Širenje islama u bugojnu i razvoj islamskih vjerskih institucija za vrijeme osmanske drŽave

ŠIRENJE ISLAMA U BUGOJNU I

RAZVOJ ISLAMSKIH VJERSKIH

INSTITUCIJA ZA VRIJEME

OSMANSKE CAREVINE

mr. sci. Elvir Duranovid

SADRŽAJ PRILIKE U USKOPLJU PRIJE TURSKIH OSVAJANJA 1463. GODINE

UTVRDJENI GRADOVI: PRUSAC, VESELA STRAŢA I SUSID

USPOSTAVA OSMANSKE VLASTI U USKOPLJU 1463-1503. GODINE

SPECIFIĈNOSTI ŠIRENJA ISLAMA U BUGOJANSKOM KRAJU

MIKROANALIZA: ŠIRENJE ISLAMA U VESELOJ OD 1540-1604. GODINE

RAZVOJ ISLAMSKIH VJERSKIH INSTITUCIJA

IZGRADNJA DŢAMIJE U VESELOJ I PRVI IMAM

SULTAN AHMEDOVA DŢAMIJA U BUGOJNU

AHMED-AGINA MUALLIMHANA U BUGOJNU

MEDRESA HALIL-BEGA KOSITEROVIĆA U BUGOJNU

DŢAMIJA U ODŢAKU

DŢAMIJA U GLAVICAMA

PREGLED BUGOJANSKIH DŢAMIJA OD PRVE DŢAMIJE U VESELOJ DO 2013.

GODINE

- SAGRAĐEN NA RASKRSNICI PUTEVA OD

DALMACIJE KA SREDNJOJ BOSNI

- PRVI PUT SE SPOMINJE 1414. GODINE.

VESELA STRAŢA

- VESELA STRAŽA JE NAJRAZVIJENIJE SREDNJOVJEKOVNO NASELJE U USKOPLJU.

- OVDJE JE 1450. GODINE BORAVIO JE KRALJ TOMAŠ.

- I ZA VRIJEME TURAKA VESELA DE OSTATI NAJRAZVIJENIJE BUGOJANSKO NASELJE.

LITERATURA:

1. Desanka Kovafevid-Kojid, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. godine,

str. 125-126.

2. Husref Redžid, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 2009. godine, str. 211-212.

3. Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost, Sarajevo, 1957. godine, str. 124.

SUSIDGRAD

• NA SUSJEDNOM BREŢULJKU OD SUSIDA NALAZI SE

LOKALITET KAMENI SVATOVI.

• ISPOD SUSIDA, U GRAĈANICI, BILO JE PAZARIŠTE.

• SMJEŠTEN IZNAD SELĀ GRAĈANICE I KORDIĆA, 7 KM UDALJEN OD BUGOJNA.

• PRVI PUT SE SPOMINJE 1444. GODINE U VLASNIŠTU STJEPANA VUKĈIĆA.

• U NJEGOVOJ VLASTI JE OSTAO DO TURSKIH OSVAJANJA.

• PREMA PREDANJU, SUSID JE KRALJEVSKI GRAD, JER SE NEŠTO DALJE OD

ULAZA NALAZILA UKLESANA KAMENA STOLICA KOJU NAROD ZOVE

KRALJEVOM.

• KRALJICA JELENA BI, KAKO ŢIVI PREDANJE U KORDIĆIMA, PONEKAD

ZAJAZILA POTOK GOVEĐIM KOŢAMA, PA SE PO JEZERU VOZALA ĈAMCEM.

LITERATURA:

1. Hamdija Kreševljakovid, „Stari bosanski gradovi”, Naše starine, br. 1., Sarajevo, 1953. godine, str. 23.

2. Husref Redžid, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 2009. godine, str. 192.


TURCI U USKOPLJU 1414-1503. GODINE

• TURCI SE PRVI PUT POJAVLJUJU U USKOPLJU 1414. GODINE.

• NJIHOVO INTENZIVNIJE PRISUSTVO ZAPOČINJE TEK U VRIJEME OSVAJANJA BOSNE

1463. GODINE.

• PROMJENJIVA RATNA SREĆA IZMEĐU UGARA I TURAKA U USKOPLJU TRAJALA JE PUNIH

40 GODINA OD 1463. GODINE DO 1503. GODINE KADA JE UGOVOROM IZMEĐU

OSMANLIJA U UGARA ŽUPA USKOPLJE DEFINITIVNO PRIPALA OSMANLIJAMA.

• VESELU STRAŽU TURCI SU OSVOJILI I RAZORILI 1478. GODINE.

• SUSID JE U OSMANSKIM RUKAMA VEĆ 1469. GODINE KADA JE POPISANA TURSKA

VOJSKA U NJEMU.

LITERATURA:

1. Vladimir Dorovid, Historija Bosne I, Beograd, 1940. godine, str. 413.


3. Ahmed S. Alifid, Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar,

2008. godine, str. 186-191.

ZBOG BLIZINE I NESIGURNOSTI NA GRANICI DO PADA JAJAČKE BANOVINE SPORO TEČE PROCES ŠIRENJA ISLAMA

POSLJEDICE TURSKIH OSVAJANJA

POPIS IZ 1468. GODINE

LITERATURA: 1. Ahmed S. Alifid, Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni

centar Mostar, 2008. godine, str. 49-50. 2. Fehim Dž. Spaho, „Prihvatanje islama kod stanovništva Kliškog sandžaka”, POF, br. 41.,

Sarajevo, 1991. godine, str. 283-289.

SPECIFIČNOSTI ŠIRENJA ISLAMA U

BUGOJANSKOM KRAJU

ŠTO SE TIČE ŠIRENJA ISLAMA NA PODRUČJU KLIŠKOG SANDŽAKA, PA TAKO I USKOPLJA

POSTOJALE SU DVIJE ODVOJENE KATEGORIJE STANOVNIŠTVA

A) RAJINSKO, DOMADE STANOVNIŠTVO I

B) VLAŠKO, DOSELJENO STANOVNIŠTVO.

DOMADE STANOVNIŠTVO U USKOPLJU JE DO

1604. GODINE 100 % PRIMILO ISLAM.

PRIHVATANJE ISLAMA MEĐU VLAŠKIM

STANOVNIŠTVOM BILO JE PROMJENJIVO:

BLIŽE GRANICI VLASI SLABO PRIMAJU ISLAM, A U

UNUTRAŠNJOSTI MALO BOLJE.

LITERATURA: 1. Fehim Dž. Spaho, „Prihvatanje islama kod stanovništva Kliškog sandžaka”, POF, br. 41.,

Sarajevo, 1991. godine, str. 283-289. 2. Dževad Drino, Upravni položaj i razvitak nahije Uskoplje u osmansko periodu,

neobjavljeni magistarski rad odbranjen u Sarajevu 2002. godine, str. 77-79.

Bosanski musliman Vlah

DEFTER IZ 1550. GODINE

RAJINSKO, DOMAĆE STANOVNIŠTVO VLAŠKO DOSELJENO STANOVNIŠTVO

2/16 Nisu muslimani

2/16 Jesu muslimani

PRIKAZ ŠIRENJA ISLAMA U RAJINSKOM I VLAŠKOM

STANOVNIŠTVU NA OSNOVU DEFTERA IZ 1550. GODINE

LITERATURA: Fehim Dž. Spaho i Ahmed S. Alifid, Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2007. godine, str. 25.

ŠIRENJE ISLAMA U VESELOJ

PREMA VAKUFNAMI IZ 1540.

2. GEN 1. GEN

1. GEN 2. GEN

1. GEN

2. GEN

• RADENKO NIJE PRIMIO ISLAM ALI NJEGOVI SINOVI: MUSTAFA I MURAT JESU.

• TOMAŠ NIJE PRIMIO ISLAM, A NJEGOV SIN AHMED JEST.

• STEPAN NIJE PRIMIO ISLAM, ALI JESU NJEGOVI SINOVI: HUSEIN I HIZR.

• BUDIHNA NIJE, ALI NJEGOV SIN MEHMED JEST.

• RADICA SIN RADOSAVOV NIJE, A NJEGOV BRAT HUSEIN JEST.

61 UPISANIH 8 NEMUSLIMANA 53 MUSLIMANA

LITERATURA: 1. Behija Zlatar, „Popis vakufa u Bosni iz prve polovice XVI stoljeda”, POF, Sarajevo, 1974., godine, str. 127-129.

PRVI IMAM U VESELOJ

LITERATURA: Fehim Spaho, Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu (do 17. st.) sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac, Naufnoistraživafki projekat SIZ nauke BiH, Sarajevo, 1983. godine, str. 219-220.

OD 55 POPISANIH SAMO 6 MUSLIMANA U PRVOJ GEN.

DEFTER IZ 1604. GODINE - VESELA

DEFTER IZ 1604. GODINE - VESELA KAKO SE IZ POPISA STANOVNIŠTVA IZ 1604. GODINE VIDI U VESELOJ JE ŽIVJELO 210 STANOVNIKA I 39 MUDŽEREDA (NEOŽENJENIH). SVI SU BILI MUSLIMANI. NIKO OD NJIH NIJE NAVEO NEISLAMSKO IME SVOG PRETKA, ŠTO ZNAČI DA SU SVI BILI MUSLIMANI DRUGE ILI TREDE GENERACIJE. DAKLE PROCES ŠIRENJA ISLAMA U VESELOJ, ALI I U DRUGIM MJESTIMA USKOPOLJA KOJI JE ZAPOČEO KRAJEM XV VIJEKA BIO JE ZAVRŠEN DO POČETKA XVII VIJEKA.

LITERATURA: Fehim Spaho, Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu (do 17. st.) sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac, Naufnoistraživafki projekat SIZ nauke BiH, Sarajevo, 1983. godine, str. 222-226.


U BUGOJNU

• NAJSTARIJE ISLAMSKE INSTITUCIJE U USKOPLJU I NA

PODRUČJU BUGOJNA SU DŽAMIJE.

• PRVE DŽAMIJE GRADJENE SU U SREDNJOVJEKOVNIM

GRADOVIMA I OBIČNO SU TO CARSKE DŽAMIJE.

• NAJSTARIJA DŽAMIJA U USKOPLJU JE CAREVA ILI BAJAZID

HANOVA DŽAMIJA IZ 1487. GOD.

STARI GRAD U PRUSCU

Literatura: Hazim Šabanovid, “Hasan Kafi Prušeak”, POF, br. XIV-XV, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1969. godine, str. 10.


U BUGOJNU

PRVI IMAM NA PODRUĈJU BUGOJNA OD 1468. GODINE

ILI NEŠTO RANIJE DJELUJE U SUSIDU.

• 1516. GODINE IMAM VOJNE POSADE U SUSIDU JE MEVLANA HUSEJN

• 1530. GODINE IMAM U TVRĐAVI U SUSIDU JE BAJAZID-FAKIH

• BAJAZID-FAKIH JE UMRO U SUSIDU 1538. GODINE, A NA POLOŢAJU

IMAMA, TE 1538. GODINE, NASLIJEDIO GA JE JUSUF.

DŢAMIJA U SUSIDU NE SPOMINJE SE U OSMANSKIM IZVORIMA, ALI JE

MORALA BITI NEKA PROSTORIJA ZA NAMAZ JER:

• IMAMI U UTVRĐENJIMA UGLAVNOM SU BILI STRANCI, TAKO DA JE

NJIHOV UTICAJ NA LOKALNO STANOVNIŠTVO BIO SLABIJEG INTENZITETA

LITERATURA:

Aladin Husić, „O imamskoj sluţbi u tvrđavama Bosanskog sandţaka u 15. i prvoj polovini 16.

vijeka”, Novi muallim, br. 4., Sarajevo, 2000. godine, str. 96.


U BUGOJNU

NAJSTARIJA DŢAMIJA NA PROSTORU BUGOJNA

SAGRAĐENA JE U VESELOJ POSLIJE 1540. GODINE,

A PRIJE 1574. GODINE, KADA SE PRVI PUT U

IZVORIMA SPOMINJE IMAM DŢAMIJE U VESELOJ

MEVLANA ISA SIN KURDA.

DŢEVAD DRINO GRIJEŠI KAD KAŢE DA JE DŢAMIJU

U VESELOJ SAGRADO MUSTAFA SKENDERPAŠIĆ,

JER JE ON UMRO PRIJE 1540. GODINE, A U TURSKIM

IZVORIMA IZ TE GODINE DŢAMIJA SE NE

SPOMINJE.

LITERATURA:

1. Fehim Spaho, Uskoplje u srednjem vijeku..., str. 219.

2. Dţevad Drino, Upravni položaj..., str. 54.

3. Behija Zlatar, „Popis vakufa u Bosni...”, str. 127-129.

STARA DŽAMIJA U VESELOJ


U BUGOJNU

DŢAMIJA U VESELOJ JE NAJSTARIJA

DŢAMIJA U USKOPLJU IZVAN GRADSKIH

ZIDINA.

NALAZILA SE U GARAĈIĆIMA. KADA JE

OVA DŢAMIJA ORONULA SAGRAĐENA JE

DRUGA 1893. GODINE NA VAKUFU

PORODICE SULEJMANPAŠIĆ. DANAŠNJA

DŢAMIJA U VESELOJ NAPRAVLJENA JE

NA MJESTU STARE DŢAMIJE. OTVORENA

JE 1981. GODINE.

LITERATURA:

Elvir Duranović, Monografija bugojanskih džamija, MIZ

Bugojno, Bugojno, 2010. godine, str. 64-66.

SULTAN AHMEDOVA DŽAMIJA U

BUGOJNU

Sultan Ahmedova džamija u Bugojnu

izgled prije austrougarske rekonstrukcije

Sultan Ahmed han II

BUGOJNO SE U DOKUMENTIMA PRVI PUT SPOMINJE 1574. GODINE, KAO SELO U BLIZINI VESELE STRAŽE.

DŽAMIJA U BUGOJNU NAPRAVLJENA JE 1693. GODINE U VRIJEME SULTAN AHMEDA HANA II.

DŽAMIJA JE SAGRAĐENA S CILJEM OČUVANJA IZBJEGLOG MUSLIMANSKOG STANOVNIŠTVA IZ SLAVONIJE, LIKE I DALMACIJE BLIŽE NOVOJ ZAPADNOJ GRANICI OSMANSKOG CARSTVA USPOSTAVLJENOJ KARLOVAČKIM MIROM 1699. GODINE.

BILA JE TO ZA ONO VRIJEME TIPIČNA DŽAMIJA SA SOFAMA I NADKRIVENIM TRIJEMOM. UZ DŽAMIJU JE NAPRAVLJEN MEKTEB, PRVA OBRAZOVNA INSTITUCIJA U BUGOJNU. ZA POTREBE DŽAMIJE UVAKUFLJENA SU TRI POSLOVNA PROSTORA.

LITERATURA:

Elvir Duranović, „Sultan Ahmedova dţamija u Bugojnu,

Godišnjak BZK Preporod, Bugojno, 2005. godine, str. 265.

AHMED-AGINA

MUALLIMHANA U BUGOJNU

OD 1739-1878.

RAZVOJEM GRADA DOLAZI DO RAZVOJA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA, PA JE 1739. GODINE U DVORIŠTU SULTAN AHMEDOVE DŽAMIJE, VJEROVATNO NA MJESTU STAROG MEKTEBA, AHMED-AGA SIN HUSEINA - BUGOJANAC, ČUVAR CARSKIH VRATA U ISTANBULU, SAGRADIO MUALLIMHANU, VIŠU OBRAZOVNU INSTITUCIJU ZA ŠKOLOVANJE BUDUDIH IMAMA I MUALLIMA. U TU SVRHU AHMED-AGA JE UVAKUFUIO ODREĐENA SREDSTVA I ODREDIO MULA OSMANA ZA PRVOG MUALLIMA NJEGOVE MUALLIMHANE I IMAMA SULTAN AHMEDOVE DŽAMIJE. OVO JE UJEDNO I PRVI POZNATI IMAM SULTAN AHMEDOVE DŽAMIJE U BUGOJNU.

DVORIŠTE SULTAN AHMEDOVE DŢAMIJE U

KOJEM SE NALAZILA AHMED-AGINA

MUALLIMHANA

LITERATURA:

Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u

Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave,

IKC Mostar, 1999. godine, str. 128-129.

MUALLIMHANA U BUGOJNU BILA JE AKTIVNA TOKOM CIJELOG OSMANSKOG PERIODA.

PRED KRAJ OSMANSKOG PERIODA, ILI NEPOSREDENO NAKON DOLASKA AUSTROUGARA, NA MJESTU MUALLIMHANE OTPOČELA JE S RADOM MEDRESA HALIL-BEGA KOSITEROVIDA.

PRVI POZNATI MUDERIS OVE MEDRESE JE RAGIB EF. AHMETAGID. POSLIJE NJEGA NA MJESTU MUDERISA BUGOJANSKE MEDRESE KRATKO VRIJEME NALAZIMO RUSTEMA EF. RUSTEMPAŠIDA, A OD 1913. GODINE DO PRESTANAKA RADA MEDRESE, POSLJEDNJI BUGOJANSKI MUDERIS JE ABDULAH EF. MUSTAJBEGOVID.

MEDRESA HALIL-BEGA KOSITEROVIĆA U BUGOJNU

ZGRADA MEDRESE KRAJEM XIX VIJEKA

MEDRESA U BUGOJNU 1996. GODINE

LITERATURA:

Elvir Duranović, „Medresa Halil-bega Kositerovića u

Bugojnu”, Novi muallim, god. VII, br. 26. 2006. str.

86-90.

DŢAMIJA U ODŢAKU KOD BUGOJNA

Stara dţamija i mekteb u Odţaku

o DŢAMIJA U ODŢAKU SAGRAĐENA JE PRIJE 1754. GODINE, A

NAJVJEROVATNIJE U PERIODU OD 1728-1730. GODINE KADA NA MJESTU

BOSANSKOG VEZIRA NALAZIMO AHMED-PAŠU RUSTEMPAŠIĆA ĈIJI JE

OTAC, RUSTEM-PAŠA, KRAJEM XVII STOLJEĆA SAGRADIO I PRVU KULU U

ODŢAKU.

O datumu izgradnje dţamije u Odţaku Alija Bejtić

piše:

„Uz dţamiju, izmeĊu ostalih grobova nalazi se i jedan

ţenski s nadgrobnim natpisom i oznakom 1168.

godine po Hidţri, a to je 1754.-5. godina po Isa a.s.

Kao neko pravilo, skoro bez izuzetka, moţe se usvojiti

ĉinjenica, da su grobovi oko dţamija nastajali tek

poslije osnutka tih dţamija. A i da je u Odţaku bio

puki sluĉaj, da su ti grobovi postojali prije osnutka

dţamije, sumnjam, da bi se nadgrobni spomenik sa

natpisom iz 1168. (1754.-5.) godine mogao oĉuvati

ĉitav dok se je dţamijska zgrada izvela, tim manje što

se taj grob nalazi tik same dţamije. Po svemu se ĉini

da je dţamija sagraĊena do 1754. godine.”

LITERATURA:

1. Alija Bejtić, ”Odžak na Vrbasu”, El-Hidaje, broj 2-3, Sarajevo, 1941, str. 68.

2. Selma Rustempašić, “Odţak i najpoznatije porodice Rustempašići i Sulejmanpašići“,

Godišnjak BZK Preporod, Bugojno 2005, str. 275-290,

DŽAMIJA U GLAVICAMA KOD BUGOJNA

ZA SADA SE NE ZNA KADA JE DŽAMIJA U

GLAVICAMA NAPRAVLJENA.

POTPUNO JE RENOVIRANA POČETKOM XX

STOLJEDA, PA SE MOŽE PRETPOSTAVITI DA JE

SAGRAĐENA POLOVINOM XIX STOLJEDA.

UZ DŽAMIJU SE NALAZIO MEKTEB, PRVA

OBRAZOVNA INSTITUCIJA U GLAVICAMA.

NAPOMENIMO JOŠ DA SU SE, OSIM

NAVEDEDNIH, MEKTEBI ZA VRIJEME OSMANSKE

DRŽAVE NALAZILI U PORIČU, KARADŽAMA,

CRNIDU, LJUBNIDU, DRVETINAMA.

DŢAMIJA U GLAVICAMA

LITERATURA: Samija Sarić, Bugojno i njegova okolina u vrjeme Austro-Ugarske

uprave (1878-1918), Buybook, Sarajevo, 2009. godine.

DŽAMIJE NA PODRUČJU BUGOJNA IZ TURSKOG PERIODA

SULTAN AHMEDOVA

VESELA

GLAVICE

ODŽAK

SULTAN AHMEDOVA

VESELA

GLAVICE

ODŽAK

DŽAMIJE NA PODRUČJU BUGOJNA IZ AUSTROUGARSKOG PERIODA

NI JEDNA NOVA DŽAMIJA

SULTAN AHMEDOVA

VESELA

GLAVICE

ODŽAK

DŽAMIJE NA PODRUČJU BUGOJNA IZ JUGOSLOVENSKOG PERIODA

ROVNA 1968.

PLANINICA, 1950.

GRAČANICA, 1970.

PORIČE, 1979.

DRVETINE, 1987.

PODRIPCI, 1989.

KOPČID, 1989.

OSAM NOVIH DŽAMIJA

SULTAN AHMEDOVA

VESELA

GLAVICE

ODŽAK

DŽAMIJE NA PODRUČJU BUGOJNA ZA VRIJEME NEOVISNE BIH

ROVNA 1968.

PLANINICA, 1950.

GRAČANICA, 1970.

PORIČE, 1979.

DRVETINE, 1987.

PODRIPCI, 1989.

KOPČID, 1989.

OSAM NOVIH DŽAMIJA

POLJICE, 1997.

PRINCEZE DŽEVHERE, 2002.

VOZNIK 2008.

GAJ, 2006.

KARADŽE, 2007.

KULA

GOLOBRDO

VRBANJA, 2013.

Širenje islama u bugojnu i razvoj islamskih vjerskih institucija za vrijeme osmanske drŽave

Documents