale) podrazumijeva sIrup nepisanih pravila, propisa, obicaja iIi

normi kojima se usmjerava ponasanje i ureduju meduljudski odnosi u drustvu. Iako se

moral odreduje u terminima opcega i univerzalnoga, u svijetu postoje razliCite pa i

medusobno suprotstavljene moraIne norme i pravila ponasanja. One proizlaze iz

razliCitih drustvenih, politickih i materijalnih interesa, kultumih tradicija, navika,

svjetonazora, ideologija i ostalih Cimbenika koji razliCito utjecu na oblikovanje

moralnih normi neke drustvene grupe iIi moralnih stavova pojedinaca. Primjerice,

temeljne norme kategorije liberalnog morala su individualna sloboda, pluralizam,

snosljivost na razliCitost i postivanje dobrovoljno sklopljenih sporazuma. Na drugoj

strani konzervativni moral ustrajava na restriktivnim kategorijama duznosti, lojalnosti,

poslusnosti, hijerarhiji i casti, kao bitnim sastavnicama drustvenog reda i stabilnosti.

Socijalisticki i komunisticki moral pak naglasava znacenje jednakosti, socijalne

pravde i kolektiva.

Filozofijska disciplina koja istraiuje motive, smlsao, ciljeve i kriterije moralnog

prosudivanja i djelovanja, kao izvore i temelje morala naziva se etika, a onda se i

definira kao znanost 0 moralu.

1.2. Sto je moral?

Pored jezicnog znacenja rijeei moral iz kojeg je vidljiva sustina ovog izricaja,

teoreticari ove discipline pokuSali su to defmirati kao posebnu disciplinu koja se bavi

proucavanjem cudoreda kod ljudi Ahlak 9 Pod ovim izricajem se podrazumijeva cud

ali i kompletno duhovno stanje covjeka kao centra iz koga se kreira dobro i zlo,

9 Ahlak - ar. moral; cudorede; eticnost; skupina pravila islamskog lijepog pona~anja i ophodenja

10

pravda i nepravda, ljubav i mrZnja, itd. Islam kroz ovu disciplinu daje smjernice kako

cemo odgojiti svoju dusu da promovira i potice pozitivne vrijednosti kako kod

covjeka kao individue tako i drustva u cjelini. Vainost svake nauke odreduje se prema

ciljevima kojima vodi a potreba za takvom naukom odreduje se p~ema mnostvu

koristi koje od nje nastaju.

1.3. 8to je cilj Ahlaka?

Cilj Ahlaka kao znanosti jeste poduCiti ljude da prilagode i organiziraju svoj zivot

kako bi bili sretni i zadovoljni u zivotu na ovome svijetu ali i steCi Bozje zadovoljstvo

i blagoslov te nagradu na Buducem svijetu - Ahiretu. Kako vidimo iz rijeci Poslanika

islama10 a iste potvrduje i Kur'anll, jedan od ciljeva slanja Bozjih poslanika bio je

upravo usavrSQvanje cudoreaa i plemenitosti kod ljudi. Islam stavlja u zadacu Ahlakll

da osposobi covjeka za primanje onog najuzvisenijeg svjetla i znanja kojim ce !l1o"':i

postiCi savrsen skIad i uspostaviti harmonican odnos u svakodnevnom zivotu,

odgovarajuCi tako na sve zahtjeve i izazove svakog vremena i prostora. Islam je

postavio Ahlak na tako sigume temelje kakve ne poznaje ni jedan filozofski sustav

svijeta. Prema tome Ahlak je ime znanosti koja obuhvaca moral, etiku i bonton. 8to

se pak tice naziva Moralna teologija koja se javila u krscanstvu i koja je stavljena u

razinu opce teologije, treba istaCi Cinjenicu da Ahlak mJe evoluirao u moralnu

teologiju same zato sto je prakticna, a ne teorijska znanost.

KoncipirajuCi program rada na podizanju morala, Ahlak usmjerava na dvije glavne

Cinjenice:

a) cuvanje od svih zala,

b) izvrsavanje svih naredbi koje su propisane vjerom.

Nauka 0 mora1u nije i ne moze biti neka zasebna, 0 drugim naukama, potpuno

neovisna disciplina. Ona je vezana i za druge grane nauke, za neku vise a neku manje.

Ona je u prvom redu jedan ogranak filozofije u Cije ogranke spadaju takoder i

nadiskustvena (transcendentalna) fi10zofija, psihologija, logika, estetika, sociologija,

pravna filozofija, prirodne nauke i drugo.

Suvisno je osvrtati se na vezu izmedu psihologije i Ahlaka kad znamo da psihologija

raspravlja upravo 0 svim onim sposobnostima covjeka, koje su neophodno potrebne i

10 "Poslan sam da usavrSim plemenite cudi kod /judi" (Hadis, prenosi Buharija) II "Ti si (Muhamede) zaista, naj/jepse cudi. " (Kur'an: El- Kalem, 4.)

11

moralu, a to su dusa, osjetila, moe pameenja, volja, maSta, osjeeaj i osjeeanja. Ahlak

je sa psihologijom u najuzoj vezi zato, sto svaka voljna radnja covjeka ima svoj temelj

u ljudskoj dusi, pa makar nam to cesto i drukCije izgledalo kao sto je slucaj s djelima

koja potjeci iz Ijudske prirode i Ijudskih navika. Stoga se djela ne mogu niti smiju

povrsno prosudivati niti ih se smije ocjenjivati sarno i iskljuCivo po njihovoj vanjstini.

Znanost je utvrdila da Ijudski moral nije nesto sto se slucajno nade kod jedne osobe i

sto kao takvo ostaje nepromijenjeno kod nje, nego je naprotiv utvrdila da se sve

sklonosti donose na ovaj svijet tek u zacecima i mogu se kasnije do odredenog stupnja

razvijati i dotjerivati kao sto se mogu kvariti i zatirati. Sklonosti su podvrgnute

odredenim zakonitostima, poznajuei ih doprinijeti njihovu popravljanju.

Zakon gleda sarno na vidljiva ljudska djela, a na dusevna sarno utoliko, ukoliko se

hoee da istrazi povod onom vidljivom, fizickom djelu. Nauka 0 moralu govori

podjednako kako 0 dusevnim tako i tjelesnim radnjamajer islam definira covjeka kao

sintezu duha i tijela. Ostetiti dusu na racun tijela iii obratno, nedopustivo je u islamu.

Osnovne se crte nauke 0 moralu podudaraju i sa onim iz Biblije. Cjelokupni spektar

islamskog nauka 0 moralu tek se razvijao naknadno i postupno. Taj proces je zavrsen

u 11. stoljeeu. Pored staro-arapskih predodzbi koje su se stopile s izvomim islamskim

elementima, kasnije se u novom moralu susreee mnostvo grckih, perzijskih i indijskih

...vfij ednosnih predodzbi.

Religiozni nauk 0 moralu velikim je dijelom prosiren zahvaljujuei Muhamedovim

izrekama (hadis) i njegovom naCinu zivota (sunnet). Izvomi moral u prvom razdoblju

islama uglavnom je provoden putem mistike i gnoze sa spomenutim tudim

vrijednosnim predodzbama. Bila je uozbiljena mima koegzistencija izmedu Cistoga i

necistoga. Na islamski je moral stoljeCima presudno utjecao asketsko misticni

karakter izvjesnih poboZnih pokreta (tesawuj). Ispunjavanje religioznih dufuosti

predstavlja nerazdvojni dio morala. Predmet nauka 0 moralu su spolno ponaSanje i

dobri oblici ophodenja pri jelu, pozdravljanju i sHeno.

Da zakljuCimo sa defmicijama, moral predstavlja temeljne rutinirane oblike ljudskog

djelovanja pod vidikom njegove vrijednosti kao dobre iIi lose. Moral predstavlja okvir

ljudskog vjerozakona Rezultat je napetosti izmedu dvije prisile. Prva prisila kaie

"Djeluj!" a druga prisila kaie "Ne steti". Sve je to skladno rijeeima Poslanika islama

"Ponasaj se prema drugom onako kako feUs da se on prema tebi ponasa. " U tom

okviru zelimo promisljati islamski moral.

12

2. ETlKA (a. ahHiq mnoz. od huluq), "urodena sklonost".

2.1. Povijest islamske etike

Islamska etika oblikovala se postupno, a tradicija raznih elemenat<l, od kojih je

sastavljena, nije se konacno utvrdila prije 5/11 st. Suprotno grckom svijetu, u kojem je

populama etika bila istancana i preoblikovana filozofskim razmisljanjem a da medu

njima nije postojao raskid stalne povezanosti, islamska etika javlja se na svom

najvisem stupnju kao zanimljiv spoj, i sasvim uspjela ukupnost arapskih pred­

islamskih tradicija i kur'anskih pouka sa nearapskim elementima, osobito perzijskim i

grckim, koji su ukljuceni u opcu islamsku strukturu. Vrijednost koja se pridaje

dobrom karakteru (husn al-huluq), dosta je opcenito izra.zena od tradicionalista,

mistika i filozofa, te od svih pisaca koji imaju za cilj dati prakticne savjete vladarima i

"civilnim funkcionarima". No, njihova shvacanja mOi"alnog savrsenstva izvode se iz

vrlo razliCitih vrela, premda ih oni svi nastoje usuglasiti,. na razne naCine, s temeljnim

principima islama, otuda proces prisvajanja i eventualnog ukljuCivanja tih razliCitih i

katkad proturjecnih stremIjenja, koji zahvaca znacajno razdoblje.

Bilo bi netocno tvrditi da razliCite vrste morala koje su se ranije literarno

izrazile, pocevsi od pred-islamskih pjesnika pa do 5/11 ~ st., predstavljaju kumulativni

proces, u smislu da je svaka nova kategorija, kada se pojavi, zamjenjivala ili ukidala

ranije kategorije. Obmuto, one su dugo postojale jedna liZ drugu, s manje iIi vise

snage. Plemenska sunna- tradicija starih Arapa, utemeljena na obicaju, ne nestaje s

pojavom islama; Cinjenicom da pred-islamska knjizevnost postaje, konacno, sastavni

dio prihvacene arapske humanosti. Vrednote, koje je ona izra.zavala, nisu nikada bile

pOtpUllO zaboravljene: plemeniti smisao osobne casti lojalnost prema nemocnima,

gostoprimstvo, strpljivost, vladanje sobom, te jedan svjetovni duh koji religiozni

moral nije sasvim prigusio. Muhamedovo zagovaranje islama ocevidno je korjenito

promijenilo moraIne vrednote, zasnovane, od tada, na odobrenju iIi potvrdi nove

vjere, na strahu od Boga i Sudnjeg dana: dobro djelo i pravednost, samilost i milosrde,

velikodusnost, ozbiljnost, iskrenost, bratstvo medu vjernicima, nalaze se medu novim

vrlinama koje trebaju zarnijeniti plemenski moral i postati stupovi drustva

utemeljenog na moralu iIi, bar, program takvog drustva.

13

Vjerska etika Kur'ana od tada se razvijala i ispitivala u svim pojedinostima od

tradicionalista u obliku hadisa12, koji su bili zasnovani na Sunni, iIi Poslanikovom

ponasanju-uzoru, koji su oni objasnjavali, ali koju su cesto dopunjavali predajama

Drugova i prilagodbom kojaje potjecala iz kulturne tradicije starijih religija. Vaznost

Hadisa u stvaranju i oddavanju moralnih shvacanja, koja su na snazi u islamskoj

zajednici u svim vremenima i u svim zemljama, jedva se moze odmjeriti; ali, osim

toga, oni su znacajno odredili moralni okvir u kojem se razvijao islamski Zakon, te

osnove koje su omoguCile proces integracije. U opCim crtama, moze se reCi da cijeli

korpus Hadisa predstavlja prirucnik islamske etike, utoliko ukoliko su, s opceg

muslimanskog stajalista, besprijekorno izvrsavanje vjerskih duznosti tocno

razumijevanje vjerskog ucenja neodvojivi elementi moralnog zivota. Unutar te siroke

strukture, medutim, neki naCini ponasanja bili su uze oznaceni rijecju edeb, koja, u

tom prvotnom religioznom kontekstu, konotira odredenu etiku. Navodi da se

pretpostavi ( premda bi se to tesko dokazalo) da je upravo usvajanje te rijeCi da se

oznaCi moral perzijskog porijekla, vrlo razlicit po svome principu, razvijeno od pisaca

2/8.st., dovelo do njezine zamjene rijecju ahlaq, koja se javlja u nekim predajama koje

hvale "dobar ahlaq". Poslanikova predaja, koristena kao tekst-dokaz od kasnijih

pisaca koji su raspravljali 0 islamskoj etici: " Poslan sam ostvariti vrline koje idu uz

. plemenitost karaktera (makarim al-ahlaq)", ne javlja se u kanonskim zbirkama

predaja. Pod tim istim naslovom sastavljeno je vise zbirki etickih hadisa pocevsi od

3/9.stoljeca.

Temeljitije izradivanje i razvijanje moraIne misli na temelju hadisa bilo je

praceno sa dva religiozna pokreta, koji su se poceli razvijati unutar sunitskog Islama u

3/9.st. U sredinama teologa s jedne strane, sukob s protu-deterministickim

stremljenjem mu'tazile13, te naglasak koji su mu'tazilitski teolozi stavljali na moralnu

odluku i pojedinacnu odgovornost, proizveli su produbljenu raspravu i analizu te

grade; upravo zbog, u isti mah, mu'tazilitskog pokreta i pravovjerne reakcije na njega,

pripravljeno je i omoguceno da se susretne grcka filozofska etika. S druge strane,

protu-intelektualisticki i asketski pokret sufijskog misticizma stvorio je jedan donekle

razliCit tip islamske etike, koji je postepeno stjecao sve veti utjecaj da bi vremenom

12 Hadis - ar. podrijetla a znaCi govor. U ~eri'atko pravnoj znanosti i islamskoj literature taj izricaj se rabi iskljucivo za rijeCi koje su zabiljezene od poslanika islama Muhameda a.s.. Razvijena je cijela hadiska znanost koja se bavi proucavanjem i valorizacijom hadisa.

13 Mu'tazile - (ar. al-mu'tezila) naziv je velike teolo~ke ~kole kojaje bila tvorac spekulativne islamske dogmatike. Postoje sigurne naznake daje mu'tazilizam politickog podrijetIa.

14

postao prevladavajuCi u islamskom svijetu. Za sufijske zagovomike, siromaStvo,

mueenje, te potpuno odricanje osobnosti postaju najuzvisenije vrednote zivOla.

Dovoljno ee biti ovdje navesti istaknutog sufijskog pisca iz prvih vremena, AI­

Muhasibija (857), koji je izvrsio odlueni utjecaj na AI-Gazalija, kada je ovaj od

sufizma uCinio vrlo odredeni dio islamske etike u svome temeljnom djeJu:

"Ozivljavanje vjerskih znanosti" (lhja ulumu-d-din).

Uvodenje perzijske moraIne misli u islamsku tradiciju dogodilo se prije

svakog dodira s grekom etikom. Njezin glavni predstavnik je Ibn al-Mukafa- pored

Kalile i Dimne, djela koje zasluzuje da se ovim povodom navede-ono najbitnije sto

pripada etici treba potraiiti u dva djela edeba, koja su pripisana tom piscu, Adab al­

kabir i Adab as-sagir. Ta djela ne poCivaju ni na kakvom filozofskom principu, vee

vise podsjeeaju Citatelja na greku retoriku, obasipajuCi vladare, "civilne funkcionare" i

osobe koje zele uspjeti u zivotu savjetima 0 naCinima uspijevanja. Islamske aluzije

sadrzaae u toj knjizcvl10sti ponajprUe su rijctke, ali se povezanost ove tradicije sa

religijom postojano istiee; na Islam se u njoj, u stvari, gleda kao na drzavnu vjeru koja

se povezuje liZ vrhovnu vlast, kao sto je vjera bila povezana uz politieku vlast u staroj

perzijskoj drzavi. Savjet, izraien u zabavnom i djelotvomom stilu, utemeljen je na

oportunistiekim razmatranjima i na uvaiavanju sile, koju ee uman eovjek ( al-aqil)

primiti onako kako mu odgovara. Pa ipak, tokom skoro stoljeea, ta prvotna strana

tradicija edeba bila je vise-manje prilagodena islamskim normama, te je konacno bila

primljena u klasicni korpus islamskog edeba, Uyun al-ahbar Ibn Kutejbe (u. 889­

890). To djelo, koje se moze oznaCiti prvim iscrpnim priruenikom islamske etike,

sabire i Cini cjelinom do znatnog stupnja elemente koji potjeeu iz Kur'ana, Hadisa,

pred-islamskog doba i Perzije, te odstranjujuCi elemente dvaju zadnjih navoda koji se

ne mogu usvojiti, praktieno odreduje i Cini normalnim sastojke pravovjemog morala

na njegovom pred-filozofskom i pred-sufijskom stupnju. Druge srodne literarne vrste

su "Ogledala vladara" i narodna mudrost u obliku izreka.

Filozofsku etiku, koja vuee korijene od Grka, najprije su uveli ogranieeni

krugovi, u kojima se posveCivalo izueavanju filozofije. Filozofska etika izvrsila je

utjecaj na literaturu edeba i, sto je jos vaZnije, ona je u obliku koji joj je dao

Miskavajh, potpuno prihvaeena od tako utjecajnog teologa kao sto je AI-Gazali, te je

tim Cinom ukljueena u religioznu tradiciju. Ueenje Miskavajha prosirilo se i drugim

kanalom, naime djelima na perzijskom jeziku pisaca kao At-Tusi i Ad-Davani. S

druge strane, sasvim sufijski moral, zahvaljujuei velikim perzijskim pjesnicima, silno

15

je utjecao na orijentalni islam, ukljucujuci tu i Tursku- utjecaj pracen i oznacen u svim

zemljama mocnim drustvenim polozajem kojeg su zauzimali sufijski redovi i

prosirenjem prijema u redove na sve klase drustva.

U zadnjem stoljecu, snafua protu-sufijska reakcija u muslimanskim

pravovjernim sredinama imala je paralelni ucinak i na islamsku eticku misao koja je,

opiruci se krajnjoj pasivnosti sufijskog morala, tezila unaprijediti jednu aktivisticku

.etiku, prilicno oprezno izrazenu od predvodnika kao sto su AI-Afgani i Muhamed

Abduhu u izrazima jasnije "mu'tazilitskim". Izvan teoloskih sredina, ista teznja,

osnazena utjecajem zapadnih filozofa, a u isto vrijeme unutarnjim drustvenim i

politickim razvitkom, pospjesila je procvat revolucionarnijih etickih teorija, posebice

onih turskog sociologa Zije Gokalpa i indijskog pjesnika Muhameda Ikbala, na koje

ipak treba gledati kao na predstavnike prijelazne faze u modernoj islamskoj misli.

2.2. Filozofska etika

U klasifikaciji raznih grana filozofije, ahlaq se smatra, s politikom (ai-Urn al-madani)

i ekonomijom ( tadbir al-manzil), kao dio prakticne filozofije. Tako je i odredeno

djelo Galena Fi-I-ahlaq u Hunejnovoj raspravi 0 sirijskim i arapskim prijevodima

Galena. AI-Gazali koristi gotove iste rijeCi kada se kaze da se ahalaq, kao dio

filozofije, sastoji u: "definirati znacajke i sastavne moraine elemente duse, te

sredstva da ih se ohuzda i nadzire". Ista definicija javlja se i u Ibn Sadr ad-dina As­

Sirvanija ( u.1626-1627.), kojeg navodi Hadzi Halifa: "To je znanost 0 vrlinama i

sredstvima da ih se stjeee, 0 porocima i sredstvima da se od njih ocuva. Ona ima za

predmet uroilene sklonosti (ahlaq), stecen vrline, te razumnu dusu u mjeri u kojoj

one na nju utjecu".

Ahlaq, kao filozofsko ucenje 0 etici, obraealo se najprije jedino ogranicenim

krugovima osoba koje su se zanimale za grcku filozofiju. Ali, od kada poCinju

ustrajavati na Cinjenici da filozofska etika nema za cilj protusloviti islamu, vee da ga

dopunjuje iIi potvrduje, ta su ucenja mogla biti ukljucena u religioZllu tradiciju i

ocuvati odredeni utjecaj sve do kasnijih stoljeea Moralna filozofija Grka uvedena je

kod Arapa po vise raznih putova. Tipicna djela klasicnog grckog razdoblja, Citana u

kasnijim filozofskim skolama, kao sto su Driava, Timej, Zakoni, bila su poznata u

svome izvornom tekstu, kao i komentarima i izvacima. Aristotelova ,,Nikomahova

etika", podijeljena na jedanaest knjiga, bila je poznata u prijevodu Ishaka ibn

16

Hunejna. Knjige 8-10 arapskog teksta, koje odgovaraju 7-10 uobicajene diobe, bile su

pronadene u marokanskom rukopisu. Isti rukopis saddi sazetak "Nikomahove etike"

po Nikoli iz Damaska ( 1.st. prije nove ere). Porfirijev komentar bio je preveden na

arapski i vrlo vjerojatno obilno koristen od strane Miskavajha u pogl. 3-5 njegovog

djela Tahdib al-ahlaq. Arapi su takoder znali kasniji grcki saietak "Nikomahove

etike" (" Aleksandrijski kratki pregled"); to djelo preveo je na latinski Herman

Germanski god. 1243. iIi 1244. A1-Farabi je napisao jedan komentar uvoda u "

Nikomahovu etiku", na koji se pozivaju andaluzijski pisci 12. st. Srednji komentar Ibn

Rusda ( napisan god. 1177.) sacuvan je u 1atinskom prijevodu Hermana, a datira iz

1240. god., kao i u hebrejskom prijevodu iz 1321. Samuela ibn Jude Mare1jskog.

Medu grckim djelima, manje poznatim u zapadnoj tradiciji, ali siroko Citanim

u arapskom svijetu, nalaze se tri Galenove rasprave: 1) Peri ethon, Fi-I-ahlaq,

izgubljena u svome izvornom grckom tekstu, a postojeca same u arapskoj preinaci; 2)

" Kako co\jek moze otkriti s\oje vlastite pOl'oke"; 3) "Neka se dobri ljudi obriste od

svojih neprijate1ja"

(izgub1jena u svome grckom izvomiku). Ar-Razi se posluzio sa zadnje dvije rasprave,

a Miskavajh sa sve trio Temistijeva rasprava navedena je pod netocnim nas1ovom od

Miskavajha; ajedna druga koja muje pripisana, ocuvanaje na arapskom. Bez sumnje,

postoje i druga kasna grcka djela pomocu kojih je grcka srednje-platonicka misao, na

kojujedva da su utjecale novoplatonske ideje, presla na arapsko podrucje.

AI-Kindijeve eticke rasprave bile su ocevidno cijenjene od kasnijih

mus1imanskih pisaca. Njegova rasprava: ,,0 osloboaenju od bola" koristena je od

Miskavajha, Ibn Sine i drugih. Jedan drugi navod Miskavajha mogao je potjecati iz

izgubljenog dje1a a1-Kindija, Fi-I-ahalaq, a poznavao ga je i A1-Gazali. Al-Kindi

zasniva svoju moralnu fi10zofiju, ponesto na naCin stoicara, Galena i drugih kasnih

grckih filozofa, na p1atonskoj podje1i dtiSe na tri dije1a: racionalnu, strasnu i

pozudnu duIu iii sposobnost, kao i na p1atonskoj definiciji cetiri glavne vr1ine:

mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost; a ove su, sa svoje strane, povezane s

odredenim brojem podredenih vrlina.

Ta shema, unatoc razlikama u pojedinostima, moze se usporediti sa stoickim

sustavom vrlina i mana iIi npr., s pseudo-aristote1skim dje10m De virtutibus et vitiis

(0 vrlinama i porocima, koje je u 11. st. Preveo Ibn at-Tajib). Aristote1ova definicija

vrline kao sredine izmedu dviju krajnosti, spojena je s platonskim ucenjem. Premda je

to tesko dokazati, prema nekim djelima koja su ostala od Al-Kindija, Cini se da je

17

Miskavajh temeljio, u prvom poglavlju Tahdib al-ahlaqa, na obradi vrlina i mana

prema Al-Kindiju. U cjelini, nema niceg ultra-novo-platonskog u populamoj

platonizirajucoj filozofiji Al-Kindija, u kojoj su pomijesani platonski, peripateticki i

stoicki elementi, na nacin uobicajen u helenistickim moralnim i kasnijim popularnim

grckim raspravama.

Al-Kindijeva rasprava ,,0 duhovnoj medicini", Cini se da je izgubljena, ali

sjajan Ar-Razijev traktat na istu temu moze se pogledati u kritickom izdanju arapskog

teksta. Kao sto se i moglo ocekivati od tog muslimanskog "platonicara", rasprava je

izvedena u strogo platonskom duhu, te se u njoj ne nalaze aristotelski elementi koji

postoje kod Al-Kindija i Miskavajha. Treba ju izucavati u isti mah kad i njegovu

autobiografsku obranu filozofskog naCina zivota. Ar-Razijevo tumacenje grcke

moraine filozofije nije, ipak, utjecalo na glavni tok islamske filozofske etike.

Djelo koje je najvise utjecalo na filozofsku etiku je Miskajhov ( u. 1030.)

Tahdib al-ahlaq. Miskavajh kategoricki ne prihvaca predislamske pjesnike kao

odgojitelje, ali zaddava neku simpatiju za perzijsku eticku tradiciju. U mnogim

znakovitim odlomcima, on ustrajava na suglasnosti grcke moraine filozofije i

temeljnih principa islama. On, medutim, nastoji pomiriti objavljenu istinu i filozofsku

istinu na temelju racionalisticke misli; upravo zato religiozni mislilac ne bi mogao

prihvatiti njegova misljenja, osim dosta im razliCito usmjeravajuCi naglasak. Neki

grcki pisci, spomenuti po imenu i navedeni ponekad vrlo dugim stavcirna, potjecu svi

iz zadnjih stoljeca rimskog carstva: Galen, Brison ( 0 valjanom odgoju djece),

Porfirije kao komentator Aristotelove "Etike" i Temistij, naveden pogresno pod

imenom Sokrata. Postoje pozivanja na Platona i Aristotela u tekstu tih zadnjih djela.

Premda Al-Kindi nije spomenut poimenicno do dva puta, Miskavajh je, obavezan

prema Al-Kindiju velikim dijelom svog djela.

Siru i znacajniju sintezu ostvario je Al-Gazali (u. 1111.) koji je, s jedne strane,

odstranio Cisto formalne i povrsne elemente tradicije edeba i, s druge strane, utemeljio

solidno svoju raspravu na pronicljivoj duhovnoj analizi koju su razvili sufijski uCitelji.

U isto doba, on je oCito smatrao da Miskavajhova rasprava "u sebi razborita i

oslonjena na dokazima", te je prihvatio da njezin sadrZaj "nije proturjeCio ni Knjizi ni

Sunni".

U kojoj mjeri je Al-Gazalijeva sinteza uspjela utjecati na literaturu i na kasniju

eticku misao, pitanje je koje se jos izucava. Na prvi pogled, ono sto se vidi u 1iteraturi

18

upucuje da je taj utjecaj, ako postoji, bio neizravan i da su razliCiti tokovi eticke misli

i dalje postojalijedni liZ druge.

19

3. MENADZMENT U ISLAMU

3.1. Definicija menadzmenta

Izraz menadiment se moze koristiti i eesto se koristi na razliCite naeine. Na primjer,

moze se jednostavno odnositi na proces koji menadzeri slijede da bi postigli

organizacijske ciljeve. Takoder se moze odnositi na skup znanja; u ovom kontekstuje

menadzment kumulativni skup informacija koje omogucuju uvid u upravljanje. Izraz

menadzment se takoder moze odnositi na pojedince koji vode i upravljaju

organizacijama iIi na karijeru posvecenu vodenju i upravljanju organizacijom.

Razumijevanje razliCitih koristenja i povezanih definicija tog izraza pomoCi ce nam

izbjeCi nesporazume tijekom rasprava 0 menadZrnentu.

U ovom osvrtu menadzment (upravljanje) najeesce oznaeava proces postizanja

organizacijskih ciljeva radeci s ljudima i kroz njih te s ostalim organizacijskim

resursima. Usporedba ove definicije s definicijama koje nudi nekolicina suvremenih

teoretieara upravljanja pokazuje da postoji konsenzus da menadzment ima sljedeca tri

glavna obiljezja:

1. To je proces iIi serija kontinuiranih i povezanih aktivnosti.

2. Ukljueuje i stavlja teziste na postizanje organizacijskih ciljeva.

3. Postize te ciljeve radeCi s ljudima i kroz ljude i ostale organizacijske resurse.

3.2. Uloga menadzera

Koju ulogu ima menadzer?

U biti, uloga menadzera Je voditi organizaciju prema postizanju ciljeva. Sve

organizacije imaju odredenu svrhu iIi ciljeve, a menadzeri su odgovorni za

kombiniranje i koristenje organizacijskih resursa kako bi osigurali da njihove

organizacije ostvare svoju svrhu. Uprava pokrece organizaciju prema njezinoj svrsi iIi

cilju tako da zadaje aktivnosti koje izvode elanovi organizacije. Ako su aktivnosti

efikasno osmisljene, proizvodnost svakog pojedinog radnika doprinijet ce postizanju

organizacijskih ciljeva Menadzment nastoji potaknuti pojedinaene aktivnosti koje ce

dovesti do postizanja organizacijskih ciljeva, te destimulirati pojedinaene aktivnosti

koje ce ometati postizanje tih ciljeva. U menadzmentu ne postoji vaZnija ideja od

ciljeva. On nema znaeenja ako nema ciljeva. Zato menadzeri moraju uvijek imati na

umu organizacijske ciljeve. Slijedi analiza svakog od navedenih obiljezja

20

3.3. Proces upravIjanja funkcije menadzera

Cetiri osnovne funkcije upravljanja, tj. aktivnosti od kojih se sastoji proces

upravIjanja, opisane su u odlomcima koji slijede.

Planiranje: Planiranje ukljucuje odabir zadataka koji se mor8:Ju izvrsiti da bi se

postigli organizacijski ciljevi, prikazivanje, u gIavnim crtama, kako se zadaci moraju

obaviti, te odredivanje kad bi ih trebalo obaviti. Aktivnost planiranja stavlja teziste na

postizanje ciljeva. Menadzeri u svojim planovima u kratkim crtama prikazuju sto

tocno organizacije moraju napraviti kako bi bile uspjesne. Planiranje je vaino za

organizacijski uspjeh u bliskoj buducnosti (kratkorocno), kao i u daljoj buducnosti

(dugorocno).

Organiziranje: Na organiziranje se moze gledati kao na zadavanje zadataka,

razradenih tijekom planiranja, razliCitim pojedincima iIi grupama unutar organizacije.

Organiziranje stvara mehanizam za provcdbu planova. Radni zadaci koji doprinose

ciIjevima tvrtke dodjeljuju se Ijudima unutar organizacije. Zadaci su organizirani tako

da radni rezultati pojedinaca doprinose uspjehu odjeIa, sto doprinosi uspjehu divizije,

sto u konacnici doprinosi uspjehu organizacije.

Utjecanje iii utjecaj: Utjecanje je jos jedna od funkcija unutar procesa upravljanja.

Ova funkcija - koja se jos cesto naziva motiviranje, voaenje, usmjeravanje iIi

aktiviranje - ponajprije je vama za Ijude unutar organizacija. Udecanje se moze

definirati kao vodenje aktivnosti clanova organizacije u odgovarajucem smjeru.

OdgovarajuCi smjer je svaki smjer koji pomaie organizaciji da se krece prema

postizanju ciljeva. Konacna svrha utjecanja je povecanje proizvodnosti. Radne

situacije koje stavljaju teziste na ljude obicno dugorocno generiraju vise razine

proizvodnje nego radne situacije u cijem je sredistu zadatak, jer potonje ljudi smatraju

neukusnima.

Kontroliranje: KontroIiranje je funkcija upravljanja za koju menadzeri:

1. prikupljaju informacije koje mjere nedavni radni uCinak unutar organizacije,

2. usporeduju sadaSnje rezultate s unaprijed odredenim normama,

3. na temelju ove usporedbe odlucuju treba Ii mijenjati organizaciju kako bi se

osiguralo ostvarivanje unaprijed odredenih normi.

21

Kontroliranje je stalni proces. Menadzeri kontinuirano prikupljaju informacije,

usporeduju ih, te pokusavaju izna6i nove nacine poboljsanja proizvodnje mijenjanjem

organizacije.

3.4. Proces upravljanja i postizanje ciljeva

U kakvoj su medusobnoj vezi funkcije upravljanjo? Trebaju Ii obiljeija izvrsnosti

utjecati nafunkcije upravljanja?

Iako smo 0 cetiri funkcije upravljanja govorili zasebno, planiranje, orgamzuanJe,

utjecanje i kontroliranje integrirano su povezani i zato se u praksi ne mogu odvajati.

Menadzeri koriste spomenute aktivnosti sarno za postizanje organizacijskih ciljeva.

Te su funkcije zapravo medusobno povezane zato sto rezultati jedne ovise 0

rezultatima ostalih. Na primjer, organiziranje se temelji na dobro promisljenim

planovima pripremijenima tijekom procesa planiranja, pa sustav u~ecanja mora biti

skrojen tako da odraiava i te planove i organizacijski ustroj koji se koristi za

provedbu planova. Cetvrta funkcija, kontroliranje, ukljucuje mogu6e izmjene

postoje6ih planova, organizacijske stnikture iIi sustava motivacije koji se koristi za

osmisljavanje uspjesnijih pokusaja.

Da bi bio efikasan, menadzer mora razumjeti kako se cetiri funkcije

upravljanja primjenjuju u praksi, a ne sarno kako ih definirarno i kako su povezane.

Thomas 1. Peters i Robert H. Waterman mladi nekoliko su godina proucavali brojne

organizacije - ukljucuju6i Frito-Lay i Maytag - kako bi odredili koje menadzerske

karakteristike najbolje opisuju izvrsno vodene tvrtke. U svojoj knjizi U potrazi za

savrsenstvom, Peters i Waterman kafu da bi planiranje, organiziranje, utjecanje

kontroliranje trebala obiljezavati sklonost akciji, blizina kupcu, autonomija

poduzetnistvo, proizvodnost putem Ijudi, praktican pristup, usredotocenost na

vrijednosti, ustrajanje na glavnim stvarima, jednostavna organizacijska forma s

osobljem koje daje podrsku te istovremena cvrstoca i fleksibilnost.

Informacije u ovom odjeljku dale su narn kratak uvid u cetiri funkcije

upravljanja. U odlomcima koji slijede svaka od njih podrobno je opisana.

3.5. Upravljanje i organizacijski resursi

22

Koje resurse menadieri imaju na raspolaganju?

Menadzeri uvijek moraju biti svjesni statusa i uporabe organizacijskih resursa. Ti

resursi, sastavljeni od sve raspolozive imovine za aktivaciju tijekom procesa

proizvodnje, mogu se svrstati u cetiri osnovna tipa:

1. ljudski potencijali,

2. novcani resursi,

3. sirovine,

4. kapital.

Organizacijski resursi se kombiniraju, koriste i pretvaraju u gotove proizvode kroz

proces proizvodnje.

Ljudski potencijali su ljudi koji rade za organizaciju. Vjestine koje posjeduju i

poznavanje sustava rada za menadzere su ncprocjenjivi. Novcanl resu;si su ko~i(:ine

novca koje menadzeri koriste za kupnju roba i usluga za organizaciju. Sirovine su

sastojci koji se koriste izravno u proizvodnji proizvoda.

3.6. Kakav menadZment i menadzere zagovara islam?

Kako je vjera stara koliko i sam covjek, otuda primjecujemo razne obIike

organiziranja. Treba primijetiti da se kroz odredene obredoslovne upute primjecuju

oblici organiziranog upravljanja. Posebice je to izrazeno u propisima 0 zajednickom

obavljanju namaza (molitve), kao i dijelovima koji propisuju tko moze obnasati uloge

vode (menadzera) u zajednici muslimana (diematu).

Tako se za uspjeSnost vodenja zajednice isticu odredeni uvjeti (sarti) koje bi

menadzmenti trebali i morali provoditi:

1) Sakupljanje informacija, njihova klasifikacija i podjela po stupnjevima posla.

2) Olaksavanje komunikacije izrnedu radnika i uklanjanje prepreka izmedu

radnika i uprave.

3) Osigurati stimulacije za radnike, za izvrsavanje poslova, a takoder

kritiziranje i kainjavanje onih koji uskracuju u poslu.

4) Medusobno povjerenje izrnedu radnika i rukovodstva i ostvarivanje lijepe

atmosfere u njihovim medusobnim odnosima.

23

5) Spoznaja mogucnosti snaga radnika i njihovo usmjeravanje u ispravnom

pravcu.

6)

7)

Odredivanje obaveza ovlastenja, sprjecavanje

mijesanja i ukrstanja.

Odlucnost u rjesavanju problema i donosenju odluka. 14

njihovog medusobnog

Istovremeno se propisuju i osobine uspjesnog menadzera:

1) Povjerenje - ovo je uvjet za uspjeh svakog posla, zato sto su menadzeru

povjerena prava radnika i firme, pa ako on ne bude povjerljiv prava ce se

izgubiti i posao ce propasti. Iskrenost je uvjet uspjeha svakog posla.

2) Znanje i iskustvo. Organiziranje poslova uz iskustvo osnovni je uvjet za

uspjeh posla.

3) Snaga i mogucnost za provodenje ciljeva. Slab covjek koji nije u stanju da

vodi i nadgleda ljude i onaj kojije slab u donosenju odluka - onje sarno figura

koja sjedi u kancelariji.

4) Skromnost u ophodenju sa zaposlenim, medutim, bez pokazivanja slabosti ­

ne treba da bude suh da se slomi niti slab da ga pojedu.

5) Blagost i strpljenje su osnovni uvjet za sve one koji nose vodstvo, bez njih

nema smisla u vodstvu.

6) Savjetovanje i dogovaranje sa drugima zato onaJ tko drii sarno do svog

misljenja, na kraju 6e puna pogrijesiti.

7) Priznavane greske ukoliko se uoCi liZ ispriku ako se ogrijesi 0 prava ljudi.

8) Iskrenost liZ izbjegavanje laZi. MenadZer koji laZe gubi povjerenje i postovanje

zaposlenih.

9) Ostroumnost i pronicljivost, kako ga ljudi ne bi jednostavno varali. Ovo su

osobine uspjesnog menadzera.15

Svi navedeni uvjeti koji se odnose na menadiment i menadzere, implementirani li

sustav vjerskih zajednica, neophodni su vjerskim zajednicama, a onje primjenjiv i na

sve ostaIe organizacije. On je protkan moraIno etickim nacelima koja su osnovni

kriterij vjerskog vrednovanja.

14 MedZlis Line, lslamski menagement, Line, 2004., 15 Medzlis Line, lslamski menagement, Line, 2004.,

24

3.7. Vrste menadimenta

Nauka u menadimentu je uznapredovala i grana se na mnogo podvrsta. Neke od njih

doprinose uspjehu i kvaliteti posla a neke i smanjuju profitabilnost i uCinkovitost

firme. Nabrojmo neke od njih:

I) Krut sustav vodenja posla

Ovaj sustav nanosi stetu radnicima i ponistava ciljeve zbog kojih se posao i poduzima.

Time se gubi motivacija za rad kod radnika kao i duh kreativnosti, dosjetljivosti i

inovativnosti.

2) Vodenje poslova utemeljeno na reagiranju

Ovako vodenje poslova se temelji na pracenju rada drugih, tako da oni uvijek slijede a

nikada ne vode.

3) Vodenje poslova utemeljeno na licnosti jedne osobe

Radnici se okupljaju zbog direktora a ne zbog posla. Nestanak direktora znaCi

gasenje posla.

4) Vodenje posla utemeljeno na popustanju u svakoj situaciji

Takvi se ljudi uvijek zadovoljavaju sa trenutnim stanjem. Tu se zanemaruje interes

posla i firme.

5) Vodenje posla na pretjerano uvelicavanje stvari

Uljepsavanje poslovanja pred radnicima i javnoscu, svjesno prikrivajuCi pravll istinu a

na kraju bude katastrofalni rezultat.

6) Vodenje posla na temelju potpllne ovlasti

Ovlasti su potrebne, medutim, moraju biti ogranicene i definirane. Ne moze biti 100%

ovlasti niti 100% centralizacija.

7) Vodenje poslova utemeljeno na medusobnom pomaganju

U OVOID slucaju rijec je 0 uzajarnnoj suradnji na relaciji direktor - radnici.

Odgovornost i odluCivanje se dijeli. To je princip islamajer je u Kur'anujasno receno:

"VE EMRUHUM SURA BElNEHUM-" U poslovima se dogovarajte s njima" (Es­

Sura, 38.)

8) Vodenje poslova na osnoVli raspodjele ciljeva

Svaki pojedinac brine 0 odredenom procesu koji objedinjeni Cine cjelinu.

25

3.8. Menadzer i upravljanje sarnim sobom

Neophodno je da covjek (menadzer) u vlastitom zivotu uspostavi odredene principe

kojima 6e savladati svoj "ego". Onaj tko nije u stanju savladati samoga sebe, svoju

dusu i tijelo cuvati od poroka, ne moze uspjeti u upravljanju drugima. Da bi se u tome

uspjel0 neophodno je:

1) Da ispunjava sva prava Bozja te da se nJlma potpomaZe u svom

svakodnevnom zivotu. Cvrsta veza izmedu Boga i covjeka pomaze covjeku u

ostvarenju svakodnevnih poslova.

2) Misli i razum da budu ispunjeni optimizmom i nadom za uspjeh. Optimizam

mora kontrolirati osje6aje.

3) Jasno definirati poslovne i zivotne ciljeve koji moraju biti realni.

4) Racionalno usmjeriti svoj trud prema realizaciji ciljeva te pornno pratiti sve

zapreke koje se mogu na6i na tom putu, pazljivo i mudro ih otklanjajuCi.

5) Pretvoriti planove koje si zacrtao za ostvarivanje svog cilja u jasne korake i

izbjegavati odgadanja.

6) Paziti na prolaznost vremena jer je to neprocjenjivo i nenadoknadivo blago.

Pokusaj da se u svakom danu priblizis svom zacrtanom cilju.

7) Uredi svoj plan zapisivanjem poslovnih koraka, vaZnih datuma, poslovnih

odluka i svih detalja vezanih za uspjeh.

8) Bori se protiv nutarnjih strasti u trenutcima njihovog zaziva na preveliko

opustanje, tiZivanje i raskos.

9) Ne smije se zaboraviti da je poslova vise od vremena. Stoga se moraju utvrditi

prioriteti kako bi se uspjel0.

10) Zivotna uzreCica u pozurivanju Cinjenja dobra neka bude "ono sto me proae

vise mi se vratiti nece ". U jednoj predaji stoji ,,Nema dana a da ne we: "Ja

sam novi dan, svjedok sam tvojih djela, pa se okoristi sa mnom jer ti se ja vise

nikada necu vratiti do Sudnjeg dana. " Hasan El - Basri je rekao: ,,0 sine

Ademov, ti si sastavljen od dijelova; kada god ode jedan dan ode i dio tebe. "

11) Ako primijetis da ima.s lose navike koje te sprecavaju u realizaciji ciljeva,

pozuri da to zamijenis sa neCim 8to je dobro i sto 6e koristiti u ostvarenju

zacrtanih ciljeva.

12) Budi principijelan, ne dozvoli da te pokolebaju odredene surnnje iIi problemi.

Kolebljiv covjek ne moze uspjeti u zivotu.

26

13) Neka ti traienje istine bude osnova u zivotu. Prihvati je pa makar ti dosla i od

mladeg iii cak od onoga koga mrzis. Obznani istinu mudro i uljudno. Kloni se

svih vrsta i oblika Iicemjerstva. Budi odlucan u definiranju istine i zablude.

14) Prihvati produkte svoga rada hrabro, strpljivo, postojano i odgovomo. Za sve

sto te zadesi traii zastitu i nagradu od Boga. Poslanik islama je rekaa: ,. Z17aj

da ono sto te je snaslo nije te moglo zaobiti, a ono sto te je zaobiS:lo nije te

moglo snati. " Izbjegavaj tugovanje i ocaj, jer je to. svojstveno slabiCima.

15) Nemoj da tvoja licnost bude poput prozimog stakla, svijet je prepun

radoznaIih i losih. Ovo zahtijeva da covjek kontrolira svoju dusu i osjecanja

kako ne bi reagirala na svaku provokaciju i izazov. Mora se imati filter kroz

koji prolazi svaka reakcija.

16) Uzor u svakodnevnom zivotu mogu biti potvrdeni uglednici a musliman svoj

uzor trazi u Poslaniku islama, na sto ih Kur'an obvezuje "LEKAD KANE

LEKUJvI }i RESULILLAHI USVETUly' HASENETUN - U Boijel71 posTaniiw

imate najbolji uzor ".

17) Bez pretjerivanja budi duhovit, a kada ti problemi dodu nasmijesi im se, tuga ti

nece koristiti.

18) Drzi se zlatne sredine, ne budi nerealni optimista niti pesimista.

19) Cuvaj se rasipniStva i raskosi. Uzmi od ovoga svijeta one sto ti je potrebno. Ne

smijes postati rob strasti i raskosi. Ako to postanes ne mozes to napustiti.

20) Znaj da svaki covjek ima svoje kvalitete ali i mane. Pametan i ostrouman je

onaj koji svoju profesiju i zanimanje uskladi sa svojim afinitetom, kvalitetom i

mogucnostima. Tako ce se najlakse udaljiti i sacuvati od slabosti.

3.9. Kako kontrolirati samog sebe?

Jedna od najveCih stalnih borbi covjekajeste borba sa samim sobom (diihadul ekber).

Kako postupiti u efektu, kako savladati srdzbu i zamijeniti je sa dobrim i lijepim

osobinama, umijece je poslovnog komuniciranja. Od Poslanika islama se prenosi:

,,Nije junastvo u hrvanju (dvobojima), nego junak je onaj koji se strpi pri svojoj

srdibi. ,,16 Bilo koji postupak ako se analizira vidjet cemo da iza toga stoji neka

psihicka pozadina. Ako covjek zeli da se uzdigne svojim ponasanjem i da preuzme

16 Muttefekun alejhi - prenosi ga Buharija i Muslim,

27

kontrolu nad vlastitim postupcima mora jacati svoju duhovnu dimenziju. U Kur'anu

stoji: Uspio je sarno onaj tko je oCisti, a bili ce izgubljen onaj tko je na stranputicu

odvodi. ,,]7

Priroda duse jeste da se suprotstavlja svim promjenama koje mijenjaju njeno stanje.

Borbom sa samim sobom, vjezbom i upomoscu, covjekje u stanju da promijeni svoju

dusu.

3.10. Oblici nekontroliranja duse

Osobu koja je dusevno neuravnotezena, mozemo prepoznati po sljedeCim znacajkama

u svom ponasanju:

a) prolongiranje i odgadanje stvari koje moras uraditi odmah,

b) dvoumljenje i neodlucnost kod zelje da nesto uradimo iz straha da necemo

uspjeti,

c) nemogucnost prihvacanja kritike i Ijutnja zbog sitnih stvari,

d) dekoncentracija prilikom obavljanja vaznih poslova,

e) preuzimanje obveza koje nisu u nasoj nadlemosti niti smo kompetentni da ih

obavljamo,

f) nepovjerenje u samog sebe i neustrajnost u poslovima.

3.11. Kako lijeCiti svoju dusu od negativnosti?

Dusa kao i tijelo imaju odredene potrebe kojima treba svakodnevno udovoljavati. Bez

duhovne vedrine nema ni tjelesne. Stoga se preporuca sljedece:

1) spavati koliko je potrebno bez pretjerivanja, preporuca se rano leCi i rano

ustati,

2) poceti dan sa molitvom, ona je kJjuc dnevne srece,

3) isplanirati radni dan obvezatnim, ali i relaksirajuCim sadrzajima,

4) vedrim licem, lijepom rijecju i osmjehom, oplemeni svoj dan kao i dan svoga

okruZenja,

5) zacrtane poslove odraduj dio po dio a ne zapoceti vise poslova a ne dovrsiti

nitijedan,

17 B-Sems, 9-10.,

28

6) uspjesne radnike nagradi pa makar sa lijepom rijecju a one koji su u tom danu

bili neuspjeSni ohrabri i motiviraj za uspjehom,

7) odvoji vremena za odmor pa makar to malo bilo,

8) sudjeluj sa svojim okruzenjem u radosti kao i dijeli s njima zalosne trenutke.

3.12. Radni sastanci kao oblik komunikacije s radnicima i partnerima

Odrzavanje sastanaka jedan je od najvatnijih metoda od kojih se zajednicki rad

upotpunjuje i Cini uspjesnim, bez obzira, bio posao privremen iIi trajan.

Koristi sastanaka

a) medusobna razmjena iskustava,

b) preuzimanje zadataka izravno,

c) stjecanje povjerenja i podjela odgovornosti,

d) razvijanje kolegijalne svijesti i pomaganje,

e) dodatna motivacija za uspjehom.

3.13. Vrste sastanaka

Prije oddavanja sastanka bilo kojeg, postavljaju se jasni ciljevi:

a) sastanak s ci~iem sakupljanja podataka sto potpomaze stednji vremena i truda,

b) sastanak kojim se postize donosenje odluka,

c) istrazivacki i naucni sastanci nakon odredenih analiza i izvjesca odredenih

komisija,

d) izvamedni sastanci koji se odvijaju po potrebi,

e) rutinski iIi redovni sastanci kojima se razmatra plan rada u instituciji i drugi.

3.14. Kako organizirati produktivan sastanak

U cilju uspjesnog sastanka nuZno gaje dobro isplanirati i pripremiti. Tijekom sastanka

potrebno ga je dobro voditi i usmjeravati ka postavljenom cilju. Nakon sastanka

potrebno je provoditi kontrolu izvrsavanja odluka te iste analizirati nakon odredenog

vremena.

Osnovni cimbenici uspjesnog sastanka tijekom priprema su:

1) sastanak se ne saziva osim u slucaju potrebe,

29

2) odreditijasan cilj prije sastanka,

3) precizirati mjesto i vrijeme sastanka prilagoden svim sudionicima sastanka,

4) saCiniti dnevni red i potrebne materijale dostaviti pravovremeno svim

sudionicima sastanka,

5) svaki sudionik sastanka se treba fizicki, psihicki i intelektualno pripremiti za

sastanak.

Cimbenici uspjeha tijekom sastanka

1) pridrzavanje svih uputa i materijala danih prije sastanka,

2) aktivno sudjelovanje na sastanku,

3) medusobno upoznavanje prisutnih ako se prije nisu poznavali,

4) pridrzavati se dnevnog reda i usmjeravati ga postavljenom cilju,

5) upoznati prisutne sa termin planom odrZavanja sastanka kako bi se SVI

sudionici mogli racionalno usmjeriti na ciljeve i koncizno nastupati,

6) nikoga ne zakidati u njegovom promisljanju,

7) drZati se zadane teme,

8) donosenje odgovaraju6e odluke skladno pozitivnim aktima doticnog organa,

9) uljudno upozoravanje ucesnika sastanka na vaZe6a pravila vodenja

sudjelovanja na sastanku,

10) rezimiranje zakljucaka i donesenih odluka.

Cimbenici uspjeha nakon sastanka

1) davanje zakljucaka sastanka svim sudionicima u pisanoj formi,

2) onima koji nisu prisustvovali sastanku poslati odluke, poglavito one koje se na

njih odnose,

3) zahvala i lijepo opraStanje nakon sastanka,

4) uspostavljanje plana za izvrsenje donesenih odluka, kontrolu njihovog stanja i

procjenu izvrsenja cilja,

Cimbenici propadanja sastanka

1) nejasno6a cilja ucesnicima sastanka,

2) nedovoljna organiziranost planiranja i pripreme sastanka,

3) lose obavjesCivanje 0 sastanku ucesnika sastanka,

4) odabir vremena i termina za sastanak koji ne odgovora sudionicima sastanka,

5) nedostatak informacija po odredenom pitanju za donosenje ispravne odluke,

30

6) opterecenost meduljudskim odnosima i drugim predrasudama samih sudionika

sastanka,

7) zauzetost drugim obvezama tijekom sastanka (telefoniranje, Citanje novina iIi

neke druge aktivnosti),

8) zavrsavanje sastanka bez kvalitetnog rjesenja iii zakljucaka,

9) sirenje lose atmosfere za vrijeme trajanja sastanka, ljutnja, drskost,

neozbiljnost, nemamost i drugo,

10) nepostojanje kompetentne osobe za provodenje odredenih rjesenja i odluka.

31

4. ISLAMSKI EKONOMSKI FINANCIJSKI SUSTAV

4.1. Ekonomski sustav

Osnovni cilj ekonomskog sustava u islarnu jeste, da putem drzavne blagajne (bejtu-l­

mala), unaprijedi razvoj drustva te da osigura funkcioniranje osnovnih institucija,

poglavito odgojno-obrazovnih kako bi sacuvali drustvo od opCih posasti kao sto su:

siromastvo, neznanje, bolesti i td. Pri tome se moraju imati na umu osnovni principi i

Kur'anska nace1a iskazana u sljedeCim ajetima (recima):

1) Bogatstvo i druge Allahove blagodati su Allahovo povjereno dobro. Bogat covjek

je sarno povjerenik Bozanskog dobra.

"Allahovo je ono sto je na nebesima i na zemlji. Pokazivali vi ono sto je u dusama

vasim iii to krili Allah te vas za to pitati, oprostit te onom kom On hote a kaznit te

onoga koga On hote. Allah sve moze." (Kur'an: El Bekare, 284.)

"Allahovo je ono sto je na nebesima i na zemlji i Allah sve zna." (Kur'an: En-Nisa,

126.)

"0 vjernicijedni drugima na nedozvoljen naCin imanja ne prisvajajte, dozvoljeno vam

je trgovanje uz obostrani pristanak, i jedni druge ne ubijajte! Allah je doista prema

vama milostiv." (Kur'an: En-Nisa, 29.)

2) Privatno vlasnistvo dozvoljeno je sve dok nema eksploatacije, izrabljivanja,

nepravde i stete za ummet. Covjek zaraduje sredstva za zivot na zakonit naCin sa

iskrenoscu i trosi svoje bogatstvo sarno u dozvoljene stvari i sa umjerenoscu. Kuran 0

tome govori na vise mjesta:

"0 ljudi jedite od onoga sto ima na zemlji ali samo ono sto je dopusteno i prijatno, i

ne slijedite sejtanove stope jer vam je on otvoreni neprijatelj." (Kur'an: El Bekare,

168.)

"0 sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hocete da molitvu obavite. I jedite i pijte,

samo ne pretjerujte, On ne voli one koji pretjeruju. " (Kur'an: El A'raf, 31.)

32

"0 narode moj, pravo mjerite i na litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stvari

njihove i ne Cinite zlo po zemlji, CineCi smutnju i nered" (Kur'an: Hud, 85.)

3) Placanje zekata na skupljeno bogatstvo omogucava investiranje koje se koristi za

dobrobit urnmeta. Protok bogatstva treba da se odvija ravnomjerno, kako u novcu tako

i u robi. Cilj davanja zekata jeste Ciscenje i umnozavanje ali istovremeno

potpomaganje svima onima kojima je to potrebno jer je on istovremeno i pravo

obveza. Obveza je onih koji imaju a pravo je onih koji nemaju. Svevisnji stimulira

one koji daju,jamCi umnozavanje njihovih imetaka i to odjedan do sedamsto puta:

"Oni koji imanja svoja trose na Allahovom putu lice na onoga koji posije zrno iz kojeg

nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah ee kome hoee dati i

vise. Allahje neizmjerno dobar i sve zna. /I (Kur'an:EI Bekare, 261.)

"Plijen od sta170vnika scla i gradova koje Allah Posluniku svome daruje, pripada

Allahu i Poslaniku Njegovu, i bliinjima i sirocadi i siromasima i putnicima

namjernicima, da ne bi prelazio iz ruke u ruku bogatasa vasih. Ono sto vam Poslanik

kao nagradu da, to uzmite, a ono sto vam zabrani to ostavite i bojte se Allaha koji

strahovito kainjava. /I (Kur'an: EI Hasr, 7.)

4) Pretjeranost i rasipanje su u cijelosti pokudeni kao sto je i gomilanje srebra i zlata

osudeno u vidu kazne na Ahiretu ukoliko nije troseno na Bozjem putu i u skladu sa

serijatom. Kur'an oporninje:

"Prozivat ee onoga tko je glavu okretao, izbjegavao, zgrtao i skrivao. " (Kur'an: EI

Me'aridz, 17-18.)

"Ljudima se Cini da je lijepo sarno ono za Cim iude: iene, sinovi, gomile zlata i

srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su blagodati u iivotu na ovome svijetu, a

najljepse mjesto povratkaje kod Allaha di.s." (Kur'an: Ali 'lmran, 14.)

5) Nakon smrti ostavstina umrlog se dijeli skladno propisima Kur'ana koji je tocno

propisao dijelove za svakog potencijalnog nasljednika:

"Muskarcima pripada dio onog sto ostave roditelji i roaaci, a ienama dio sto ostave

roditelji i roaaci, bilo toga malo iii puno, odreaeni dio." (Kur'an: En-Nisa, 7.)

33

"Allah vam naretluje da od djece vase muskom pripadne koliko dvjema ienskima. A

ako bude vise od dvije ienske, njima dvije tretine od onoga sto je ostavio, a ako je

samo jedna njoj polovina. A roditeljima, svakom posebno sestina od onog sto je

ostavio, ako bude imao dijete, a ako ne bude imao djeteta a nasljetluju ga samo

roditelji onda njegovoj majci tretina, a ako bude imao brace, njegovoj majci sestina,

posto se izvrsi oporuka koju je ostavio iii podmiri dug. Vi ne znate tko vam je bliii,

roditelji vasi iii sinovi vasi. To vam je Allahova zapovijed. Allah zaista sve zna i

mudar je." (Kur'an: En-Nisa, II.)

6) Karnata je propast, smatra se nedozvoljenom i svako privredivanje posredstvom

karnate je nedozvoljen naCin. Kur'an istice:

"0 vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. "

(Kur'an: El Bekare, 278.)

"Allah unistava kamatu a unapretluje milostinju. Allah ne voli ni jednog nevjernika,

grjesnika. " (Kur'an: El Bekare, 276.)

Nakon sto je svjetska finansijska kriza zadala tezak udarac sustavu slobodnog trZista,

ekonomisti su pozurili da potraZe rjesenja pomocu kojih bi izbjegli propast

kapitalizma. Mnogo je onih koji smatraju da bi islamski ekonomski sustav mogao biti

odrzivo rjesenje. Nedavno je vatikanski OOevnik "Opsservatore Romano" u svom

uvodnom clanku napisao: «Serijatsko pravo spaSava svjetsko gospodarstvo?» U tom

clanku, Ciji su autori dvije talijanske strucnjakinje iz oblasti ekonomije, izmedu

ostalog stoji i sljedece: "Uz pomoc etickih pravila islamskog bankarstva svijet bi

mogao ponovno steCi povjerenje u "propali kapitalisticki frnancijski sustav"... "Mi

vjerujemo da bi islamski financijski sustav mogao pomoCi u etabliranju novih pravila

za zapaOOjacko fmaneijsko poslovanje", tvrde autoriee Loretta Napoleoni i Claudia

Segre. Investieije koje bi se realizirale u skladu sa serijatskim pravom, tvrde njih

dvije, sprjecavaju "umjetnu oplodnju novea". U islamskom finaneijskom poslovanju

zabranjeno je ubiranje kamata na posudeni novae, a zabranjeni su i neki obliei

finaneijskih spekulaeija, oOOosno tzv. "insajderskih poslova". "Sukuk sustav (kako se

naziva taj naCin finaneijskog poslovanja, op.p.) mogao bi biti djelotvomo sredstvo

protiv finaneijskih kriza, kao sto je sadasnja", tvrde talijanske strucnjakinje. Posudeni

novae investira se u konkretne projekte, a zajmodavei ne dobivaju kamate vee umo u

34

dobiti na tom projektu. Zanimljivo je da Napoleoni i Segre tvrde da bi takav oblik

gospodarenja novcem mogao pomoCi cak i automobilskim koncemima poput GM-a

koji su pred stecajem, odnosno u osiguravanju financiranja Olimpijskih igara u

Londonu 2012.

4.2. Sto je to islamski ekonomski i financijski sustav i na koji naCin on funkcionira?

Islamski ekonomski i finansijski sustav se bazira na idealima, vrijednostima

moralnim normama kao sto su: iskrenost, pouzdanost, transparentnost, jasno

dokazivanje, olakSavanje, suradnja, komplementarnost i solidarnost. Ova moralna

nacela i modeli su obvezni, jer osiguravaju stabilnost i sigumost za sve one koji su

ukljuceni u finansijsku transakciju. Uz to, islamska ekonomija se zalaze za ucesce u

profitu, gubitku, razmjeni i trgovini novcem i nekretninama. U sustini mora postojati

stvarna interakcija izmedu bogatih, uposlenika, radnika i finansijskih strucnjaka.

Nema strane koja stalno dobija iIi stalno gubi, vee se zarada i gubitak medusobno

dijele.

U vremenu koje nije daleko iza nas arapski i islamski svijet bio je siguran da je bilo

kakav vid tehnoloskog, znanstvenog i ekonomskog prosperiteta za muslimane moguc

jedino ako budu vjemo slijedili zapadnu civilizaciju i zapadnjacki put uspjeha,

blagostanja, bogatstva i srece. Bilo je to vrijeme opCinjenosti muslimana Zapadom i

njegovim sjajem.

Nakon toga doslo je malo bolje vrijeme u kojem su muslimani rekli: driat cemo se

islamske tradicije i nasljedstva, ali cemo one u islamu sto se suprotstavlja zapadnoj

civilizaciji i zapadnom pogledu na svijet prilagoditi i promijeniti. Tada su se pojavili

oni koji kamatu proglasise halalom (dozvoljenom), tvrdeCi da kamata iz vremena

dzahilijjeta (predislamsko doba), koja je zabranjena Kur'anom, nije kamata koja je

danas prisutna u svijetu. Zatim je doslo vrijeme u kojem su mnogi muslimani kazali:

zelimo da se oslonimo na vlastite snage i potencijale na putu razvoja i napretka.

Zelimo iskoristiti naS drustveni, politicki i ekonomski sustav, one sto nam nudi islam.

Takvo razmisljanje rezultiralo je izuzetnom suradnjom islamskih mislilaca, uleme,

znanstvenika s ekonomistima i biznismenima muslimanima, sto je dovelo, izmedu

ostalog, do osnivanja prve islamske banke u svijetu, pocetkom sedamdesetih godina

proslog stoljeca u Dubaiju. Mnogi muslimani su tu banku unaprijed osudivali na

propast, govoreCi da njen opstanak nije moguc, govoreci da nema zivota i napretka

35

bez ekonomije, da ekonomije nema bez bankarskog sustava, te da bankarski sustav

nije moguc bez kamate. Medutim, one sto se dogodilo bilo je u potpunoj suprotnosti

sa sumornim predvidanjima za buducnost: vrlo brzo dolazi do otvaranja i osnivanja

velikog broja slicnih islamskih banaka.

Ako pozomo citamo i analiziramo Kur'an Casni, uvidjet cemo da sve krize i nesrece

koje su covjeka pogadale kroz povijest, rezultat su i posljediea covjekovog pogresnog

nacina zivota: "Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a

On mnoge oprosti." (Es-Sura, 30) "Sreca koja ti se dogodi od Allaha je, a nesrecu

koja te zadesi sam si zasluiio." (En-Nisa, 79) "Zar - kad vas je snasla nevolja koju

ste vi njima dvostruko nanijeli, moiete reCi: Otkud sad ovo!? Red: To je od vas

samih!" (Ali Imran,165) Bog Uzviseni zeli da pouCi Ijude da kad god ih kakva

nesreca zadesi pogledaju u svoja djela i grijehe.

Iza svake nesrece i katastrofe stoji neka pogreska. Stoga, kapitalizam kao zapadni

ekonomski sustav, koji nastaje i poCiva na kamati, zelenastvu, monopolu, zakonu

jacega i bogatijeg, sam po sebi je uzrok nesrece i katastrofe po ljude. Covjek bez

bozanske upute gubi osjecaj za druge i napusta ga savjest ako u njegovom sreu nema

vjere u buduCi svijet, nagradu i kaznu. Kriza u zapadnoj ekonomiji, Ciji smo svjedoei,

nije nista drugo do posljediea samog ekonomskog sustava koji vlada na Zapadu.

Kako na to reagira vjemik, covjek koji vjeruje u Allaba Uzvisenog, buduCi svijet,

nagradu i kaznu? Vjernik uzima pouku i cuva se da ne ponovi gresku koja ga je

dovela u tesko stanje. "Zbog onog sto !judi rade, pojavio se metd i na kopnu i na

moru, pa im On dadne da iskuse kaznu zbog onoga sto rade, ne bi Ii se popravili. "

(Er-Rum, 41) S druge strane, Allah Uzviseni ne kafujava uvijek ljude zbog njihovih

grijehova, pogresaka, lutanja, jer: "Kad bi Allah Ijude zbog grijehova njihovih

kaZnjavao, nista zivo na Zemlji ne bi ostavio." (En-NabI, 61) Smisao kame, kojoj su

ljudi izlozeni kao posljediei svojih gresaka, je vracanja Allabu, popravljanje stanja u

kojem se ljudi nalaze, te njihovo Ciscenje, pokajanje i budenje svijesti 0 Allabu

UzviSenom.

Zivimo u svijetu koji je medusobno povezan i nitko vise lllJe lzvan svjetskih

desavanja i procesa. Islamska ekonomija se, u osnovi, razlikuje od zapadnog

ekonomskog sustava i zabranjuje bilo kakav vid kamate i monopola, prevare i

obmane, nepravde i zakidanja, nepotrebnog rizika i koekanja, te prodaje duga, osim

pod posebnim uvjetima.

36

Ekonomski sustav u islamu, pnJe svega, poCiva na ahlaku (moralu i etiei),

pravednosti, medusobnom pomaganju i humanizmu. Zapad povlaCi jasnu ertu izmedu

ekonomije i morala (aWaka), dok islam u osnovi ekonomije, u samoj proizvodnji,

zabranjuje proizvodnju necega sto je stetno po ljude, njihove zivote i zdravlje. U

potrosnji, bez koje nijedna ekonomija ne moze opstati, muslimani ne trose niti

konzumiraju ono sto je po njih stetno niti pretjeruju u kOllZumiranju dozvoljenog.

Kur'an zabranjuje kamatu i objavljuje rat, od ABaha Uzvisenog i Njegova Poslanika

a.s. onome tko je ne ostavi. Poslanik islama je prokleo onoga tko se hrani kamatom,

onog tko potpisuje ugovor u kojem je kamata, pa cak i samog svjedoka takvog

ugovora. Kamata je jedan od sedam velikih grijeha jer je u njoj propast, kako za

pojedinea tako i za drustvo. .Tasno je da novae ne "rada" novae, da se novae povecava

umnozava radom, zaradom, poslovanjem, trgovinom. Sve je vise onih koji smatraju

da svjetska ekonomija nece moCi napredovati sve dok kamata ne bude nula posta a svi

porezi svega dva posto, 5to nas dovodi do islamskog naCina poslovclnja i bankarstva u

kojem nema kamate a.postoji zekat od 2,5 posto.

Jedan od osnovnih uzroka koji su doveli do trenutne ekonomske krize na Zapadu je

pretjerano zaduzivanje, prodaja duga i kreditiranje. Prema nekim statistikama svaka

americka obitelj ima po 13 kreditnih kartiea, u prosjeku, kojima kupuje i placa

koristeCi bankovne racune, sto dovodi do stanja prezaduzenosti, s jedne, i

neumjerenog kreditiranja i pozajrnljivanja, s druge strane. Islam zabranjuje bilo kakvo

pretjerivanje: "Ne drii ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu - da ne bi prijekor

zasluiio i bez icega ostao." (EI-Isra, 29) ,,1 jedite i pijte (konzumirajte) ali ne

pretjerujte." (EI-A'raf, 31) Poslanik islama Muhammed a.s. je molio Allaha dz.s. da

ga sacuva duga. Poznata je molitva (dova) koju je Allahov Poslanik a.s. uCio Ebu

Umami, vidjevsi ga potistenog i zabrinutog u dzamiji: " Gospodaru moj, sacuvaj me

brige i ialosti, nemoCi i lijenosti, kukavicluka i skrtosti, duga i zlostav/janja /judi. "

Ashabi18 su upitali Allahova Poslanika, a.s. zaSto trafi od ABaha dz.s. da ga sacuva

duga, pa je rekao: "Covjek, kada duguje, govori pa slaie, obeca, pa prekrsi... " Iz toga

jasno vidimo da necije ekonomsko stanje utjeee i na sam njegov moral i vjerovanje.

Dug je briga i ponizenje i stoga islam trafi od svojih sljedbenika da se cuvaju

zaduZivanja, osim u velikoj nuZdi i potrebi. Pa, i kada dode u iskusenje i zaduZi se,

islam pokusava pomoci covjeku da se izvuce iz te neugodne situaeije uvrstavanjem

18 Ashab pI. Ashabi - suvremenici Bozjeg poslanika Muhameda a.s.

37

kategorije prezaduzenih medu one kojima se daje zekat. Islam ne dozvoljava da onaj

tko je u dugovima propadne, bankrotira, zatvori svoju radnju iIi firmu; islam mu

pomaze da se izvuee i spasi svoj posao. Poslanik islama Muhammed a.s. kada bi

klanjao dzenazu19, pitao bi prisutne da Ii je umrli ostavio iza sebe dugovanja, pa ako

bi rekli da nije, odmah bi mu klanjao dzenazu, ali ako bi rekli da umrli ima dugovanja,

upitao bi: "Sto je umrh ostavio iza sebe (od imovine)?" Ako bi prisutni kazali da je

umrli ostao duzan a iza sebe nista od imetka nije ostavio iz eega bi se dug izmirio,

Muhammed a.s. bi rekao: "Klanjajte dzenazu svome bratu!" Tj., on ne bi klanjao

dzenazu. BiljeZi se predaja da se desilo nesto sheno, ali je Poslanik a.s. ipak klanjao

dzenazu jer je jedan od prisutnih preuzeo obvezu da izmiri dug umrlog. Na taj naCin je

Poslanik islama upozoravao ashabe da se cuvaju duga i klone ga se koliko god mogu.

Kada je islamska drzava ojacala i ekonomski se stabilizirala, Muhammed a.s. je

preuzimao na sebe dug prezaduzenih koji presele na Ahiret20 a iza sebe ostave malu

djecu i obitelj. To je islamski sustav ekonomije koji odgaja ljude da budu uspjesni i

upozorava ih na ono sto ce ih u propast odvesti.

Zapadna ekonomija na razne naCine ohrabruje i nagovara ljude da se zaduzuju,

uzimaju kredite, pozajmice, da idu u minus, dok, na kraju, ne dodu u situaciju potpune

propasti i bankrota, kada covjek gubi sve, pa cak i kucu i imanje, ne ostavljajuCi

svojim nasljednicima apsolutno nista. Islamska ekonomija odlikuje se pravednoscu i

normama vjerske i eticke naravi i stiti obje strane. NaZalost, svjedoci smo pojave u

kojoj banke, koje nose epitet da su islamske, u svakodnevnom poslovanju krse

islamske propise i temelje islamske ekonomije 0 kojima smo govorili. U tom slucaju

treba kriviti banke koje tako postupaju, a ne islam i serijat.

19 Dzenaza - ar. rijec a oznacava pogrebni obred kod muslimana u ~to se ukljucuje obvezna molitva za umrle i pokop skladan islamskim propisima. 20 Ahiret - ar. svijet u kojem ce nakon Sudnjeg dana boraviti du~e svih ljudi, mu~karaca i zena

38

5. OBLICI STJECANJA IMOVINE U ISLAMU

Islam ne moze biti ogranicen na literarno znacenje rijeCi "religija" kako se ona

upotrebljava u zapadnim jezicima i koja ukljucuje sarno pitanja covjeka i njegova

odnosa prema Bogu. ImajuCi mnogo dublji i obimniji saddaj od ovoga, islam se

izdvaja svojim s\jetonazorom. On ima dva glavna principa: da organizira personalni i

drustveni iivot covjeka na ovome svijetu, ida, sto je mnogo vaznije, pripremi covjeka

za trajnu srecu na vjecnom svijetu koji dolazi.

Kur'an to iskazuje u svom lakonskom izrazu: "Boie, podari nam dobro na ovom i

dobro na buducem svijetu. .." (EI-Bekare, 201).

U nastojanju da organizira ovozemaljski iivot u najboljem interesu covjecanstva,

islam je postavio razliCite nonne vezane za njegove razliCite aspekte, i propisao

materijalne sankcije kako bi osigurao da 6e te nonne funkcionirati na zdrav naCin.

UzimajuCi U obzir da je nemoguce odriati zeljeni poredak samo primje~lOm

materijalnih sankcija, islam propisuje moraIne sankcije. Sto vise, islam nuino

naglasava individualnu odgovomost u zivotu nakon smrti. Ovaj princip odgovomosti

je izrazen na slijede6i naCin: postoji nagrada i kazna na Budu6em svijetu za svako

uCinjeno djelo i svaku izgovorenu rijec na ovom svijetu. Zajedno sa vainim nonnama

koje reguliraju odnose izmedu covjeka i Boga, islam, takoder, ima nonne koje nisu

nista manje vazne i koje ureduju odnose izmedu ljudi iIi, drugim rijecima, odnose u

drustvu. Medu njima, radni zivot i poslovna etika zauzimaju vazno mjesto. Zelio bih

sada osvijetliti neke aspekte ove teme.

Islam pridaje veliku vaZnost radu i poslovnom zivotu. Usprkos svim prev1adavajuCim

nerazumijevanjima, 0 islamu nikada ne bi trebalo misliti kao 0 religiji naivnog

fatalizma ili determinizma koja zahtijeva od muslimana da se preda sudbini bez rada

ili poduzimanja nuinih koraka u tom pravcu. Ovu stvamost vidimo veoma jasno u

ponasanju poslanika Muharnmeda prema jednom od svojih suradnika. Jednoga dana

Poslanik je setao i sreo covjeka koji je nepomicno sjedio, nista ne radeCi. Prosao je ne

pozdravivsi gao Na povratku je Poslanik nasao istog covjeka kako ovaj put mijesa

pijesak svojim prstom. Sada ga je pozdravio dok je prolazio. Covjek je potrcao za

Poslanikom i upitao ga: "Boiji poslanice! Kada si prvi put prosao nisi me pozdravio, i

ja sam bio veoma oZalos6en; ali si me na povratku pozdravio. Zasto si mi uskratio

svoj pozdrav kada si prvi put prosao pored mene?" Poslanik je odgovorio: "Kada sam

prvi put prosao nisi nista radio; bio si nepomican, i zato te nisam pozdravio. Medutim

39

na povratku si bar mijesao pijesak i zemlju svojim prstom, a to je vee neki rad i neka

aktivnost. Zato sam te pozdravio." Kada na predmet naseg razmatranja pogledamo u

svjetlu ovog dogadaja koji je potomstvu prenijet u forrni hadisa, lako mozemo

razumjeti veliku vamost koju islam pridaje aktivnosti i radu.

Da se sada pozabavimo nasom glavnom temom. Islam ima dva razlicita pristupa

pitanju poslovanja. Prvi pristup je prisutan u djelima 0 jikhu iIi pravnoj naucl.

Primarno pitanje, u ovoj perspektivi, je da Ii je odredena vrsta posla iIi forma

ponasanja zakonita iIi ne. Drugi pristup se temelji na nastojanju kako uraditi najbolje,

iIi kako postici najbolji oblik ponasanja prije nego Ii na razmatranju zakonitosti

materije. I dok su u prvom pristupu odluke utemeljene na 'zakonitosti' iIi 'fetvi', u

drugom se vodi racuna 0 principima bogobojaznosti (takva) i dobroCinstvu (ihsan).

Ova dva pristupa nisu suprotstavljena: oni se nadopunjuju. Principi 'zakonitosti' i

'fetve' pripadaju domenu jikha, dok se temelji 'takve' i 'ihsana' razmatraju u nauci

etike. Prema ovom drugom pristupu, kada osoba prodaje svoju robu siromahu, od nje

se ocekuje da trazi mnogo manju dobit od one koja je dopustena u islamskom pravu.

Altemativno, od osobe se ocekuje da svoju robu proda siromahu zrtvujuCi se,

prihvacajuci unaprijed da mozda nikada nece naplatiti robu ako je prodaje na kredit. U

slijedecem kur'anskom ajetu vidimo najbolji primjer ovog ponasanja: "Ako je

(duinik) u nevolji, onda pricekajte dok bude imao; a jos vam je bolje, nek znate, da

dug poklonite. " (EI-Bekare, 280.)

U drugom izvoru islamskog prava - Sunnetu iIi uzomom ponasanju Poslanika ­

nalazimo naredbe kao sto je slijedeca: "Ko god dopusti svome duzniku da se osjeca

slobodnim (tj. ko na njega ne bude vrsio pritisak), daje mu vremena i ceka dok ovaj ne

bude u mogucnosti otplatiti dug, iIi ga oslobodi (duga), bit ce pod zastitom Bozjega

arsa na Sudnjemu danu".

Ovdje temu razmatramo prema principima prvog pristupa i koncentrirat cemo se na

imovinu, koja je najvaZniji element u poslovnom procesu. Islam je ustanovio pravni

sistem koji priznaje privatnu imovinu. Iako ova privatna svojina moze u odredenim

uvjetima biti ogranicena od strane drzavnih organa, u principu ona se uvijek respektira

i stiti. Prema islamskom pravu, imovina moze biti stecena na cetiri nacina:

5.1. Imovina stecena zaposjedanjem posjeda koji nije ni u Cijoj svojini

40

Na primjer, neko moze zaposjesti vodu izvora koji nije ni u Cijem vlasnistvu; iii sumu,

drveee, i s1. na pasnjacima iIi divljini koja, takoder, nije u niCijem vlasnistvu. Drugi

primjeri stjecanja imovine na ovaj naCin su loY i ribolov. Stjecanje imovine na ovaj

naCin je dopusteno pod uvjetom da te stvari nisu ni u Cijem vlasnistvu. Ono nije

zasnovano na verbainim vee stvarnim sredstvima, i ono uzima razliCite f0n11e.

a) Kultiviranje neobradene zemlje kako bi se llCinila produktivnom

avo vazi za zemlju u unutrasnjosti koja nema vlasnika. Glavno utemeljenje za ovo

pravilo je hadis koji kate: "Ko god kultivira parcelu neobradene zemlje (CineCi je

produktivnom obradujuCi je), ona ee postati njegovo vlasnistvo." Vlasnistvo nad

takvom zemljom ne ovisi 0 dozvoli drzavnih organa. Sarno imami Ebu Hanife i Malik

smatraju da je dozvola ddave nuzna.

b) Lov. Isti princip se primjenjuje u ovoj kategoriji. Drugim rijeCima, radi se 0

prisvajanju slobodne stvari koja ne pripada nikome. Stjecanje imovine na ovaj naCin

nije dopusteno onima koji se nalaze u ilzral71u za hadidi (hodo~dsce) iIi uiilru (mal'J

hodocasee) sarno dok su u Mekki i Medini. avo pravilo je utemeljeno na kur'anskom

stavku: "Varna se dopusta da u moru lovite i da ulov jedete, da se njime vi i putnici

koristite, a zabranjuje yam se da na kopnu

lovite dok obrede hadzdza obavljate. I bojte se Allaba, pred kojim eete se sabrati."

(El-Maide, 96)

c) Trava na visokim platoima i drveee II gustim sumama se smatraju zajednickom

javnom imovinom

Prema pravnom pravilu prihvaeenom od strane cetiri pravne skole iIi mezheba:

"Ljudi, su suvlasnici u tri stvari: vodi, pasnjacima i vatri".

Bez ikakvih uvjeta iIi rezervi, njihje slobodno koristiti.

d) MineraN i u zemlji nai/eno blago

Islamski pravnici imaju dva misljenja 0 stjecanju vlasnistva nad mineralima na ovaj

naCin. Prema malikijskoj pravnoj skoli, pravo na zadrzavanje bilo koje vrste minerala

ne mora biti steceno jednostavno zaposjedanjem iste, niti ono nuzno zavisi 0

vlasnistvu nad zemIjiStem gdje su minerali nadeni. Vlasnik zemljista ne mora biti i

vlasnik minerala pronadenih u njemu. Vlasnistvo nad mineralima pripada direktno

drzavi.

Prema odabranim misljenjima hanefijskog, safijskog i hanbelijskog mezheba

vlasnistvo nad mineralima zavisi od vlasnistva nad zemljistem: ko god posjeduje

zemljiste posjedovat Ce i minerale. Ako je zemljiste u vlasnistvu osobe, onda ce i

41

viasnistvo nad mineralima pripadati toj osobi, i ako zemijiste pripada drZavi, onda ee

minerali pripasti drZavi. Ako mineral bude pronaden na zemljistu koja je niCija, onda

ee ona pripasti onome ko je nade.

Misljenja se razIikuju ovisno 0 vrsti minerala i 0 tome da Ii je naden duboko u zemiji

iIi

blizu povrsine.

5.2. Imovina stecena ugovorima

Najuobicajeniji ugovori su oni koji prenose viasnistvo: prodaja, poklon, oporuka i

drugi ugovori. Postoje dvije vrste ugovora koji za posIjedicu imaju prijenos

viasnistva: prvo, postoje obavezni ugovori koji uzrokuju trgovinu kao posIjedicu

sudske odluke, npr. prodajom imovine du.znika radi naplate duga. Osoba moze postati

viasnik ove vrste imovine javnim

ugovorom 0 prodaji po osnovi sudske presude. Druga vrsta ugovora se javija kao

posIjedica ponistenja viasnistva sudskom odlukom. Ovo moze uzeti dvije forme:

pravo na pretkupnju iIi eksproprijacija zarad javnog interesa. Ovdje neeemo

objasnjavati ove vrste jer su poznate u svim pravnim sistemima.

5.3. Imovina stecena prijenosom prava

Ovdje se radi 0 zamjeni jedne osobe drugom kad je u pitanju viasnistvo, iIi zamjeni

jedne stvari drugom. Zamjena jedne osobe drugom moze biti ostvarena nasIjedstvom.

Zamjena jedne stvari drugom se zove kompenzacijom. NasIjedstvo je nuian uzrok

viasnistva: nasIjednik zakonski nasljeduje svu imovinu ostavitelja. Sto se tice

kompenzacije, ona oznacava stjecanje imovine od strane jedne osobe kada se imovina

koristi za naknadu gubitka prouzrokovanog od strane druge osobe, iIi sgecanje

imovine kada osoba plaea za imetak koji je uzurpirala i konzumirala. Krvarina se

takoder ubraja u ovu kategoriju.

5.4. Imovina koja je proizvedena imetkom koga osoba vee posjeduje

Dobra proizvedena imovinom osobe pripadaju viasniku te imovine. Takvi proizvodi

mogu rezultirati iz rada koga je viasnik ulozio, iIi iz njene prirodne predisponiranosti.

42

Iz tog razloga, prema mnogim ekspertima fikha, ako covjek uzurpira i obraduje

zemlju, iz razloga sto sjeme pripada njemu, on ce biti i vlasnik proizvoda sa te zemlje

s tim da ce biti primoran platiti sarno rentu za zemljiste, te nadoknaditi zakonskom

vlasniku za bilo kakvu stetu naCinjenu ovim koristenjem zemljista. Plodovi drveta,

mladuncad zivotinja, mlijeko i meso stada pripadaju njihovim vlasnicima.

5.5 Trgovina i poslovno partnerstvo

S obzirom na to da biznis nije uvijek voden od strane jedne osobe i s obzirom na to da

cesto postoji potreba da biznis bude aktivnost vise osoba, u islamskom pravu postoji

poseban skup propisa 0 poslovnim partnerstvima. Trebalo bi smatrati sasvim

prirodnim sto su u ovim sekcijama poslovna partnerstva podijeljena u razliCite

kategorije prema potrebama vremena. Iz tog razloga mozemo naCi neke obIike

palinerstva koji su u opticaju danas a koji nisu spomenuti u klasicnim izvorima

islamskog prava. To, medutim, ne moze znaciti da su vrata islamskog prava zatvorena

za nove vrste partnerstava koje se mogu pojaviti kao rezultat ekspanzije poslovnih

kapaciteta. Svaka vrsta trgovine ima tendenciju da se siri u potrazi za novom dobiti.

Postoje triglavna izvora zakonite dobiti: kupoprodaja gotovih dobara (trgovina),

proizvodnja svake vrste i poljoprivreda. Neke od ovih aktivnosti mogu biti poduzete

od strane sarno jedne osobe, medutim, one obicno zahtijevaju zajednicko

potpomaganje. Nema potrebe da ovdje razmatramo razloge za to. Suradnja izmedu

ljudskih bica se javlja sasvim prirodno i sve monoteisticke religije su prihvatile sistem

rada u partnerstvu. Kur' an prenosi izjavu poslanika Davuda: " ... Uistinu, mnogi ortaci

Cine nepravdu jedni drugima, ne cine je jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a

takvihje malo." (Sad, 24)

Vrste komercijalnih partnerstava se razlikuju i mnoze u skladu sa ekspanzijom i

raznolikoscu rada i biznisa. Usprkos cinjenici da imena nekih od partnerstava danas

nisu spomenuta u klasicnim djelima islamskog prava, pogresno je zakljuciti da

islamsko pravo ne posjeduje dovoljno propisa da regulira danaSnje kompleksne

institucije partnerstva i menadZmenta. Ustvari, nijedan istraiivac koji je ekspert za

pravo nece nikada doCi do tog zakljucka ako izucava osnovne principe islamskog

prava vezane za komercijalna partnerstva. Glavni principi islamskog prava 0

partnerstvima mogu biti sumirani na slijedeCi naCin: pristanak svih partnera,

postivanje principa pravde, vodenje racuna 0 privatnom i javnom interesu, i

43

djelovanje u okviru onih generalnih obicaja i prakse koja ll1Je u suprotnosti sa

islamskim pravom. Po ovom opseznom i sveobuhvatnom principu islamskog prava,

mozemo opravdano kazati da svaka vrsta partnerstva koja egzistira u okvirima uvjeta

koje postavlja ovaj princip jeste odobrena kadaje islamsko pravo u pitanju.

Islam nikad ne dozvoljava stjecanje imovine nepravednim sredstvima. Iz tog razloga

kamata je bezuvjetno zabranjena. Postoji nekoliko kur'anskih stavaka 0 ovom pitanju:

"Oni koji se kamatom bave, diCi ce se kao sto ce. se diCi onaj koga je dodirom sejtan

(sotona) izbezumio, zato sto su govorili: 'Kamata je isto sto i trgovina.'. A Allah je

dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.... " (El-Bekare, 275). "Allah unistava kamatu, a

unapreduje milosrde. Allah ne voli nijednog nezahvalnika, grjesnika." (El-Bekare,

276). Poslanikje sa svoje strane u poznatom oprostajnom govoru kazao: " ... Sve vrste

kamate se ponistavaju;sve su nistavne, samo je duznost otplatiti pocetnu sumu duga.

Nemojte Ciniti nepravdu, i nemojte da vam se Cini nepravda. Od sada je, Bozjom

odredbom, bavljenje kamatom zabranjeno". Islam zahtijeva da se trgovina obavlja

sukladno etickim principima, i zabranjuje kamatu kako ljudi ne bi istoj pribjegavali.

Ovo doprinosi sprecavanju akumulacije kapitala u rukama manjine u drustvu. Stovise,

naredujuci zekat (obavezno davanje) bogatima, on poduzima neophodne mjere koje ce

.sprijeCiti pojavljivanje pretjeranog ekonomskog jaza izmedu razliCitih grupa

stanovnistva.

44

6. POSLOVNA ETIKA U ISLAMU

6.1. Poslovna etika u islamu

Pogledajmo sada ukratko kako islam postupa sa problemima vezanim za poslovanje, s

pravnog i etickog stanovista.

6.2. Neposteno, pretjerano zaradivanje

UzimajuCi u obzir ljudske slabosti, islam uvijek poduzima nume mjere radi

minimiziranja njenih losih posljedica. Vecina ljudi koji ne uspijevaju da se obuzdaju

od ambicije da konstantno prave prekomjernu dobit, pribjegavaju razliCitim

planovima radi stjecanja dodatne dobiti prodajom svoje robe po visokim cijenama.

Jedan od naCina cia se postigne ovaj cilj je neposteno, prerjerano profitiranje. ~l 0 je

eksploatatorska strategija koja se obicno sastoji u skladistenju roba, posebno hrane, u

iscekivanju povecanja cijena, te njihovom iznosenju na trziste i prodaji po enormnim

cijenama. Islam kategoricki zabranjuje takav naCin profitiranja i

naglasava da je to okrutnost, jer se ono obicno prakticira u teskim vremenima

nestasice. Fikhska pravila niCim ne dovode u pitanje skladistenje roba u vrijeme

blagostanja i l1iihovo zaddavanje za neko vrijeme. Medutim, prema moralnim

normama koje islam smatra esencijalnim, neposteno profitiranje nije dopustivo cak ni

u vrijeme blagostanja, jer ono uzrokuje povecanje cijena i ima negativne posljedice s

ekonomske tocke gledista.

U svom prvom znacenju profitiranje je definitivno zabranjeno. Hadis prema kome:

"Dobit onoga ko uvozi robu iz inozemstva ce biti blagoslovljena, a profiter je proklet"

ima za cilj potpuno zaustavljanje ove nemoralne prakse. Izraz koji hadis koristi je

veoma snaZan. Profiter se opisuje kao proklet: tj. on je ostavljen u nernilosti. U

drugom hadisu se kaZe: "Tesko svakom covjeku profiteru! Kad Bog spusti cijene, on

se zabrine, a kad se one povecaju, on je zadovoljan."

Muslimanski pravnici pojaSnjavaju da se pod cijenama u hadisu koje se dim i

spustaju misli na cijene roba koje ljudi nuzno trebaju. Medutim, u tekstu hadisa

zabrana je generalna. BazirajuCi argument na ovoj generalnoj izjavi, s moraIne tacke

gledista mozemo zakljuCiti da profitiranje iscekujuCi da se cijene pove6aju radi

45

maksimalizacije dobiti od bilo koje robe na tdistu, bez obzira na vrstu i kvalitetu, nije

dozvoljeno.

Jedan je od generalnih principa islama da: "Covjek ne treba zeljeti drugima ono sto ne

zeli sebi". Iz ovog principa razumijemo da covjek ne treba Ciniti drugima ono sto ne

bi volio sebi. Isti princip vaZi kada su poslovna etika i trgovina u pitanju.

6.3. Hvaljenje robe

Prodavac ne bi trebao pretjerano hvaliti svoju robu da bi uvjerio kupca. Razlog je

jednostavan: ako roba nema kvalitete koje on tvrdi, to je onda oCita laZ; ako je roba

pak dobroga kvaliteta, u tom slucaju covjek nepotrebno govori 0 necemu sto je

ocigledno. Nijedno od toga se ne smatra prihvatljivim ponasanjem ni u islamskom

pravu ni u islamskoj etici. Sto se tice zaklinjanja Bozjim imenom zbog uvjeravanja

kupca, ono je strogo zabranjeno. Poslanik jasno izraZava ovu zabranu u hadisu:

"Budite oprezni s cestim zaklinjanjem Bogom u trgovini, jer iako to pomaZe u zaradi

(privremeno), na kraju ono odnosi (blagoslov) onoga sto je bilo zaradeno."

Iako, dakle, zaklinjanje Bozjim imenom moze pomoCi da se roba proda brzo,

dugorocno ono je stetno. Ono steti povjerenju ljudi i sprecava trgovca da prosperira u

syojoj trgovini. Iako ovo zaklinjanje Bogom ne mora biti prevara, ono nije ispravno.

A sarna prevara je ionako nezakonita.

6.4. Ukazivanje na bilo kakav nedostatak u robi

Obavezno je ukazati na bilo kakav nedostatak u robi koja se prodaje. Tekstualni dokaz

za ovo nalazimo u hadisu koji je nedvojben: " Ko god prodaje robu ne otkrivajuCi

njene mahane bit ce u Bozjoj srdZbi, a i meleki ce ga stalno proldinjati"

Ustvari, ovo nije nista drugo nego varanje kupca. Dobro je znano da je prevara losa

osobina nedostojna covjeka. Sto vise, ovakvo ponaSanje prodavaca vodi prvo do

prepirke sa kupcem, a onda do svade koja moze dovesti do nasilja. U praksi vidimo da

je to uistinu lose ponaSanje. U druStvima sa visokim trgovackim moralom, rijetko se

susrece ,takvo ponaSanje. Medutim u drustvima sa niskim moralom ova vrsta

ponaSanja je jedan od uzroka svakodnevnih kriminalnih djela. Iz razloga sto islamsko

pravo ima za cilj podizanje covjecanstva, individualno i kolektivno, na visi stupanj, on

46

uvijek propisuje posebne i odluene principe za zaustavljanje pojave losih postupaka u

trgovini.

6.5. Zakidanje na vagi i prilikom mjerenja

U normalnim uvjetima, Kur'an nema obieaj precizirati sve propise vezane za jedno

pitanje: on spominje nekoliko njih skupa sa temeljnim principima ostavljajuCi ostatak

hadisima da to reguliraju. Kako je ozbiljno pitanje koje tretirarno mozemo naslutiti i

iz Cinjenice da Kur'an ima zasebno poglavlje 0 ovome, a koja poCinje sa: "Tesko

onima koji mjereCi i vagajuCi zakidaju!" (El-Mutaffifin, 1).

Pridriavanje triisnih cijena prilikom prodaje. Nuzno je kupca obavijestiti 0 trzisnoj

cijeni ako je ne zna, i striktno je zabranjeno prodavati po cijeni vecoj od trzisne

vrijednosti. Takvu praksu al-Gazali naziva okrutnoscu. Razlog tome je sto u ovom

slueaju prodavac koristi nezD;lnje L;;xa i konsekvel1tl1o, varajuCi ga, nail0si 11lU

neopravdanu stetu. U islarnskom pravu postoji princip da "Nema (dozvoljena) naCina

za nanosenje stete nekome, niti da se na stetu uzvrati stetom". Mislim da je al-Gazali

ovo drzao oCitom okrutnoscu imajuCi upravo ovaj princip na umu.

6.6. Iskrenost u trgovini

Ne zelim diskutirati 0 svim misljenjima koja susrecemo u fikhskim knjigama na ovu

temu, ali moram naglasiti da je ntiZno ne prelaziti razuman postotak dobiti i da valja

voditi raeuna 0 generalnom principu iskrenosti. Prema jednom hadisu: "Trgovac Cije

su rijeCi i transakcije postene i koji je povjerljiv eovjek, bit ce (ozivljen) medu

mueenicima, sehidima na Sudnjem danu". Hadis znaCi da ce posteni i povjerljivi biti

smatrani da pripadaju istoj kategoriji kao i mueenici.

6.7. Ispravan stav prema siromaSnima

Po islarnu cilj trgovine nije sarno stvaranje dobiti. Stoga el-Gazali kate da je

prikladnije uCiniti Zrtvu za siromaha i slaboga kad se s njim trguje. On izraZava svoje

uvjerenje da je humanije prodati jeftino kada se prodaje siromasima i kupiti po vecoj

cijeni kada se kupuje od njih.

47

6.8. Uljudnost i lakoea

lslamsko pravo pitanju trgovine prilazi sa takvom osjetilnoseu da pridaje posebnu

vaznost uljudnosti odmah do lakoee pri kupoprodaji. Ovo objasnjava slijedeei hadis:

"Uistinu Bog voli lakoeu i uljudnost pri prodaji i lakoeu i uljudnost pri kupovini".

6.9. Potkupljivanje

Potkupljivanje u bilo kojem vidu je striktno zabranjeno u islamu. SlijedeCi hadis

ukazuje da mito povlaCi najstrozu kaznu: "1 onaj koji daje i onaj koji prima mito su

prokleti od Boga"; tj. bit ee daleko od Bozje milosti.

6.10. Odnosi izmedu poslodavca i zaposlenika

S obzirom da bi detaljna analiza ovog pitanja, koje zaUZlma vaZno mjesto u

islamskom pravu, nadilazi limite ovog rada, sarno eu skrenuti paZnju na jedan

relevantan hadis koji kaZe: "Platite radniku njegovu zaradu prije nego se njegov znoj

osusi" (tj., ne odgadajte to).

Ova poslanicka naredba je od velike vaZnosti jer odreduje kakav odnos poslodavca

prema radniku treba biti. Ako iskazi spomenuti u drugim hadisima, kao sto je:

"Hranite svoga slugu istom hranom koju i vi jedete i odijevajte ga odjecom koju i

sami nosite" takoder budu uzeti u obzir, lako je primijetiti da se od poslodavaca

ocekuje da plate rad svojim zaposlenima na naCin koji ee radniku omoguCiti da uZiva

razuman zivotni standard u odnosu na cijelo drustvo.

Prije razmatranja poslovne etike i trgovine u islamu, pokusali smo ukratko prikazati

pitanje imovine i naCine njenog stjecanja, koji predstavljaju najznacajnije procese u

poslovanju i trgovini. Ovdje vidimo da islam ustanovljuje pravni sustav koji prihvaea

privatno vlasnistvo. lako privatno vlasnistvo moze biti ograniceno od strane drZavnih

vlasti pod odredenim uvjetima, one se smatra fundamentalnim principom i sustinskim

pravom. U istom kontekstu smo objasnili da u islamu, imovina moze biti stecena na

cetiri razliCita naCina: imovina stecena zaposjedanjem posjeda za Cije posjedovanje ne

postoji zakonska zapreka, i koji nije ni u cijem vlasnistvu; imovina stecena

ugovorima; imovina stecena prijenosom prava; i imovina koju je proizvela imovina

48

koju covjek vee posjeduje. Uz to, dotakli smo se principa islama vezanih za poslovna

partnerstva koja ohrabruju rad u kooperaciji. U islamskol11 pravu postoje razliCiti

skupovi propisa 0 partnerstvima. Svaka komercijalna aktivnost se razvija u cilju

ostvarivanja dobiti. Razumijemo da zakonska dobit ima tri glavna izvora: kupoprodaja

gotovih dobara (trgovina), svaki oblik proizvodnje i poljoprivreda. U pasljednjem

dijelu rada, pakusali sma objasniti, razmatrajuCi generalne principe, kako islam

pristupa poslovnoj etici koja je glavna tema ovog skupa. Podsjetili smo na to kako

islam tretira neke probleme vezane za poslovanje i trgovinu, pojasnjavajuCi da islam

potpuno zabranjuje varanje, profitiranje, zakidanje pri mjerenju i vaganju

potkupljivanje. Uz to, islam nam nareduje da ne hvalimo robu vee da ukazemo na bilo

koji nedostatak u njoj, da pomognemo siromasnima i duZnicima i da budemo uljudni

prilikom transakcija. Islam nareduje da odnosi izmedu poslodavca i radnika budu

utemeljeni na uzajamnom razumijevanju, postivanju, naknadi i da obje strane trebaju

postivati uzajamna prava S osj'2canjem oJgovornosti. Ovo je kralak prikaz temc koja

je ustvari veoma duboka i kompleksna. Nadam se da ee yam ova uvodna studija biti

od pomoCi u formiranju generalne slike.

i

49

7. ZAJEDNICKO ULAGANJE (MUDAREBA) - IDEAL ISLAMSKOG BANKARSTVA

Allah je prokleo one koji uzimaju kamatu, one koji je placaju, one koji pisu ugovor i

one koji svjedoce ugovoru. " (Hadisl1

Ukoliko bismo trazili da nam netko u jednoj recenici kratko kaze 8to je to islamsko

bankarstvo, zasigumo bi nam bilo receno da islamsko bankarstvo ne prihvaea kamatu

kao siguran, unaprijed odreden i fiksiran prihod, nego nastoji, svojim poslovnim

aktivnostima, ucestvovati u raspodjeli dobiti iIi gubitka.

Kako bi poslovale bez kamate, neophodno je stalno nadziranje i korigiranje rada

banaka. Uostalom, sasvim je jasno da kapital tdi i tra.zi zaradu i ukoliko mu se

dozvoli moze, poput ponomica, uskim putovima odvesti u tmine. Pitanje je tko

nadzire islamske banke, tko odobrava, tvrdi i potpisuje da one 8to nam nudi islamska

banka nije kamata i daje u granicama dozvoljenog?

Islamsko bankarstvo je vee poznata, respektabilna i realna pojava. Postoji mnogo

institucija koje se bave izucavanjem beskamatnog bankarstva i definiranjem oblika i

naCina financiranja koji su, s aspekta 8erijata, dozvoljeni. Jedna od takvih institucijaje

Organizacija za racunovodstvo i reviziju islamskih financijskih institucija (The

Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial Institutions-AAOIFI)

koja u skladu sa serijatom definira standarde koji se odnose na upravljanje,

racunovodstvo, reviziju i poslovnu etiku islamskih financijskih institucija.

7.1. Serijatski odbor (Sharia Board)

Banke koje posluju na principima islamskog bankarstva, OSlm upravnog odbora,

nadzomog i odbora za reviziju, imaju formiran serijatski odbor kao obvezno, stalno i

tijelo od izuzetnog znacaja za rad i razvoj banke. Postojanje serijatskih odbora je

znacajna specificnost koja razlikuje islamske od konvencionalnih banaka. Ovo tijelo

saCinjavaju poznavaoci serijatskih propisa, islamski naucnici (alimi) sa osnovnim

zadatkom da usmjere i sacuvaju poslovanje banke unutar islamski prihvatljivih okvira.

2\ Hadis - ar. podrijetla a zna~i govor. U seri'atkoj pravnoj znanosti i islamskoj literature taj izri~aj se rabi isklju~ivo za rijeci koje su zabiljezene od poslanika islama Muhameda a.s.. Razvijena je cijela hadiska znanost koja se bavi prou~avanjem i valorizacijom hadisa.

50

Tdisna ekonomija, privatno vlasnistvo i motiv zarade su islamom priznate i propisane

kategorije. Medutim, ono sto izdvaja islamski od neislamskog pristupa jeste to sto se

ekonomskim aktivnostima, motiviranim profitom ne dozvoljava neograniceno

djelovanje. Poznataje situacija u kojoj neki obIik ekonomske aktivnosti, pod snaznim

pritiskom financijski jakih, bogatih Ijudi, krupnih kapitalista, biva odobren iako je

stetan i za pojedinca i za drustvo u cjelini. Klasicni primjeri za to su financiranje

kocke, te financiranje proizvodnje i trgovine zabranjenim i za drustvo stetnim

proizvodima i uslugama. Serijatski odbor nece dozvoliti ovakav naCin ulaganja, rna

koliki profit bio u pitanju.

Tesko je shvatiti i razumom objasniti neiscrpne rasprave koje vode pobozni ljudi 0

tome da Ii je neki od naCina financiranja (halal) dozvoljeno. Jasno je da se od

islamskih ucenjaka (alima) ocekuje da objasne zasto je neki nacin financiranja

prihvatJjiv i nije kamata, mach nam se, po obEku i el~ollOmsk~m cfcktimJ.. (ini slicnim

iii istim. Medutim, mnogi zanemaruju da je ponekad jedno djelo vrijedno u jednom

vremenu, a beznacajno iIi manje vrijedno u drugom, prevladava u jednom stanju,

mozda prevazideno u drugome, ali zbog malog iii ogranicenog serijatsko pravnog

(fikhskog) znanja ne prave razliku izmedu ta dva vremena i ta dva stanja. Mnogo je

pogresnih stavova i pretpostavki koje prate islamsko bankarstvo. Beskamatno

bankarstvo nema namjeru biti, niti je kozmeticka obrada kamate, niti je formalna i

temlinoloska operacija kojom bi se kamata, mozda pod drugim imenom odobrila..

Takoder, beskamatno financiranje ne znaci izmisljanje tople vode, niti odbacivanje

svih dostignuca iz oblasti bankarstva, menadZffienta, marketinga, racunovodstva,

financija, financijskog menadZffienta i s1. Islam kao praktican naCin zivota, a samim

tim i islamsko bankarstvo, daje osnovne principe i uvjete koji moraju biti ispunjeni.

Serijatski odbor, (alimi), to su oni koji imaju pravo da izdaju (serijatsko - pravna

rjesenja) fetve, pojasnjavaju granice dozvoljenog i zabranjenog i na nama nije da

polemiziramo bez obzira kako se to nama Cinilo. Kada su za vrijeme Poslanika islama

Muhameda, polemizirali i izjednaeavali kamatu i trgovinu, Allah, dz.s., na tu tvrdnju

nije 'odgovarao polemicki, nego je jasno rekao:

" ...Allahje dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu...,,22

Bez namjere da bilo sto zakljucujemo, spomenimo hadis u kojemje Poslanik, s.a.v.s.,

22 Al- Baqara, 275.,

51

rekao: "Doti ce vrijeme kada ce se !judi baviti kamatom!" Rekose: "Zar ce se svi

!judi baviti kamatom, Allahov Poslanice?" Poslanik, s.a. v.s,. odgovori: "Oni koji se

nece baviti kamatom bit ce popraseni njenom prasinom!"

7.2. Islamske banke nisu humanitarne organizaeije

Cesto se, uslijed nepoznavanja islamskih propisa i zanemarivanja Cinjeniee daje islam

cjelokupan sustav zivota, nastojanje da se oslobodi od kamate shvaca kao dobrotvorni

rad, a islamske banke kao humanitarne organizaeije koje treba da uzimaju od bogatih i

dijele siromasnim kako bi zadovoljile pravdu.

Oslobadanje od kamate ne znaci zabranu ulaganja, niti znaCi davanje pozajmiea bez

namjere da se ostvari profit. Naprotiv, islamsko bankarstvo je komereijalno

bankarstvo i islamske banke ne bi imale nikakvog smisla ukoliko ne bi ostvarivale

dobit. Osnovni zadatak islamskog bankarstva jeste omoguCiti muslimanima da

praktieiraju islam u odredenim segmentima ekonomije i bankarstva.

Naravno, klijenti islamskih banaka nisu same muslimani, nego svi oni koji prepoznaju

i priznaju nastojanje da se ukloni, iIi barem ublaZi nepravda koja nastaje

neogranicenim djelovanjem motiviranim jedino zeljom i nastojanjem da se ostvari

profit.

Pomalo se einicnim i krajnje neozbiljnim Cine ocekivanja da islamske banke daju

pozajmiee bez ostvarivanja zarade, pogotovo ako uzmemo u obzir mjesto i Zllaeaj

koje u islamu zauzimaju zekat23 i sadaka24• Islamske banke su institueije koje

prikupljaju novae kako bi ga investirale u profitabilne projekte koji ce donijeti novu

vrijednost, ostvariti zaradu, te na taj nacin potieati i omoguCiti razvoj drustva u kojem

ove banke djeluju.

23 Zekat - ar. cetvrta islamska du.znost iii obveza muslimana; ustanovljena Kur'anom; mora se izdvojiti 2,5% od nisaba (ukupna godillnja vrijednost koja prelazi svakodnevne potrebe) i podijeliti siromallnima; pravo siromallnih u imetku bogatih. 24 Sadaka - ar. milostinja; dobrovoljno i spontano davanje milostinje Sadekatu-I-diarije - ar. trajna sadaka, sve llto izdvojimo za opce potrebe drulltva, bolnice, dZamije, crkve, sinagoge, putevi i kompletna infrastruktura Sadekatu-l-fitr - ar. obvezno izdvajanje po glavi muslimanskog stanovnilltva za potrebe onih koji nemaju i koji su po bilo kom osnovu ugrozeni. Daje se za vrijeme ramazanskog posta a najbolje je u zadnjoj treCini mjeseca ramazana. Iznosi koliko jednodnevna ishrana postaca. Popratna je vjerska materijalna obveza postu.

52

7.3. Musareka (Joint Venture)

Musareka predstavlja model financiranja odredenog posJa na naCin da dva iIi vise

partnera (banka je jedan od tih partnera) zajednicki ulazu (joint venture) i dijele

ukupnu dobit ili gubitak koji se kroz taj posao ostvari. Prije pocetka realizacije, dok

posao jos nije ni pokrenut, partneri potpiSll musareka ugovor kojim odrede vrstu

posla, okvirno definiraju naCin na koji ce posao biti realiziran, koliko ce trajati i omjer

po kojem ce se ostvarena dobit dijeliti. Na taj naCin profit direktno zavisi od stvarne

dobiti koja se u tom poslu ostvari.

Naravno, ovakav pristup nije naivno postavljen kako bi se u prvi mah moglo

zakljuCiti. Jasno je da banka nece snositi gubitak koji je nastao uslijed nehata,

neadekvatnog i neodgovornog pristupa poslu. Isto tako je jasno da musareka nosi niz

prakticnih problema u samoj pri ieni 1:31J ~to su izrazen rizik, neposknje. nerealno 1

neistinito prikazivanje dobiti, odoijanje podjele ostvarene dobiti, neadekvatna podrska

sudstva i s1. Medutim, musareka podrazumijeva zadovoljavanje odredenih principa, a

pitanje forme i procedure je pitanje trenutnih i stvarnih potreba i mogucnosti.

7.4. Trajna musareka

Trajna musareka (Permanent Equity Partnership) podrazumijeva da banka moze

ostati u poslu sve dok traje posao u koji je novac ulozen. Za sve to vrijeme banka

ucestvuje u dobiti iIi gubitku shodno potpisanom musareka ugovoru. Klasicni primjer

trajne musareke je kupovina dionica odredene kompanije. Banka kupovinom dionica

financira posao kojim se kompanija bavi i na taj naCin postaje suvlasnik kompanije.

Kao suvlasnik ucestvuje u raspodjeli dobiti, naplacuje dividendu, ali i snosi eventualni

gubitak. Banka moze dionice koje posjeduje prodati i tako ostvariti profit kao razliku

kupovne i prodajne cijene dionica. Poznata je pojava da konvencionalne banke kupuju

i prodaju dionice. Medutim, takav naCin djelovanja zahtijeva oprez kako se banke ne

bi upustile u visokorizicna, neizvjesna iIi spekulativna ulaganja i na taj naCin ugrozile

kako deponente, tako i dionicare banaka Islamsko bankarstvo, osim sto ne dozvoljava

spekulativno djelovanje, ne dozvoljava ni trgovinu dionicama, niti ulaganje u one

kompanije Ciji je posao da proizvode i promoviraju nemoral, kocku, alkohol,

duhanske proizvode i sve drugo sto steti covjeku.

53

Naravno, osim ulaganja u dionice, trajna musareka kao oblik zajednickog ulaganja se

moze koristiti i za financiranje konkretnog projekta. Banka u tom slucaju ostvaruje

dobit i snosi gubitak, u skladu s ugovorom 0 musareki, za sve vrijeme dok realizacija

projekta, odnosno posao traje.

7.5. Umanjujuca musareka

Privremena musareka, poznatija pod imenom umanjujuca (diminishing) musareka

podrazumijeva da se banka postepeno povlaCi na naCin da smanjuje svoj udio u poslu

u koji je novac investirala. Banka zadrZava pravo da, za vrijeme dok ucestvuje u

zajednickom vlasnistvu nad odredenim poduzecem, shodno svom ucescu ucestvuje u

raspodjeli dobiti koju to poduzece ostvari. Ako se radi 0 ucescu u zajednickom

vlasnistvu nad imovinom iIi opremom, banka naplacuje rentu kao zakupninu za

koristenje njenog dijela imovine iIi opreme.

Ukoliko se radi 0 investiranju u dionice kompanije na pnnClplma umanjujuce

musareke, ugovorom 0 musareki banka dogovori sa dionicarima iIi nekim drugim

zainteresiranim partnerima dinamiku, te prodajom iIi ustupanjem postepeno prenosi

udio koji posjeduje. Dok posjeduje dionice banka, shodno svom ucescu, ucestvuje u

raspodjeli dobiti, naplacuje dividendu.

Ovaj oblik musareke se takoder koristi za financiranje kupovine stana, opreme,

sredstava koja ce se koristiti za proizvodnju dobara i usluga, te za financiranje

poljoprivrede i industrije, posebno u malim i srednjim poduzeCima. Kako je u naSim

uvjetima naroCito izraZena potreba i zelja za kupovinom stana, predstavit cemo nacin

na koji to radi jedina islamska banka u BiH, Bosna Bank International. BBI banka za

financiranje kupovine stana koristi model financiranja zasnovan na principima

umanjujuceg financijskog partnerstva, liZ koristenje modela ijara (najma) i opadajute

musareke. Uzmimo da klijent zeli kupiti stan koji kosta 100 000 (sto tisuca eura) a da

pri tome on ima tek 30 000 (trideset tisuca). Klijent 6e oti6i u BBI banku, deponirati

svojih 30.000 eura, banka 6e osigurati preostalih 70.000 eura i zajednickim ulaganjem

6e kupiti stan. U OVOID slucaju banka je vlasnik 70 posta kupljenog stana, dok klijent

raspolaze sa 30 posta vlasnistva. Banka 6e dati u najam (ijara) svoj dio stana svom

klijentu, partneru u poslu, koji 6e joj za koristenje njenog dijela placati rentu

54

(zakupninu). Iznos rente se odreduje prema tdisnim uvjetima i dijeli se na partnere,

shodno visini njihovog ucesca u zajednickom ulaganju.

U isto vrijeme, klijent ce, shodno musareka ugovoru, otkupljivati od banke dio po dio

stana (umanjl{juca musareka) i na taj naCina ce se njegov udio povecavati, audio

banke smanjivati sve dok ne postane jedini vlasnik stana. Kako se povecava udio u

stanu koji posjeduje, tako se smanjuje renta koju plata banci za koristenje njenog

dijela.

Naravno, BBI banka svakodnevno nastoji da unaprijedi svoje poslovanje i klijentima

ponudi bolje i prihvatljivije uvjete.

7.6. Povijest musareke

Razvijen i efikasan operativni financijski sistem predstavlja ne,.,roc.lenJ1\U

vrijednost za rast privrede. On je osnovni pokretac cjelokupnog ekonomskog sistema,

jer olaksava transfer financijskih resursa od suficitnih ka deficitnim jedinicama.

Lakoca transfera ne sarno da osigurava likvidnost za vlasnike financijskih sredstava,

smanjujuCi time obim neiskoristenih bilansa u privredi, nego takoder omogucuje i

optimalno koristenje stednje za dugorocne produktivne djelatnosti.

Musareka, iIi sirka, moze se definirati kao jedan oblik partnerstva u kojem dva

iIi vise lica ujedinjuju iIi svoj kapital, iIi radnu snagu u svrlm podjele profita i uzivanja

zajednickih prava ijednakih obaveza.

Financiranje putem musareke moze da sltiZi za potrebe kratkorocnog

dugorocnog financiranja, zavisno od prirode projekta.

Kada se koriste za dugorocno ili srednjorocno fmanciranje, financijska sredstva treba

da budu trajna ( akcijski kapital), a kada se koriste za odreden broj godina, treba ih

nakon toga isplatiti odjednom iIi u opadajuCim ratama. Ovaj naCin fmanciranja

pogodan je za sve vrste poslovnih djelatnosti u svim sektorima privrede.

7.7. Vrste musareke

Postoje dvije vrste musareke iIi sirke (partnerstva):

Sirka AI-Mulk (neugovomo partnerstvo)

1

55

Ovo oznacava suvlasnistvo i ostvaruje se kada dva iIi vise lica stupe u suvlasnicki

odnos neke imovine iIi nekih sredstava, ne ulazeCi u formalni sporazum 0 partnerstvu.

Na primjer, kada dva lica dobiju naslijede, iii kada dobiju na poklon zemljiste iii

imovinu koja jeste iIi nije djeljiva. Partneri moraju da dijele prihod od poklona iii

naslijedene imovine prema njihovom udjelu u njoj sve dok ne odluce da je podijele.

Ukoliko je ta imovina djeljiva, a partneri ipak odluce da ostanu zajedno, ovaj sirlwal­

mulk se. naziva ikhiyariyyah (dobrovoljni). Medutim, ukoliko je dioba nemoguca i

ukoliko su prisiljeni da ostanu zajedno, taj sirka al-mulk se naziva jabariyyah

(prinudni).

Sirka AI-Ukud (ugovomo partnerstvo)

Ovo se moze smatrati partnerstvom zato 8to zainteresirane strane svoJom

voljom ulaze u ugovomi sporazum 0 zajednickom investiranju i podjeli profita i

rizika. Sporazum ne mora biti formalan iIi pismeni. Moze biti neformalan i usmeni.

Isto kao i kod mudarebe25, profiti se mogu dijeliti u bilo kojem pravednom

dogovorenom odnosu. Medutim, gubici se moraju dijeliti u omjerujednakom ucescu u

kapitalu.

Sirka al-ukud dijeli se na cetiri vrste:

a) Sirka al-Mufewada ( puna ovlaStenja i obaveze)

Kod ove vrste sirke partneri treba da budu odrasle osobe, koje ulaiu

podjednaki kapital i koje su podjednake po svojoj sposobnosti za preuzimanje

odgovomosti i podjednake u svom ucescu u profitu i gubicima. Ta lica imaju

puna ovlastenje da rade u ime drugih i zajednicki su odgovoma za pravne

obaveze koje proizlaze iz njihovog partnerskog poslovanja, pod uvjetom da te

obaveze nastaju u redovnom toku poslovanja Tako svaki partner moze da

djeluje kao posrednik (wekil) u partnerskom poslovanju i da bude jamac iii

garant (kafil) drugim partnerima.

b) Sirka al-Inan (ogranicena ovlaStenja i obaveze)

Kod ovog sirke svi partneri ne moraju biti odrasle osobe, niti imati jednak

udio kapitala. Oni nisu jednako odgovorni za upravljanje poslovanjem. Prema

tome, i njihov udio u profitu moze biti nejednak, ali to se mora jasno naznaCiti

u ugovoru 0 partnerstvu. 1 njihov udio u gubitku bit ce u skladu sa njihovim

25 Mudareba - zajedni~ko ulaganje

56

ulozenim kapitalom. Stoga, partneri djeluju kao posrednici, a ne kao jamci

svojih kolega.

c) Sirka al-Abdan (radna snaga, strucna zminja i upravljanje)

To je ugovor putem kojeg se neka lica ujedinjuju radi obavljanja trgovine iIi

zanata, tako da je njihov profit zajednicki i dijeli se medu partnerima. Za takvo

p3l1nerstvo potrebno je ulaganje znanja i truda radi upravljanja poslom, bez

ulaganja kapitala.

d) Sirka al-Wudziih (ugled, kreditna sposobnost i ugovor) Kod ove vrste

sirke partneri koriste svoj ugled, kreditnu sposobnost, svoje ugovore za

promoviranje svoga poslovanja, ne ulazuCi kapital. Obje ove vrste

partnerstva u kojima partneri ne ulaZu nikakav kapital ostaju u sustini

ogranicene sarno na male poslovne poduhvate. Ovo su, naravno, modeli, a u

praksi, medutim, partneri mogu da ulaZu financijska sredstva, radnu snagu,

da zajednicki u;:,,-,djaju, da daju strucna znanja, kredite i uglcci, <.;.ii njihova

ucesca ne moraju biti jedna

7.8. Vrste suvremene musareke i njezini uvjeti

Modemo poslovanje koje se zasniva na musareki ( kao sto je gore definiran) moze se

obilvljati u vidu:

Partnerstva a regulira se prema:

a) propisima za partnerstvo koje odreduje vlada

b) poslovnoj praksi koja prevladava u poslovnoj zajednici

Drustava sa ogranicenim jamstvom

Ovaj tip musareke strikino se kontrolira statutarnim propisima koje odreduje vlada.

Njegove komercijalne djelatnosti su pod utjecajem poslovne prakse (urfa) koja

prevladava u drustvu.

Kooperativne zadruge

Ova vrsta musareke regulirana je takoder statutarnim propisima. Njene komercijaIne

djelatnosti su pod utjecajem prakse koja prevladava u poslovnoj zajednici.

Ovaj suvremeni musareke u principu lici na sirka aI-inan.

Smatra se da su pojedini detalji drugaCiji zbog promjene obicaja (urfa) i drugih

Cimbenika, ukljucujuci suvremene komercijalne tehnike, ekonomske uvjete i pravne

zahtjeve.

57

Gore spomenute vrste musareke ukljucuju pet znacajnih Cimbenika za osiguranje

uspjeha musareke ulaganja: covjek, prirodni resursi, kapital, poduzetnistvo i pravilan

sistem rada. Svi prirodni resursi su za dobrobit covjecanstva. Covjek treba da ih

istrazuje optimalno i efikasno da bi ispunio svoje materijalne i drustvene obveze.

U suvremenoj musareki kapital koji ulazu partneri ne mora biti jednak. NajveCi dio

pravnika smatra da kapital treba da bude u novcanoj formi, a ne u formi dobara.

Ovaj uvjet je unesen kad se pojavila poteskoca iskazivanja novcane· vrijednosti

dobara. Za to je postojao razlog u doba barter sistema, kada su pravnici odredivali

propise, ali danas se dobra uglavnom procjenjuju prema novcanoj vrijednosti. Ovaj

uvjet se moze zanemariti. U drustvima sa ogranicenim jamstvom i u kooperativnim

zadrugama kapital se investira u vidu jednakih novcanih jedinica, koje se nazivaju

dionicama, i buduCi partneri kupuju onoliko dionica koliko zele. Ova praksa se

univerzalno prihvaca kao obicaj (urf) i u skladu je sa islamskim principima.

7.9. Upravljanje

Musareka se vodi i upravlja prema volji i jednakim pravima svih partnera. RazliCiti

aspekti musareka poslovanja su slijedeCi:

Svaki partner je posrednik drugih partnera, jer svi partneri imaju koristi od poslovanja

musareka. Cim se sklopi musareka ugovor, automatski se pretpostavlja da u njemu

postoji uvjet posredovanja. U musareka poslu imovina jednog partnera se smatra

imovinom drugih partnera ukoliko taj partner kupuje pola odredenog dobra za sebe, a

drugu polovinu za musareku. Kada preuzme vlasnistvo nad tim odredenim dobrom, to

vlasnistvo ce se smatrati vlasnistvom svih partnera. Ukoliko partner kupuje neku robu

samo za sebe, to je iskljuCivo za njega, a ne za musareka posao.

Svaki partner uZiva jednaka prava u svakom pogledu ukoliko ne postoje drugaCiji

uvjeti.

PravosnaZan je svaki uvjet koji se tice ucesca i upravljanja musarekom i promjena

udje1a u profitu. Ugovor 0 musareki je punovaZan i kada ne postoji ucesce u

poslovanju, ali postoji ucesce u profitu. Svaki partner ima pravo da aktivno ucestvuje

u poslovima mtiSareke ukoliko zeli.

U svim suvremenim oblicima musareke partneri imaju jednaka prava, kao sto je gore

navedeno. U druStvima sa ogranicenim jamstvom i kooperativnim zadrugama

dionicari prenose svoja ovlastenja ( prava u pogledu upravljanja itd.) nekolicini ljudi

58

medu sobom, koji se nazivaju direktorima iIi nekim drugim prikladnim imenom. U

partnerskom odnosu partneri, prema uzajamnom sporazumu, dijele medu sobom svoje

odgovornosti, duznosti i poslove. Ova praksa je pravosnaZna posta predstavlja obicaj

(urf) poslovne zajednice.

7.1 O. Podjela profita

Osnova za stjecanje prava na profit u musareki je kapital, aktivno ucesce u

musareka poslu i odgovornost. Profit ce se dijeliti medu partnerima u poslu na osnovu

omjera koji oni unaprijed utvrduju. Udio svake strane u profitu mora se odrediti u

vidu postotaka. Ni za jednu stranu se ne moze utvrditi fiksan iznos. Drustva sa

ogranicenim jamstvom i kooperativne zadruge dijele svoj profit prema kapitalu

dionicara. Ukoliko neki dionicar aktivno ucestvuje u ovoj suvremenoj musareki, on se

plata za to, a takve isplate smatraju se troskovima l11usareke. To je suvremeni obicaj

(urf) i u njemu nema nista neislamsko.

7.11. Odgovorni za gubitak

Svi pravnici jednoglasno smatraju da gubitak treba da snose partneri prema

svojim ulaganjima kapitala. U svim oblicima musareke (tj. drustva sa ogranicenim

jamstvom, kooperativne zadruge i partnerstvo) gubici se snose na osnovu ulozenog

kapitala. Nakon svega sto smo iznijeli ne moze se sumnjati u usuglasenost gomjih

principa. Pravnici kategoricno zastupaju misljenje da strana koja ne ulaZe kapital u

neki poduhvat ne mora da dijeli njegove gubitke. Iz objaSnjenja pravnika se vidi da je

nemoguce da se nakon investiranja kapitala izbjegnu rizici gubitka u poduzecu. To je

direktna posljedica zabrane kamate u islamu i od temeljene je vaZnosti za nasu

analizu.

Pravnici isticu da je to zbog Cinjenice sto gubitak znaCi unistenje dijela kapitala, pa

ako dode do njega, odgovomost za njega snosi same partner. Na osnovu suvremene

prakse, gubitak ne smanjuje odgovarajuCi kapital partnera iii dionicara. On ostaje kao

takav u knjigovodstvu musareke da bi se mogao poravnati buduCim profitima. Uputno

je napomenuti da, mada se gubitak pokriva buduCim profitima, racunovodstvene

procedure ga automatski dovode u vezu sa buducim kapitalom.

59

7.12. Povlaeenje elanova

U prvim danima musareka se forrnirala na kratkoroenoj osnovi, uglavnom u

vidu zajedniekog ulaganja. Partneru je bilo vrlo lako da se povuee iz musareke. To

povlaeenje nije stvaralo mnogo problema u pogledu oporezivanja kapitalnih izdataka,

trajne prirode poslovnih djelatnosti i ugleda. Upravo zbog toga stari pravnici nisu

osjecali potrebu za unosenjem ogranieenja u pogledu povlaeenjajednog partnera.

U suvremenoj slozenoj komercijalnoj praksi, pravni zahtjevi i javna kontrola vezuju

musareku za duzi period tako evrsto da se nijedan partner niti dioniear ne moze

osloboditi te odgovornosti. Tako prema suvremenom urfu, dionieari drustva sa

ogranieenim jarnstvom ne mogu se povuCi iz njega i dobiti natrag svoj ulozeni kapital.

Oni mogu prodavati svoje dionice bilo kome tko zeli da postane dioniear te

kompanije. U partnerskom poslovanju moze se dozvoliti jednom partneru da povuee i

dobije natrag svoj kapital kada podmiri svoje obaveze koje ima kao partner prema

odredbama i uvjetima koji su utvrdeni izmedu partnera.

7.13. Financiranje akcijskim kapitalom

Financiranje akcijskim kapitalom u islarnskoj privredi moze se vrsiti iIi za

neodredeni period, kao sto je u slueaju akcija akcionarskih drustava iIi akcija

partnerstva, iIi za odredeni period (kratkoroeni, srednjoroeni iIi dugoroeni), kao sto je

u slueaju sa posudenim kapitalom (zajmovi, avansi, kratkoroene i dugoroene

obveznice). Posto bi se posudeni kapital takoder zasnivao na podjeli profita i gubitka i

ne bi se mogao zasnivati na karnati, on bi irnao prirodu privremenog financiranja

akcijskim kapitalom i dospijevao bi po isteku odredenog perioda. Zato takvo

financiranje ne bi imalo istu konotaciju kao u kapitalistiekoj privredi. On ne bi, kao ni

akcijski kapital, za razliku od dobrotvornog kredita (kardu-I-hasen), mogao koristiti

pravo pljenidbe imovine firrne. Nemogucnost osiguranja pljenidbe irnovine

financirane finne, koja je inaee moguca u slucaju posudivanja na bazi karnata, Cini

finansijere opreznijirn pri procjenjivanju izgleda firrne i pri davanju fmancijskih

sredstava. Pored toga, u islarnskoj privredi bit ce tesko pronaCi srednjorocno iii

dugoroeno financiranje bez ueesca u vlasnistvu i kontroli firrne. Rast firrne je stoga

usko povezan sa podjelom vlasnistva i kontrole. Isto tako, bit ce nemoguce za bilo

koga da zaraduje prihod od stednje, a da pri torn ne bude spreman da ucestvuje u

60

riziku posiovanja. Tako ce se u isiamskoj ekonomiji viasnistvo, plodovi i rizici posia

sire dijeliti nego sto je to moguce u kapitalistickom sistemu. Postoje tri vrste

zajmoprimalaca koji traie sredstva da bi zadovoljili svoje financijske potrebe.

To su:

a) investitori iz privatnog sektora koji traze sredstva za financiranje prosirenja

svoje firme,

b) zajmoprimci iz privatnog sektora koji traie sredstva za financiranje svojih

potrosackih potreba,

c) vlada koja traii sredstva za financiranje svojih budzetskih deficita.

Da Ii se mogu potrebe sve tri ove kategorije zajamoprimalaca zadovoljiti u okviru

financiranja akcijskim kapitalom? U ove dijelu teksta razmatra se samo pitanje

financiranja privatnog sektora akcijskim kapitalom.

7.14. Kanali akcijskogkapitala u islamskom drustvu

Isiamsko bankarstvo je usmjereno na akcijski kapital, a isiamski instrumenti

financiranja idealno se zasnivaju na diobi profita i gubitka. Ovo iz temelja mijenja

ulogu isiamskih banaka i pretvara ih od kreditora u partnera.

Kanali investiranja akcijskog kapitaia u isiamskom drustvu isti su kao i drugdje,

naime, to su inokosna poduzeca, partnerstvo ( ukIjucujuCi i mudarebu i musareku) i

akcionarska drustva.

Suradnja moze imati znacajnu ulogu u isiamskoj privredi zbog svoje uskiadenosti sa

vrijednosnim sustavom isiama i dragocjenog doprinosa koji moze da dadne u

realizaciji ciIjeva isiama.

7.14.1 Inokosna poduzeea

Opcenito govoreCi, poduzimac u sustini zavisi u ovom slucaju od svojih

viastitih financijskih sredstava i viastitog upravljanja. On ce mozda do6i da dopuni

svoje financijske resurse kreditima dobavijaca, koji su u prosiosti igrali znacajnu

ulogu u muslimanskom drustvu, a i danas su gIavni izvor kratkorocnog kapitala.

Ukoliko inokosni viasnik privremeno treba znacajna dopunska sredstva za specificne

namjene i za neke profitabiine mogucnosti, on moze da podigne potrebna fmancijska

sredstva od pojedinaca iIi firmi iii financijskih institucija na osnovu podjele profita i

61

gubitka, pri cemu njegovo inokosno vlasnistvo poprima oblik mudareba organizacije.

Ukoliko je njegova potreba za sredstvima trajne prirode, on moze da razmotri

uvodenje u svoju firmu i drugih partnera i da tako iskoristi mudareba iIi musareka

formu partnerstva, zavisno od toga da Ii su mu potrebna samo financijska sredstva iIi i

menadzerska znanja da bi upotpunio svoj vlastiti poslovni talent.

avo podrazumijeva da poduzetnik u islamskom drustvu ne treba da bude

ogranicen u svojim ambicijama zbog svojih vlastitih financijskih sredstava. On ipak

moze da prosiri svoju poslovnu djelatnost osiguravanja sredstava na osnovu podjele

profita i gubitka. U pogledu pravednosti, to bi u stvari bilo bolje i za njega i za

financijera, poduzimac ne mora placati unaprijed odredenu stopu povrata bez obzira

na ishod svog posla, a financijer ne dobiva mali povrat cak i onda kada firma placa

visoke dividende. Posto je krajnji ishod posla neizvjestan, jedna iIi druga od dvije

strane, bilo poduzimac bilo financijer, u aranzmanu sa kamatama trpi nepravdu, a

islam nastoji da eliminira nepravdu.

Mozemo zakljuciti da oblik inokosnog vlasnistva u poslovnoj organizaciji, zajedno sa

financiranjem putem mudarebe, treba poticati, jer se time postizu ciljevi islama.

Time se omogucava samozaposljavanje i daje se mogucnost poduzetniku da ostane u

svom gradu iIi selu, pa se na taj nacin pomaZe smanjivanje koncentracije stanovnistva

u nekoliko velikih urbanih centara.

7.14.2. Partnerstvo

To je odnos koji postoji izmedu dva iii vise lica koji obavljaju neki posao sa

zajednickim ciljem da postignu profit. Ova definicija daje nam tri zahtjeva za

partnerstvo, a to su: mora postojati poslovna djelatnost, mora postojati trgovina i mora

postojati mogucnost za ostvarivanje profita. Tamo gdje na pocetku poslajedan partner

daje, recimo, 5.000 eura u gotovini, a drugi daje obuceno osoblje i znanje za

realiziranje zajednickog posla, oni ce sami odluCiti na koji naCin ce podijeliti rezultate

posla.

U nedostatku bilo kakvog sporazuma, profiti ce se dijeliti podjednako, a u slucaju

raspada firme od drugog partnera ce se traZiti da podnese podjednak dio gubitka

kapitala, mada on nece imati pravo na udio pri povecanju vrijednosti kapitala ukoliko

nije pretvoren u partnersko vlasnistvo.

62

Karakteristicna osobina partnerstva je pravo svakog partnera da ucestvuje u

radu firme i upravo to pravo pove6ava broj obaveza koje partneri imaju jedan prema

drugom. Ako se prihva6a da svaki partner ucestvuje, onda je oCigledno vazno da

medu njima postoje zdravi odnosi. Partnerstvo u islamskom drustvu moze imati jedan

od dva pravna oblika, mudaberu i musareku. Islamski pravnici predlaiu i druge

oblike partnerstva za dobivanje kredita i financijskih sredstava za obavljanje

poljoprivrednih, preradivackih i trgovinskih djelatnosti. To su:

7.14.3. Konsekutivno partnerstvo

Ovaj instrument financiranja predstavlja stvamu inovaciju u islamskim bankama. Ova

formula se koristi kao osnova za podjelu profita izmedu ulagaca, koji u islamskim

bankama stoje u sredini izmedu dionicara akcijskog kapitala, s jedne strane, i ulagaca

i kreditora, s druge strane.

Prema formuli konsekutivnog partnerstva koju prakticiraju sve islamske banke,

ulagaCi u jednoj financijskoj godini smatraju se partnerima u prihodima te financijske

godine, bez obzira na uskladenost perioda projekta u kojima se koriste njihovi

fondovi. Cak i neki prihodi zaostali iz prethodnih godina ukljucuju se u prihode

teku6e godine. S druge strane, neki prihodi koji spadaju u teku6u fmancijsku godinu

iskljucuju se ukoliko nisu prispjeli za pla6anje i ostavljaju se za slijede6u godinu.

Takav obracunski sistem bio je neophodan da bi se smirila potreba ulagaca za

povlacenjem sredstava, bez obzira na otplatu investicije u koju su ulozena njihova

sredstva, uz kontinuirane investicije banke koje konstantno teku, kao i da bi se

zadovoljila potreba za redovitim obracunom u svakoj financijskoj godini kao

obracunskoj jedinici.

7.14.4. Partnerstvo u poljoprivredi

Poljoprivredno zemljiste u privatnom vlasnistvu moze se koristiti najedan od tri

naCina: a) da ga direktno koristi vlasnik, b) da se indirektno koristi putem

iznajmljivanja (ijara), c) da se koristi putem partnerstva u poljoprivredi. Dva osnovna

okvira tradicionalnog islamskog prava za poduhvate u poljoprivredi su muzare'a

(napolicarenje) i musakat (partnerstvo vezano za vodu iIi dijeljenje plodova drveta).

63

Napolicarenje- muzare'a (napolicarenje iIi partnerstvo u prinosima) je ugovor kojim

vlasnik zemlje daje svoje poljoprivredno zemljiste zemljoradniku da ga obraduje, a

zemljoradnik se obvezuje da daje vlasniku izvjestan iznos iIi dio poljoprivrednog

proizvoda. Ovo se naravno zasniva na opceprihvacenom giediStu 0 postojanju

partnerskog odnosa izmedu kapitala i rada.

Dijeljenje plodova drveta- musaqatom (partnerstvo vezano za vodu iIi podjelu

plodova drveta) se naziva ugovor kada jedno lice sklopi sporazum sa drugim licem,

obavezujuCi drugo lice da obrezuje i zalijeva one vocke Ciji su plodovi iIi njegovi

vlastiti iIi su na njegovom raspolaganju, u zamjenu za jednu kolicinu plodova 0 kojoj

se sporazumiju. Ukoliko se ugovor 0 musaqatu iIi podijeli plodova drveta odnosi se na

drvece bez plodova, kao sto su vrbe i puzavice, on nije punovazan. Medutim, on ce

biti punovazan kada je u pitanju drvece kao sto je kna, Ciji Iistovi se koriste, iIi ono

drvece ciji cvjetovi se koriste.

7.15. Kombinacija inokosnog vlasnistva mudarebe, iIi kombinaciju musareke

mudarebe

Ne mogu sve stedise, iIi msu zainteresirane, da ucestvuju u upravljanju nekom

.poslovnom djelatnoscu, oni mozda sarno traie mogucnosti da investiraju svoje

viskove sredstava u kratkorocnom, srednjorocnom iIi dugorocnom periodu. U tom

slucaju oni mogu da svoja financijska sredstva daju na raspolaganje vee postojeCim

firmarna i da dijele profite i gubitke u dogovorenom omjeru.

7.16. Akcionarska drustva

Zajedno sa fmancijskim institucijarna, akcionarska drustva predstavljaju

najuobicajeniju formu investiranja koja je pristupacna veCini stedisa koji nemaju ni

vlastitu firmu da u nju investiraju, iii ih mogu prodati kada su im potrebna likvidna

sredstva. Prema islamskom ucenju bit ce, medutim, potrebno da se akcionarska

drustva reformiraju da bi se zaStitili interesi dionieara i potrosaca, a isto tako i da se

refonnira brza akcija da bi se omoguCilo da cijene dionica budu manje iii vise u

skladu sa postojecim ekonomskim uvjetima i da ne fluktuiraju neregularno zbog

spekulacija.

64

7.17. Kooperacija

Pored gomjih oblika poslovnih orgamzaClJa, koji su svi usmjereni na profit,

"kooperacija", koja je usmjerena na usluge, moze da dadne veliki doprinos realizaciji

ciljeva islamske privrede. Uz inzistiranje islama na bratstvu, "kooperacija", zbog

pruzanja razliCitih mogucnosti za rjesavanje zajednickih problema proizvodaca, firmi,

.potrosaca, stedisa i investitora, treba da dobije zasluzenu painju u muslimanskom

drustvu.

Kooperativna drustva mogu da prtiZe velik broj vrijednih usluga SVOJlm

clanovima, ukljucujuei privremene financijske usluge, kada je to potrebno, putem

zajednickog fonda, ekonomiju obima pri nabavci i prodaji, odr.zavanje kapaciteta,

savjetodavne usluge, pomoe i strucno osposobljavanje radi rjesavanja problema

upravljanja i tehnickih problema, i zajednicko osiguranje. Kooperacija predslavlja

uzajamno koristan odnos za sve zainteresirane i ucesee svih je u potpunosti

dobrovoljno.

Neformalna kooperacija izmedu zanatlija i poslovnih organlzaClJa siroko je

rasprostranjena u muslimanskom drustvu. U svim ovim oblicima neformalne

kooperacije poslovne organizacije prtiZaju usluge jedna drugoj bez ikakvog profita,

provizije ili nagrade. Ove razlicite forme ne sarno da odrzavaju islamsko bratstvo i

uzajamno povjerenje nego zadovoljavaju i zajednicke potrebe poslovnih ljudi na

zajednickoj kooperativnoj osnovi.

Povijesno iskustvo pokazuje da se u toku pred-islamskog perioda (diahilijeta)

trgovina (na mnogim teritorijima) obavljala na velikim udaljenostima i svi financijski

resursi su se mobilizirali iIi na osnovu kamate ili na osnovu mudarebe i musareke.

Medutim, islam je ukinuo kamatnu osnovu i organizirao cjelokupnu proizvodnju i

trgovinu na osnovu mudarebe i musareke. Nakon ukidanja kamate nije doslo ni do

kakvog opadanja ekonomskih djelatnosti u muslimanskom svijetu. To je ustvari,

donijelo veti prosperitet. Taj prosperitet bio je rezultat kombiniranja nekoliko

ekonomskih i politickih faktora, u koje spada i sposobnost mobiliziranja dovoljnih

financijskih resursa. Svi ovi faktori zajednicki su doveli do snafuog poticanja

trgovine, koje je cvjetala od Maroka i Spanije na zapadu do Indije i Kine na istoku,

Centralne Azije na sjeveru i Afrike na jugu. Stoga je ekonomski prosperitet u

65

muslimanskom svijetu omoguCio razvoj proizvodnih vjestina, kojima su se stvarali

proizvodi takve umjetnicke vrijednosti koja do tada nije videna.

Osnovne metode za mobiliziranje financijskih resursa bili su mudareba i

musareka koji su se kombinirali sa poduzetnickim i menadzerskim sposobnostima

radi sirenja trgovine na velike udaljenosti i radi pomaganja zanatstva i preradivacke

djelatnosti. Oni su zadovoljavali potrebe trgovine i industrije i omoguCili im najveCi

procvat u postojeCim tehnoloskim mogucnostima.

7.18. Uloga financiranja akcijskim kapitalom u mobiliziranju fondova i stabiliziranju

sustava

Posto islam favorizira financiranje akcijskim kapitalom, trebalo bi da postoji

veCi poticaj za stednju radi investiranja u vlastiti poslovni poduhvat. Ukoliko postoje

profitabilne mogucnosti za investiranje koje se ne mogu koristiti oslanjanjem samo na

internu gotovinu, treba omoguCiti pristupacne prostorije, opremu i nabavku putem

zakupa, mudarebe ili placanje sa odgodom (be)' muedidiela) i kredita dobavljaca.

Firme koje zele daUnje prosirivanje mogle bi takoder mobilizirati resurse na osnovu

profita, mudarebe ili musareke. Tdisne sile ce regulirati ponasanje onih koji rade

protiv vlastitog interesa. Medutim moze se uvesti odgovarajuCi kontrolni sistem, koji

ce stititi interese investitora, a koji ce regulirati ddava.

Akcionarska drustva treba da igraju znacajnu ulogu u islamskoj ekonomiji. Njihove

akcije treba da budu na raspolaganju investitorima koji nisu aktivni i koji ne zele da

stave svoje fondove na raspolaganje inokosnim vlasnicima iIi partnerima. Akcije

kooperacija predstavljaju znacajan dio ukupnog forrniranja kapitala u kapitalistickim

drustvima.

U islamskoj privredi pojedinacnom investitoru je uvijek moguce da izvrsi

diverzificiranje i da umanji svoj rizik, pretvarajuCi financijske institucije i poduzeca

za ulaganje kapitala u pokretaca vlastitih investicija, zato sto te institucije

diverzificiraju vlastiti rizik pravilnim reguliranjem svojih ulaganja u razlicite sektore

privrede, kao sto to inace Cine pojedinci i frrme. Mora se jasno shvatiti da prinos na

akcijski kapital u islamskoj privredi nece biti isti kao pravedan "profit", nego ce biti

skoro ravan sumi onoga sto Cini "kamata plus profit" u kapitalistickoj privredi, a

nazivat ce se "prinos na kapital". On ce obuhvatiti naknadu za stednju i preuzimanje

rizika, s jedne strane, i poduzetnistvo , upravljanje i inovacije s druge strane. Stoga ce

66

islamski sisteni biti u stanju da osigura pravednost i za poduzimace i za financiranje.

Nijedan od njih nece biti siguran u unaprijed odredenu stopu prinosa. Svako mora da

ima ucesce u riziku i da dijeli rezultate poslovnog poduhvata. Ovim se ne mora

obavezno izmijeniti ukupni rezultat. Ovo ce svakako da promijeni podjelu ukupnog

rezultata u skladu sa islamskom normom drustveno-ekonomske pravde. Time ce se

takoder eliminirati neregularne i neracionalne fluktuacije udjela stedisa iii financijera i

poduzimaca.

Tako ce se izbjeCi situacije u kojima trpe stedise (ako je kamata niska, a profit

visok), iIi u kojima trpe poduzimaCi (ako je kamata visoka, a profit mali iIi negativan),

pa ce se uspostaviti pravedan odnos medu njima. UCinak ovoga ce biti pozitivan i za

stedise i za poduzimace.

Sto se tice pitanja stabilnosti, mora se uoCiti da stabilnost svakog ekonomskog

sistema maze da se procjenjuje iii empirijski iIi anaIiticki. Empirijski je izvrsen

uspjesan pokusaj da se procijcni stabiJnost SirflJmanjem ekonometrijskog modela

date privrede. Medutim, rezultatima tih istrazivanja nedostaje uopcenost analitickih

rezultata. Pored toga, ovaj pristup ne moze se koristiti u sadasnjem slucaju, posta jos

ne postoji potpuno razvijeni islamski ekonomski sistem.

Ekonomisti su takoder razradili i analiticke metode ispitivanja stabilnosti i dobili

znacajne opce rezultate. Te metode jos nisu primjenjivane na proucavanje islamske

privrede i u svakom slucaju imaju svoja ogranicenja. I sto je jos vafuije, stabilnost je

prilicno osjetljiva na vladine mjere i propise, pa je zato za konacnu analizu potrebno

specificiranje nekoliko institucionalnih detalja. Kada se sve uzme u obzir, izgleda da

ima mjesta za neke primjedbe u pogledu stabilnosti islamske privrede koja se zasniva

na akcijskom kapitalu zavisit ce od koeficijenta podjele profita i krajnjeg ishoda

poslovnog poduhvata. Udio poduzimaca iIi financijera ne moze se previse fluktuirati

iz mjeseca u mjesec. Raspodjela ukupnog prinosa na kapital (profit plus kamata)

izmedu poduzimaca i financijera bit ce pravednije odredena ukoliko se zasniva na

ekonomskim razmatranjima, a ne odredena ukoliko se zasniva na ekonomskim

razmatranjima, a ne na silama spekulativnog financijskog trzista. Medutim, sto se tice

dividendi, one mogu biti smanjenje u nepovoljnim okolnostima, a u ekstremnim

situacijama mogu biti i izostavljene. Tako je financijsko opterecenje po dionicama

manje. Nema nikakve sumnje da ce se u povoljnijim situacijama ocekivati povecanja

dividendi i upravo tada se i teret veCih dividendi moze da podnese. Ovaj faktor bi

trebalo da vodi ka znatnom smanjivanju poslovnih neuspjeha, pa prema tome i

67

ublaiavanju, a ne povecavanju, ekonomske stabilnosti. Minsky smatra da, kada svaka

firma financira vlastite tokove gotovine i kada planira investiranje vlastitih zadrzanih

profita, onda ne postoji problem efektivne traznje, financijski sistem je cvrst, a

investicije su vrlo stabilne. Kada firme mogu da dizu vanjska financijska sredstva

direktno od zajmodavca iIi od banaka, one su onda podlozne nestabilnosti. Planirana

dinamika investicija moze se odrZati samo ako i dalje raste ukupna stopa investiranja.

Formira se osjetljiva struktura dugova. Kada se uspori porast stope investiranja, neke

firme dolaze u situaciju da im tekuca primanja budu manja od tekuCih obaveza, pa

dolazi do financijskog kolapsa. Za vrijeme financijskog burna vlasnici dionica

ostvaruju dobit u kapitalu i povecava se omjer izdataka i prihoda, kada se zaustavi taj

bum, dolazi do povecanja stednje. Tako se javljaju ciklusi prosjecnog dugorocnog

rasta.

Nestabilnost kamatne stope unistava sva nastojanja za vracanje stabilnosti

deviznog kursa. U fiksnom paritetnom sistemu nije moguce odrzavati stabilnost

deviznog kursa zbog kretanja "spekulativnog" novca, koji koristi razlike u kamatnoj

stopi. Nastojanja da se odrzi stabilnost deviznog kursa vode do znacajnih gubitaka

rezervi centralne banke i nepovoljno utjece na povjerenje u jaCini valute. U sistemu

plivajuceg deviznog kursa, u kojem taj kurs pronalazi vlastiti nivo ravnoteze i

prekomjerno fluktuira iz dana u dan, reagirajuCi na medunarodna kretanja kamatne

stope bez ikakve veze sa postojeCim ekonomskim uvjetima, tesko je predvidjeti

devizni kurs. To cini dugorocno planiranje skoro nemoguCim. Zemlja koja se suocava

sa krizom nije u stanju da odrzi nisku kamatnu stopu, posta takva politika vodi ka

odlijevanju fondova, smanjuje kurs valute i povecava troskove zivota.

Da bi sprijecila jos dublje opadanje vrijednosti svoje valute, zemlja pogodena krizom

je prisiljena da kamatne stope odrfuva na visem nivou nego sto je neophodno za

privredni oporavak. To opet usporava oporavak i smanjuje povjerenje ]judi u vladu.

Eliminiranje kamate i njena zamjena sa podje1om profita i gubitka nece sarno

promijeniti nivo nesigurnosti nego ce izvrsiti i preraspodjelu posljedica nesigumosti

na sve ucesnike poslovnog poduhvata. Pored toga, otklanjanjem svakodnevnog

destabilizirajuceg utjecaja fluktuacije kamatne stope postiCi ce se dugoroeno

usmjeravanje fondova i uvesti disciplina u donosenju investicijskih odluka. U takvom

okruZenju jacina iIi slabost valute ce zavisiti od postojece snage privrede, naroCito

stope inflacije i deviznog kursa. Uz islamsko naglaSavanje unutarnje stabilnosti

68

vrijednosti novca, devizni kurs ce postati stabilniji, jer su svi drugi Cimbenici koji

utjecu na devizni kurs, kao sto je ciklicki razvoj, struktumi dcbalans i razlike u

stopama rasta, dugorocnog karaktera i uijecu na ocekivanja dugorocnog trenda

deviznog kursa. Pored toga, u islamskom sistemu takoder ce postojati veca medu

zavisnost i veca povezanost izmedu investicija i prinosa na depozite, zato sto banke

prvenstveno mogu prihvatiti investicijske depozite na osnovu diobe profita, a isto tako

mogu da i osiguraju fondove za poduzeca na toj osnovi. Zbog Cinjenice sto ce prinosi

na pasivu biti direktna funkcija prinosa na aktivu, kao i zbog toga sto se aktiva stvara

prema investicijskim mogucnostima u realnom sektoru, prinos na financijska sredstva

se pomjera sa strane troskova i prebacuje na stranu profita, omogucujuCi time da stopu

prinosa na finaneijska sredstva odreduju produktivnost u realnom sektoru. I upravo ce

realni sektor odredivati stopu prinosa za financijski sektor u islamskom financijskim

sistemu. a ne obratno. Zbog svega ovoga u islamskom bankarstvu nastoji se smanjiti

osjetljivost zemlje koja uvozi kapilal na f1uktuacije nivoa dotoka kapitala, kao i na

ostre padove novih investicija zbog neizvjesnosti koja vlada medu ulagaCima.

U islarnskom sistemu takva nestabilnost ne postoji kada banka umjesto

izdavanja stalne pasive izdaje akeije svojim ulagaCima. U tom slucaju, aktiva koju

stjece banka vidljiva je za ulagace, ona nije ni veca, ni manja od depozita koji sluze

kao njenapodloga. Ukoliko se pojavi opadanje vrijednosti bankarske aktive, za

ulagace ne6e biti uputno da povlace svoj novae zato sto ce njihove dionice zbog toga

opasti. Isto tako, dobrobit ulagaca ne zavisi od postupaka drugih ulagaca, zato sto

svaki dobiva svoj udio u vrijednosti banke, koji ne zavisi od toga da Ii netko povlaCi

svoje dionice, dok to drugi ne radio U stvarl, ima vise poticaja da se ostane u banci

kada u njoj dode do pada vrijednosti aktive, jer ce u suprotnom to maciti prihvacanje

gubitka na pocetni ulog, dok ce zadrzavanje dionica banci pruZati nadu za ponovni

rast vrijednosti bankarske aktive u buduenosti. Mozda najveca vrijednost takvog

sistema lezi u tome sto on ne sarno da rjesava problem panike u banci medu njenim

klijentima nego isto tako ne zahtijeva osiguranje depozita, kao ni druge vladine

intervencije, uobicajene za bankarske institucije.

7.19. Koraci koje treba poduzeti radi transformiranja na sustav financiranja akcijskim kapitalom

Vee je spomenuto da je za ukidanje kamata potrebno da sve poslovne

djelatnosti u muslimanskim zemljama, ukljucujuCi industriju i poljoprivredu koje

69

trenutno rade na osnovu mjesavine akcijskog kapitala i kamatnih zajmova, postanu

prvenstveno zasnovane na akcijskom kapitalu.

Zbog toga je potrebno da u islamskoj privredi sve trajne financijske potrebe, bilo za

osnovna iIi za obrtna sredstva, normalno budu pokrivene akcijskim kapitalom.ova

sira osnovica akcijskog kapitala mogla bi u potrebnoj mjeri da se pomogne

srednjorocnim i dugorocnim avansima putem mudarebe. Kratkorocnom financiranju

zajmova, cak kad je u okviru podjela profita i gubitka, moze se pribjegavati sarno u

slucaju premosCivanja financiranja iIi u slucaju privremenog nedostatka likvidnih

sredstava, do kojih dolazi zbog sezonskih promjena u obimu posla, zbog cega mozda

nije pozeljno trajno povecavati akcijski kapital.

Bit ce potrebno da se poduzmu odredeni koraci da bi se ostvarila transformacija na

sistem financiranja akcijskim kapitalom pri postepenoj islamizaciji privrede

muslimanskih zemalja.

Prije svega, selekciju projekata za financiranje putem partnerstva treba vrsiti

prvenstveno na osnovu njihove ocekivane profitabilnosti, a ne na osnovu kreditne

sposobnosti iIi solventnosti zajmoprimaoca.

Ovaj Cimbenik, zajedno sa predominacijom tdista dionica i nedostatkom

tdista dugova, naveo je muslimanske strucnjake da zakljuce da bi se u islamskom

sistemu mogao pojaviti: a) veci broj i vise vrsta investicijskih projekata za koje su

potrebna financijska sredstva; b) paZljiviji, selektivniji i mozda efikasniji odabir

projekata od strane stedisa i ulagaca; c) vece angaZiranje javnosti u investicijskim i

poduzetnickim aktivnostima, posebno sa razvojem privatnih trzista akcijskog kapitala.

Drugo, da bi se omoguCilo firmama da povecaju svoj akcijski kapital mozda ce

biti potrebno da se " regulira" postojeca masa "cmog" novca (koji se javlja usred

izbjegavanja poreza), Ciji glavni dio danas uglavnom odlazi na kapitalne izdatke iii na

rasipnicku potrosnju.

Taj potez trebalo bi da povuCe znatan clio tih sredstava u pravcu investicija. Bez tog

poteza bilo bi tesko povecati akcijski kapital, posta mozda u privredi nece biti

dovoljno "bijelog" novca za te svrhe.

Trece, zakone 0 porezima trebalo bi revidirati tako da se isplate kamata

tretiraju na isti nacin kao dividende i profiti, a poreze bi trebalo odredivati na bruto

profite prije isplate kamata. U stvari, bilo bi pozeljno da se uvedu vece stope poreza

na kamatni dio bruto prihoda nego sto su stope koje se primjenjuju na profite, da bi se

ubrzala transformacija na strukturu financiranja akcijskim kapitalom.

70

Cetvrto, porezna struktura muslimanskih zemalja treba da se pojednostavi da

bi se osigurala stimulaeija investiranja i izbjeglo usmjeravanje cak i legalno zaradenih

profita u "emi" novae. Mada se, po islamu, u stvari dozvoljava nametanje poreza u

razumnoj mjeri da bi se zadovoljili svi potrebni i pozeljni drZavni izdaei, ne

dozvoljava se nepravedna porezna struktura, kojom se kafujava postenje i stvara

neislamska tendeneija izbjegavanja poreza.

I na kraju, treba stimulirati formiranje odgovarajuCih financijskih institueija i

investieijskih banaka da bi se finnama i privrednim djelatnostima omoguCio kapital za

ulaganje i da bi se oni na taj naCin osposobili da realiziraju neophodne investieije. Pri

tome bi ove institueije takoder pruzale moguenosti investiranja za stedise koje su iIi

nesposobne da nadu lukrativne moguenosti za direktne investieije, iIi ne mogu pronaCi

partnere (madaribe) za profitabilno investiranje svojih usteda.

7.20. Ucinci musareke

Pozitivni uCinei ove vrste finaneiranja su slijedeCi:

a) Time se direktno nagraduje i vise stimulira ljudski rad i u produktivne tokove

privrede privlace ljudi koji nemaju uloge u bankama.

b) Direktno se povezuje koristenje fondova sa drustveno-ekonomskim

prioritetima. Posto uopee ne postoji kamatna stopa, postoji velika fleksibilnost

troskova finaneiranja. To pruZa moguenost za upravljanje rastom u ruralnom

sektoru putem poveeavanja ponude kapitala uz rizik.

e) Ostvaruje se pravedno sredstvo raspodjele prinosa izmedu ulagaca iIi dionicara

i drugih strana.

d) To je vrsta kooperaeije kojom se stimulira posebni trud, posta je investitor

dobio kredit od kooperaeije, koja ostaje uz njega u kriznim situaeijama bez

obzira na ishod njegovog poduhvata.

e) Onje iskusan i potvrden vee u koneepciji islamske banke, u kojoj su sve strane

dobile veeu stopu povrata. To je potieaj za investiranje u projekte sa visokim

rizikom koji donose koristi eijelom drustvu.

71

8. POSEBNOST ISLAMSKE EKONOMSKE MISLI

Ekonomsko razmisljanje u islamu ne bavi se posebno onim uzrocnim vezama koje

neoklasicna ekonomija tretira ciljem i naucnim zakonima i tendencijama. Ono je u

sustini propisano.

Dok se ekonomske i socijalne djelatnosti ekonomski usmjerenog covjeka potpuno

zasnovane na njegovom sudu 0 tome kako ce postiCi ciljeve koje je sebi zacrtao, te

djelatnosti kod islamski usmjerenog covjeka su zasnovane na Bozanskom islamskom

zakonu, Ciji je jedan dio propisan, a jedan dio ostavljen ljudskom nahodenju. Islamski

ekonomisti vjemju da se pri izradi islamske ekonomske teorije ekonomske hipoteze

moraju zasnivati na pretpostavkama koje proizlaze iz Serijata. 26 Valjanost neke teorije

ne dobiva se sarno njenim usporedivanjem sa empirijskim dokazom, ona prvo mora

biti stavljena na osnovni test zadovoljavanja islamskih aksioma i kriterija iz Serijata.

"Svaka teorija koju iznese ljudsko bite testira se na islamske kriterije i ako postoji

jasna i nepobitna kontradikcija, ta teorija se odmah odbacuje bez daljnjeg

ispitivanja. ,,27

Ekonomski ciljevi kao sto su optimalizacija, maksimiziranje i minimiziranje ne mogu

Ciniti pozeljne kriterije za davanje ocjene 0 njima i putem njih. Oni mogu biti

koristeni sarno ako doprinose postizanju islamskih ciljeva. U tom smislu, ocjene

vrijednosti leze u korijenima islamskog ekonomskog sustava i njegovih ekonomskih

teorija. U tom smislu, marksisticka predodzba koja Cini temelj, a time i odreduje

vjerske, pravne, politicke i eticke uvjete odrazene u superstrukturi, eksplicitno je

postavljena sasvim obrnuto.

Islam, kao sustav, sebe predstavlja kao dobro integriranu, sveobuhvatnu i univerzalnu

cjelinu koja posjeduje sredstva za Ijesavanje osnovnih problema covjeka. Kao

doktrina koja sve obuhvaca, on ne traZi da utjece na jedan ili na drugi aspekt zivota,

nego na njegovu cjelinu. On se ne upleee u zivote ljudi jer je on sam glina iz koje su

]judi u sustavu napravljeni. Prema Muhamedu Hakim Sadru, suvremenom pioniru na

polju islamske filozofije i ekonomije: ,,BUo hi nekorektno analizirati islamsku

ekonomiju kao samostalnu cjelinu, izdvojenu i razlicitu od ostalih glavnih

komponenta islamskog sustava kao sto su socijalni i politicki domen: "

26 Seri'at - ar. vjerozakon; skup islamskih pravila; vjerski zakon islama; jasan put koji se slijedi, put kojim trebaju iCi vjernici, ukupnost Allahovih zapovijedi. 27 Ghazali i Omar, Khan, 1989.,

72

Krajnji cilj islama, kao i svake druge vjere, je da oblikuje ljudsko ponaSanje prema

idealu koji je dao Stvoritelj. Islam je prezentiran kao nepogresivi naCin iIi doktrina

zivota, Cijim se priddavanjem i efikasnom primjenom omogucava covjeku da iskusi

svoj potencijal postizanjem savrsenstva. Medutim, da bi postao Bozji namjesnik

(halifa) na Zemlji, covjek se mora potpuno pokoriti Bozjoj volji, trudeCi se da

postigne ciljeve koje mu On odredi i postizuci osobno zadovoljstvo sarno kroz

maksimiziranje Bozjeg zadovoljstva. Musliman iIi onaj koji se pokorava Boguje onaj

koji brani staY da je harmonija i potpuna sreca za cijelo covjecanstvo moguca sarno

kroz implementaciju Bozanskog reda koji je prenesen i objavljen preko Poslanika.

Totalna suglasnost sa Bozjom vizijom 0 tome kako bi covjek trebao regulirati svoj

odnos s Njim samim, sa drugim ljudima i prirodom postaje maksima i luc vodilja

islamski usmjerenog covjeka u svakom aspektu zivota ukljucujuCi i ekonomski. On je

obvezan, po ugovoru, ponasati se u skladu sa islamskim propisima, cak i ako to stavlja

zapreku na njegove trenutne zelje ili se suprotstavlja odredenim prirodnim impulsima.

Islamski ekonomski odnosi su tako dodani jos opsefuijem Ugovoru iIi "pogodbi"

islamski usmjerenog covjeka s Bogom, prema kojem, "covjek vrsi razmjenu svog

zivota i imetka u zamjenu za obecanu nagradu (Dzenet iIi Raj) na onom svijetu".

(Mewdudi 1986., str. 12.). Vizija islamski usmjerenog covjeka mora stavljati teziste

kako na materijalni tako i na duhovni svijet. Ova dvostruka perspektiva ga obvezuje

da razvija sasvim drugaCiji zivot u usporedbi sa svojom sekularnom usporedbom. U

carstvu ekonomije, kao i u svakom drugom, cilj islamski usmjerenog covjeka je da

maksimizira srecu na horizontu dugom kao vjecnost.

BuduCi da su ciljevi islamskog sustava inkompatibilni sa ciljevima islamski

usmjerenog covjeka, prakticni uspjeh islamskih ekonomskih teorija ovisi 0 izranjanju

i univerzalizaciji stajalista islamski usmjerenog covjeka Zato je islamska ekonornija

zasnovana na intemacionalizaciji i totalnoj inkorporaciji islamskog sustava vrijednosti

od svih clanova Ummeta. 28 Za provedbu ovoga potrebna je islamska drzava koja ce

promovirati, implementirati i provoditi sustav islamskih vrijednosti. Pozitivni zakon

takve drZave je Serijat. Ta islamska drZava koju bi uspostavili vjernici ima za svoju

duinost transformaciju svih muslimanskih clanova drustva vjerujuCim

prakticirajuCim u islamski ekonomski sustav. Ponasanje islamski usmjerenog covjeka

utvrdeno Serijatom, cini osnovu svake teorije ekonomskog ponasanja.

28 Urnrnet - ar. narod, vjerska ~ednica muslimana svijeta; sljedbenici Muhammeda a. s., Umma

73

8.1. Postoji Ii ijedan islamski ekonomski sustav?

I pored toga sto postoji opca suglasnost da islamska ekonomija mora biti zasnovana

na islamskom zakonu, stupanj do kojeg Serijat posjeduje utvrden i detaljan komp1et

zakona iIi doktrina u vezi sa ekonomskim pos10vima koji moze razrijesiti sve

postojece ekonomske probleme, Jer predmet polemickih rasprava medu

muslimanskim socijalnim naucnicima i pravnicima. Misljenja 0 ovom pitanju mogu se

promatrati kroz dvije kategorije.

1) Tradiciona1ni pravnici koji tvrde da se islamska ekonomija, kao i svaki drugi aspekt

u zivotu, mora i moze izvesti iz bozanskih islamskih zakona uz minimalnu slobodu

misljenja. Clanovi ove kategorije tvrde da otkako je islamski zakon propisan za sva

vremena i sva mjesta, nije bilo potrebe za njegovim podesavanjem iIi uskladivanjem i

za to je on u mogucnosti da rjesava sve postojece i buduce ekonomske prob1eme.

,Tvrdi se da islam "pruia covjeku nedvosmislen !zvor, Boiju Objavu, utjelovljenu u

Boijoj Knjizi i Sunnetu. Ovaj izvor propisuje standard moralnog ponasanja koji je

trajan i univerzalan i dobro se drii u svakom periodu i pod svim okolnostima. "

(Afzal-ur-Rahman, 1988., str.256. -7.) Zato bi ekonomska pitanja trebalo rjesavati

preko islamskih izvora bez ukljuCivanja ljudskog rezoniranja i slobode misljenja.

2) Oni koji tvrde u ovoj posljednjoj analizi, primarni islamski izvori ne sadrZe

dovoljno informacija za izradu integriranog ekonomskog sustava koji moze razrijesiti

postojece ekonomske probleme. Prema tome, znatan dio islamske ekonomije se mora

zasnivati na ljudskom rezoniranju. PristaIice ovog stava tvrde da islamska ekonomija

nema "kanonskog prava" , i zato se veIiki dio "individualnih transakcija i medusobnih

odnosa" ostavlja "ljudskom razumu". Medutim, u pokusaju spasavanja esencijalne

posebnosti islamske ekonomije, naime njegove bozanske osnovice, ·oni odmah

priznaju Cinjenicu da se ljudska sloboda misljenja mora bazirati na principima

iznesenim u primarnim izvorima

PriznajuCi da je ekonomski rat tijekom nekih trinaest stoljeca doveo do velikih

promJena u proizvodnji, pa prema tome i nekim socio-ekonomskim odnosima,

pospjesujuci slozene ekonomske koncepcije, oroda, organizacije, institucije i

probleme koji se nisu susretali u socio-ekonomskoj sredini Arabije iz sedmog stoljeca,

moderni islamski ekonomisti su pokusali pomiriti Serijat sa zahtjevima akumulacije

kapitala daleko naprednijeg stupnja pracenog svim njegovim rezultirajucim

74

ekonomskim implikacijama. Da bi bolje obavili taj zadatak oni su se pozvali na

"sadriaj Serijata" , a ne na njegov oblik. (Mustafa i Askeri u lqbalu, 1988. str. 107.­

109.) Takav teoretski pristup prebacuje teziste na sa bozanski zasnovanih principa na

primjenu interpretacija zasnovanih na neovisnom ljudskom prosudivanju, kad se za to

ukaze potreba. Suocena sa dilemom rjesavanja modemih ekonomskih problema

oslanjanjem sarno na Serijat, istaknuta grupa iranskih si'itskih duhovnika takoder je

pokusala prenijeti teziste sa krutog ekonomskog sustava zasnovanog na Serijatu, na

onaj sustav u kojem se moze dati ljudskom nahodenju veca sirina. Oni su tvrdili daje

"islam vjera a ne zbir nauka potrebnih covjeku". ( Pasdar - Eslam, br.11 0.)

Zato se smatra da bi, dok islamski zakon (fikh) posjeduje nepromjenjive naredbe

primjenjive na svako vrijeme i mjesto, greska bi bilo pretpostaviti da bi u odredenim

oblastima kao sto je ekonomija, politika i vojni poslovi, religija mogla nuditi

prakticnu i nepromjenljivu politiku. Ina kraju se zakljucuje "da nema takve stvari kao

sto je dobra koordinii-ana p0lti..t~a ( LCorija) zvana i51ams1;:om ekonomijol1l k':ja bi se

mogla primijeniti na svako vrijeme i mjesto". (Pasdar - e - Eslam, br. 110.)

Sve dok iz prakticnih razloga postoji tendencija za smanjenjem oslanjanja islamske

ekonomije na oblik Serijata, svaki pokusaj izlaganja i objaSnjavanja islamske

ekonomije bio bi besmislen bez analize ekonomskih uputa iz cetiri glavna izvora

Serijata: Kur'ana, Sunneta (Poslanikove tradicije), konsenzusa i analogije (kijas) za

sunite i razuma ('akl) za si'ite.

Medutim, ispitivanje ovih izvora sa ciljem ekstrahiranja relevantnih infonnacija za

gradnju jednog ekonomskog sustava, ne vodi ka fonnuliranju jedinstvenog,

opceprihvacenog prototipa. Poteskoca oko prezentiranja opceg islamskog

ekonomskog sustava len u razliCitim koncepcijama 0 tome sto bi islamski ekonomski

sustav trebao biti. RazliCite interpretacije 0 drugaCijim karakteristikama koje Cine

jedan ekonomski sustav nasle su svoj odraz u razliCitim islamskim podsustavima. Bez

obzira sto svi podsustavi prihvacaju i koriste neke zajednicke karakteristike islamskog

sustava vrijednosti, svaki je tragao da iznade i naSao reference i dokaze za svoj

posebni pogled na ono sto predstavlja socio-ekonomski stay islama.

Mogu se izdvojiti cetiri UZfoka koji objaSnjavaju odsustvo jasnog, integriranog

koherentnog teorijskog tumacenja islamskog ekonomskog sustava:

1) Subjektivnost raznih islamskih pravnika u njihovoj studiji i analizi primamih

izvora vodi ka razliCitoj interpretacij i istih tekstova.

75

2) Postojanje u pnmarmm lzvonma, disparitetnih pa cak i kontradiktornih

stavova i naredbi 0 nekom pojedinacnom pitanju vezanom za ekonomiju, kao

sto je dozvoljeni dio akumulacije bogatstva, koje omogucavaju raznim

podsustavima da koriste razliCite tekstove iz primarnih izvora kao dokaz

njihovog posebnog stava. Prevladavanje ovakve prakse veoma otezava

tumacenje, jednog univerzalnog islamskog modela.

3) Postojanje cak cetrdeset tisu6a zakona, naredbi i izreka koje se pnplsuJll

Poslaniku islama i koji su poznati kao njegova tradicija iii Sunnet, pruza bogat

izvor informacija u kojem se lako moze pronaCi referenca za dokazivanje

jednog iIi drugog ekonomskog stava. Islamski pravnici priznaju da se, uz

odredenu politicko-ekonomsku predispoziciju, moze traziti i naCi zapisan

dokaz za neciji staY medu obiljem izreka u hadisima i Sunnetu.

4) Prevladavanje razliCitih tercijalnih izvora dopusta da islamski pravnici donesu

vjerske ukaze koji do tada nisu postojali, koji se onda stetno odrazavaju i

utjecu na ekonomski sustav. Njihovo takvo donosenje, zasnovano na

tercijalnim izvorima je najbolje povezano sa sadrZajem islama, sto se postize

kroz primjenu slobodnog misljenja zasnovanog na razlicitim kriterijima, a ciji

je cilj postizanje razliCitih ciljeva.

8.2. Restriktivni parametri islamske ekonomije

Prema muslimanima, sve na ovom svijetu, ukljucujuCi covjekovo zdravlje, zivot i

imetak, pripada Bogu, a covjek nema nista svoje. Medutim Mewdudi tvrdi da je

jedina stvar koju je Bog ostavio covjeku i koja njemu potpuno pripada, njegova

slobodna volja da slijedi put Bozji iii da sa njega skrene. Zato je covjek koji se

dobrovoljno odrekne date slobode pa skrene s Bozjeg puta i prihvati Njegovu

bezuvjetnu vrhovnu vlast vjernik (mu'min). On svojevoljno prodaje svoju autonomiju

za bozanski naCin zivota koji bi vodio ka "vjecnom blaZenstvu u Dzenetu - raju".

Ugovor koji on sklapa s Bogomje vjera iIi iman.

Koncepcija islamskih ogranicenja izrasta iz ove pogodbe izmedu vjernika mu'mina i

Boga. Islamsku ekonomiju i njezin sustav tako oznacavaju prinude i ogranieenja

nametnuta od Boga i od covjeka. Ta ogranicenja, koja daju oblik islamskom

ekonomskom sustavu mogu se karakterizirati u tri izraZena tipa zasnovana na

njihovom porijeklu.

76

1) Ogranicenja koja potjecu iz primamih izvora pa se tako smatraju pnmamlm

naredbama (anavin-e avalieh). Ove fiksne i vjeCite ekonomske naredbe ukljucuju

obvezu placanja dva tipa poreza zekata i humsa kao i zabrani lihvarenja, zgrtanja

imetka, pretjerane potrosnje, privatnog vlasnistva nad rijekama i jezerima.

Zekae9

Zekat jednostavno predstavlja odredeni transfer odredenog dijela imovine (mal) od

imucnih ka siromasnim. Interesantno je napomenuti da ovakva uloga zekata nije

eksplicitno dana u Kur'anu. Kur'an kazuje da je cilj davanja zekata proCiscenje

imovine kao i pojedinca (tahir i tazkija). Rijec tazkija pored prvobitnog znacenja

Ciscenje znaCi i materijalni i duhovni rast. Mnogi komentatori Kur'ana (mujesiri)

vjeruju da je ovaj uvjet islama (sart) nazvan zekatom zbog toga sto njegovim

davanjem dolazi do proCiscenja i povecanja imovine ali istovremeno oplemenjuje

davaoca. Korisnici zekata se mogu klasificirati u nekoliko kategorija. SiroH1J.sni

beskucnici imaju pravo na zekat, kao i porodice zarobljenika, putnici u nevolji

duznici u nevolji Ciji dug proizlazi iz legitimnih aktivnosti. Sredstva od zekata se

mogu koristiti za oslobadanje zatvorenika i robova, za sirenje islama kao i na place

onih koji ga prikupljaju. Medu islamskim ekonomistima postoji konsenzus 0 listi

korisnika sredstava prikupljenih prikupljenog zekata, ne postoji konsenzus 0

njegovom distributivnom omjeru. Neki zagovaraju podjelu zekata jednako svim

kategorijama, dok drugi daju pravo islamskim autoritetima i vrhovnim vjerskim

vlastima da prioritete odreduju temeljem ukazane potrebe u drustvu. Na ovim

prostorima zekat se uglavnom usmjerava za potrebe oddavanja i unapredenja

vjerskih, prosvjetnih i vjeronaucnih ustanova

8.3. Diskontinuitet u primjeni zekata

29 Zekat (ar. Zakat) - "obavezni milodar" jedna od pet obaveza islama. Pod tim podrazumijevamo daibinu koja se ubire na odredene vrste vlasni~tva i raspodjeljuje na osam kategorija. KurIan od po~etka nagI~ava ~in dobro~instva kao jednu od vriina pravog vjemika. KurIan koristi tri izri~aja za zekat: Ez-zekatu, Es-sadekatu, hakkun. Najce~ci prijevodi su: ~i~cenje, uvecavanje i pravo (misli se na pravo onih koji nemaju u imetku onih koji imaju).

77

Temeljem Kur'ana i sunneta30 mogu se navesti sljedeCi principi vezani za propisivanje

zekata a stavke koje su predmet istog su: 1. stoka, trgovacke zalihe, zlato i srebro; 2.

dio dohotka uradenog u bilo koju vrstu imovine; 3. poljoprivredni proizvodi; 4.

pronadeno blago. Izostavljeni su: 1. ljudske vjestine i resursi; potroseni dohodak bez

obzira na njegov izvor; 3. imovina koristena za licne i familijarne potrebe neovisno od

toga da Ii su potrosnog karaktera iIi ne; 4. trivijalne stvari koje ne spadaju u trgovacke

zalihe, kao sto je alat.

Kriterij podlijeganja zekatu je postavljen na 200 dirhema iIi 300 sa'a (otprilike 653

kg.) poljoprivrednih proizvoda. Ovaj minimalni iznos jednom rijecju naziva se nisab.

Stope zekata su uspostavljene na 2,5% za sve vrste zaliha, 10 % na poljoprivredne

proizvode kada su navodnjavani rijekama, kanalima iIi kisom, 5 % na proizvode sa

zemljista koje ima ureden irigacioni sistem a 20 % na pronadeno blago.

Kako je zekat imperativno nareden, Poslanik islama ga je takvim i prihvatio te se

osobno ukljuCio u sabiranje i organiziranje ubiranja zekata. Tu se javljaju prv!

marketinski detalji ali i prvi menadzerski koraci koje osmisljava i provodi sam

Poslanik. Vjerska svijest i razumijevanje islama kao i tehnika prezentiranja i

uvjeravanja samog Poslanika bile su kljucne i odlucujuce. Nedvojbeno mozemo

konstatirati da je zekat u pravom smislu te rijeCi zaZivio u vremenu Poslanika islama i

ostao svim muslimanima da ga prakticiraju do Sudnjeg dana. Nakon smrti Poslanika

pojavila su se odredena plemena koja su pocela obustavljati davanje zekata sto je bio

prvi izazov za halifu Ebu Bekra koji je energicno reagirao objavljujuCi rat svima koji

uskrate davanje zekata pa makar se radilo 0 obicnom povodcu kojima dovode svoju

stoku. Taj dogadaj izazvao je kod svih muslimana dodatna promisljanja 0 zekatu ali i

shvacanje da se sa Bozjim propisima ne moze i ne smije poigravati. Islamski ucenjaci

pratili su i prate sva desavanja oko zekata, njegovog, prikupljanja, raspodjele, njegove

snage u rjesavanju socijalnih problema covjeka. Islamski ekonomisti i pravnici koji su

prepoznali neophodnost aZuriranja primjene zekata u suvremenim socio-ekonomskim

uvjetima pred sobom imaju izrazit problem nedostatka kontinuiteta u aplikaciji

serijata od strane muslimanskih vlada. Medutim sarna ideja zekata kao financijske

obaveze u preraspodjeIi dohotka i teznji ka uspostavi pravednog druStva i druStva

jednakih prilika jeste svevremena i promjene u okrtiZenju zahtijevaju kontinuirani

30 Sunnet - ar. praksa poslanika Muhammeda a. S.; obi~aj, na~in zivota, propis, odredba, sve ~to se vezuje za poslanika Muhameda a.s. bilo da je izgovorio, radio ~ak i ono ~to je ~utnjom odobrio

78

idztihad.31 U tom praveu mozemo pratiti odredene marketinske i menadzerske korake.

Kao uzoran primjer mozemo uzeti Maleziju u efikasnoj mobilizaeiji zekata.

Upravljanje (menadZment) i administraeija zekatom u Maleziji je dozivjela gigantski

inovativni korak kada se 1991. godine pri prikupljanju zekata poceo koristiti model

korporativnog menadZmenta. Nakon izrade studije od strane konzultantske firme,

tamosnja Islamska zajedniea je odluCila da se uspostavi novi ured koji ce prikupljati

zekat u njihovo ime. Novi pristup ukljucuje osnivanje kompanije koja ce vrsiti

menadZment, marketing i administraeiju prikupljanja zekata odvajajuCi se tako od

ostalih organa i tijela Islamske zajedniee u sluzbi efikasnosti i maksimizaeije u

realizaeiji zadatih eiljeva. Novi ured nazvan je Centar za prikupljanje zekata (pusat

Pungutan Zakat - PPZ). Kompanija kojaje upravljala Centrom snosilaje sve troskove

koji bi nastali u proeesu mobilizaeije zekata a za uzvrat je od Islamske zajedniee

dobila naknadu za upravljanje (menagement fee). Prikupljanje zekata i njegova

administracija je kompjutenzirana i poscoje on-line zekat salteri kako bi se na SLO

jednostavniji naCin doslo do platise zekata. Say prikupljeni novae se deponira dnevno

na racun Bejtu-I-mala kod Islamske banke. Centar je odgovoran za prikupljanje zekata

dok je raspodjela prikupljenih sredstava stvar Islamske zajedniee i Serijatskog odbora

koji preporucuju raspodjelu sredstava skladno potrebama i prioritetima Zajedniee.

Ovako osmisljen Centar za prikupljanje zekata u Maleziji napravio je paradigmatski

pomak u prikupljanju zekata u Maleziji. Prije osnivanja ovoga Centra svijest 0

davanju zekata svodio se samo na zekatul-fitr ili sadekatul-fitr tokom ramazana. Nije

bila razvijena svijest 0 zekatu na imovinu bilo pravnih iIi fizickih liea. U to vrijeme

zekat na imovinu uglavnom se prikupljao od zemljoradnika, iako su oni bili

najsiromasnija kategorija malezijskog drustva. Dok su bogatiji, urbani slojevi druStva

kao sto su: Cinovniei, profesionalci, menadzeri i biznismeni bili izvan kategorije

platisa zekata. To se desavalo zbog ne prilagodavanja zekata promijenjenim drustveno

- ekonomskim prilikama. Centar je napravio pomak tako sto je okrenuo svoju pafuju

korporaeijama, dohoeima, stednji i zlatu. Stil menadZmenta ovog Centra bio je osjetno

drugaciji. On je bio proaktivan i inovativan koristeCi se suvremenim marketins1cim

metodama. Fokusirali su se na primjenu proeedura i kako da placanje zekata ucine sto

31 Iditihad - ar. izricaj za popunjavanje ~erijatsko pravnih praznina putem analogije (kijas) koristeCi osnovne izvore islama. Osoba koja se bavi iditihadom zove se mudZtehid. On moze donositi i serijatsko pravna rjesenja (fetve) ali ta fetva se odnosi sarno na onoga tko pita. Fetvu moze donijeti j muftija cije je fetva obvezujuca za podrucje koje pokriva. Istovremeno muftija je dtiZan koristiti metodologiju imama u mezhebu za razliku od mudZtehida koji ima vlastiti metodologiju pri dono~enju

fetve.

79

jednostavnijim. Jasne brosure i formulari odgovarajuCi za kompjutersku obradu

podataka su uvedeni. Izracunavanje i placanje zekata vise nije bila tabu tema jer na

vrlo prildadan i jednostavan naCin Centar je ponudio svoje usluge javnosti sto je i

urodilo plodom. Dnevne analize podataka su postale moguce pruzajuCi priliku

menadzmentu da provjerava rezultate razliCitih marketinskih pristupa. Za sarno sest

godina Centar za prikupljanje zekata je deset puta povecao iznos prikupljenog zekata

iako jos postoji znacajan potencijal za rast sredstava.

8.4. Modeli menadzmenta zekata danas

Svevisnji Bog, stvarni je vlasnik i posjednik svega sto je na nebesima i na Zemlji i

onoga sto je izmedu njih. Iz svoje velike milosti On daje covjeku u posjed i na

koristenje dio imovine. Stoga je obaveza bogatih da iz svoje imovine izdvajaju i daju

u propisane svrhe. Da bi se dao zekat potrebno je ispuniti odredene uvjete. Ti uvjeti

su: potpuno vlasnistvo, da se prirodno i potencijalno imovina uvecava, da je mimo

osnovnih ljudskih potreba, da je u visini nisaba, tj. minimalne mjeme jedinice koju je

Allah dz.s. odredio i daje u posjedu bila proteklu godinu. Ovim uvjetima osigurava se

dvojaka zastita, s jedne strane osigurava se ekonomska stabilnost vlasnika imovine na

koju se daje zekat, jer se ne daje zekat na svaku imovinu, imovinu kod koje je sarno

fiktivni a ne stvami vlasnik ili imovinu koja je nuzna za ocuvanje osnovnih potreba

posjednika imovine, a takoder s druge strane, ovim propisima 0 imovini osigurava se

materijalna zastita siromasnih slojeva drustva i onih kategorija koje je Zakonodavac

naveo u Kur'anu, jer se u posjedu bogatih nalazi pravo siromaha.

Serijatski pravnici (Fakihi) definirali su ogranicenja i uvjete investiranja imetka

prikupljenog od zekata. To su:

Investiranje mora biti na serijatski dozvoljene naCine i u serijatskim dozvoljenim

oblastima rada i privredivanja;

investiranje mora biti pod nadzorom povjerljivih, strucnih i odgovomih osoba;

u slucaju da dode do gubitka, iIi bankrota, drzava snosi say teret mete i to

nadoknaduje iz centralne kase (bejtu-l-mal);

investiranje nije dozvoljeno u slucaju postojanja urgentnih slucajeva kojima je

potrebna pomoc, a oni pripadaju kategorijarna zakonskih korisnika zekata.

Obavezaje prvo podmiriti potrebe koje dosezu do stepena nufuosti;

80

potrebno je poduzeti sve korake kako bi se osiguralo da sva investirana imovina

u vidu pokretne i nepokretne imovine kao i say profit zagarantirano bude

"krovom" institucije zekata, te da se niposto ne dozvoli raspolaganje suprotno

nJegovlm proplslma;

ukljuCiti predstavnike davalaca zekata u upravni odbor nadle:tne institucije

zekata kako bi bezbrizno pratili upravljanje i usmjeravanje tih sredstava;

say zekat, s ostvarenim profitom, pripada samo kategorijama koje su spomenute

u 60. ajetu sure Et-Tevbe; (Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i

onima koji ga sakupljaju, i onima cija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i

prezaduienima, i u svrhe na Allahovom putu i putniku namjerniku. Allah je

odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.)

Specificnost zekata jeste u tome sto je rijec 0 materijalnoj obvezi vjernika koji je usko

vezan za ekonomiju koja je pak u stalnim promjenama i novim oblicima za koje je

potrebno iznaCi odgovarajuca islamska rjesenja. Danas je pitanje zekata znacajno jer

se ozivljavanjem prakse Bozjeg Poslanika, financijski vrlo znatno utjece na standard

pojedinih socijalnih kategorija muslimana kojima se oni materijalno pomazu ali i

dodatno veZu za islam i muslimane. Ovakvim vidom vodenja akcije zekata utjece se

posebno na neke segmente muslimanskog zivota, poput obrazovanja opeenito a

islamskog posebno kao vainog segmenta ocuvanja j izgradnje islamskog identiteta.

Prvi koji je svoja promisljanja 0 zekatu i nuznosti suvremenog pristupa instituciji

zekata pisao i konkretna rjesenja ponudio bio je Husejn Dozo. On je i inicijator

organiziranog prikupljanja zekata za opee dobro ,ji sebilillahi" u Islamskoj zajednici

bivse drzave ali se to prenijelo u naslijede do danaSnjih dana. On je svojim pisanim

radovima objasnjavao da se zekat treba dati Islamskoj zajednici za rad njenih

obrazovnih institucija pozivajuCi je na kur'ansku odredbu ,,fi sebilillah" kao i praksu

zemalja poput Saudijske Arabije, Libije i drugih. U tome su ga nesebicno podupirali

svojim radovima profesori Ibrahim Diananovie i Fikret Karcic.

Do pojave razliCitih modela za organizirano prikupljanje i distribuciju zekata dolazi u

drugoj polovini dvadesetog stoljeca. Muslimani su u tom periodu, poput suvremenika

Bozjeg poslanika, za vrijeme prelaska u Medinu, izgradnjom samostalne driave bili u

mogucnosti da slobodno organiziraju svoj drustveni zivot. Zekat je propisan u

Medinskom periodu ali i implementiran u drustvenom smislu od Bozjeg Poslanika a.s.

Od male muslimanske zajednice, s promjenom drustvenog ambijenta, prije svega

politickog te stjecanjem slobode, Poslanik u narednih deset godina gradi drZavu.

81

Muslimanski je svijet u dvadesetom stoljecu prezivio jednu slicnu transformaciju

stjecanjem samostalnosti nakon perioda kolonijalne podCinjenosti. U tome ce

muslimani kasnije shvatiti potrebu rada na ozivljavanju prakse Bozjeg Poslanika 0

poimanju organiziranog prikupljanja zekata. Muslimani druge polovine dvadesetog

stoljeca iskoristili su slobodu da se vlastito izraze, izmedu ostalog, i 0 pitanju

organiziranja zekata. To predstavlja spoj iIi zajednicki interes kako muslimana

pojedinaca koji su duboko razumjeli cjelinu propisa 0 zekatu tako i vlada

muslimanskih zemalja. Nairne, vlade su zainteresirane za valjanu organizaciju zekata,

uVaZavajuCi s jedne strane volju svojih gradana, ali ujedno shvacajuCi zekat kao vaZan

Cinilac u rjesavanju socijalnih, ekonomskih i inih problema drustva. Mozemo kazati

da je svaka drZava slijedila vlastiti put izgradnje modela menadzmenta zekata, ta da u

tom smislu ne postoji jedinstven stay, sto je i razumljivo sa stajalista vlastitog

historijskog, kultumog i tradicijskog nasljeda, ali i geografskog polozaja:

AnalizirajuCi suvremenu praksu u svijetu moze se kazati da je, generalno uzevsi

medasni princip status islama u doticnoj drzavi. Muslimani koji zive u drzavama u

kojima islam ne uziva status drzavne religije bili su prepusteni izgradnji vlastitih

modela, dok je u drugom slucaju drzava imala odlucujuci utjecaj na izbor modela koji

ce slijediti. Prema tome, zaseban organizacijski oblik predstavljaju organizacije za

.prikupljanje i distribuciju zekata islamskih zajednica, udruzenja, drustva i slicno u

drzavama u kojima islam ne uziva status drZavne religije. Modaliteti organiziranja

menadZmenta zekata u ovim drzavama, ako ga je i bilo, razliCiti suo U nekim

drzavama, kao sto je slucaj s Indijom, doslo je do pojave mnostva razliCitih udruzenja,

drustava, organizacija, fondova za prikupljanje i distribuciju zekata. To je stoga sto je

davanje zekata prepusteno na volju i savjest pojedinca. Ovdje se moze ukazati na

jednu grupu zemalja koje su bile pod komunistickom vlaScu gdje je davanje zekata

opcenito, a organizirano posebno bilo suzbijano u cilju ekonomskog rusenja islamskih

zajednica i vjerskog zivota muslimana.

Analizirajuci danaSnju situaciju u svijetu moguce je zamijetiti tri oblika organizacije

za prikupljanje i distribuciju zekata.

1. davanje zekata obaveza je propisana pozitivnim zakonom,

2. davanje zekata je dobrovoljno, nije obavezno pozitivnim zakonima, ali se

drzava javlja kao osnivac, supervizor agencije i fonda za prikupljanje i

distribuciju zekata,

82

3. davanje zekata jeste dobrovoljno, a muslimanima je prepusteno na volju da

izaberu na koji ee se naCin organizirati.

8.4.1. Prvi model

Zekat je obaveza propisana zakonom u sest drzava: Saudijskoj Arabiji, Maleziji,

Libiji, Pakistanu, Sudanu i Jemenu. Za razliku od drugih navedenih ddava, u Jemenu

se od vlasti organizirano prikuplja zekat jos od vremena Bozjeg Poslanika. Nairne, sve

su ove zemlje imale prekid U organiziranom prikupljanu zekata od vlasti izuzev

Jemena. Ovakav pristup prikupljanja zekata u Jemenu datira od cesto spominjanog

slucaja koji se vezuje uz suvremenika Muhameda a.s., Muaz b. Dzebela iz osme

godine po Hidzri, kada ga je Bozji Poslanik poslao kao namjesnika u Jemen i tom

prilikom mu dajuCi instrukcije izmedu ostalog, skrenuo paznju na namjesnicku

obavezu prikupljanja i distribucije z-:kata. U ovim drzavama koje su prihvmile princip

zakonske obaveze davanja zekata primjetan je niz razliCitih institucionalnih formi za

prikupljanje i distribuciju zekata. Tako se ove drzave mogu podijeliti u dvije grupe:

driave u kojima su odvojene funkcije prikupljanja i distribucije zekata. Takav je

slucaj u Jemenu u kojem je prikupljanje zekata u nadlefuosti Ministarstva

financija dok je za distribuciju odgovomo Ministarstvo za socijalna pitanja;

drzave koje kombiniraju obje ove funkcije.

Kako smo vee naglasili svaka je driava slijedila vlastiti model koristeCi se nekim

osnovnim principima, ali uVaZavajuCi svoje kulturne, historijske i druge specificnosti,

ali i geografski polozaj. Tako ce u Pakistanu posebno naglasiti da je rijec 0 zekatu i

usuru (sto je zekat na poljoprivredne proizvode), uVaZavajuCi Cinjenicu da je u

Pakistanu poljoprivreda vaZoo ekonomski cinilac, dok ce se u drugim drzavama

terminoloski sve imenovati zekatom ne naglasavajuCi razliku sa stanovista porijekla

zekata.

Organizacijski su takoder u ovim zemljama nadena razliCita rjesenja. Na nivou drzave

u Pakistanu djeluje Centralni savjet za zekat, zatim Provincijski savjet za zekat,

Komitet za zekat na nivou distrikta, Tehsil (Taluqa) komitet za zekat obuhvata prostor

sela u kojem zivi 2000 do 3000 stanovnika i Lokalni komitet za zekat. Ova

organizacijska shema urnrezenaje administrativno na nivou cijele drzave.

Za prikupljanje zekata u Saudijskoj Arabiji na poljoprivredne proizvode, voce i stoku

formiran je poseban odjel pri Ministarstvu financija. SakupljaCi zekata na stoku

83

prikupljaju zekat ljeti i zimi i formirani su u zasebne grupe. Biraju se iskusni

sakupljaCi, verzirani u propise 0 zekatu i njegovom obraeunu i uz to moraju biti

lijepog i primjemog ponasanja. Njih imenuje Ministarstvo financija. Zekat prikupljaju

u novcu i robi, zavisno od situacije. SakupljaCi prihvacaju verbaInu izjavu lica koje

daje zekat a koju potvrduje plemenski starjesina. Sto se tiee sakupljaca zekata na

stoku oni obilaze odredenu regiju prema programu obilaska koje pravi nadlezno

Ministarstvo. Za stoku sluzbena osoba ne treba traziti dozvolu za obracun zekata od

vlasnika stoke iIi staIjesine plemena. On saCinjava pismeni zapisnik 0 stoci koju svaki

pojedinae posjeduje, Ciji jedan primjerak daje vlasniku stoke a drugi salje u

Ministarstvo financija. Serijatski sud ili kadija ce procijeniti vrijednost stoke shodno

vremenu i mjestu. Cijena i vrijednost bit ce preneseni sluzbenom lieu a on ce postupiti

shodno tome. Zekat na poljoprivredne proizvode i voce ubire se na sliean naCin putem

posebno zaduzenih strucnih i ovlastenih liea. Ministarstvo poljoprivrede i vode

saCinjavaju planove te daju smjemiei zaduzenim lieima i pomazu pri realizaeiji ovog

posla. U odredeno planirano vrijeme najcesce tri puta u godini struena lica posjete

poljoprivredne poslove i prate ejeloviti razvoj proizvoda a temeljem toga postupaju u

procJem.

Razlike u modalitetima primjetne su u obimu na koji se daje zekat ali i u pitanju

distribucije prikupljenih sredstava zekata. Primjetno je da je vrlo cest model da su na

lokalnom nivou angaZirani volonteri koji pri odredenim dobrovoljnim komitetima

djeluju i rade na distribuciji dobivenih sredstava, a da su najzastupljenije kategorije

lica koje primaju zekat siromasi i nevoljnici. Medu posebnostima koje treba istaCi

jeste rjesenje koje se primjenjuje u Libiji. Nairne, prikupljanje sredstava u ovoj drZavi

je decentralizirano a njihova distribucija je centralizirana. Libijski zakon 0 zekatu

odreduje da se 50% prikupljenih sredstava dijeli siromasima i nevoljnicima a da

sakupljaCi i distributeri zekata, kao jedna od osam kategorija lica primalaca zekata

primaju do 10% a preostalih 30 % odlazi za kategoriju fi sebilillah tj. koristi ih

vladina organizacija Da'va islamijja - Centar za islamsko misionarstvo. Rijec je 0

specijaliziranoj organizaciji za islamska pitanja utemeljena s ciljem izvomog

prezentiranja islama. U saudijskoj Arabiji distribuciju zekata vrsi Ministarstvo za

socijalna pitanja svim kategorijama primalaca zekata, ali su primjetna dva osnovna

oblika: pruzanje stalne i privremene pomoCi. Stalna pomoc pruZa se kontinuirano

ugrozenim porodicama a privremena je kratkoroena u slueaju izvanrednih okolnosti,

bolesti, smrti, nesrece i slieno.

84

Interesantna su zakonska rjesenja 0 tome na koga se odnose zakonske odredbe 0

zekatu, tj. koji je princip primijenjen jer je rijec 0 obavezi koja se tice djela

stanovnistva tj. sarno muslimana. Sudanski zakon predvida da se obavezno davanje

zekata odnosi na svakog Sudanca u zemlji i inozemstvu, kao i na svakog nesudanca

muslimana koji boravi i radi u Sudanu. Ovim rjesenjem prihvacen je kombinirani

model nacionalnog i teritorijalnog principa. U pakistanu Zakon 0 zekatu odnosi se

sarno na muslimane gradane Pakistana, a ne strance muslimane i nerr:mslimane

Pakistance. Nairne, sudanski Zakon predvida da nemuslimani Sudanci trebaju platiti

taksu solidamosti dok pakistanski Zakon 0 zekatu ne predvida takvu mogucnost.

Saudijski model glede ubiranja i distribucije zekata primjenjuje se u Saudijskoj

Arabiji, Kuvajtu, Bahrejnu i Kataru. Nemuslimani u tim zemljama placaju sarno porez

na prihode.

8.4.2. Drugi model

Drugi oblik organiziranog prikupljanja i distribucije zekata u muslimanskim zemljama

ogleda se u djelovanju institucije specijalizirane za ovaj vid aktivnosti. Principijelno

driava ima ulogu osnivaca takve institucije koja djeluje na njenom teritoriju na

osnovu propisanih zakonskih akata. Medu zemljarna u kojima djeluju ove institucije

po istom iIi slicnom modelu su Jordan, Oman, Indonezija i Banglades. Takav je

princip bio i u Iraku 0 cemu danas nemamo valjanu informaciju. Egipat se izdvaja u

odnosu na navedene zemlje time sto su 1971. godine osnovali Nasser Social Bank of

Egipt, koja u zasebnom odjelu radi na prikupljanju i distribuciji zekata. Potrebno je

naglasiti da ovi fondovi nisu jedine institucije u ovim drzavama koje prikupljaju

zekat. Brojne su dobrotvome i druge organizacije koje takoder prikupljaju zekat, te se

uslijed tog mnostva razvija takmicarski duh u cilju sto obimnijeg prikupljanja zekata.

Bitna osobina organizacije zekata u ovim zemljama jeste ta sto zekat obligacija

propisana pozitivnim zakonom doticnih zemalja, te je njegovo davanje ostavljeno na

svijest i savjest gradana muslimana. Vlade ovih zemalja u odredenom obimu pomafu

rad ovih institucija i fondova dajuCi godisnju subvenciju, a kao osnivaCi imaju i ulogu

nadleme institucije, koja pak zakonski regulira rad ovih institucija. Najcesce su ove

institucije i fondovi u nadleznosti Ministarstva vakufa i islamskih poslova kao sto je

npr. slucaj s Fondom zekata u Jordanu utemeljenom 1978. godine iIi slicnom

organizacijom u Bahrejnu za Ciji je rad i osnivanje donesen poseban zakon 1979.

85

godine. Sljedeca znacajna osobina jeste ta da u nadleznost i obim poslova ovih

fondova i agencija spada zajedno prikupljanje i distribucija zekata. Ove institucije

ostvaruju suradnju sa ministarstvima i drugim vladinim institucijama poput

Ministarstva za socijalna pitanja i zdravlja, sve u cilju sto efikasnije realizacije

distribucije zekata, ali u osnovi distribucija kao i prikupljanje zekata u nadlemosti su

jedne organizacije. Nasser Social Bank of Egipt prikupljanjem i distribucijom zekata

ima za cilj da potice socijalnu solidarnost medu ljudima uvodeCi zajedno socijalne i

ekonomske aktivnosti. Od 1972. godine prikuplja dobrovoljno zekat, donacije i druge

oblike pomoCi i kroz razne programe distribuira ga odredenim kategorijama. Prije

svega rijec je 0 siromasima i nevoljnicima u njihovom materijalnom zbrinjavanju, ali i

u pronalazenju posla i njihovom zaposljavanju, lijecenju bolesnih pa cak i pokapanju

umrlih. U cilju uspjesnog posla osnovani su razliCiti centri za razliCite vidove pomoCi:

za edukaciju, posredovanje u zaposljavanju, pruzanje usluga osobama sa posebnim

potrebama, posebni odjeli za jetime (djeca bez oca) i slicno. Banka prima zekat od

fizickih i pravnih lica. U svom radu banka se oslanja na preko 4000 lokalnih korniteta

ukojima uposlenici dobrovoljno rade na prikupljanju i distribuciji zekata. Ovi lokalni

komiteti ucestvuju u realizaciji programa i projekata koje Banka vodi u cilju

adekvatnije distribucije zekata. Lokalni komiteti smjesteni su u dzamije, skole,

univerzitete, na radnim mjestima, klubovima Cime je obuhvaceno kompletno

stanovnistvo. Inace, angazman dobrovoljnih aktivista vrlo je vaian sa stajalista

smanjenja troskova rad na prikupljanju i distribuciji zekata. Na taj naCin ostaje vise

sredstava za podjelu potrebnim kategorijama primalaca zekata. U 1985. godini bilo je

3000 lokalnih korniteta u kojima je djelovalo 15000 volontera, registrirano 580000

davalaca zekata koji su svoj zekat i povjerenje dali ovoj banci dokje iste godine ovim

putem zekat dobilo 690000 korisnika.

Vrlo Va:lnO pitanje kod ovih organizacija, bez obzira kojem modelu pripadale, jeste

pitanje na koji se nacin ostvaruje tumacenje islamskog prava i shodno tome kontrola

rada u svjetlu islamskih propisa. Navedena banka predstavlja jedinstven oblik jer

nema institucionalno strukturirani vjerski iIi islamsko-pravni nadzor i kontrolu rada

Odjela za zekat. Pravilima nije predvideno angaZman uleme (serijatskog eksperta) u

organima za prikupljanje i distribuciju zekata kao ni nadzor rada od serijatskih

eksperata. Ovo ne znaCi da odjel ne drzi do vjerskog misljenja, naprotiv, Banka ima

uspostavljene stalne odnose s Ministarstvom vakufa i Uredom za izdavanje fetvi

(Daru-l-iftaj kojima se obraca u slucaju prijepornih pitanja. Za razliku ove egipatske

86

i

Banke, Fond zekata iz Kuvajta (Bejtu-l-mal) u svojoj strukturi ima stalnu Komisiju za

pravna pitanja kao jedan od cetiri komiteta pri Upravnom odbom. Ova Komisija

formirana je 30. aprila 1983. godine rezolucijom Upravnog odbora s ciljem nadzora i

kontrole rada i aktivnosti Fonda zekata u smislu njihove uskladenosti s normama

islamskog prava, ona izdaje fetve i daje odgovore na pitanja koja postavlja

administracija Fonda zekata i gradani. Komisija broji sest clanova, ucenjaka

eksperata u islamskom pravu.

U tehnickom smislu ponudena je vdo raznovrsna mogucnost uplate sredstava na racun

Fonda zekata, te se te uplate mogu izvrsiti u bilo koje doba dana i noti, na salterima

ali i na posebno postavljenim bankomatima koji se nalaze u poslovnicama Fonda

zekata.. U svrhu prikupljanja priloga postavljene su kutije u velike trgovacke centre i

supermarkete koji poticu }jude na davanje zekata. Sredstva mogu biti uplacena u

poslovnicama Fonda zekata ali i u bilo kojoj banci. Fond zekata djeluje na cijelom

teritoriju Kuvajujerjc razvijcn pokreLli ured Fonda zekata. Ovi timovi u poL_;l1im

auto-kucama po predvidenom planu i programu s kojim je javnost upoznata obilaze

teren, po potrebi se tamo zadr.zavaju te nakon zavrsenog posla mijenjaju destinaciju. I

na kraju, instaliranaje posebna telefonska linija otvorena dvadeset cetiri i sata na koju

se moze obratiti svaki onaj koji zeli odredena pojasnjenja pri obracunu davanja

zekata. Nakon razgovora Uprava salje svog djelatnika kako bi izvrsio uplatu zekata

Oblici i tipovi distribucije zekata razvijeni u ovim organizacijama veoma su slicni bez

obzira 0 kojem modelu je rijec. Primjera radi, kuvajtski Fond zekat osnovan 1982.

godine vrsi distribuciju prikupljenog zekata na dva nacina: lokalnom i medunarodnom

nivou. Lokalna distribucija ostvaruje se na vise nacina:

1. mjese.cna pomo/: -daje se odredenim kategorijama kojima je neophodno kao

sto su sirocad, razvedene i nezbrinute zene, stare i hendikepirane osobe,

bolesna i nemoena lica i slieno,

2. kratkorocna porno/: uplaeuje se licima iIi porodicama koje su trenutno zapale

iIi se nalaze u teskoj materijalnoj situaciji. Ovaj se oblik koristi za plaeanje:

skolovanja, rnedicinske njege i lijeeenja, pravnih usluga, troskova izgradnje,

naknade steta, ekonomske rehabilitacije, stambenog zbrinjavanju i slicno;

3. beskamatni zajrnovi daju se onim licima kojima trenutno trebaju sredstva i u

moguenosti su da ga pod odredenim uvjetima vrate u predvidenorn roku;

4. prikladna pomo/: jeste specificna vrsta porn06i za odredene kategorije

korisnika. Nairne, aplicirati da bi se dobio zekat iIi pomoe moze svako lice

87

koje misli da ima pravo na zekat iii pomoe. Prema postojeeoj proceduri,

nakon sto se prilikom aplikacije daju osnovne informacije i dokumenti,

predmet se zavodi pod posebnom sifrom a potom poseban istrazivae vrsi

sluzbeno istraZivanje i procjenu opravdanosti zahtjeva, toenosti navedenih

informacija i pise svoj izvjestaj 0 tome da li dotieno lice zadovoljava ili ne

za dobivanje zekata iIi trazene pomoei. U sIueaju da sIuzbenik ocijeni da

podnosilac zahtjeva ne zadovoIjava kriterije za dobivanje ovih sredstava

takvom lieu se odbija zahtjev. Unutar ove vrst pomoCi postoji i dodjeljivanje

sredstava onima koji zbog svog dostojanstva iIi stida ne smiju da zatraZe

pomoe. Sluzbenici Fonda zekata na razne naCine nastoje pronaCi takve i

dodijeliti im pomoe vodeei raeuna 0 njihovom dostojanstvu i ponosu. To je u

potpunosti skladno sa odredbama Kur'ana;

5. donacije u robi kao sto su: odjeca, hrana, namjestaj, gradevinski materijaI,

lijekovi i slieno. Fond zekata prima sve to u obliku zekata putem Sekcije

zekata i donacije u robi. Kasnije se roba klasificira i distribuira putem

lokainih aktivista familijama koje imaju potrebu za ovom vrstom pomoCi.

Fond zekata vrsi distribuciju cijele godine kao i sto prikuplja zekat tijekom

cijele godine. Pored ovih stalnih aktivnosti oko zekata Fond zekata ima i

sezonske poslove u sto spadaju: organiziranje iftara32 (aktivnost poeela 1983.

godine i traje do danas), sakupljanje i distribuiranje kurbanskog mesa (od

1983. godine do danas), odjeea i druge potrepstine za jetime (od 1984.

godine do danas). Sezonska aktivnost Fonda za zekat od 1989. godine je

takoder i slanje siromasnih na hadz u suradnji sa kuvajtskim kompanijama

koje organiziraju hadz.

Vrlo vaZno pitanje koje zaokuplja umove muslimana jeste mogucnost da se sredstva

zekata investicijski uloze u cilju razvoja samostalnog financijskog resursa ili za

ekonomsku rehabilitaciju pojedinca ili korporacije. Kako uCiniti da sredstva zekata

budu ekonomski pokretaeki a ne same potrosacki Cinilac a da se pri tome nista ne

umanji njegova vrijednost kao vjerske obveze? Fond zekata iz Kuvajta pokrenuo je

1987. godine program s ciljem financijske produktivne rehabilitacije siromaSnih

porodica koje trebaju od korisnika zekata prerasti u davaoce zekata tj. transformirati

32 Iftar - tur. vrijerne kada se prekida post, ve~era nakon dnevnog posta koja ima vjersku di'menziju i obiljezje. Priprerna se na poseban na6n i okuplja se za zajednickirn objedom najui.a obitelj, prijatelji i susjedi. Pocastiti nekoga iftarorn izraz je dobrocinstva.

88

ih iz stanja potrosaca u stanje proizvodaea. Od osnivanja produktivne Produktivne

rehabilitacijske sekcije pa do sredine 1989. godine program rehabilitacije uspjesno je

zavrsilo 99 obitelji. Program se sastoji u osiguranju nastave, obuke i sredstava u visini

25 % troskova za vrijeme trajanja teorijske i praktiene nastave za porodice za koje se

ustanovi da imaju mogucnost iIi sklonosti da uspjesno okoneaju program.

Produktivnom rehabilitacijom poboljsava se drustveni i ekonomski status takvih

porodica i Fond zekata ima ulogu posrednika u realizaciji njihovog boljeg zivota, sto

je jedan od ciljeva davanja zekata. Da bi u tome uspio Fond zekata iznalazi metode

kojima bi skrivene ali produktivne kapacitete u drustvu, da ljude obrazuje, pruza

sansu takvim ljudima i iskoristava njihov potencijal. U konaenici, takvim licima nudi

se sigurnija buducnost i pruza nova perspektiva a to svakako ima pozitivan utjecaj na

moral tih ljudi i razvija jak osjecaj solidarnosti i pripadnosti, u kojem Fond zekata

stjeee potpuno povjerenje.

8.4.3. TreCi model

Vazna osobina treceg modela menadzmenta zekata jeste u tome da ddava nema

nikakva utjecaja na profil i naein rada ovih organizacija. Ta, uvjetno kazano, sloboda

organiziranja rezultira mnogobrojnoscu kako tipova organizacija tako i njihovog

broja, koje zauzimaju prostor od lokalnog, preko regionalnog do drzavnog nivoa.

Primjera radi, u Indiji djeluju tri razliCita tipa organizacija koje se bave prikupljanjem

i distribucijom zekata. Ovome treba pridodati da dobar dio muslimana jos uvijek ovu

vjersku obavezu izvrsava na tradicionalan naCin lienim davanjima iIi neoficijelnim

kanalima.

Prvi vid organiziranog davanja zekata jeste davanje zekata za potrebe vjerskih skola

Sredstvima zekata ove skole zajedno sa donacijama i ulaganjima elanova

muslimanske zajednice pokrivaju troskove svoga rada. Ovo je jedan od najveeih

problema muslimana u Indiji jer medrese i islamsko vjersko obrazovanje nije u

nadleznosti ddave, sto znaCi da se driava ekonomski ne brine 0 njima, te je stoga ovo

stalan problem. Vafua je Cinjenica da je rijee 0 stotinama medresa po gradovima i

selima u kojima radi jedan iIi dva profesora premda ima i skola sa visokom

reputacijom kakvu uzivaju institucije i medrese visokog ranga u muslimanskom

svijetu. Pored sredstava od zekata ove medrese zive ad prihoda s poljoprivrednih

proizvoda, raznih donacija, vakufskih prihoda, sadake i slieno. Medutim, svi ovi

89

nezekatski prihodi pokrivaju 20-25% godisnjih troskova ovih institucija. Tome treba

pridodati da mnoge od ovih medresa nemaju vlastite vakufe - zaklade niti

poljoprivrednu zemlju. Najve6i prihodi poslije zekata su prihodi od sadake

(milostinje), s tim da je ovaj oblik financiranja tesko pratiti s obzirom na bezbrojne

forme. Neke od njih su: poziv na veceru, sto je veoma cestom, iIi pla6anje hrane i

odje6e za ucenike. Sve je to dozvoljeno Kur'anom. Kod muslimana u Indiji

uobicajeno je da se ucenici medresa pozivaju da uce Kur'an u nekim svecanostima

kao i za obiljezavanje godisnjica smrti nekog umrlog. Nakon ucenja ucenici budu

nagradeni hranom i odje60m. Treba napomenuti da je veCina polaznika medresa

potjece iz siromasnih obitelji pa bi njihovo skolovanje bilo nemogu6e bez ovih

prihoda. Drugi vazan Cinilac koji treba naglasiti jeste da ovaj vid vjerskog

obrazovanja nema altemativu. Iako u Indiji postoje neke visoko obrazovane institucije

koje pruzaju neko vjersko obrazovanje, po svome su karakteru daleko od obicnog

stanovnistva, marginalne su i predstavljaju substandard. VeCina uleme, pravnika,

znalaca hadisa kao i mnogi imami zavrsavali su ove tradicionalne skole. Bez njih

muslimani Indije izgubili bi svoj identitet.

Drugi tip iIi organizacija koja djeluje u Indiji na prikupljanju i distribuciji zekata jesu

organizacije koje svoje aktivnosti usmjeravaju na sirenje islamske misli (da'va), koje

su .. jos poznate kao islamski pokreti. Ove organizacije smatraju, s obzirom· da nema

politickog islamskog vodstva, da se najbolji vid menadzmenta zekata ostvaruje kroz

ove organizacije. Oni se pozivaju na kur'ansku kategorijufi sebilillah (i na Allahovom

putu) smatrajuCi za sebe da trod koji ulazu u sirenju islamske misli jeste aspekt

dzihada (borbe na Bozjem putu). Jedna takva organizacija jeste Dzema'a al-islami,

koja od svojih clanova traZi da daju zekat u njen Bejt-I-mal i da na to trebaju da

nagovaraju svoje prijatelje, rodbinu i simpatizere. Naravno da sredstva koja ostvaruju

ovakve organizacije nisu iskIjuCivo od zekata. Dzema'a al-islami u suradnji s

razliCitim institucijama i drustvima specijaliziranim za pomoc u nekim oblastima, vrsi

distribuciju zekata. Posebno se to odnosi u pfliZanju pomoCi bolnicama i kIinikama u

njihovom radu kao i placanje troskova lijecenja, pruZanje socijalne pomoCi jetimima

(djeci bez roditelja) i drugim potrebitim kategorijama.

Tre6i tip jesu organizacije specijalizirane za prikupljanje i distribuciju zekata kao sto

je Bejtu-z-zekat (Fond zekata) iz Bombaja iIi dobrotvoma zaklada "Crescent

Charitable Trus"iz Aligarha. Ove specijalizirane organizacije za prikupljanje i

distribuciju zekata posljednje se javljaju u Indiji. Njihova pojava datira u kasnim

90

sedamdesetim i ramm osamdesetim godinama proslog stoljeca. Broj ovakvih

organizacija naglo je rastao i dostigao broj na desetine. Osnivaci ovih fondova nekada

su neformalne grupe muslimana kao i istaknuti poj edinci. VeCina ovih fondova

nemaju nikakvih pisanih pravila 0 radu, pO svom djelokrugu su lokalni a po iznosu

ubranog zekata minorni. Neki od ovih fondova su se prikljuGili Sveindijskom savjetu

muslimana za ekonomski razvoj (All IndiaCouncil of Muslim Economic Upliftment).

Ove organizacije, pored pomoci siromasnim putem zekata koji im se daje, ulazu

sredstva u pruzanje medicinske njege i lijecenja, pomazu u odjeCi, stambenom

zbrinjavanju, u alatima, adaptaciji stambenih prostora, udaji i zenidbi siromaSnih

muslimana i muslimanki, edukaciji i slicno.

U treeem modelu primjetno je odsustvo jedinstva indijskih muslimana 0 pitanju

menadzmenta zekata. PovecavajuCi broj organizacija i modela, smanjuje se obim

prikupljenih sredstava zekata na jednom mjestu, a time i efekt njihove upotrebe. Iako

neke organizacije djelUjli na cijelom prostoru lndije, ipakje naglasen lokalni karal"tcl,

Gime se onemogucavajedinstvena iIi opca vizija, sistemsko i stratesko djelovanje.

2) Ova ogranicenja su izvedena iz sekundarnih i tercijalnih izvora i po tome se

nazivaju sekundarnim naredbama (anavin - e sanavieh). Rijec je 0 fleksibilnim

naredbama koje se primjenjuju sarno u iznimnim slucajevima, ovisno 0 potrebama

koje nastupe u odredeno vrijeme. Sekundarne naredbe, kad se koriste, zamjenjuju iIi

ponistavaju primarne naredbe a radi postizanja veceg socijalnog reda prioriteta.

Opcenito je prihvaceno da, buduCi da se sekundarne naredbe primjenjuju sarno u

iznimnim slucajevima, one moraju biti privremene mjere od kojih ce se odustati Gim

budu normalizirane okolnosti koje su ih zahtijevale. Sekundarne se naredbe

usporeduju sa prijekim sudom, Gije zavodenje suspendira ustavna prava, koja se mogu

smatrati primarnim naredbama. Takoder se tvrdi da primami izvori ostaju glavno

orude za rjesavanje socijalnih problema, dok se sekundarne naredbe mogu koristiti

sarno kao ad hoc Ijesenje u obliku izuzetka od zakona. Ove sekundarne naredbe mogu

predstavljati dodatan izvor ogranicenja za islamski ekonomski sustav. Na primjer, iz

primarnih izvora ne mogu se izvesti nikakve odredbe za intervenciju drzave i

odredivanje cijena. Zato bi se moglo tvrditi da se u islarnskom ekonomskom sustavu

cijene odreduju na slobodnom trZistu. Medutim, takva primarna naredba bi se mogla

suspendirati i zamijeniti sekundarnom koja opravdava zavodenje drZavne kontrole

cijena pa cak i uvodenje administrativnih cijena, pozivanjem na izuzetne uvjete

91

savladavanja nevolja i kriznih situacija (darurat we isterar), drzavne razloge i

zadovoljavanje opceg dohra (maslehat). Tako hi islamski ekonomski sustav koji

karakteriziraju slohodne trZisne cijene mogao, kroz primjenu sekundamih naredbi,

dohiti karakteristiku sustava sa administrativno uspostavljenim cijenama i cijenama

pod kontrolom drZave. Drzavno iIi opce dobro (maslehat) dozvoljava islamskim

pravnicima da suspendiraju neke fundamentalne vjerske propise.

3) Tip ekonomskih ogranicenja koja namece islamski vladar, sa ciljem implementacije

socijalne pravde iIi onih principa koji nisu eksplicitni, ali se moze smatrati da su u

duhu Serijata. Ova kategorija ogranicenja dolazi pod naslov (anavin-e welayati,

ahkame sultaniyya) iIi drzavne naredhe. Drzavne naredhe omogu6avaju islamskom

vladaru da ima aktivnu ulogu u usmjeravanju drustva ka ciljevima idealnog islamskog

drustva i ekonomije. Osnovne konture tog idealnog drustva i ekonomije su na prvom

mjestu utvrdene Serijatom. Mozemo zakljuciti da primame naredhe Cine fiksne i

staticne Cimbenike a sekundame i drzavne naredhe varijahilne i dinamicne cimhenike

islamskog ekonomskog sustava.

92

LITERATURA

1. ©Abul Hasen M. SADEQ, Finansiranje ekonomskog razvoja, islamski I

klasicni pristup, EI-Kalem, Sarajevo, 1996.,

2. Abul Hasen M. SADEQ, Pregled islamske ekonomske misli, EI-Kalem,

Sarajevo, J996.,

3. Farhad NOMANI, Ali RAHNEMA, Islamski ekonomski sistemi, EI-Kalem,

Sarajevo, 1996.,

4. E.G.C. COLLINS, Izazovi menadimenta u XXI. stoljecu, Devanna, 2002.,

5. Besim KORKUT, Prijevod Kur'ana, Medina Munevvera, 1412. h.g.,

6. Kristijan KRKAC, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drustvenu

odgovornost, Mate, Zagrebacka skola ekonomije i menagementa, Zagreb,

2007.,

7. Marcel MELER, Poduzetnistvo ncprojitnih organizacija, Ekonomski

fakultet u Osijeku, Osij ek, 1994.,

8. Marcel MILER, Drustveni marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku,

Osijek, 1994.,

9. Mehmedalija HADZIC, Buharijina zbirka hadisa (Saietak), EI- Kalem,

Sarajevo 2004.,

10. Muhamed 1-.1RAHOROVIC, Aluslimova zbirka hadisa ()aietak), EI­

Kalem, Sarajevo, 2004.,

11. Philip KOTLER, Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1994.,

12. Saad AL-HARRAN, Mustafar ZAKARIA i Haniza KHALID, Islamska

strategija marketinga (s engleskog Lejla Hrelja i Lejla Dragnic), EI­

Kalem, Sarajevo, 1996.,

13. Samuel C. CERTO, S. Trevis CERTO, Moderni menadiment 10. izdanje,

Zagrebacka skola ekonomije i menadZmenta, Zagreb, 2008.,

14. Sayyid TAHIR, Aidit GHAZALI i Syed Omar Syed AGIL, Pregled

mikroekonomije, islamska perspektiva, EI-Kalem, Sarajevo, 1996.,

15. Triiste, Casopis za triisnu teoriju i praksu, Zagreb, 2007.,

93

- , ­

-/

Ivan KOPREK

FILOZOFIJA KULTURE-

Osnovni elementi i' obrisi . -kulturne antropologije

Zagreb, 1991. . .