Portret od prapovijesti do danas

Portret Portret (franc. portrait, od lat. protrahere - iznijeti na vidjelo, objelodaniti i od starofranc. pourtraire - crtati) u likovnoj umjetnosti oznaava prikazivanje individualnog izgleda odreenog ovjeka. U toku povijesti portret je bio jedan od prvih i najvanijih likovnih motiva u umjetnosti.Svaka epoha, stil i narod njegovali su osobiti nain predstavljanja ljudskog lika, u skladu sa svojim sustavom vrijednosti i pogledom na svijet. Funkcija portreta je da prezentira odreenu osobu i da sauva uspomenu na nju. Razvijene civilizacije njeguju portretnu tradiciju.

Egipatski, pa i klasini portret podreen je strogoj stilizaciji sa minimalnim naznakama individualnih crta, umjetnici se pridravaju dogovorenih pravila ili kanona. Za razliku od 20. st. u kojem postoji heterogenost stilova u kojem svaki slikar ima osobnu viziju koja se mijenja tijekom ivota. Ovaj pregled sadri vie od 180 portreta i autoportreta bez namjere stvaranja konanog odabira. Mnoga od navedenih imena su prepoznatljiva i omoguuju uvid u raznolikost umjetnikih stilova, razdoblja, pokreta i likovnih tehnika. Umjetnika fotografija 20.st. nastavila je anr portreta i pridonijela razvoju modernizma.

Jerihonske glave VIII. tisuljee pr.Kr. Ove glave su imale svoju svrhu - produiti ivot pokojnika i predstavljaju prvu pojavu portretne tradicije koja e se nastaviti do pada Rimskog carstva.

Drevni je umjetnik pomou obojenog gipsa rekonstruirao lice pokojnika na pravoj lubanji a komadi morskih koljki su koritene za zjenice pa djeluje kao ivi portret. Ovako prireene glave su simbolizirale nastavak ivota i svaka od njih ima individualna obiljeja s blagom gradacijom volumena.

Glava ene, gips/koljka, 7-6 000..pr. Kr., Jerihon, JordanJedna od najstarijih neolitskih kultura je pokapala tijelo mrtvih a rekonstruirane glave su odravale plemenski kontinuitet.

Turska - atalhykBoica majka, glina, 7250-6700 pr. Kr., Turski muzej Anatolijskih civilizacija

Prvi gradovi nikli su na Bliskom istoku. atalhyk u Turskoj prvi je utvreni grad Bliskoga istoka. To je, zajedno s Jerihonom u Jordanu, najvei do danas otkriveni prapovijesni grad. Svoj puni procvat dostigao je u VII. tisuljeu pr.Kr. Stanovnici grada tuju boginju-majku, boicu plodnosti: jedan glineni kipi prikazuje pretilo boanstvo kako raa na prijestolju (sa glavama leoparda).

Egejska umjetnostIdol sa Ciklada, kamen, 2700-2300 pr. Kr., 27 cm., Louvre, Paris Egejska umjetnost pripada Egejskoj kulturi koja je zajednika: civilizaciji Ciklada, Minojskoj i Helenskoj civilizaciji, a koje su cvale u irem podruju Egejskog mora oko 2200-1200 pr. Kr. Smatra se preteom kulture stare Grke. Ova kamena skulptura je bila postavljena na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Ateni 2004. Cikladski kipari stvorili su prve enske aktove u prirodnoj veliini u III. tisuljeu pr. Kr., jednostavne forme bez suvinih detalja.

Staroegipatska skulptura Najvanije djelo toga doba je figura Faraona Kefrena. Sjedea skulptura sa mirnom velianstvenou, jedan je od kiparskih vrhunaca stare drave. Egipatska skulptura stvara pravila koja e trajati dok traje ova civilizacija: kreira se idealan lik pokojnika u svijetu vjenosti.POSTULATI:

StatinostFrontalnostKompaktnostMonumentalnostKubinost Kefren, diorit, oko 2500. pr.Kr.,Gizza; Egipatski muzej Kairo.

Olmeci Kamena glava koja pripada tzv. Civilizaciji Olmeka majci svih kasnijih kultura u Srednjoj Americi. Sedamdesetak do sada pronaenih glava, tekih desetine tona, su prenoene 80. km kroz dunglu do svog odredita. Pretpostavlja se da su prvi crnaki kraljevi Olmeka doli sa istoka-kao potomci jedne rase sa Atlantide. U to vrijeme Kinezi brodovima prelaze Pacifik-meu glavama postoji par kineskih - kosookih. Olmeci, narod Shi upozoravaju da se povijest mora revidirati.Megalitska bazaltna glava, 1 500 pr.Kr., Verakruz

Maje Ovo je najbolje uvani, misteriozni komad visoko poliranog drevnog kristala kojim su se Maje sluile.

Lubanja je napravljena od jednog prilino velikog komada kristala. Visoka je 13 cm, dugaka 18 cm, iroka 13 cm. Teka oko 5 kg. Po veliini odgovara manjoj ljudskoj lubanji s karakteristikama enske anatomije i sa perfektno izraenim detaljima. Prate je i kontroverze ali one ne osporavaju jedinstvena svojstva kristalne lubanje. Naalost, ne postoji moderna tehnologija koja bi utvrdila starost kvarcnog kristala pa tako ni kristalne lubanje kao ni mogunost dupliciranja. Majanska kristalna lubanja, Musee de l' homme, Pariz

Uskrnji otok Rapa Nui Iz godine 1989. i detaljne studije saznajemo da se na otoku nalazi gotovo 900 monolita moai skulptura. Vulkanske skulpture su visoke do 10 metara, a tee do 86 tona. Najvea je nazvana El Gigante, visoka je 21,6 metara a procjena teine je izmeu 145-165 tona. Ove gigantske dimenzije teko se mogu vezati za tehnologiju otonog, polinezijskog, stanovnitva. Svi napori oblikovanja su usmjereni na lice u tolikoj mjeri da su potiljak i tijelo izostavljeni. Po vjerovanju one predstavljaju spomen na plemenske poglavice koji bi odgovarali rapanskoj kulturi. Nedeifrirano pismo rongorongo koje je naeno u XIX st. mogue uva tajnu otoka.Moai skulptura, vulkanska masa, Rapanska kultura, Uskrnji otok, ile.

Indija Tijekom treeg tisuljea na polupustinjskim predjelima doline rijeke Ind postojala je visoko razvijena prapovijesna urbana kultura, koja je dobila naziv po dva nalazita: Harappska kultura i Mohenjo-Daro (2 700.pr.Kr.). Za graenje su koritene na suncu suene ili peene glinene opeke tzv. erpi. Ostaci grada ukazuju na plansku gradnju. U Sumeru su naeni predmeti iz Harappe a u Harappi predmeti iz udaljenih podruja, kao potvrda razvijene trgovine. Kvaliteta naenih predmeta ukazuje na razvijene obrtnike sposobnosti. Crte lica su tipine za Indijski pod kontinent, skulptura je naena u gradu Mohenjo-Daro. Kralj-sveenik, vapnenac sa tragovima boje, 17,5 cm., 2 000 pr. Kr.,Nacionalni muzej Pakistan, Karachi

Mezopotamija Iz Staroakadskog razdoblja potie bronana glava vladara Naram-Sina, koji sebe proglaava Bogom, visoka 36. cm i uokvirena upletenom kosom. Jedina prapovijesna portretna bronana skulptura koja je sauvana do dananjih dana. Predstavlja portret apsolutnog vladara na ijem se profilu moe prepoznati autoritativnost i spokoj kraljevskog velianstva. Brojni fascinantni podaci ine ovu staroakadsku broncu jedinstvenim spomenikom kulture pa i njena prirodna veliina. Glava je oteena u donjem dijelu brade, u predjelu nosa, uiju i oiju. Nain obrade bronce ukazuje na vjetog umjetnika i pojavu apstraktnih formi u izrazu. Naram-Sin, blizu Ninive, bronca, 2200. g. pr.Kr., Iraq Museum, Bagdad

Feniani Stari Feniani su malo zaboravljeni, ali nisu nestali. Rimljani su prije mnogo stoljea razorili najvei fenianski grad Kartagenu, meutim, nove genetike studije pokazuju da svaki 17 stanovnik Sredozemlja mora voditi porijeklo od tih starih moreplovaca. Ime su dobili od Grka (Phoiniki=ljubiasti) po purpurnoj boji koju su proizvodili od koljke murex. Oni su sebe nazivali Sidoncima po jednom od njihovih gradova. Napisali su prvi alfabet i prenijeli kulturna dostignua iz Azije u Europu. Dokaz da je na planet pun tajni koje se ljubomorno uvaju.XI-VIII.st pr . Kr.

Feniani Prilog za razmatranje fenianske religije. Par vrhovnih bogova su bili El (bog), stvoritelj svijeta i gospodar bogova te njegova ena Aera. Tragovi koji upuuju na ovu boicu naeni su u dananjoj Siriji: u drevnim tekstovima, amajlijama i figuricama. U Bibliji se spominje kao kraljica neba. Mona boica plodnosti to podsjea na dranje Djevice Marije kao svete i uzviene.Aera, terakota iskopana u starom sirijskom priobalnom gradu

Mikenska kultura Agamemnonova posmrtna maska, zlato, 1400 pr.Kr., Nacionalni muzej, Atena Odgovara bronanom dobu na kopnenoj Grkoj, vrhunac joj je bio 1600-1100 pr. Kr. Sam grad Mikena (1350) je primjer utvrenog grada na breuljku (citadela) opasan je kiklopskim zidinama. Nedaleko od ulaza se nalaze grobovi Mikenskih vladara a najpoznatija je Atrejeva riznica (oko 1400 pr. Kr.). Zlatna posmrtna maska je izraena iskucavanjem sa stranje strane (repouss tehnika) ime se naprijed dobio bogat reljef.

Skulptura Novog egipatskog kraljevstvaKraljica Nefertiti, Egipat, oko 1360.pr. Kr., Berlinski Novi muzej Bista stara 3. 400. god. poznata kao Mona Liza starog svijeta, pronaena je 1912. u radionici kraljevskog kipara Tutmozisa. Karakterizira je simetrija, proporcionalnost, prisustvo zlatnog reza. Ovaj odnos veliina daje dojam sklada i ljepote. Slavna Nefertiti je bila ena Amenofisa IV Aknatona koji je smatran heretikom a novoosnovani grad Tel-el-Amarnu gradio je po geodetskim principima. Nefertitina sudbina predstavlja jednu od najveih zagonetki Egipatskog kraljevstva.

Nefertiti Bista je nainjena od vapnenca i obojena zemljanom bojom koja prati tematske elemente crvenkasti tonovi okera za inkarnat lica i dekoltea, crne obrve i obrubi oiju, crvene usne, naunice, etiri boje za krunu i ogrlicu. Zemljana boja ravnomjerno prekriva sve detalje i tako poveava kompaktnost volumena ove biste.

Amarna stil - 18. dinastija Glava Tutankamona kao djeteta, Egipat, XVIII dinastija

Glava Tutankamona izraena je od mekog krenjaka, obojana, sa finim psiholokim crtama tzv. Amarna stil. Prikazuje ga kao dijete koje izlazi iz lotosovog cvijeta simbolizirajui stvaranje sunca.

Naena je u njegovoj grobnici, u Dolini kraljeva 1922.god., koja je sadravala vie od 500 artefakata. Egipatska civilizacija biljei svoj razvoj kroz tri milenija i vladavinu 31. dinastije.

Perzijska umjetnost luristanska bronca Kipi boga ratnika s maem i tobolcem, bronca, Luristan 8-7. st. pr. Kr. Bogato ukraen kipi visine 38 cm; duine 14 cm; irine 9 cm, pronaen u zapadnom Iranu 8-7. st. pr. Kr. na kojem je naknadno dodan neobabilonski natpis, koji datira oko 7-6. st. pr. Kr. ili neto kasnije, svjedoi o izvornom i nezavisnom stilu te jedinstvenoj ikonografiji prikaza boanstava. U bitkama koje su vodili lokalni monici kao i u velikim ratovima bilo je uvrijeeno uzimanje kipova lokalnih bogova i njihovo prenoenje u gradove pobjednika. Pronaeni predmeti svjedoe o bogatstvu i prestinoj ulozi ratnikog drutvenog sloja zaokupljenog ratovanjem, lovom i konjima.

Indija Za dinastije Gupta (4-6 st) u Indiji je nastala rana budistika arhitektura u stijeni kao trajni znak tovanja Bude i na njoj udesno fresko slikarstvo. Figurativno slikarstvo je izrazito bogato a temelji se na stoljetnoj ikonografiji te prikazuje likove iz budistikih pria i tradicije koje govore o Budinom ivotu. Zbog kvalitete izrade, ljepote i broja slika nazivaju je Sikstinskom kapelom Azije. Murali peine u Ajanti odraz su budistike filozofije koja je uila da je materijalni svijet poput vela iluzije. Ova vizija ostavlja osjeaj velikog mira i spokoja a to su osnovna obiljeja koja je dala Indija.Ljubavnici, freska na gipsu, 475-550., 6.st. pr. Kr., hram II u Ajanti

Metalno doba Jantarna glava iz japodske nekropole u Kompolju (500.g. pr. n. e.), naena u naim krajevima koji su bili dio tzv. Jantarnog puta (od obala Sjevernog mora do Grke).

U vrijeme ranog latena u srednjoj Europi Kompolje je bilo naseljeno plemenom Japoda. Na lokalitetu gradine Avendo ouvane su terase na kojima su bile sagraene japodske nastambe. U dvije nekropole su pronaeni bogati arheoloki nalazi bronanih ukrasa, japodskih kapa, staklenih ukrasa, jantarnih ogrlica, a posebno se istiu jantarne antropomorfne figurine. Dva jantarna zrna oblikovana u formi enske glave stilski pripadaju etrurskom kulturnom krugu.Jantarna enska glava, 6-5 st.pr.Kr., 4 cm, Arheoloki muzej Zagreb

Perzijsko carstvo Kralj na tronu- Kserks Veliki, reljef, 5.st. pr. Kr., Apadana, Perzepolis Kod modernih povjesniara Kserksovo ime znai vladar heroja. On je najstariji sin Darija I, dinastija Ahemenida, koji je po iranskoj tradiciji, naslijedio prijestolje nakon oeve smrti 486. pr. Kr. Iste godine je okrunjen, u svojoj 33. g. Krunjenje je proteklo mirno jer je preko majke vukao porijeklo od Kira Velikog. Moderni povjesniari smatraju da je bio sljedbenik zoroastrizma. Ostao zapamen po perzijsko-grkim ratovima, svoju vojsku je zvao vojskom tisuu naroda, a vaili su za najbolje borce antike. Dovrava gradnju Perzepolisa, remek djela antike arhitekture. Ubijen je u dvorskim spletkama, na prijestolje dolazi njegov sin .

Grka Arhajska skulptura

Grci su izraivali skulpture od drveta, bronce, kamena i bjelokosti. Ovo je glava jednog zavjetnog dara sa Atenske Akropole, koja pripada tijelu jahaa na konju. uven je po stilizirano izraenoj frizuri i bradi koja je izraena do u detalje. Vide se tragovi bojenja oiju. Bademaste oi, istonjaka frizura, arhajski osmjeh, izvjesna ukoenost u stavu - sve su to karakteristike grke umjetnosti u vrijeme urbanog razvoja, prvih zakona na ploi, te monumentalne arhitekture i skulpture.Rampinov jaha, oko 550 pr. Kr. (fragment) visina glave 27 cm., Louvre, Paris

Etrurska umjetnostEtrurski umjetnik koji je u 5 st. p. n. e. uinio ovaj sarkofag u terakoti, prikazao je jedan svakodnevni prizor: supruniki par u polu leeem poloaju. Posebnost ine portreti pokojnika koji imaju izraajne oi i osmjeh koji podsjea na arhajski. Povrina je obojena ivim bojama.

Klasini grki portret Hera je vrhovna starogrka boica braka, pandan joj je u rimskoj mitologiji Junona. Boica je esto tovana a svetite joj je bilo izmeu Argosa i Mikene gdje su se odravale sveanosti. U svetitu Herinog hrama pronaena je ceremonijalna glava koju je isklesao Poliklet, predstavnik kiparstva visoke klasike. Poznata je njegova teorija o proporciji ljudskog tijela koju on iznosi u djelu Kanon. Idealizirani portret prikazuje mladu, nasmijanu Heru sa skromnom tijarom u kosi. Glava Here, Poliklet, mramor, 423. pr Kr., Nacionalni muzej, Atena

Mauzolej prvog kineskog cara Otkriveni 1974. g. pri kopanju bunara, ovi kineski vojnici u prirodnoj veliini i konji od bojane keramike pohranjeni su u mauzoleju kralja Qin Shi Huanga godine 210. pr. Kr., kao vojska koja ga je trebala tititi nakon smrti. Po veliini mauzolej je vei od Velike piramide u Egiptu i najbogatiji carski mauzolej u povijesti ovjeanstva. Najvei je vojni muzej pod zemljom i osmo svjetsko udo. Mauzolej se nalazi u blizini grada Xi'ana, u zapadnoj Kini. Ovaj gigantski projekt nastao je za vrijeme dinastija Qin i Han (europ. Kina). Svaki lik ima posebnu frizuru, oblik i izraz lica. Neki vojnici djeluju ozbiljno ili ljutito, neki ljubazno, trei, sa ureenim brkovima, ak i veselo a svi gledaju na istok. Teko je nai dva ista lica. Preci loze Qin bili su nomadi i dobri poznavatelji konja.Vojni zapovjednik, bojanakeramika, 210. pr. Kr.

Apoksiomenos - helenistika kopija Apoksiomenos, portret atleta, bronca II ili I. st pr. Kr. Izronjen 1999. u moru kraj Loinja. Pretpostavlja se da je varijacija na Lizipovu temu, helenistika kopija. 2007. dobio nagradu Europa Nostra, nagradu EU za zatitu batine.

Keramika kulture Moche u AndamaPortretna posuda, keramika, 150.p.n.e.- 800. n.e., Muzej Pariz

Razvoj andske civilizacije June Amerike, sa sreditem u Peruu, bio je u grubim potezima paralelan s razvojem u Srednjoj Americi.

Portretna posuda odlikuje se jakom individualnou i izraajnom snagom. Keramika Moche varira teme i oblike, paleta je reducirana na bijelu i crvenuboju, be i crna se manje koristi. Budui da je navodnjavanje izvor bogatstva i temelj carstva Moche kultura je u umjetnikim djelima naglasila bitnost protoka tekuine.

Andsko kiparstvo obuhvata i remek-djela nakita i radova u zlatu.Inke su bili ratnici a ne umjetnici.

Rimsko slikarstvoU helenistikom periodu rimske umjetnosti zidno slikarstvo doivljava procvat, naroito na prijelazu iz stare u novu eru. Tipian primjer ovog slikarstva je slikarstvo Pompeja (sauvano erupcijom Vezuva 79. g. n. e.) Vitruvije je dao najvie podataka o materijalima i metodi slikanja u to vrijeme.

Portret ene iz Pompeja Portret ene, mozaik, 50. pr. Kr. Pompeji, Nacionalni arheoloki muzej, Napulj

Ovaj jedinstveni podni mozaik izraen od raznobojnih kockica mramora ili tesera predstavlja portret mlade ene iz plemike obitelji. Autor mozaika pokazao je svoju vjetinu u razvijanju boja i oblika, istiui kontraste svjetla i sjene. Ovaj vid umjetnike produkcije povezan je sa rimskom portretnom tradicijom izlaganja portreta obitelji u atriju kue. Mozaik kao nain ukraavanja zidova u rimskoj umjetnosti, dobiti e posebnu vanost u razdoblju Bizantskog Carstva (10.stoljea), kada e postati svuda prisutan u carskim i sakralnim graevinama.

Fayoumski portret Portret djeaka, enkaustika, II st., muzej New York

Enkaustika koristi mljeveni pigment boje i vosak koji se metalnim tapiem nanosi na podlogu od drveta, mramora ili bjelokosti i zahtijeva brzo slikanje.

Ova tehnika je dozvoljavala slikanje od neprozirnih i gustih pa sve do prozirnih namaza.

Prve portretne slike i nakon 1900 godina djeluju svjee i mistino.

Sa Faiyoumskim portretima zavrava era portretiranja mumija.

Starorimska skulptura kod nas

Heraklova glava iz Aequuma (itluk), II st.; Glava iz Salone, kamen, II st. Portret Plautile, Karakaline ene sa matovitom frizurom predstavlja jedan od najljepih portreta u rimskoj kamenoj skulpturi. Heraklova glava pronaena u itluku 1860.,uva se u arheolokoj zbirci franjevakog samostana.

Karolinka renesansaPapa Paskal I, mozaik, 817-824., Santa Prassede, Rim Zahvaljujui djelovanju bizantske umjetnosti talijansko slikarstvo slijedi predaju, pa i onda kad su se pape udaljile od Konstantinopola zbog ikonoklastine rasprave. Umjetnost mozaika je ponovo oivjela u Rimu na poetku 9. st, naroito djelovanjem pape Paskala I. prilikom ukraavanja crkve sv. Prassede. Ovo oivljavanje ranokranske umjetnosti i arhitekture odgovara razdoblju Karolinke renesanse. Meu likovima svetaca istie se dostojanstveni lik pape Paskala I, s modelom crkve i s etverokutnom aureolom iva ovjeka. Izvie njega na grani stoji ptica feniks s aureolom, simbolom ponovnog roenja.

Starohrvatska skulptura .

Poznato je petnaestak tumaenja a trenutano prevladava miljenje Igora Fiskovia da taj pomalo nezgrapan prikaz svojstven ranom srednjem vijeku prikazuje kralja Petra Kreimira IV.

No nisu u budunosti iskljuena ni neka druga tumaenja.

Likovnim izrazom plutej (oltarna ploa) krstionice pripada starohrvatskoj skulpturi 11. st., a prikaz portreta hrvatskog vladara ima neosporno nacionalno znaenje.Lik hrvatskog vladara, 11.st., kameni reljef., Krstionica Stolne crkve, Split

Bizant Krist pantokrator,13.st., dio mozaika Deisis, crkva sv. Sofije, Carigrad

Bizant je drava sjajne kulture. Likovna umjetnost, koja je obiljeena desetostoljetnim kontinuitetom i rimskim temeljima, dobiva sve vie utjecaja s istoka. Nastavlja se izrada freski, mozaika i zidnog slikarstva, javljaju se ikone. Bizantski su mozaici areni, i na njima se najee prikazuju sveci i vladari, svi mozaici imaju zlatnu podlogu.

Gubi se trea dimenzija i javljaju se likovi jednakih lica. Prisutan je produhovljeni ideal ljepote: srcoliki oblik lica, mala usta, dug tanak nos i ogromne oi.

Njemaka gotika skulptura

Prozvana Njemakom ikonom ova gotika skulptura svjedoi o ljepoti i enstvenosti na realistian i moderan nain. Skulptura se oslobaa arhitektonskog okvira, javlja se osmjeh. Obojenost ove kamene skulpture pojaava individualni izraz i ljudsku toplinu portretirane osobe. Skulptor ne radi po modelu, povijesna linosti je ivjela u 11. stoljeu.Kraljica Uta iz Naumburga, oko 1245., kamen, Naumburka katedrala

Giotto di Bondone - talijanska gotika

Giotto je bio prvi veliki slikar gotike u Italiji, smatra ga se pionirom talijanskog slikarstva- uzor je renesansnim slikarima.

Portret Dantea prije progonstva u kapeli palae Bargello, sada muzej u Firenci.

U multidisciplinarnom projektu talijanskog antropologa Giorga. Grupponi sa univerziteta u Bologni, uspjela je rekonstrukcija fizionomije Dantea i Giota do detalja. Dante Alighieri, oko1302. Bargello, Firenca (najstariji Danteov portret, nedavno temeljito restauriran)

Simone MartiniSv. Elizabeta Ugarska, freska Blagovjesti, sijenska kola, 1322-1326. ,crkva sv. Franjo Asiki, Asizij Simone Martini je utemeljitelj sijenske slikarske kole. Oslobodivi se bizantske likovne tradicije slikao je svijetlim rafiniranim bojama kasnogotikog stila biblijske i svjetovne scene. Na poziv pape boravio u Avignonu i druio se s Petrarkom (oslikava njegov Vergilijev kodeks), iz tog razdoblja su sauvana dramatina djela. Na prikazu se vidi Sv. Elizabeta, ker ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. koja je umrla u 26.g., kasnije proglaena svetom. Svoja najvea djela Martini je naslikao u donjoj bazilici u Asiziju ta djela su ujedno najljepi primjer zidnog slikarstva 14. stoljea.

Petar ParlerAutoportretna bista,1375-85. god., Sv. Vid, Prag Cjelokupan kiparski ukras Sv. Vida u Pragu nastao je po Parlerovoj zamisli a djelomice i od njegove ruke: nadgrobni spomenici, portretna poprsja u triforijima katedrale nastala su sredinom 14. st. gdje je ostvaren srednjoeuropski portretni ideal u kiparstvu. Parlerova radionica je podarila suvremenicima osim realistinog akcenta i materijalno vrst volumen.

Jan van Eyck

uveni dvostruki portret suprunika naslikan je u tehnici slikanja uljem, koju je izumio slikar flamanske renesanse, Jan van Eyck.

Na slici je prikazan stvarni svijet visoke buroazije, bez uljepavanja, spojen sa uzvienim trenutkom religioznog vjenanja. Temeljno djelo za velike nizozemske slikare poput van Gogha.

Portret Arnolfinijevih, ulje na drvu, 1434., Nacionalna galerija, London

Botticelli - Poklonstvo kraljevaDel Lamino Poklonstvo kraljeva, oko 1475., Uffizi, Firenza

Sandro Botticelli Del Lamino Poklonstvo Na slici Poklonstvo kraljeva koju je naslikao Sandro Botticelli u tonovima toplih boja, sredinom 15.st., susreemo se s pojmom asistence. Ovu sliku je naruio Del Lama, ovjek vrlo izraenih drutvenih aspiracija kao izraz bliskosti s monom obitelji Medici, iji se portreti na ovoj slici vide u ulozi biblijska tri kralja. Meu brojnim prikazanim vjernicima Botticellia prepoznajemo na desnoj strani slike. Sebe je naslikao kako gleda u promatraa, to je bio obiaj na autoportretima onoga doba. Autoportret (asistenca), oko 1475., Uffizi, Firenza

Franjo Vranjanin SchiavoniPortretne biste Eleonore i Beatrice Aragonske, mramor, 1471.na crteu Ipolita Maria Sforza, majka Isaballe Aragonske Roen u Vrani kraj Zadra oko 1430. god. kolovan u Zadru, ibeniku i Dubrovniku. Ne pripada niti jednoj regionalnoj koli. Najsenzibilniji ranorenesansni kipar. Poznat je po bistama aragonskih princeza Beatrice i Eleonorena na kojima je razvio vrlo osobit stil. Umjetnost mu je snano proeta petrarkizmom. Bio je na svoj nain Simone Martini svoje epohe

Dama s hermelinomNakon kasne antike portret, potpuno zanemaren slikarski anr, doivljava procvat u 15.st. Slikarstvo rane renesanse otkriva perspektivu i anatomiju. Moni kneevi i bogati trgovci poeljeli su ovjekovjeiti svoje likove, lica koja su smatrana ogledalom due. Veliki majstori te epohe su idealizirali svoje modele u skladu s vremenom. Renesansno vrijeme i pojava Leonarda da Vincija simbol su najkreativnijeg razdoblja u povijesti umjetnosti. Na Milanskom dvoru Leonardo slika narueni portret Cecilije Gallerani, ene izuzetnog duha i ljepote, utjecajne ljubavnice milanskog kralja Lodovica Sforze.

Leonardo da Vinci Torzo sedamnaestogodinje djevojke je okrenut ulijevo, a poloaj glave i pogled udesno, to pojaava dinaminost kompozicije, koja je geometrijski uravnoteena. Cijela kompozicija je nainjena od polukrunih poteza izuzev izreza na haljini i trake na elu koji odraavaju geomertijske oblike, kao renesansni ideal ljepote. Hermelin je bio heraldiki znak obitelji Sforza. Slika je vlasnitvo plemike obitelji artorski i jedno od najvrjednijih djela koje posjeduje Poljska drava. Dama s hermelinom, 1490. god., ulje na drvu, Krakow

Albrecht Drer Autoportret iz posljednje faze, bakrorez, jedan od najboljihAutoportret (kad je autoru 13 godina), olovka, 1484. Albertina, Be

Albrecht Drer - prvi autoportreti Pratimo razvoj umjetnika i promjene u crtakom i slikarskom izrazu kroz autoportrete koji su nastali kad je autoru 13. god.(olovka), 22., 26 i 28 god.(ulje), te iz posljednje faze u tehnici bakroreza. Drerovi autoportreti iz 1493.,1498. i 1500., ulje na pergameni i drvu

MichelangeloDavid, mramor, oko 1504., Firenca

Umjetnik kreativan poput Michelangela prikazuje Davida, lik ovjeka ranjivog u svojoj golotinji, dok njegov ukoen i prijetei pogled utjelovljuje terribilita, obiljeje svih Michelangelovih djela, koji daje psiholoku dimenziju uzvienosti, unutar savrenstva kiparskih oblika.

U stavu biblijskog lika, kipar upotrebljava kontrast izmeu zatiene, boanske prirode i ranjive, nemirne prirode izloene silama zla.

U ovom djelu, genijalni renesansni umjetnik je ujedinio snagu i bijes, smirenost i napregnutost.

Matthias GrnewaldAutoportret, Sv. Ivan Evanelista, 1512-15., Izenheimski oltar, Muzej Unterlinden, Colmar Gotika i poetak renesanse, njemaki slikar i Drerov suvremenik.

Raffaello Santi Baldassare Castiglione, Raffaello Santi zvan Rafael, 1514. -1515. ulje, Louvre Talijanski slikar i pjesnik visoke renesanse zanesen klasinom ljepotom i harmonijom. Bio je i ostao uzor mnotvu sljedbenika.

Ovo je jedan od najistaknutijih portreta u Rafaelovom opusu.

Poznata je slikareva istoa crtea i jasnoa kompozicije, vedrina kolorita i neposrednost u portretnom prikazu. Topla sivo-be gama boja okvir je tako modernom, intenzivnom i prodornom pogledu koji dominira u monokromatskoj skali boja.

Tiziano Vechelli

Tizian je jedan od najsvestranijih slikara podjednako vjet u portretima kao i u pejzaima. Njegovi portreti ne predstavljaju samo fiziki izgled ovjeka ve i onu cijelu auru koja ga ini osobom kakva jest.

Najvaniji i najutjecajniji umjetnik na prijelazu iz renesanse u barok, Tizian stoji na elu venecijanske slikarske kole u 16. st. Punih ezdeset godina je uivao status dravnog slikara Mletake republike. U kasnoj fazi stvaralatva glavni fokus je ena i njezino senzualno tijelo, putenost. Autoportret (rani) 1512., ulje, kompoziciju e kasnije Rembrandt koristiti za svoj autoportret

Julije Klovi Autoportret, minijatura, 16. st. Slikar minijaturista 16. stoljea iji je slikarski opus pun kreativnih rjeenja i artistike vjetine. S 18. godina odlazi u Veneciju gdje ui slikarstvo od Rafaelovog uenika Giulija Romana. Boravi poslom u Maarskoj do1526. kada se vraa u Rim. Po povratku radi diljem Italije. U dodiru je s Michelangelom, Vasarijem, Bruegelom, kao i s El Grecom koji ga je u dva navrata portretirao. Njegove minijature i rukopisi se uvaju u Beu, Londonu i New Yorku (Officium Virginis) a u naoj zemlji se nalazi samoGloria in excelsis deo.Ova raskona djela i bogati Kloviev opus, donose mu ugled kod suvremenika i esti naziv Michelangelo minijature a molitvenik obitelji Farnese sikstinskom kapelom depnog formata. Klovi je stvorio remek djelo minijature svjetskih razmjera.

Giusepe Archimboldo

Jedno od najpoznatijih djela Archimboldove manire zacjielo je slavni alegorijski portret. Car Rudolf II., veliki ljubitelj umjetnosti, razumio je veliinu umjetnikog djela na kojem mu je nos prikazan krukom, habsburke usne su od treanja, obrazi jabuke, oi vinje, kapci mahune graka, glava ovjenana plodovima jeseni kao lovorovim vijencem. Ova zabavna, svjea i inovativna kompozicija donijela je slikaru plemiki naslov 1592., godinu dana pred slikarevu smrt.Car Rudolf II kao Vertumnus, 1590., ulje na drvu, Balsta, vicarska

Domenicos Theotokopoulos - El Greco Domenicos Theotokopoulos, zvani El Greco, porijeklom grk sa Krete u mladosti se bavio oslikavanjem Bizantskih ikona.

Predstavnik je panjolske renesanse i manirizma.

Njegova djela obiluju fantazmagorinom pigmentacijom a njegovo slikarstvo je nadahnulo slikare ekspresionizma i kubizma. Autoportret, 1600., ulje, New York Portret J. Klovia, ulje, 1570., Napulj

Michelangelo Merisi da Caravaggio

Protekla su etiri stoljea od smrti Caravaggia, velikog lombardijskog slikara, utemeljitelja baroknog slikarstva, za ija djela ljudi ekaju u redu satima da bi ih vidjeli. Caravaggio revolucionarno ukida tradiciju i uvodi princip inverzije gdje svjetlu odgovara tama i obrnuto. Portret Narcisa i cijelo tijelo po vertikali se zrcali u odrazu. Tema je jednaka sadraju slike tj. njenom oblikovnom naelu. Taj prenaglaeni kontrast kijaroskura nosi naziv tenebrizam. Njime slikar postie snanu dramu svojih likova a najbolji primjer je slika Pozivanje Sv. Mateja. Talijanski antropolozi zadnjih godina intenzivno rade na utvrivanju smrti prvog baroknog slikara. Narcis na izvoru, ulje, 1599., Palaa Barberini, Rim

Diego Velzquez Najslavnija ostvarenja su dva portreta na kojima Velzquez prikazuje svog slugu maura Juana de Pareja (slikar) a drugi - papu Inocencia X. Utjecaji vode do Tiziana i Rubensa u tretmanu tonova i kombinacijama boje. Impresionistiki potezi Velzquezova kista, biti e pravo nadahnue za mnoge moderne europske slikare, koji ga nazivaju ocem novog doba.

Juan de Pareja, ulje, 1649., New York; Papa Inocencije X, ulje, 1650, Rim.

Rembrandt Harmenszoon van RijnAutoportret sa irom otvorenim oima (u dobi od 24 godine), 1630. god., bakropis, Amsterdam Rembrandtovi rani bakropisi pokazuju studije glave, portrete i autoportrete. Portretira na nain da prouavajui psihu eksperimentira pokazujui svoje: veselo, ljutito, iznenaeno, ili zaueno lice. Komponira reui gornji dio glave s kapom, te na taj nain pojaava psiholoki izraz portreta, tako karakteristian za razdoblje baroka. Detalj bakropisa pokazuje da svaki zarez i obris ima svoj reljef koji se moe prstom opipati, to ovom djelu daje posebnu ljepotu i ar. Ovo remek djelo je jedina verzija bakropisa, veliine 5,1 x 4,6 cm.

Gian Lorenzo Bernini Zanos sv. Terezije, 1645-52., mramor, Sv. Marija od pobjede, Rim Talijanski kipar, graditelj i slikar, glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznaajnijih baroknih umjetnika uope. Berninijeva djela su nadahnuta antikom grkom skulpturom a mitologija je est motiv njegovih radova. Remek djelo u kapeli Cornaro ini figuralna skupina koja predstavlja vizionarski svijet mistine svetice. Prikazan je trenutak pojaanih emocija kada se aneo priprema strijelom probosti srce Terezije. Ona se u transu, zatvorenih oiju i blago otvorenih usta lagano svija dijagonalno unatrag. Obris je dokinut a kontura postaje slikarska. Kamene povrine trepere, plohe su u potpunosti pokrenute, dematerijalizirane, da bi ovrsnule u slikarskoj kvaliteti.

Tripo Kokolja Tripo Kokolja (Perast 1661-Korula 1713) bio je hrvatski kasnobarokni slikar i jedan od najznaajnijih baroknih slikara u Dalmaciji. kolovao se u Italiji. Najvei dio ivota provodi u Perastu, Boka kotorska, gdje je oslikao crkvu Gospe od krpjela sa slikama koje veliaju ivot Blaene Djevice Marije i njezinu ulogu u povijesti spasa. Naruitelj je bio utjecajni nadbiskup Andrija Zmajevi. Umjetniki domet je ostvario slikajui religioznim teme u tehnici ulja. Naslikao je nekoliko portreta suvremenika i svoj autoportret koji nosi veliku dokumentacijsku i ikonografsku vrijednost.Autoportret, oko 1690.,ulje na dasciMuzej, Perast

Gian Batista Tiepolo Posljednji je veliki predstavnik venecijanske slikarske kole, jedan je od najistaknutijih predstavnika talijanskog baroka i rokokoa, virtuozni majstor perspektive i iluzionizma. Nakon 1750. glas o slikarstvu se proirio Europom.

Tiepolo je pored impresivnog broja fresaka i velikog broja oltarnih slika naslikao brojne tafelajne slike svjetovnog karaktera, portrete, brojne karikature, crtee i bakropise.

U prii o Europi naslikao je svoj portret uz portret sina Giandomenica.Autoportret, G.B. Tiepolo, (detalj)

Jean Antoine Wateau Pierrot, Antoine Wateau, ulje, 1719, Louvre Jean - Antione Wateau jedan je od najistaknutijih predstavnika francuskog slikarstva 18. st. smatra se zaetnikom rokokoa.

Njegov kozmopolitski ukus i senzibilnost , iznjedrio je ljupku melankoliju na licu Harlekina (Pierrota) koji e imati svog sljedbenika u Renoiru. Fantazmagorinost i dvosmislenost anr-scena oslikavaju proturjenosti Wateaovog vremena.

Antonio Canova Antonio Canova je bio jedan od najcjenjenijih kipara u razdoblju neoklasicizma krajem 18. i poetkom 19. stoljea, kada se umjetnost jo jednom okrenula antikim uzorima. Dug je bio put od kipareve zamisli do ostvarenja. Canova bi napravio skicu, potom izraivao model, zatim bi izradio gipsani model u stvarnim razmjerima zamiljene skulpture. Na osnovi gipsanog modela radilo se u mramoru. Tek tada je forma dobivala prozranost bisera; povrina mramora je glaana sve finijim kamenom plavcem a, da bi se ublaila njegova bjelina, svijetlim voskom. Bista Napoleona, mramor, 1810., Ermita, Petrsburg

Francisco Goya y Lucientes panjolski slikar i graver, koji je izvrio utjecaj na impresioniste, otac modernog slikarstva. Vrhunac postigao u portretu. Autoportret, ulje, 1800; Maya na balkonu, ulje, 1808-12.

Engleski romantizam - Turner Studirao je na Londonskoj Royal Academy i nastavio raditi kao jedan od njenih profesora.

Njegovo izvanredno vienje prirode i vizionarski stil znaajno su utjecali na slikarstvo impresionista, postimpresionista, apstraktnog slikarstva Paula Kleea i td.

Zajedno s Constableom zasluan za novi pristup pejzanom slikarstvu, koji e uvelike utjecati na europsku umjetnost. Autoportret, William Turner, ulje, 1799.

Theodore Gericault - rani klasicizam Starica,opsesivna zavist, 1822., ulje, Lyon Poznat po radikalnom djelu Splav Meduze kojim je afirmirao poetke romantizma, naslikavi strani prizor po istinitom dogaaju.

Njegovi sugestivni i ekspresivni portreti mentalno oboljelih osoba: Luak kleptoman i opsesivna starica utjecao na pojavu realistinog izraza Gustava Curbeta.

Bio je veliki ljubitelj konja te animalizma, ostvario je veliki broj crtea i grafika.

Gustav Courbet Samouki slikar i utemeljitelj kole realizma, u vrijeme radikalnog akademizma, jedan je od prvih koji su slikali u prirodi.

Odbijen na Salonu 1855.,samostalno prireuje izlobu u baraci pod nazivom Paviljon Realizma i sastavlja Manifest realizma.

Odbacio je slikanje romantinih pejzaa i idealiziranje ljudi i prirode, izvrivi presudan utjecaj na europsko slikarstvo sredinom 19. st.

Autoportret, ulje, 1847.

Louis Dagerre Autoportret Roberta Corneliusa, dagerotipija, 1839. Francuz Louis Dagerre je patentirao prvu fotografiju i za to dobio doivotnu mirovinu od francuske vlade. Autoportretna fotografija Roberta Corneliusa izraena je procesom dagerotipije.

Na stranjoj strani pie: Prva svjetlosna slika ikada snimljena.

Utamaro i Hokusai - japanizam Portret ene, Utamaro, drvorez,19.st; Dvije ene, Hokusai, drvorez, 19.st. Japanski drvorezi intenzivno su kolali prostorom zapadne civilizacije polovinom 19.st. Nuno su utjecali na impresioniste, beku secesiju i dizajn plakata te su kljuan element za razumijevanje razvoja moderne zapadne umjetnosti.

Afrika skulptura Afrika umjetnost ima dugu tradiciju, iako nije razraen njen povijesni slijed. Glavni umjetniki oblici su skulptura i maska. Veina djela ima religijsku ili obrednu namjenu. Najrazvijenija tehnika je drvena rezbarija. Afrika maska moe predstavljati duh pretka, ili dekorativni element. Materijali su: drvo, biserje, slonovaa i koljke.Maska iz Gabona XIX st. Afrika, Louvre, Paris

Vjekoslav Karas Vjekoslav Karas je bio na talentirani i kolovani slikar koji je posjedovao autonomni stil neorealizma.

Njegovo djelo Rimljanka s lutnjom predstavlja najbolje djelo hrvatskoga slikarstva polovice 19. st.

Kompozicija je tehniki dotjerana i skladna pa se moe govoriti o neorenesansnoj koncepciji kompozicije.

Rimljanka s lutnjom, ulje, 1845-7., Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Edouard ManetBerthe Morisot, ulje, 1872. Proslavio se djelima Doruak na travi i Olimpija, koje su izazvale kulturni skandal u drugoj polovici 19.st.

Umjetniko priznanje dobiva tek u kasnim godinama kada su njegovi portreti postali izuzetno traeni. Jedna od njegovih posljednjih slika izloena je na Salonu 1881. kada je Manet dobio Orden Legije asti.

Claude MonetCamilla i Jean Monet u etnji, 1875., ulje, Washington Francuski slikar koji se smatra vodeom figurom u razvoju impresionizma, pokreta u kojem su slikari istraivali prirodu slikajui na otvorenom. Sam naziv dolazi od jedne njegove slike Impresija (utisak) ili izlazak sunca. U mladosti se zanima za karikaturu, slika portrete obitelji i lokalnih prizora te portrete stanovnika Le Havrea. Upoznaje Maneta i njegov nain slikanja. Paleta postaje svjetlija i tonsko slikarstvo postepeno prelazi u koloristiko, svjetlost je za Moneta bila jedina realnost ovog svijeta. Monet je prvi slikar koji slika van ateljea i tamo zavrava sliku, u tu svrhu je imao ureen brodi kojim je plovio po Seini. Izlae s Rodinom. 1900. Postaje slavan. Gradi trei atelje u Givernyu i slika 12 velikih platana lopoa, gubi vid.

Auguste Renoire Renoirova umjetnost u cijelosti nadilazi granice impresionizma.

Slike su mu proete istom radou bezbrinog ivota. Jedan je od najveih kolorista svih vremena.

esti motivi su portreti djece, djevojaka i kupaica.

Poznat je po ruiastom okeru i modrim tonovima.Dvije sestre, 1881. god., ulje.

Degas Degas je roen u Parizu u imunoj obitelji. Ve sa 15. godina zanima se za karikaturu. Sa 18. se ozbiljno poeo baviti slikarstvom pretvorivi svoju sobu u atelje, ali od njega se, kao od plemia, oekivala akademska naobrazba. Nakon putovanja po Italiji i studija na akademiji u Parizu, obogauje svoje iskustvo. Na poetku slika povijesne scene i portrete svojih prijatelja u ulju. 1870. poinje slikati u pasteli i temperi, zanimao ga je pokret tijela koji je prikazivao tono i realistiki a pritom su na njega uticali japanski drvoresci Utamaro i Hokusai. 1872. je poeo crtati i slikati plesaice, a bavio se i sitnom plastikom. U svojem izrazu je uspio uhvatiti, saetim i lepravim pokretom, trenutno raspoloenje, a njegovo duboko osjeanje karaktera ljudi i naizgled sluajnim prizorima daje odgovarajuu teinu.

Kupaica, bronca, 1886.

Balerine,pastel, 1872-4. Autoportret, minijatura ulje, 1863.Edgar Degas slikar grafiar i kipar

Auguste RodinNakon velianstvenog Michelangela, likovna umjetnost je dobila njegovog nasljednika u francuskom kiparu Augusteu Rodinu. On je tvorac moderne skulpture koji je u svojim djelima objedinio naturalizam i impresionizam. Ono to su za slikarstvo uinili Monet i Manet, to je za kiparstvo uinio nezaboravni Rodin.Bronano doba, bronca, 1876.

RodinGraani Calaisa, bronca, 1888. Neke svoje narudbe pretvorio je u snane umjetnike kreacije. Grad Calais je naruio skulpturu koja je trebala opisati dogaaj iz srednjevjekovne prolosti grada. Rodin je ovaj zadatak rijeio tako da ga je postavio nisko, na razini promatraa, a ne na pijedestalu, elei izbjei reprezentativnost. Rodinovo rjeenje u slobodim formama kosi se sa tadanjim tradicionalnim poimanjem kiparstva. Bio je negiran i osporavan za svojega ivota. Njegovo epohalno otkrie osnovnog kiparskog materijala -gline i modeliranja prstima i rukom, slijedili su mlai narataji kipara - njegovi uenici.

Medardo Rosso

Nasmijeena djevojka, 1890., vosak preko gipsa. Prijateljstvo s Rodinom nije dugo trajalo, svega etiri godine. Kroz suradnju i druenje dolo je do razmjene radova. Rodin daje jedan svoj torzo Rossou a Rosso njemu Nasmijeenu djevojku. 1898. je dolo do otrog raskola meu dvojicom kipara. Rosso u svojim portretima djece, koja prevladavaju u njegovom opusu, posebno naglaava psiholoku i latentnu energiju. Dogaa se pomak pozornosti od materijalnog ka duhovnom. Eliminacija konture i dematerijalizacija pod utjecajem je impresionista, njegovo je kiparstvo na granici izmeu kiparstva i slikarstva. Rossoov rad posebno cijene futuristi i Bocconi.

Umberto Boccioni Majka, 1906., pastel Majka, 1909. ulje/platno Anti-graceful, 1913. bronca Talijanski kipar i slikar, antitradicionalist,njegova djela izraavaju novu estetiku dinamizma, pokreta i brzine. Svojoj majci posveuje 44 rada u svim tehnikama. Supotpisnik je futuristikog manifesta.

Paul CzanneAutoportret , ulje, 1879.

Teei sintezi oblika i tonova, oblik je sveo na plotine, pri tome se drao vlastite premise da je u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim tijelima kugle, valjka i stoca; po tome je prethodnik kubizma i apstraktnog slikarstva.

Motivi njegovih slika su bili raznoliki a uvijek je izdizao poetsku vrijednost objekta i njegovog znaenja.

Ostavio je golem opus u crteu, akvarelu i ulju a najee teme su pejzai, mrtve prirode i portreti.

Georges Seurat Sposobnost Seurata da ekstrahira formu bez konturne crte ini da mu crtei sjaje kao uljana platna. 1884. e naslikati kupae u tehnici poentilizma ili divizionizma, a ve 1884-6. slika Popodne na Grande Jatteu, Chicago. Ova velika platna koja e antipicirati pixele, uinit e ga slavnim. Mladi sjedi, crte olovkom-1883; Kupai (detalj), 1884, ulje na platnu, London, National GalleryPOENTILIZAM

Paul Gauguin Postoji komplementarnost izmeu dva slikara postimpresionizma - van Gogha i Gauguina. Zajedno su proveli devet tjedana 1888. na jugu Francuske, u Goghovoj utoj kui. Njihovo druenje je obiljeeno traumom, a nakon incidenta s uhom Gauguin se vraa u Pariz. Gauguin je sa 35 godina napustio bankarski svijet da bi se posvetio slikanju nedirnute civilizacije Junih mora kojeg je nazvao - simbolizam. Autoportret (karikaturalni), Paul Gauguin, 1889.

Vincent van Gogh Od 1886-89 izradio je 12 autoportreta, pored suncokreta to su mu najcjenjenija djela na burzi umjetnina, Slikar koji za ivota nije prodao niti jedno svoje djelo, danas dostie cijenu i do 100 mil. dolara. Smatra ga se utemeljiteljem ekspresionizma.Autoportret, van Gogh, 1889. ulje na platnu

Egon Schiele Autoportret, 1911., gva, akvarel i tinta na papiru Imao je kratku, intenzivnu i produktivnu karijeru. U dobi od 24, godine naslikao je preko 300 ulja i nekoliko tisua crtea na papiru. Prevladavaju ljudske figure, a autoportreti iz 1910-18 u tehnici akvarela kompleksni su prikazi izmuenog lica tamnih oiju, otvorenih usta, slikani s nekoliko nijansi smee boje i crvene tinte.Majka i dijete, crte olovkom, 1918.

Gustav KlimtMada Primavesi, 1913., ulje na platnu

Austrijski simbolistiki umjetnik drugo dijete u umjetnikoj obitelji ekog emigranta - gravera. Djetinjstvo proveo u bijedi. Glavni je pri osnivanju secesijskog stila u Beu. Ima bogatu klijentelu, dame iz visokog drutva. U svom opusu mijea povijest i mitologiju. Umro malo prije propasti carstva.

Slava Rakaj

Slava Rakaj je jedno od najznaajnijih imena hrvatskog slikarstva s kraja 19. i poetka 20. st. Njezini su akvareli satkani takvim velikim talentom i umijeem da izgledaju kao genijalni djeji crtei. Slava je reformatorica akvarela. Izmeu slikarskog duha i slikarskog materijala u akvarelima Slave Rakaj postignuto je takvo organsko jedinstvo da se ti akvareli mogu smatrati upravo uzorom suradnje doivljaja i izraza.

Autoportret, akvarel,oko 1902-1906.

Milan SteinerAutoportret, bakropis, oko 1916-1918. Kao to autobiografski zapisi u knjievnosti predstavljaju pievu spoznaju samoga sebe, tako u likovnim umjetnostima tu ulogu nose autoportreti. Milan Steiner, roeni Sisanin, esto nazivan vilinim konjicem hrvatske moderne ostavio je nekoliko autoportreta od kojih je najpoznatiji nedatirani bakropis nastao u periodu oko 1916-18.g. Prikazujui kroz samospoznaju svoj intimni svijet, Steiner je postigao autentinost i visoku duhovnu razinu u svom likovnom izrazu.

Marc Chagall Bjeloruski slikar idovskog porijekla karakteristian je po autonomnom opusu, izrazom se nalazi izmeu nadrealizma i kubizma, smatra ga se slikarom due. Tema dvojnog portreta je intimna, par zaljubljenih gleda u istom smjeru, djelo posjeduje agalovsku posebnost - jedan sanjarski prikaz ljubavi. Chagallova mata je revolucionirala umjetnost, 1918. dobiva prvu monografiju, smatra ga se najutjecajnijim slikarom svog narataja. Umro je kao iznimno cijenjeni meunarodni umjetnik. Ljubavnici u sivom, 1916., ulje na papiru, Pariz

Ernst BarlachPjeva, 1928., bronca, Dok su ostali istraivali egzotine kulture, kipar Barlach je istraivao vlastitu, kulturu njemakog radnika. Prisutna je ekspresija i zainteresiranost za probleme ovjeka.

Naputeni, 1930., crteOsvetnik, 1914.bronca

Josip Rai Paleta mu je jednostavna, svedena gotovo na minimum. Njegov veliki autoportret iz 1907. god. raen je sa svega pet boja. To su: crna, bijela, peena umbra, crveni cinober i kraplak

Rai je jedan od najjaih talenata naeg modernog slikarstva, njegova se vizija moe pratiti kroz 10. god. stvaralatva. Stvorio je nekoliko slika, portreta i autoportreta u svom kratkom i traginom ivotu.

Retrospektivna izloba ovog slikara ukazala je na potrebu restitucije njegovog slikarskog opusa.Autoportreti, 1906-7., Gospoa u crnom, ulje.

Miroslav KraljeviPortret djevojice, ulje,1912. privatna zbirka, Zagreb

U svome repertoaru Kraljevi slika portret, akt, pejza, mrtvu prirodu, pri emu slikajui portret postie svoj autentini izraz. Velika slikarska erudicija koju je posjedovao, temeljitost, samokritinost i otar intelekt uinili su duboki trag na hrvatsko stvaralatvo 20. stoljea. Posljednjih mjeseci 1912. godine Kraljevi stvara dva vrsna portreta djevojice u crvenom i crnom na kojima koristi: Cezanneovu metodu teei sintezi oblika i kromatski motiv prisutan u ekspresionistikom izrazu.

Vladimir Beci Uz dva prethodnika, slikar Beci je trei protagonista minhenskog kruga koji su inila etiri slikara izuzetne osobnosti, a koji predstavlja temelj iz kojega e nastati kanon hrvatskog modernizma.

Likovni izraz ovih slikara se temeljio na suvremenom, anti-akademskom odnosu prema radu.

Beciev slikarski izraz od poetka je vie stremio modelaciji i jasnoi, nego prema lirizmu.Akt djevojke kod stola, ulje, 1907., Moderna galerija, Zagreb

Oskar HermanSuzana i starci (detalj), 1969., ulje, MSU, Zagreb Posljednji od etvorice, onaj o kojem se najmanje govorilo, iako je pripadao istom krugu hrvatskih slikara, to su ih na umjetnikom kolovanju u Mnchenu, tada, izmeu 1905. i 1910. god., tamonji kolege nazvali hrvatskom kolom, ivio je izvan svih klanova, tako da je vrlo kasno bio prihvaen i shvaen. Osebujni Herman poneto je drugaiji od ostale trojice. Kod njega nema bitnih razlika izmeu predjela i figure, oboje ive osobenim unutarnjim ivotom proetim nekom iskonskom starozavjetnom tragikom.(D. orevi). Hermanov izraz nastavljaju neoekspresionisti (Richter u Njemakoj) u 80-tim.

Auguste Chabaud Yvet u haljini, 1907., ulje; ovjek koji se protee, 1910.,bronca, Pariz Francuski slikar i kipar koji je istraivao u fovistikom, kubistikom i ekspresionistikom stilu. Prijateljuje u Parizu s Derainom i Matisseom. Nije poznat kao njegovi suvremenici ve dobiva epitet najboljeg provincijalnog slikara na poetku 20.st. Sudjeluje na Salonu Neovisnih, ivi utjecaj Parikog nonog, kabaretskog ivota.

Dva slikara istrauju 1905, na jugu Francuske, boje su im postale ivlje, a stil je zadrao odreenu shemu: iroki potezi, crna za konturu Neprirodne ive boje za koje su kritiari dali negativan sud, postati e novi pokret u umjetnosti - Fovizam. Deraine je njegov zaetnik. Pamtiti emo ga po vedutama Londona iz 1906. A. Deraine, Matisse, ulje,1905. A. Matissea, Andre Derain, ulje, 1905.

FOVIZAM

Henri Matisse Autoportret, 1900.,tinta na papiru U umjetnosti 20. st. su dominirala dva ovjeka Picasso i Matisse. To su dvije veliine koje su svojim vizionarskim pohodom promijenila svijet. Poznato je to kako je u Matissovim fouvistikim slikama dar izostavljanja prenaglaen, postoji kontrolirana estina, ipak prizor zadrava sve bitne plastine forme i prostorne dubine. Matisse je elio, da gledatelj osjeti neposrednost njegovog slikanja u radosti ivljenja koju e mu pruiti slika. Govorio je o umjetnosti kao o dobrom naslonjau. Manje je poznato njegovo grafiko djelo te da je kroz 50 godina napravio 800 grafika; linoreza, litografija, monotipija i drvoreza. Prisutna je intimnost tema kao to su portreti prijatelja, obitelji, lijepih modela i kolega umjetnika.

Pablo Picasso - analitiki kubizamGospoice iz Avignona, 1907., detaljMaska, regija u Kongu, drvo.Na tragu Gauguina, fovisti su otkrili privlanost afrikog i oceanijskog kiparstva i s tom graom upoznali Picassa. U djelu Gospoice iz Avignona sruen je klasini ideal ljepote, likovi su uglato izboeni sa snano razlomljenim linijama na kojima je evidentna slinost s Afrikom etnografskom batinom.

Vasilij Kandinski Kandinski je jo 1909., za vrijeme studija pomagao pri osnivanju NUA-e (Nova umjetnika asocijacija) u Mnchenu. Godine 1910. Kandinski je vodenim bojama naslikao svoju prvu apstraktnu sliku, te je poeo formulirati svoje vano teoretsko djelo, O spiritualnom u umjetnosti, izdano 1912.godine. Ostalo je nerazjanjeno je li on naslikao prvu apstraktnu sliku, kako se esto navodi u povijesti umjetnosti.

Bez naziva, akvarel, 1910.

Kandinski - vitez apstrakcije Zanimljivo je obiljeje njegovih ranih pred apstraktnih djela jer su oblici u njima mnogo slobodniji od onih kasnijih u kojima su izrazitiji geometrijski element, nakon kojih e uslijediti biomorfni stil.uto, crveno, plavo, ulje, 1925, Pariz

Alexej von JawlenskyGlava ene, Alexei von Jawlensky, 1912., ulje, Berlin Alexej von Jawlensky naginje misticizmu i stilizaciji lica. Grupu Plavi jaha osnovali su u Munchenu 1911. god. parovi: Vasilij Kandinsky i Gabrijele Munter te Marijana Verefkina i Alexej von Jawlensky. Tih godina je slikar dao ono najbolje u svom opusu -impresivne psiholoke studije ivih boja. Kod ovog njemakog ekspresioniste, nalazimo obilje toplo-hladnog kontrasta boja sa uplivom crne i bijele u enskim portretima iz 1911-14.god.

Ivan RendiOlga Florio, poprsje 1873., bronca reljef; Alegorija uma , Trst, 1886., bronca; Hercegovka, 1902, mramor MG, Zagreb Nestor hrvatskog kiparstva. Uvrten u postav Moderne galerije u Zagrebu Skulptura izuzetno vana za hrvatsko kiparstvo.

Ivan MetroviAutoportret, 1912., Rim Metrovi je preao u svom plodnom i u svijetu hvaljenom stvaralatvu vie duhovih i stilskih faza. U prvoj fazi eksperimentira pod utjecajem Michelangela i Rodina koji za Metrovia tvrdi da je najvei fenomen meu europskim kiparima. Radio je skulpturu svih dimenzija: kabinetskog tipa, to su preteno skice, nadalje, normalnih ili neto veih dimenzija idealnih za otvorene parkovne prostore kao i veliki broj monumentalnih spomenika. Svoja je djela ostvarivao u svim klasinim materijalima, kojima se je izvanredno prilagoavao, istiui i oivljavajui materiju novim ivotom. Tematski se vee na: religiju, Bibliju, povijest, glazbu, ljubav i enske aktove. Nije prihvaao avangardna nefigurativna usmjerenja dvadesetih, iako je pratio suvremena europska kretanja, ali umjereno, ne odriui se realizma i humaniteta u svojim djelima.

Metrovi - JobJob, bronca, Sveuilite Syracuse, New York, 1947. Ovaj ekspresionistiki izraz ljudske patnje prikazan na bronanoj skulpturi Joba, predstavlja Metroviev najpotresniji rad u vrijeme kada proivljava osobne nedae. Ovo posljednje veliko ostvarenje Metrovia koje se moe mjeriti sa snagom zdenca ivota, na udesan nain prikazuje osjeaj tjelesne i duevne muke ovog starozavjetnog lika.

Dujam PeniGlava djeteta, kamen, 1922.,Moderna galerija, Zagreb Presudan utjecaj na stvaralatvo ovog junjakog kipara izvrila su Rodinova djela, nakon 1924. i ivota u Parizu. Peni je najveim uzorom smatrao prirodu, pa su najljepa ostvarenja koja pripadaju antologijskim djelima hrvatskog modernog kiparstva uope, djela nadahnuta prirodom, realnim oblicima, i prirodnim osjeajima.

Vlaho Bukovac Japanka, 1898., ulje na platnu, Moderna galerija, Zagreb Bukovac je potomak talijanske obitelji koja je dola u Cavtat i postao hrvatski kozmopolitski slikar, to pokazuje kako se stanovite stvari u svijetu umjetnosti stjeu. Najznaajniji slikar na prijelazu 19. u 20. st. 1897. osniva Drutvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Osnutkom ovog udruenja zapoela je hrvatska moderna. U plodnom umjetnikom radu Bukovac (1855-1922) je proao faze od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima.

Marino Tartaglia

Autoportret, ulje na drvu, 1917., MSU, ZagrebSlikar i likovni pedagog, autorantologijskog autoportreta iz 1917., reljefne pastoznosti s blagimekspresionistikim intenzitetom.

Tartaglliu najbolje pamtimo iz vremena rimskih utjecaja (Carlo Carra i Girgo de Chirico). Rimski autoportret iz 1917. dugo godina je bio nepoznat, za njega se nije znalo 35. godina.Slikar ga je uvao i pokazivao rijetkima kao alu iz mladosti.

Praka kolaAutoportret pred barom, Milivoj Uzelac, 1923.Cinik, Vilko Gecan 1921.Njeni Vilko Gecan sebe je vidio kao mranog cinika.U hrvatskoj umjetnosti ne postoji niti jedan primjer prijateljstva kao to je to bio izmeu ova dva slikara, koji su bili najiskreniji prijatelji skoro cijeli svoj ivot,

Sava umanoviPortret djevojice, 1939.,ulje na platnu Ovaj portret djevojice u potpunosti se, po nekoj metafizikoj dimenziji postmoderne, kao i ostali djeji likovi koje je umanovi naslikao tijekom 1939. godine, vezuje za njegov znaajan ciklus kupaica. A.B. imi, kao jedini kritiar koji ispravno razumije ekspresionizam pozitivno pie o Savinoj izlobi 1921., i njegovom novom kursu nakon Lhoteove kole u Parizu. elim sliku koja e biti jedinstvena, logina i harmonina. Koliko je u ljudskoj moi, truditi u se da doem do tih rjeenja. Sauvano je stotinjak pisama u kojima slikar opisuje viziju svoje smrti i nadolazeeg rata.

Praki, Venecijanski i Minhenski studentiPortret djeaka, Marijan Trepe, 1920., ulje Djeak, M. Trepe 1920.Stara lutka, Emanuel Vidovi, 1928.Ante, Zlatko ulenti, 1058., ulje

Marcel Duchamp Igrai aha, ulje na platnu, 1911., Filadelfija Francuz koji istrauje pod utjecajem kubizma i futurizma a veinu ivota provodi u SAD-u. 1916. kreator je njujorke Dade u okviru koje eksperimentira s razliitim tehnikama i izlae svoja prva ready-made djela koja izazivaju zgraanje. 1919. se pridruuje Parikim nadrealistima. Ironiju u svojim portretima prikazuje na nain da parodira ljudski lik kroz pokrete koji su prikazani u vremenskom slijedu.

Raznovrsnou svoga opusa i teoretskim razmatranjima jedna je od najutjecajnijih umjetnika 20. st. Iako je proizveo mali broj radova brzo se kree kroz avangardne krugove, utjee na razvoj zapadne umjetnosti kao savjetnik Peggy Guggenheim.

Schwittersov Merz portret

U zimu 1918-19 nastaju Schwittersovi prvi assemblage-i. Meu njima je i ovaj prikaz ljudskog lika.

Kompozicije nastale lijepljenjem predmeta od razliitih materijala na plohu naziva Merz,one predstavljaju njemaku avangardnu dadaistiku umjetnost. Psihijatar, 1919., Kurt Schwitters, assemblage

Tamara de LempickaAutoportret u zelenom bugattiju, 1925.,ulje na platnu, privatna kolekcija

Autoportret u zelenom Bugattiju nastao 1925. godine je na neki nain postao ikona art deko stila koji je u dvadesetim i tridesetim godinama bio u punom zamahu. Tamara de Lempicka je umjetnica ruskog imena, poljske obitelji, francuske naobrazbe, koja je izjednaila svoj ivotni stav i stvaralaki stil. Postala je portretistica parikog mondenog drutva te dobila epitet famme fatale art decoa. Stvarala je nadahnuta talijanskom renesansom i manirizmom. ivot joj nisu pratili samo skandali i tra ve je sauvan i crno-bijeli film na kojem je slikala i po deset sati dnevno. Portreti su joj teatralni sa otrom sjenom, idilini i hladni, posebno je poznata po slikama masivnih ena u slobodnim pozama. ezdesetih godina slika pahtlom. ivi svoj stil do posljednjeg daha i ulazi u legendu, kada, po posljednjoj elji, njezin pepeo biva prosut u vulkan Popokatepetl.

Rene MagritMoje slike su vidljivi prizori koji nita ne skrivaju, one izazivaju misteriju a ona je nespoznatljiva

Giorgo de Chirico - tvornica snova Jedan od najznaajnijih slikara 20.st. svoju je umjetnost opisao kao: Strogu, cerebralnu, asketsku i lirsku.

Za boravka u Njemakoj zanima se za slike Bocklina - lirski romantizam, i djela filozofa Schopenhauera i Nistzschea koji smatra da umjetnost nema logino znaenje.

Slikar koji u svom plodnom opusu ostavio seriju od 59 autoportreta, to je, po mom, najbolji dio njegovog stvaralatva. Njegov rad je dug i zagonetan san.Autoportret, 1920.,ulje.

Kazimir Maljevi - kubofuturista Glava seljaka, 1928-32, ulje, Autoportret iz 1933. Ruski dravni muzej Bio je pionir ruske avangarde i otac geometrijske apstrakcije, najradikalniji umjetnik XX. st. Retrospektiva 1927. u Njemakoj mu je donijela svjetsku slavu. Povratak figurativnom slikarstvu nakon suprematistikog razdoblja legitimira ga kao anticipatora postmoderne slobode. Sahranjen je u suprematistikom ljesu a nadgrobni spomenik na Maljevievu grobu sastoji se od bijele kocke sa crnim kvadratom na prednjoj strani .

Fotografija tridesetih Jedna od moda najslavnijih fotografija tridesetih godina (iz serije koju je naruila amerika uprava za poljoprivredno gospodarstvo). Dorothea Lange daje drutveni dokument o siromatvu, ali i odaje poast individualnoj snazi duha.

Fotografija izraena u tehnici srebrne elatine. Majka beskunica, Dorothea Lange, fotografija, 1936., Kalifornija

Pablo Picasso Marie-Therese Walter, ulje, 1937. Godina u kojoj Picasso stvara slavnu crno-bijelu Guernicu ali vjeran svom egoizmu ne moe odoljeti da u to ne uklopi i dvije tadanje muze.

To je razdoblje izmeu dva svjetska rata i dvije Ljubavi: Marie-Therese Walter i Dore Maar.

To je bilo jedno od mojih najdragocjenijih iskustava, rekao je slikar.

Salvador Dali Mekani autoportret s prenom slaninom, 1941., ulje. Dali je ovu sliku opisao kao antipsiholoki autoportret. Nisam elio prikazati nutrinu svoje due, nego iskljuivo njezinu vanjtinu: omot, rukavicu koju na sebe navlaim. Jestivu rukavicu, naravno, iako ve pomalo usmrenu, na to upuuju mravi i prena slanina. Motiv mekanih satova koji se pojavljuje tridesetih godina a koji upuuju na prolaznost na ovoj slici dobivaju obrise samog autora kojeg nagriza sumnja, kriza, mortalitet i ispovijednost bez natruha idealiziranja.

Henry Moore Crtao je ljude u londonskoj podzemnoj koji su traili utoite u II. svjetskom ratu. Pojednostavio je oblik, odbacio naturalizam i sublimirao znaenje. Mooreove skulpture postale su arhetipi likovno i sadrajno. Obogatio se prodajom svojih apstraktnih skulptura od kamena i bronce a veinu novca je usmjerio na svoju fondaciju koja promie umjetnost i obrazovanje. Uzori su mu Michelangelo i pretkolumbovska umjetnost.Spavai, 1941., kolorirani crte Leea figura, Moore, 1938., kamen, Tate,London.

Slavo Striegl Nazvan posljednjim klasikom hrvatske likovne umjetnosti koji priznaje da se za umjetnost isplatilo ivjeti, ostavio je svom gradu Sisku zbirku koju ini 319. radova nastalih u periodu od 1939. pa sve do 2000. godine. Autoportret u akvarelu nastao je u prvoj godini slikarevog studija na Umjetnikoj akademiji u Zagrebu i predstavlja intimistiku ispovijed na poetku dugog stvaralakog puta. Autoportret, akvarel, oko 1940.

Andrija MauroviStari Maak, najpoznatiji junak iz stripa Crni jaha sa kojim se autor usporeivao Osebujan lik hrvatske kulture, nedovoljno istraen u trideset godina od smrti. Snana individualnost spojena sa inovativnom tehnikom filmskog kadriranja koju uvodi u produkciju stripa, te veliki doprinos u obnovi stvaralatva domaeg stripa nakon rata, okarakterizirali su Andriju Maurovia kao najistaknutijeg crtaa cjelokupne povijesti hrvatske likovnosti. Kao ilustrator, karikaturist i plakater svoj je stvaralaki vrhunac dosegnuo kao autor crno-bijelih avanturistikih stripova, medijem kojim zapoinje 1935. a u kojem objedinjuje kvalitete prethodnih iskustava. Ime mu je uvrteno u svjetsku enciklopediju stripa (World encyclopedia of comics).

Max Beckmann klasik europske avangarde Slika je alegorijski prikaz povjesniara umjetnosti H.W. Jansona i tri prijatelja koji su pred nacizmom pobjegli u Amsterdam. Max Beckmann e 1947-49. predavati umjetnost na Sveuilitu Washington. Izlobom Progon i moderna (2004) pokazano je to je sve na kreativan nain bilo mogue ostvariti u Americi, u oblasti umjetnosti, dok je ona u faistikoj Njemakoj proglaena izvitoperenom. etvorka za stolom, ulje, 1943., Zbirka Sveuilita Washington u St. Louisu

Frida KahloAutoportret , 1947., ulje. ivotna pria Fride Kahlo kao i snani autobiografski elementi njene umjetnosti donijeli su joj status feministkinje.

Od velike vanosti je upotreba narodnih tema kao izvor nadahnua.

Fridine slike, iako malih dimenzija, imaju u sebi visok stupanj eksperimentalnosti i ine veliki doprinos modernoj umjetnosti.

Willem de Kooning 40-ih godina potpada pod njujorku kolu apstraktnih ekspresionista. 50-ih slika tri serije ena agresivna izraza. Nakon toga apstraktne urbane pejzae. 60-ih novu seriju ena. Od 1975. dvije godine radi na skulpturama, zadrava tematiku. Nakon toga je uslijedila kaligrafija boje na bijelom platnu. Umire 1997. a njegovi radovi su pohranjeni u veim muzejima i po umjetnikim kolekcijama diljem svijeta. ena III, 1952., ulje.

Alberto GiacomettiGlava na tapu, autoportret,bronca, 1954.

Giacomettijevi tanki ljudi postali su ikone 20.st. i metafore ivota nakon strahota II. svjetskog rata. Dobitnik je nagrade venecijanskog Biennala 1962. Tri godine kasnije dobiva nagradu francuske vlade za skulpturu, postaje poznat. Posljednje desetljee portretira Annette i Caroline. Nazvan jo i kiparem due.

Joan Mir U Miroovom su djelu ideje i poezija inkarnirane, a ne ilustrirane. Njegova je crta puna energije, poputa spontanom obilju, matom osloboenih vizija. Na autoportretu iz 1937/8. crtanom olovkom na platnu, slikar je uljanom bojom u par poteza, nakon 20. godina, ekstremnom redukcijom, postigao jednu univerzalnu fizionomiju. Ovaj autoportret je nastao kroz due razdoblje spajajui dva stvaralaka naina u jedan, miroovski svijet biomorfne apstrakcije.

Autoportret, 1937/8-1960, ulje i olovka na platnu

Miljenko Stani Miljenko Stani jedan je od najveih hrvatskih slikara i pobornika individualizma, intimizma i nadrealizma, to potvruje njegov cjelokupan opus. Stani je prvi poslijeratni slikar koji je oivio san, osjetilnost i metamorfozu ljudskog bia. On je autor je jednog od najljepih portreta hrvatskog slikarstva 20. st., po miljenju akademika Josipa Vanite, a to je portret pjesnika Tina Ujevia.Tin Ujevi, 1955., ugljen na papiru

Alexander Calder U poetku je Calder elio biti slikar, kao to je bila i njegova majka, ali je prevagnula elja za istraivanjem u drugim materijalima.

Ja razmiljam najbolje u ici, govorio je ameriki kipar, koji je stvarao sa smotkom ice o ramenu, mada mu skulpture u ici nisu tako brojne kao apstraktne skulpture.

Ovaj najinventivniji kinetiki umjetnik 20.st. volio je ljude isto toliko koliko i umjetnost.

Autoportret, 1968., ica

David Hockney Roen 1937. i smatra ga se engleskim pop umjetnikom. Portretira oca jo u tinejderskoj dobi od sedamnaest godina, kao i prijatelje, simpatije, obitelj i sebe. Portreti su vizualni dnevnik njegovog ivota, bili to crtei, slike, grafike ili fotografije. 250 portreta izloeno je u zadnjih 50 godina rada ovoga svestranog umjetnika. Autoportret iz 1954., kola, (kad je autoru 17.g.)

Fransis BaconAutoportret, ulje, 1972. U vrijeme kada u umjetnosti vlada apstrakcija Bacon se posveuje ljudskoj formi. Slikam jer, zapravo, ne znam nita drugo raditi. Moram zaraditi i ispuniti vrijeme objanjavao je Bacon.Pokazivao je zanimanje za Velzqueza i Picassoa te stvaralatvo biomorfnih slikara.Postoji izvjesna prisutnost nihilizma u njegovom opusu. Bio je zabavan, naitan, posjedovao je neodoljiv arm i talent- zabiljeio je njegov biograf Michael Peppiat.

Robert RauschenbergRetroactiv 1, 1964., ulje na platnu Roeni teksaanin, uspio je pomiriti estetske kriterije izmeu egzaltacije i svakodnevnice.

Prvi je ameriki slikar nagraen na venecijanskom biennalu 1964. godine. Njegovi kolai neo-dadaistike provenijencije postali su ikona 20. st. i ujedno dali ironinu alegoriju postindustrijskog drutva.

Roy LichensteinM-Maybe, 1965., ulje na platnu Najranija serija slika, s kojima je Lichenstein stekao ugled, zasnovana je na minucioznoj izradi tiskanih toki kojima slikar naglaava ogranienost stripa kao medija. Ova djela su oznaila poetak postmoderne. Ovih dana smo svjedoci kako njegove slike dostiu cijenu i do vrtoglavih etrdeset miliona dolara.

Andy WarholAutoportret, 1967, crvena boja na svili

Nedavno otkriveno djelo na kojem je umjetnik sebe naslikao crvenom bojom na bijeloj svilenoj podlozi, povrine 2. kvadratna metra.

Ovo je jedan od 11 dinovskih autoportreta naslikanih 1967. god u vrijeme kada se Warhol nametnuo kao vodea figura pop-Arta. Autoportret je postigao cijenu od 15 mil. eura.

Victor Vasarely

Slikar maarskog porijekla, 1955. pie uti Manifest. 1965. stie priznanje umjetniku na izlobi u New Yorku, nazvan je ocem optike umjetnosti i postie status meunarodno priznatog umjetnika. Optika umjetnost se proirila na dizajn i modu. Vasarely je razvio svoj umjetniki abecedarij slian raunalnom programiranju. ovjek je velike energije i inventivnosti: svaki je oblik temelj za boju, svaka boja je atribut obliku.Postao je poasni graanin New Yorka 1990.

Harlekin II, ulje, oko 1945; Autoportret iz 1954, boja na papiru

Joseph Beuys i proireni mediji Avangardni njemaki kipar, slikar, teoretiar i konceptualni umjetnik. Utjecao na itav niz suvremenih svjetskih i njemakih umjetnika. Poziva na promjenu potroakog drutva koje treba slike za ukraavanje zidova. Navedenim djelom sugerira kako i mrtav zec moe premostiti jaz izmeu teorije i nagona za razliku od otuenog ljudskog bia. Za njega je umjetnost medij koji treba ozdraviti bolesno drutvo. On naputa vjetine slikara kojima su se ljudi divili u prolosti jer ljepota postaje arhaian pojam, njegova umjetnost je optunica vrijednosti onima koji su izgubili II. svjetski rat.

Kako objasniti slike mrtvom zecu, 1965..

Gerhard Richter Umjetnik funkcionira na granici bilo izmeu apstrakcije i figurativnosti, bilo izmeu snanih boja i monokromnog slikarstva. Sklon je slikanju djela u serijama. Osamdesetih pripada neoekspresionistima. Ubraja se meu utjecajne umjetnike dvadesetog stoljea. Betty, ulje, 1977., njemaki umjetnik portretira svoju ker na tri portreta koristei fotografiju kao osnovu za nastanak slike. ezdesetih je napravio niz portreta ljudi iz svog profesionalnog kruga. Sedamdesetih se drui s Josephom Beuysom.

Zlatko Prica

Zlatko Prica, roen u Peuhu, seli se u Zagreb 1922. Umjetniku akademiju u Zagrebu zavrava 1940. Jedna je od perjanica poslijeratnog hrvatskog slikarstva. Njegovo bogato slikarsko stvaralatvo moemo svesti na nekoliko najznaajnijih ciklusa: Samoborski, Plodovi zemlje, Anatomija prirode, Tarski ciklus, te Opatijski kiobrani. (Is)tarski ciklus se svojom poetskom figuracijom uklapa u sustav obnove plastinih vrijednosti i novog ekspresionizma Francisa Bacona na nain kojemu nije mogue porei izvornost. Djevojka pred ogledalom, 1982., ulje, Tarski ciklus

Lucien FreudAutoportret, 1985. i Nasmijana ena iz 1959. Britanski eminentni slikar, unuk psihoanalitiara Sigmunda Freuda, specijalizirao portrete i aktove, umro je ljetos u 88 godini ivota. Veliki psiholog portreta. Veliki je promatra, poznat po analitici, skida masku portretiranom. Slika pod utjecajem: Drera. Memlinga, Grosza i Dixa. Prijatelji su mu: Bacon i Hockney. Pedesetih poinje slikati sumorne portrete u impasto nanosima boje. Veliki dio opusa posvetio svojoj majci, enama, brojnoj obitelji

Ratko PetriIscurio, 2003., vlasnitvo autora Gozba, 1984. Prola je godina od smrti jednog od osnivaa Biafre koja je donijela rjeenja bliska pop artu. Proiena morfologija Petrieve figuralnosti, koja prelazi u snanu simboliku i jetku ironiju, jedan je najzanimljivijih autorskih identiteta novije hrvatske skulpture

Ivan KoariUnutranjost glave, 1987., gips, MSU, Zagreb

Koari Akademik Ivan Koari jedan je od najinteresantnijih umjetnika nae likovne scene, autor je mnogih javnih skulptura poput Prizemljenog sunca i Matoa. Koari je roen 1921. u Petrinji, sudionik je brojnih svjetskih izlobi i dobitnik mnogih prestinih nagrada. Predstavljen je u brojnim svjetskim antologijama i pregledima suvremene skulpture. Njegov je opus isto autobiografski a njegova umjetnost je izjednaena sa disanjem.

Marija Ujevi - Galetovi Miroslav Krlea (postav. 2004.), bronca, 235 cm, Dubravkin put, Zagreb Kiparica i akademkinja koju nazivaju majstoricom portreta i figure, autorica je najboljih zagrebakih spomenika kipova enoi i Krlei. Portret brata je napravila u glini sa 12 godina. Kiparica pri portretiranju pokuava izraziti svoj doivljaj osobe, ono to ona emanira u svijetu. Krleu sam zapamtila po ivosti oiju, leernosti u ponaanju i tromosti tijela. Spomenik ne moe biti samo opis fizikog tijela nego psiholoka analiza, emanacija duha. Moj Krlea na Dubravkinom putu je stari, osamljeni skeptik.

Mato Andri Mala enska poprsja, kipara i likovnog pedagoga Andria, oblikovana u gipsu, primjer su ekspresivne modelacije i profinjenog rukopisa. U slijedu Metrovievih heroina i Angeli Radovanijevih vitalistikih Venera, Andri razvija novu poetiku enskog portreta, posve intimnog i decentnog. Samostalno je izlagao u Njemakoj, Francuskoj i vie puta u Zagrebu. Sudionik je i svjetske izlobe male plastike u keramici. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu za svoj dugogodinji plodan rad.

Suvremena djevojka, 1987., patinirani gips

Bill Viola - pionir video arta Ovaj genij slike i zvuka, pionir video arta jo uvijek je aktivan u svom stvaralakom izrazu. Viola Istrauje fundamentalna iskustva razuma i osjeaja i put do samospoznaje. Usredotoio se na univerzalne ljudske teme kao to je roenje, patnja, umnogome crpei inspiraciju iz zapadnjake i istonjake spiritualistike tradicije.

Moliti bez prestanka,1992. zvuna i video instalacija,umjetnikova zbirka

Viola Priznanje zasluuje trideset godinjim radom koji nimalo ne gubi na raskoi vizualnog ili na snazi poruke. Autor je zapanjujueg opusa radova u kojima se koristi najnovijom tehnologijom, ukljuujui vodu i vatru. Naglaava dualizme: svjetlo-tama, ivot-smrt, smirenost-stres. Emocija postaje subjektom. Istrauje stanja pomijeanih emocija, tzv. meustanja.est glava, 2011.

Chuck CloseEmma, drvorez, 2002. Svjetski poznat umjetnik koji portetira sebe, svoju obitelj i prijatelje umjetnike. Radikalno mijenja definiciju modernog portreta, nudei iroku skalu svog kompleksnog umjetnikog izraza. Nakon to je 1988. prebolio virusnu infekciju zavrava u kolicima. Portret Emme, slikareve keri sastoji se iz 113 komada drvoreza u japanskom stilu. Djelo ima karaktertistike foto realizma kada se promatra sa udaljenosti, iz blizine portret saima u sebi na stotine trokutastih, kvadratinih i ostalih viekutnih, samostalnih jedinica boje. Umjetniku je trebalo osamnaest mjeseci rada da uz pomo japanskog umjetnika drvoreza, Yasu Shibata dovri ovu sliku. Print mi je promijenio nain razmiljanja! - priznao je Chuck Close.

uro SederAutoportret s autoportretom, 2007., ulje uro Seder je na likovnoj sceni vie od pola stoljea. Tijekom tog razdoblja njegovo je slikarstvo prolo kroz nekoliko nadasve znakovitih mijena. Najprije je to bio enformel, potom je uslijedilo razdoblje sveobuhvatnog redukcionizma, a od sredine sedamdesetih pa sve do danas njegovo slikarstvo karakterizira tematski raznorodna ekspresivna figuracija nesputanih gesti i bogatog kolorita. Za iskazivanje duhovne intime i introspekcije, motiv autoportreta je najzahvalniji. Na recentnoj izlobi 2010. doajen hrvatskog slikarstva izloio je njih jedanaest, osam ulja i dvije tempere. Duhovit i ironian je rad u kojem dolazi do likovnog umnaanja portreta slikara pred upravo zgotovljenim likom samoga sebe.

Boris BuanIgor Stravinski, 2009. Skrjabin, Verdi, Haydn, Monteverdi i Stravinski prikazani su u liku lista filadendrona na crnoj podlozi. Samo je dio izlobe na temu portreti znamenitih jaz i klasinih umjetnika ali i arhitekata i kolega podijeljenih u cikluse po pet djela ovisno o tematici. Oduvijek ga je glazba nadahnjivala. Akademski je slikar i grafiki dizajner, akademik. Dobro likovno djelo nikada ne smije doslovno prenositi stvarnost, plakat mora imati atraktivan vizualni geg, a portret emotivnu osobnost.

iva itnik Roena u Ljubljani 1981. iva je 2008. zavrila poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani (Slovenija). Bila je nominirana za Europsku nagradu Zlatni kentaur 2007 i dr. Izjava: Portreti su pejzai ljudske svijesti koji imaju istu funkciju kao i mitovi. Oni su prie o ljudima koji pomau gledateljima u pronalaenju svoga puta kroz ivot. Portreti su krhki u svojoj neposrednosti. Pokazuju sposobnost umjetnika da prenese svoje osjeaje putem portreta to pomae promatrau da osjeti prisutnost drugih i na taj se nain nae u drugima. Nataa, ulje i akrilik na platnu, 2010.

Stipan Tadi Netom je diplomirao na ALU, panju struke svratio je na sebe portretima, posebice monumentalnim portretom oca, za koji je nagraen na Salonu mladih.

Slika se sastoji od 150 oslikanih kvadrata koje je Stipan nasumice slikao sitnim potezima kista, slikao je do pet kvadrata dnevno. Jo jedna potvrda kako figurativna umjetnost ima sve vie simpatizera meu mlaim slikarima kod nas, a i u svijetu. Otac, ulje na platnu, 2010. III nagrada Salona mladih, Zagreb

Martin Scheller Angelina Jolie, 2004., 48 portreta slavnih na australskoj izlobi 2011., National Portrait Gallery, CanberaJedan je od najuspjenijih suvremenih portret fotografa. Njegovi radovi se pojavljuju na naslovnicama nekih od najtiranijih asopisa na svijetu poput: The New Yorker, Rolling Stone, Esquire, Vogue itd.Izbliza snimani, oko-naoko, uz vidljivu teksturu koe i kose te strukture zjenica, portreti zrae magnetizmom i trae ponovljeno istraivanje. Isti tretman imaju poznate osobe kao i anonimusi.

Ben Heine Dvadeset sedmogodinji portretist, ilustrator, karikaturist i fotograf Studirao kiparstvo, grafiku i novinarstvo, ivi u Brusselu i komunicira na svjetskim jezicima. Izmislio novi spoj poentilizma i pop arta. Daj mi boje i Merilyn Monroe iz 2011.

Marina Abramovi Kraljicom performerske umjetnosti postala je nakon to je 75 dana sjedila u atriju MoMa-e u New Yorku, mjeseca svibnja i travnja ove godine. Jo uvijek me proganjaju 1 564 para oiju u koje sam gledala i ovo je najvaniji i najzahtjevniji performans u mojoj karijeri - objasnila je Marina Abramovi. U takvoj koncentraciji sve nestane osim pogleda a nakon izvjesnog vremena tu izbijaju emocije koje su mnoge ljude dovele do suza.

Zakljuak Portretnu tradiciju zapoinje neolitska kultura i ona e trajati do pada Rimskog carstva. U Novom kraljevstvu egipatske 18. dinastije razvio se plastini portret sa finim psiholokim crtama. U kasnoantikom periodu i helenizmu razvio se izvjesni naturalizam u prikazivanju fizionomije. Pod rimskom vladavinom u Egiptu su nastali portreti na mumijama koji predstavljaju prve samostalne portretne slike na drvetu. U ranokranskoj i srednjovjekovnoj umjetnosti izgubila se antika tradicija portretiranja da bi se pojavila na portretnim bistama u 14. st. radionice Parler u Pragu. Prvi autonomni dvostruki portret u punoj figuri naslikao je Jan van Eyck u 15. st.Poetkom 15.st dostigla je novovjekovna umjetnost

portreta, pod utjecajem novog humanistikog gledanja na ovjeka, procvat i razvila itavu lepezu oblika. Znaajni portretisti iz doba renesanse su: Botticelli, Vranjanin, da Vinci, Rafael, Michelangelo, Drer a Tizian i Klovi na prijelazu iz renesanse u barok. Nastavlja ih maniristiki portret Archimbolda i El Greca U baroku pratimo uspon portreta na ljestvici vrijednosti do najznaajnijeg umjetnikog zadatka kroz Rembrandtove bakroreze, Caravaggiova i Velzquezova ulja te Berninijeve skulpture. Postoje slikari poput Goye koji je vrhunac svog stvaranja postigao u portretu. Slikarstvo 19. st. poinje klasicizmom kojem je glavna karakteristika da oponaa antiku to se moe vidjeti na Napoleonovim portretima. Nakon klasicizma javlja se romantizam sa Gericaultom a nakon romantizma javlja se realizam sa Courbetom. Krajem stoljea javlja se impresionizam sa Manetom, Monetom, Renoirom,

Degasom i Rodinom te zavrava pojavom etiri genija:Van Goghom, Gauguinom, Cezannom i Seuratom.Krajem 19. st. portretno slikarstvo gubi svoj najistaknutiji znaaj uslijed pojave fotografije. Hrvatski slikari na prijelazu i poetkom 20. st. redovito istrauju putem autoportreta: Bukovac, Rendi, Rakaj, Rai, Kraljevi, Steiner, Tartaglia, Metroviukljuujui se svojim izrazom u europska zbivanja na polju umjetnosti. U umjetnosti 20. st. dominirala su dva ovjeka: Matisse i Picasso, a njemaki slikari ekspresionizma omoguili su djelomino oivljavanje ove umjetnike vrste. U trendu je bilo psiholoko istraivanje a manje se teilo realistinom ili idealizirajuem izrazu portreta.Portretno slikarstvo je pretrpjelo radikalne promjene u odnosu na prole epohe ali oni danas ine jednu od najpotentnijih likovnih tema.

(Auto)portrete ne treba iskljuivo vezati za tradicionalnelikovne medije kao to su slikarstvo, kiparstvo i grafika.I performans, naime, ima karakteristike autoportretaU njemu umjetnik - performer publici podastire sebe samog i pri tom nita ne glumi niti skriva. Portreti ili autoportreti mogu biti iskazani i na simbolikoj ili duhovnoj razini.Umjetnost je transcendentalna i ona u nama budi nesvjesno kao to umjetnik u svom izrazu iznosi na povrinu dublje, skrivene vrijednosti. Jedino je u umjetnosti poeljno biti iskren i ranjiv, jedino u umjetnosti slabost postaje snaga.Intimni svijet umjetnika prostor je u kojem ljudi pronalaze sigurno utoite i ostaju autentini. Portreti i autoportreti danas su iznimno zanimljiva tema, uz uvjet da ih se tretira kompatibilno vremenu u kojem ivimo.

Literatura

H. W. Janson: History of Art, 1969., Abrams, New YorkN. Hodge: The A-Z of art, BCA, 1996.V. Horvat Pintari: Tradicija i moderna, HAZU, Zagreb, 2009.V. Horvat Pintari: Svjedok u slici, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.Grgo Gamulin, Itaka koja traje, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999.S. Walker. Ancient Faces: Mummy portreaits in Roman Egypt, New York, 2000.E.Panofsky, Early Neatherlandish Painting: its Origins and Character, New York, 1935.E. Drury, Selfportret of the World s Greatest Painters, London, 1999.N. Schneider: Portrtmalarei 1420-1670, Tachen, Kln, 1992. Monografije umjetnika, struni asopisi, katalozi, tisak, internet

Priredila:

Jasminka Vidovi Buinac, prof.Sisak, listopad 2011.