Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Historija

Pojava, širenje i uticaj islama na stvaranje nove civilizacije

(referat)

Student:

Tuzla, novembar 2011.god. Mahovkić Muris

Uvod

Drage kolege i kolegice iako moja tema možda vama djeluje kao jedna od najlakših, meni pak ovaj rad, predstavlja najveći izazov do sada. A zašto je to tako? Istina jeste, da postoji brojna literatura o islamu, o njegovoj pojavi i širenju, ali ta činjenica mi je umjesto olakšavanja zadatka, puno više otežala rad. Glavno pitanje koje sam sam sebi dugo vremena postavljao je, kako reducirati tako ogromnu materiju na samo desetak stranica rada. Naime, postoje desetine tomova samo o govoru poslanika, koje poznajemo kao zbirke hadisa, tu su zatim brojne knjige koje prate zbivanja tokom života Muhammeda aleyhi assalatu wa salam poznate kao sira, te knjige koje zadiru u detalje osvajanja za vrijeme halifa preddinastijskog, te omevijskog halifata, a uticaji na civilizaciju su brojni kako na arapsku kulturu tako i na današnja europska društva. Dok sam razmišljao o konstrukciji samog rada i kako treba da bude postavljen, te koju od literature da koristim, na kraju sam se odlučio da se koristim širokim spektrom knjiga: Istorija arapa od Filipa Hitija, zatim Povijest Islama od Mustafe Spahića te knjigom zvanom Er-rahikul-mahtum, koja je djelo indijskog autora Safijurrahmana el Mubarekfurija. Na našim prostorima poznatija kao “Zapečaćeni džennetski napitak”, obuhvatajući tako domaću i stranu literaturu, literature istoka i zapada, te objedinjavajući religijsku sa sekularnom literaturom. Dakako da ću u tekstu koristiti i citate iz Kur’ana Časnoga i zbirki hadisa.

1

1. Pred islamski period

Arapsko društvo je bilo organizovano po plemenima, ali je imovinski bilo dosta izdiferencirano. Nije dakle postojala pravedna imovinska raspodjela. Većina arapskog društva je živjelo beduinskim životom, a religija je bila politeistička, s time da beduini i nisu bili nešto religiozni, u slučaju negodovanja ili nezadovoljstva znali su psovati i vrijeđati vlastite idole koje su smatrali božanstvima. Ovaj period je još poznat i kao džahalijetski period što znači period neznanja. To neznanje nije se samo odnosilo na neznanje sa religijskog aspekta, već i sa moralno-vrijednosnog sistema. Da bi razumjeli koliko veliku promjenu je islam učinio u arapskom društvu neophodno je prvo dati prikaz njihovog društva prije dolaska objave.1

Što se tiče društvenog života, Arapi su bili poznati kao veliki retoričari i pjesnici, ali u isto vrijeme i nepismeni ljudi, poštivali su ugovorenu riječ, veoma rijetko bi kršili dogovor. Porodično su bili vrlo čvrsto vezani, tako da bi krvno povezani pojedinci pomagali jedni drugima u neprilici čak i ako nisu u pravu. Ovakva plemenska vezanost je rezultirala čestim, plemenskim sukobima koje su proizlašle iz svađe dva pojedinca koji pripadaju različitim plemenima, oko razloga koji i nisu toliko bitni.2

Prostitucija je bilo široko raširena, tako na primjer ukoliko bi žena htjela, mogla je okupit grupu muškaraca, i općiti sa svima njima, a nakon porođaja bi ponovo okupila čitavu grupu, i svi su bili obavezni odazvati, a ona bi onda birala koga god je ona htjela za oca svoga dijeteta. Jedan čovjek se mogao ženiti koliko je htio puta, pa čak i dvije sestre istovremeno, te se ženiti vlastitim maćehama u slučaj smrti njihova oca.3

Postojao je još jedan gnusan čin u predislamskoj arapskoj tradiciji, koji iako nije bio sproveden u dominantnu praksu, svakako je pružao još jedan uvid u njihov način života. Naime rođenje djevojčica je predstavljalo na neki način “promašaj” jer su se dičili sinovima, pa su zbog toga često znali djecu živu ukopavati4, o čemu svjedoče i dva kur’anska ajeta te brojni hadisi.

“...i kada živa sahranjenā djevojčica bude upitana zbog kakve krivice je umorena,…”5

1 Filip Hiti, Istorija Arapa (od najstarijih vremena do danas), II izdanje, Sarajevo, 1973, str.74-81.2 Filip Hiti, Navedeno djelo, str.75-863 Safijurrahman el Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001, str. 41.4 Safijurrahman el Mubarekfuri, Navedeno djelo, str. 42.5 Kur’an 81:8

2

2. Pojava i širenje islama

Pojava i širenje islama su dvije potpuno nerazdvojive tematike, jer i za vrijeme pojave i za života Poslanika islam se širio sa pojedinca na pojedinca sa grada na grad, tako da sam odlučio untar ovog poglavlja načiniti dodatne podjele.

2.1. Kratak pregled ličnosti Muhammeda ibn Abdullaha s.a.w.s.

Muhammed aleyhi assalatu wa salam rođen je u Meki 571. godine nove ere po kršćanskom kalendaru, od oca Abdullaha i majke Amine6. Otac mu je umro dva mjeseca prije njegova rođenja, a majka mu je umrla kad je navršio šest godina života. Brigu o njemu onda preuzima djed Abdu-l-Mutalib koji također umire dvije godine kasnije, da bi se onda o Muhammedu s.a.w.s. skrbio njegov amidža Ebu Talib.

Bio je omiljen među svojim sunarodnjacima, mada nije volio način na koji su oni živjeli, zbog čega se često osamljivao. Iako nije bio pismen čovjek, bio je veoma cijenjen među narodom zbog poštenja i lijepog ponašanja, tako da su ga prozvali El-Emin (pouzdani). Kad je napunio dvadeset i pet godina prihvatio je bračnu ponudu Hatidže radiyallahu anha, bogate trgovkinje kojoj je muž preminuo ranije.

Kako je stario sve više se volio osamljivati u pećini Hira, nedaleko od Meke, i razmišljati o dubljim problemima čovječanstva. Kada navrši četrdeset godina, jedne noći posjeti ga melek Džibril aleyhi salam (kršć. Gabriel) sa prvom objavom:

“Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, “7

što je označilo početak poslanstva, period objave će trajati dvadeset i tri godine.8

2.2. Širenje islama za života Poslanika

Poruka islama je bila jasna , prihvatiti samo Allaha za Boga, i samo Njega obožavati, te prihvatiti Njegovu zadnju objavu, Kur’an , te Muhammeda aleyhi assalatu wa salam za posljednjeg poslanika. Riječ islam na arapskom jeziku znači predanost (Volji Božijoj), pokora, mir9. U početku islam primi samo desetak osoba, i to većinom

6 Safijurrahman el Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001, str. 51.7 Kur'an 96:18 Mustafa Spahić, Povijest islama, Sarajevo 1996, str. 144-147.9 http://www.islamislam.bloger.hr/post/sta-je-islam/285035.aspx

3

slabašni, siromašni i bez jače plemenske zaštite.10 Prvi muslimani su bili muslimani u tajnosti a sastajali su se u kući od jednog od prvih muslimana, gdje su pričali o islamu i novim, objavljenim ajetima.11 Tokom ovih početnih godina islama, muslimani su radili na jačanju karaktera i bratstva među njima. Nakon tri godine naređeno bi Poslaniku od Allaha da poziva rodbinu svoju u islam, narednim ajetom:

“I opominji rodbinu svoju najbližu i budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede!”12

Nakon odbijanja od strane većinskog dijela rodbine, islam je bio obznanjem među stanovništvom Meke, te njeno stanovništvo poče spletkariti protiv prvih muslimana, a one bez jače plemenske zaštite čak i zlostavljati. Kada ni to nije odvratilo muslimane od njihovog vjerovanja, odlučiše se za ekonomski bojkot po kojemu su svi muslimani satjerani na neplodan posjed, a bi i zabranjeno ostalom stanovništvu da sa njima žene i udaju, komuniciraju i trgovinu obavljaju. Kada ni to ne poljulja odluku tadašnjih muslimana da ostanu pri svojoj novoj vjeri, onda stanovništvo Meke poče ubijati one najslabije od njih, tako da su muslimani u želji za mirom odlučili pronaći drugo mjesto za stanovanje. Grupa muslimana prvo nađe utočište kod kralja Njegoša (Negusa) u Abesiniji13, a kada situacija postade previše nesigurna i za muslimane sa jakom plemenskom zaštitom, dođe do historijskog događaja “Susreta na Akabi” gdje su određeni stanovnici grada Jesriba (koji su već prihvatili islam na jednom hodočašću Meki)14 tražili od Muhammeda aleyhi assalatu wa salam da iseli tamo sa muslimanima te da umiri grad koji trenutno prolazi kroz plemenske sukobe.15 Nakon čega su muslimani iz Meke, te naposljetku i poslanik preselili iz Meke u Medinu, događaj poznat kao Hidžra po kojoj muslimani računaju vrijeme. Hidžra je izvršena oko 622. god po kršćanskom kalendaru.

Dolaskom Poslanika, Medina se stabilizira, nastavlja se sa pozivanjem ljudi u islam javno i otvoreno. Mekanci se odlučuju na objavu rata, te dolazi do velikih sukoba među njima. Najistaknutije bitke bile su Bitka na Bedru, Bitka na Uhudu i bitka na Hendeku. Nakon ovih bitki Meka odlučuje ponuditi mirovni savez Medini i muslimanima, poznat kao “Sporazum na Hudejbiji” kojim se zaključuje primirje između Meke i Medine na deset godina, omogućava pristup drugih plemena iz regiona bilo kojoj od strana, ali da će i novi članovi saveza biti obavezani tim ugovorom, te da ukoliko se 10 Filip Hiti, Istorija Arapa (od najstarijih vremena do danas), II izdanje, Sarajevo, 1973, str. 93.

11 Mustafa Spahić, Povijest islama, Sarajevo 1996, str. 149.12 Kur’an 26:214-215.13 Filip Hiti, Istorija Arapa (od najstarijih vremena do danas), II izdanje, Sarajevo, 1973, str.9314 Čak i predislamski arapi su imali običaj hodočastiti Ka'bu i ostavljati poklone i žrtve brojnim idolima koji su bili postavljeni unutar same Ka'be. Dane hodočašća Poslanik je koristio da poziva ljude izvan Meke u islam.15 Safijurrahman el Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001, str. 133-136.

4

ko iz Meke pridruži muslimanima u Medini, on treba da bude vraćen u Meku, a ukoliko se neko iz Medine pridruži mekancima on se ne smije dirati. Muslimani su iskoristili taj period za da’wu, to jeste pozivu ljudi u islam, kako ljudi u Medini, tako i kraljeva i vladara iz regiona putem pisama.16

Par godina kasnije jedno od plemena koje se pridružilo mekanskom savezu, prekrši ugovor 630godine n.e. te pobi neke muslimane iz plemena Huzat, iznenadnim napadom. Poslanik je sa deset hiljada muslimana krenuo prema Meki, a kada mekanci vidješe brojnost muslimanske vojske predadoše grad bez borbe, tako su se muslimani koji su izbačeni iz svog rodnog grada ponovo vratili u njega. Tada Poslanik okupi narod pa održa govor citirajući ajet iz Kur’ana:

“ O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo, i na narode i na plemena vas dijelimo da bi ste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najviše Boji. Allah, uistinu, zna sve i nije mu skriveni ništa’’17

Zatim obrati se mekancima i reče:“O narode Kurejša. Šta mislite šta ste zaslužili, i šta ću ja vama sada činiti?” Odgovoriše: “Samo dobro, plemenit brat i sin plemenitog brata si.” Poslanik na to odgovori: “ Reći ću vam kao što je Jusuf a.s. rekao svojoj braći: Ja vas sada neću koriti, idite, vi ste slobodni!’’18

Po oslobođenju Meke poslanik se ipak vratio živjeti sa Ensarijama (stanovništvom medine) koji su podnijeli najveći teret dostavljanja poruke. Kada su ga Ensarije upitale po oslobođenju Meke, šta će dalje biti, sad kad se on vratio u Meku? Poslanik im odgovori, da kada bi svi ljudi krenuli jednom dolinom,a ensarije drugom, on bi krenuo za njima (ensarijama).

Preminuo je 12. rabiul-evela 11. godine po Hidžri.19

2.3. Postepeno prerastanje u civilizaciju

Događaji koji će se odigrati u Medini, nakon Hidžre, su sa aspekta odnosa kulture i civilizacije najbitniji. Naime po samom dolasku Poslanika, on počinje graditi džamiju, a uz nju kuću u kojoj je obitavao. Ta džamija ne samo da će biti centar za molitvu, nego će

16 Safijurrahman el Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001, str. 314-326.17 Kur'an 49:1318 Safijurrahman el Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001, str. 368.19 Safijurrahman el Mubarekfuri, Navedeno djelo str.428.

5

biti i centar za stjecanje znanja, držanje, po zajednicu, bitnih govora, mjesto gdje će se voditi diplomatski razgovori između zaraćenih plemena, mjesto u koje su se primale izbjeglice, pa čak možemo reći i parlament gdje se održavalo vijećanje Šure. 20 Medina odnosu na okolni prostor postaje prijestolnica. A džamija sam centar širenja prvo kulturnog a potom i civilizacijskog utjecaja. Odmah po dolasku u Medinu Poslanik donosi, ukoliko se to može nazvati današnjom terminologijom, ustav, zatim određuje zakone i sklapa ugovor sa stanovništvom koji reguliše odnose među muslimanima, zatim odnose između muslimana i nemuslimanima, savezništvo sa Jevrejima, te odnose između saveznika, suživotu i vjerskoj toleranciji. Ovaj ugovor je veoma bitan civilizacijski element a predstavlja zakonodavnost. Tako da je islamska zajednica koja je počivala na kulturno-moralnim normama, sa pojavom kulturnog centra i zakona, počela praviti prve velike korake prerastanja u jednu civlizaciju. Neki od tih članova odnose se na slijedeće stvari:

Član 1 i Član 2 prozivaju muslimane jednom zajednicom, ummetom.21

Član 13 koji kaže: “Bogobojazni vjernici moraju se suprotstaviti nasiliniku ili onome ko snuje nepravdu ili zločin, krši prava i unosi nemir među vjernike. Neka svi dignu ruke protiv takvoga, pa bio on i sin jednog od njih”22

Član 25 kaže “Židovi iz plemena Benu Auf tvorit će zajednicu vjernika Jevreja, Židovi neka slijede svoju vjeru, a muslimani svoju, bez obzira na to radi li se o njima samima ili o njihovim klijentima”23

Član 40 odnosi se na davanje prava i robovima i zarobljenicima, a kaže : “Osobe pod zaštitom smatrat će se ravnopravnim sa zaštitnicima. Nema više ni tlačitelja ni potlačenog”24

2.4. Teritorijalno širenje

Sa smrću Poslanika, narednih pet halifa su se birali izbornim putem, a prijedlog je mogao da bude od strane samih muslimana kao što je bio slučaj sa izborom Ebu Bekra radiyallahu anhu.25 Također je i raniji halifa prije svoje smrti zajednici znao predložiti

20 Šura je islamska savjetodavna komisija21 Mustafa Spahić, Povijest Islama, Sarajevo 1996, str. 175.22 Mustafa Spahić, Navedeno djelo, Sarajevo 1996, str. 17623 Mustafa Spahić, Navedeno djelo, str. 177. 24 Mustafa Spahić, Navedeno djelo, str. 178.25 Mustafa Spahić, Povijest Islama, Sarajevo 1996, str. 226.

6

nasljednika na osnovu njegovih dijela i požrtvovanosti u islamu kao što je bio slučaj preporuke Omera ibn el Hattaba od strane Ebu Bekra.26

Ovaj period će proći u konstantim ratovima, prvo defanzivnim, a kasnije i ofanzivnim. Sam teritorij je veoma bitan element određivanja civilizacije, jer kako je A.Kroeber rekao da bi se kultra zajednica nazvala civilizacijom neophodno je da su te zajednice bar jednom u historiji tvorili veliku političku cjelinu. Osvaja se provincija Irak koji je bio pod kontrolom perzijskog carstva, te provincija Sirija, koja ja bila dio teritorija bizantskog carstva pa čak i Egipta. Tako je do 644 godine po kršćanskom kalendaru islamska država obuhvalta svu Arabiju, Babiloniju, Mezopotamiju i Egipat, te zapadnu polovinu Perzije.27

3. Ajeti i hadisi koji su oblikovali određene kulturne segmente islamske civilizacije

26 Mustafa Spahić, Navedeno djelo, str. 225.27 Mustafa Spahić, Navedeno djelo str. 237.

7

Utjecaj bilo koje vjere ili ideologije na samo društvo najlakše se da primjetiti samim poređenjem izvora pojedine vjere ili ideologije sa društvom. Ukoliko pronađemo sličnost u izvoru religije ili pak ideologije, te samoj praksi društva znači da je jedno proizašlo iz drugog. Pa tako da je najbolji način pokazivanja utjecaja religije na društvo citiranjem izvora za religiju.

Tako na primjer ajeti i hadisi su oblikovali način oblačenja i izgleda muslimana islamske civilizacije:

“A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ista osim onoga sto je ionako spoljasnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima…”28

“Razlikujte se od idolopoklonika, kratite brkove, a puštajte bradu”29

Zatim tu su i ajeti i hadisi koji naređuju istraživanje i stjecanje znanja:

“...zato putujte po svijetu da vidite kako su završili oni koji su poslanike u laž

utjerivali.” 30

"Traženje znanja je farz (stroga obaveza) svakom muslimanu."31

Te brojni drugi ajeti i hadisi koji su utjecali kako na moral, ponašanje i etiku, regulisali odnosa prema Bogu, tako regulisali odnose i među ljudima. Te kako oblikovali kako duhovne elemente civilizacije, tako i one materijalne kao što su odjeća ukrasi, umjetnost, poeziju. Tako na primijer prohibicija crtanja bića sa dušom od strane Poslanika32 rezultirat će razvijanjem umjetnosti koja se bazira na mozaicima biljaka i geometrijskih oblika, pa i prelijepe umjetnosti poznate kao kaligrafija.

Kada se Muhammedu aleyhi assalatu wa salam približi smrt, i on poče osjećat kraj svoga zadatka, obavi oprosni hadždž i održa posljednji govor muslimanima a ja ću citirati par dijelova toga govora:

“O narode, baš kao što se vi odnosite prema ovom mjesecu, ovom danu, ovom gradu kao Svetim, tako se odnosite i prema životu i imovini svakog muslimana kao Svetom. Vratite dobra koja su vam povjerena njihovim vlasnicima.Ophodite se sa

28 Kur'an 24:3129 Muslim 2/50030 Kur'an 16:3631 Sunen Ibn Madže 22432 Buhari 5607

8

drugima pravedno, da ne bi niko bio nepravedan prema vama. Znajte da ćete se sigurno sresti sa svojim Gospodarom i da ćete biti pitana za vaša djela. Bog vam je zabranio kamatu, zato će sva kamata biti vraćena, a vaša zarada je vaša da je zadržite. Niti ćete trpjeti niti nanositi nepravdu. Bog je presudio da neće biti kamate. Sva prava na krvnu osvetu iz pred islamskog perioda se povlače.”

Govor je nastavio pravnim propisima u islamu, a zatim je rekao:

“Istina je da vi imate određena prava nad vašim ženama, ali i one imaju prava nad vama. Zapamtite da ste ih uzeli kao vaše žene uz Allahovo povjerenje i Njegovom dozvolom. Ako su poslušne imaju pravo da ih hranite i oblačite dobrotom.Tretirajte svoje žene dobro i budite ljubazni prema njima, jer su one vaši partneri i pomagači. Vaše je pravo da tražite da se ne druže sa onima kojima vi ne dozvoljavate, kao i da nikada preljubu ne čine”

“Arapin nije superiorniji nad nearapinom, niti nearapin nad Arapom, niti bjelac ima superiornost nad crncem, niti crnac nad bijelcem osim u pobožnosti i dobrim dijelima. Svo čovječanstvo je od Adama i Eve”33

Zaključak

Nakon ovog dugog izlaganja, ostaje još samo izvući zaključak. Islam je započeo objavom vrlo specifničnog karaktera koja kaže “uči” naređujući tako traženje znanja. Kako je vrijeme prolazilo islam je počeo oblikovati sve više sfera svakodnevnog života kako pojedinca tako i cjelokupne civilizacije. Njegova pravila postavila su granice ili možemo reći izradile kalup unutar kojeg je u narednih par decenija, pa i stoljeća se 33 Hadis prenose i Buhari pod brojevima 1623,1626,6361; Muslim pod brojem 98., Tirmizi pod brojevima 1628, 2046, 2085; a Ahmed ibn Hanbel daje najkompletniju naraciju pod brojem 19774.

9

kovala nova civilizacija. Dolaskom u Medinu, kulturni elementi islama dobivaju i fizičku manifestaciju institucije, a već širenjem teritorija za vrijeme četri halife preddinastijskog perioda nastaje jedna nova civilizacija. Zašto kažem da nastaje civilizacija, pa samim osvajanjem pod zastavu islama se stavljaju i druge kulture, kao što su na primjer perzjska, koja je imala čak i vlastiti jezik. Na taj način različite kulturne zajednice, na osnovu zajedničkih karakteristika: religije, kulture (novo osvojene kulture su se dakako preoblikovale prema islamu) pa čak i zajedničkog (arapskog) jezika prelaze u civilizaciju. Ta civilizacija će u vrijeme dinastije Abasida, napretkom nauke, prerasti u jednu od vodećih svjetskih civilizacija.

Izvori

1. Kur’an

2.Sahih zbirka hadisa, Buhari

3. Sunen, Ibn Madže

10

4. Sahih zbirka hadisa, Muslim

5. Musned, Ahmed ibn Hanbel

Literatura

1. Filip Hiti, Istorija Arapa (od najstarijih vremena do danas), II izdanje, Sarajevo, 1973.

2. Mustafa Spahić, Povijest islama, Sarajevo 1996.

11

3. Safijurrahman El Mubarekfuri, Zapečaćeni dženetski napitak, Sarajevo, 2001.

4. http://www.islamislam.bloger.hr/post/sta-je-islam/285035.aspx

Sadržaj

Uvod………………………………………………………………………………………1

1.Pred islamski period…………………………………………………………………...2

12

2.Pojava i širenje islama……………………………………………………………...….3

2.1.Kratak pregled ličnosti Muhammeda ibn Abdullaha s.a.w.s..…….…………..3

2.2.Širenje islama za života Poslanika……………………………………………….3

2.3.Postepeno prerastanje u civilizaciju……………………………………………..6

2.4.Teritorijalno širenje………………………………………………………………7

3.Ajeti i hadisi koji su oblikovali određene kulturne segmente islamske civilizacije………………………………………………………………………………....8

Zaključak……………………………………………………………………………..…10

Izvori………………………………………………………………………………….....11

Literatura………………………………………………………………………………..12

Sadržaj…………………………………………………………………………………..13

13